VRBAS Media

Autor: INFO

  • Minić izazvao lavinu komentara izjavom da nisu povećane plate direktorima javnih preduzeća već limit

    Izjava premijera Republike Srpske Save Minića da Vlada nije povećala plate direktorima javnih preduzeća, već da je promijenjen limit, izazvala je brojne komentare.

    Mediji su nedavno objavili da su direktorima javnih preduzeća, koja posluju u minusu plate povećane za 500 KM.

    Ovo objašnjenje izazvalo je ljutnju građana koji smatraju da ima se na ovaj način vrijeđa inteligencija.

    Jedan od čitalaca Srpskainfo prokomentarisao je Minićevu izjavu riječima: „Naš narod kaže: Nije šija, nego vrat“.

    – Nije ni cijena struje povećana, već mrežarina, kako ne razumijete – naveo je drugi.

    „Povećaj i meni limit, platu ne moraš“, „Tako i treba, deri kožu sa leđa zaostalom narodu…“, „Malo kradu, imaju male plate direktori, pa im povećavate plate 500 KM. Svaki ima kuće kao zgrade, privatne firme, auta itd. A borci i socijalni slučajevi skapavaju sa 100 KM. Netrebalo vam“, samo su neki od komentara čitalaca.

    – Koja je ovo demagogija. Nije povećana plata nego limit za 500 KM. Zaista ovi likovi misle da niko u glavi nema ni gram mozga i da mogu da rade šta hoće. Hajde dobro što to rade. Može im se, ali što narod prave budalom, e to već nije dopušteno. Probudi se narode. Krajnje je vrijeme – navodi naš čitalac.

    Komentator pod pseudonimom „Zakonodavac“ naveo je da se plate se povećavaju svim radnicima zajedno i to u procentima.

    – Znaci direktori još pride dobijaju 500 KM (vjerovatno im je priča bila da će sa tih 500 KM malo bolje da se zalažu na sledećim presudnim izborima). E zato VI i padate li padate (kao da to namjerno radite) – dodao je „Zakonodavac“.

    Nismo povećali plate, samo je promijenjen limit sa 3.000 na 3.500 KM. To uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje plata, već je samo data takva mogućnost, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

  • Jedinstven stav Predsjedništva BiH: Iskoristiti sva pravna i diplomatska sredstva u slučaju Trgovske gore

    Jedinstven stav Predsjedništva BiH: Iskoristiti sva pravna i diplomatska sredstva u slučaju Trgovske gore

    Predsjedništvo BiH zaključilo je na današnjoj sjednici u Sarajevu da BiH u slučaju Trgovske gore treba da iskoristi sva raspoloživa pravna i diplomatska sredstva kako bi zaštitila svoje građane i teritoriju od potencijalnih dugoročnih i nepovratnih posljedica.

    Razmatrajući Informaciju o aktivnosti institucija BiH na svim nivoima vlasti u vezi s namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na lokaciji Trgovska gora, Predsjedništvo je ocijenilo da je aktivna uloga Parlamentarne skupštine BiH ključna za demokratski legitimitet, institucionalnu snagu i jedinstven odgovor BiH na ovo pitanje.

    Predsjedništvo je primilo na znanje Nacrt strategije zašite pravnog interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, koji je izradio Pravni tim po nalogu Savjeta ministara, kao i dosadašnje aktivnosti institucija BiH u vezi s postupcima Hrvatske.

    Ocijenjeno je da se radi o važnom dokumentu kojim se obezbjeđuju usklađene i koordinisane aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH radi zaštite interesa BiH i njenih građana.

    Od Savjeta ministara Predsjedništvo zahtijeva da hitno razmotri i usvoji navedenu strategiju, te da naloži nadležnim ministarstvima i drugim institucijama da aktiviraju mehanizme predviđene međunarodnim konvencijama, posebno Espoo konvencijom o procjeni utjicaja na okolinu, odnosno životnu sredinu u prekograničnm kontekstu i Arhušku konvenciju o učešću građana u ovim pitanjima.

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara zaduženo je da bez odgađanja, u saradnji sa entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama, izradi i objedini stručne analize o potencijalnim posljedicama odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora po životnu sredinu.

    Predsjedništvo je zadužilo Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara da preduzme aktivnosti na informisanju međunarodnih institucija i javnosti o potencijalnim štetnim posljedicama odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore.

    Јednim od zaključaka Predsjedništva Pravobranilaštvo BiH pozvano je da se aktivno uključi u praćenje situacije u vezi sa slučajem Trgovska gora, te da razmotri preduzimanje svih neophodnih pravnih i drugih mjera, uključujući i pokretanje međunarodnog spora, arbitraže ili druge pravne postupake protiv Hrvatske u vezi s konkretnim slučajem.

    Od Savjeta ministara zatraženo je da o preduzetim mjerama redovno informiše Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i javnost u skladu s razvojem situacije i međunarodnim procesima u vezi sa navedenim pitanjem, piše RTRS.

    Sve zaključke u vezi sa pitanjem Trgovske gore Predsjedništvo BiH je usvojilo jednoglasno.

    Predsjedništvo BiH donijelo je više odluka u vezi sa međunarodnim sporazumima u kojima je BiH jedna od strana, te utvrdilo listu kandidata za izbor sudije u ime BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

  • Bitkoin blago pao, slab obim trgovine na berzi

    Bitkoin blago pao, slab obim trgovine na berzi

    ​Vrijednost bitkoina (BTC) je danas u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za 0.23 odsto na 77.543,25 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 27.06 milijardi evra, što predstavlja nisku vrijednost.

    Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 27 u kategoriji “strah”, što je praktično nepromijenjeno u odnosu na jučerašnji nivo 29.

    Vrijednost itirijuma (ETH) pala je za 0.06 odsto na 2.659,01 evro, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1.46 odsto na 769.65 evra.

    Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 1.72 odsto na 119.63 evra, a avalanš (AVAX) pala za 1.88 odsto na 11.62 evra.

    Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1.47 evra, što je za 2.44 odsto manje nego juče.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

    Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute FXS, DUSK i PROM, navodi Tanjug.

  • Zlato na novom rekordu, evropske berze uglavnom u padu

    Zlato na novom rekordu, evropske berze uglavnom u padu

    Evropski berzanski indeksi danas su se uglavnom kretali u minusu, dok je cijena zlata premašila 4.580 dolara po unci i dostigla novu rekordnu vrijednost. U fokusu investitora su pojačane geopolitičke tenzije u vezi s Iranom, kao i otvaranje istrage protiv predsjednika američkih Federalnih rezervi.

    Američki predsjednik Donald Tramp razmatra moguće mjere protiv Irana, uključujući i opciju vojnih udara, što dodatno povećava zabrinutost na finansijskim tržištima, prenose mediji.

    Istovremeno, američki savezni tužioci pokrenuli su krivičnu istragu protiv predsjednika Federalnih rezervi Džerouma Pauela, u vezi s njegovim svjedočenjem u junu pred Bankarskim odborom Senata. Pauel je tom prilikom optužio Trampovu administraciju da vrši pritisak na centralnu banku kako bi se uskladila s političkim stavovima Bijele kuće, prenosi CNBC.

    Na evropskim berzama, indeks Frankfurtske berze DAX u 9.30 časova zabilježio je blag rast od 0,03 odsto, na 25.262,31 poen. Francuski CAC 40 pao je za 0,37 odsto, na 8.331,01 poen, britanski FTSE 100 oslabio je za 0,21 odsto, na 10.103,65 poena, dok je moskovski MOEX zabilježio pad od 0,15 odsto, na 2.720,88 poena.

    Američki berzanski indeksi pred današnje otvaranje berzi bili su u plusu. Indeks Dow Jones porastao je za 0,48 odsto, na 49.504,07 poena, S&P 500 za 0,65 odsto, na 6.966,28 poena, dok je Nasdaq ojačao za 0,81 odsto, na 23.671,35 poena, prenosi Tanjug.

    Na tržištu energenata, evropski fjučersi gasa za februar danas su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 28,81 evro za megavat-sat. Cijena sirove nafte pala je na 58,94 dolara po barelu, dok je cijena nafte tipa Brent iznosila 63,16 dolara.

    Cijena zlata porasla je na 4.584,92 dolara za uncu, dok je cijena pšenice dostigla 5,2184 dolara za bušel (27,216 kilograma). Vrijednost evra na valutnom tržištu Forex iznosila je 1,16848 dolara, što predstavlja rast od 0,41 odsto u odnosu na početak trgovanja.

  • Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Načelnik britanskih oružanih snaga, Ričard Knajton, rekao je članovima parlamenta da se razmatraju rezovi i odgode odbrambenih programa, uprkos obećanju Kira Starmera da će dati prioritet nacionalnom ponovnom naoružavanju.

    U ponedjeljak je Knajton, načelnik odbrambenog stožera, priznao da Britanija ne može ostvariti sve odbrambene sposobnosti koje su joj potrebne unutar trenutnog budžeta.

    Govoreći pred odborom za odbranu Donjeg doma, rekao je: “Ne možemo učiniti sve što bismo željeli učiniti tako brzo kao što bismo željeli učiniti u kontekstu budžeta koji smo postavili.”

    Na pitanje znači li to smanjenje programa ili njihovo odgađanje, Knajton je rekao: “Sve su to opcije koje se razmatraju, ali isto vrijedi i za nivo ambicije koju bismo mogli preuzeti i to su jasne činjenice.”

    Ministarstvo odbrane trenutno je u bitci s Ministarstvom finansija oko Plana ulaganja u odbranu (DIP), koji je izvorno trebao biti objavljen u jesen prošle godine.

    DIP ima za cilj nadograditi strateški odbrambeni pregled (SDR) i uporediti vladine planove s konkretnim brojkama prije povećanja odbrambene potrošnje od 2027. godine, prenosi “Politico”.

  • CNN: Marija Korina Mačado u četvrtak u Bijeloj kući

    CNN: Marija Korina Mačado u četvrtak u Bijeloj kući

    Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, trebalo bi da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u četvrtak, izjavio je visoki zvaničnik Bijele kuće za CNN.

     

    Njena posjeta Bijeloj kući dolazi nakon što je Tramp odbio da je podrži poslije američkih vojnih udara u Karakasu i hapšenja lidera zemlje, Nikolasa Madura 3. januara nakon čega je potpredsjednica te zemlje Delsi Rodrigez položila zakletvu kao vršilac dužnosti predsjednika.

    Ubrzo nakon vojne operacije u Venecueli, Tramp je rekao da bi Mačado bilo teško da vodi tu zemlju, navodeći da ona nema podršku niti poštovanje naroda.

    CNN navodi da Mačado ima nešto što Tramp odavno želi – Nobelovu nagradu za mir, koju je ona ranije predložila da ponudi američkom predsjedniku, a on je rekao da bi mu bila “čast” da je primi, iako je Norveški Nobelov institut saopštio da se nagrada ne može prenositi.

    Na pitanje novinara u petak, da li bi ga primanje nagrade Mačado navelo da preispita svoj stav o njenoj ulozi u Venecueli, Tramp nije direktno odgovorio.

    “Ne mogu da se sjetim nikoga u istoriji ko bi zaslužio da dobije Nobelovu nagradu više od mene. I ne želim da se hvalim, ali niko drugi nije rješavao ratove”, rekao je Tramp, a prenosi Tanjug.

  • “Orešnik” onesposobio zavod za remont borbenih aviona “F-16” i “Mig-29”

    “Orešnik” onesposobio zavod za remont borbenih aviona “F-16” i “Mig-29”

    Ukrajinski državni zavod za remont aviona u Lavovu onesposobljen je usljed napada ruskih raketa “orešnik” u noći 9. januara, saopšteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.

     

    – Prema informacijama koje je potvrdilo nekoliko nezavisnih izvora, državni zavod za remont aviona u Lavovu onesposobljen je usljed napada koje su ruske oružane snage izvršile u noći 9. januara koristeći mobilni kopneni raketni sistem `orešnik` – navodi se u saopštenju.

    Rusija je onesposobila rad ukrajinskog postrojenja za servis borbenih aviona “F-16” i “mig 29” koje je isporučio Zapad, piše u objavi.

    Ministarstvo odbrane preciziralo je da su ruske snage pogodile radionice, skladišta dronova i aerodromsku infrastrukturu zavoda.

    (RTRS)

  • NIS dobija 85.000 tona sirove nafte

    NIS dobija 85.000 tona sirove nafte

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da u utorak ujutro, 13. januara, poslije skoro 100 dana stiže za NIS prva sirova nafta preko JANAF-a,

    Ona će se, kako je navela, isporučivati u toku ove nedjelje, kao i da to znači da će Rafinerija u Pančevu početi da radi oko 16. januara i izbaciti prvi dizel iz proizvodnje na tržište oko 26. ili 27. januara.

    “U utorak ujutru lepe vesti, posle skoro 100 dana stiže prva nafta Jadranskim naftovodom. To je nekih 85.000 tona koje će se isporučivati u toku ove nedelje. Znači, Rafinerija u Pančevu kreće u rad oko 16. januara, u svakom slučaju pre kraja nedelje. Očekujemo da prvi dizel izađe iz proizvodnje i bude na tržištu oko 26, 27. januara”, rekla je Đedović Handanović.

    Mi očekujemo da, posle tih 85.000 tona, dodatnih 35.000-45.000 tona nafte stigne u toku sljedeće nedjelje, dodala je ministarka, prenosi Tanjug.

    (BL-Portal)

     

     

     

     

  • Povrijeđena Banjalučanka priključena na aparat

    Povrijeđena Banjalučanka priključena na aparat

    Banjalučanka čiji su inicijali G.V, koja je povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi u Banjaluci, priključena je na aparat za mehaničku ventilaciju i sve dalje prognoze krajnje neizvijesne, saopšteno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

    Ona je primljena u politraumatizovanom stanju i hospitalizovana u Klinici za anesteziju i intenzivno liječenje.

    Saobraćajna nezgoda dogodila se juče u 17.40 časova na Bulevaru srpske vojske u Banjaluci, kada ju je udario automobil kojim je upravljao sugrađanin D.J.

    (BL-portal)

  • Koliko košta američka ljubav za Ukrajinu

    Koliko košta američka ljubav za Ukrajinu

    Američki predsednik Donald Tramp je izjavio da SAD profitiraju od ukrajinskog sukoba prodajom oružja NATO-u.

    Američki prihodi od pristupa ukrajinskim mineralnim resursima značajno će premašiti 350 milijardi dolara, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.

    „Kao što znate, pospani Džo Bajden (bivši američki predsednik) dao je Ukrajini 350 milijardi dolara i nije dobio ništa zauzvrat. Ja sam dobio retke metale. Mislim da sam dobio zauzvrat mnogo veću vrednost“, rekao je šef Bele kuće novinarima.

    Tramp je izrazio uverenje da je upravo to ono što je njegov prethodnik, Bajden, trebalo da uradi.

    On je, pored toga, istakao da smatra da postoji napredak po pitanju rešavanja ukrajinskog pitanja.

    Tramp je takođe izjavio da SAD profitiraju od ukrajinskog sukoba prodajom oružja NATO-u, ali da želi da okonča sukob kako bi spasao živote.

    (B92)