VRBAS Media

Autor: INFO

  • Đurić: Prijateljstvo sa Kinom jedan od oslonaca spoljnopolitičkog djelovanja Srbije

    Đurić: Prijateljstvo sa Kinom jedan od oslonaca spoljnopolitičkog djelovanja Srbije

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je večeras da Srbiju i Kinu povezuje više od sedam decenija kontinuiranog prijateljstva i saradnje, koje se razvijalo i jačalo na temeljima međusobnog poštovanja i razumijevanja.

    – Prijateljstvo, koje danas s pravom nazivamo čeličnim, predstavlja jedan od najvažnijih oslonaca spoljnopolitičkog delovanja Srbije – istakao je Đurić na otvaranju Četvrtog međunarodnog kulturnog kampa za mlade iz Kine i Srbije.

    On je naglasio da je Srbija ponosna što je prvi sveobuhvatni strateški partner Kine u Centralnoj i Istočnoj Evropi i prva evropska zemlja koja sa Kinom gradi zajednicu sa zajedničkom budućnošću u novoj eri, što predstavlja najviši nivo saradnje koji jedna evropska država ima sa Kinom, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

    Đurić je ocijenio da Međunarodni kulturni kamp predstavlja prirodni nastavak i osavremenjavanje saradnje Srbije i Kine, jer povezuje mlade generacije i doprinosi jačanju međusobnog razumijevanja, produbljivanju kulturne saradnje i unošenju nove energije i znanja.

    Obraćajući se mladima koji su ovogodišnji učesnici kampa, Đurić je poručio da su oni nasljednici i nosioci jednog velikog prijateljstva i da je na njima da ga sačuvaju, obogate i ponesu u budućnost.

    Na otvaranju kampa obratili su se i ambasador Kine u Srbiji Li Ming i direktor Kineskog kulturnog centra DŽang Aimin, koji su ukazali na značaj ovog programa kao svojevrsnog mosta saradnje između dvije zemlje.

  • Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Republikanski kongresmen Rendi Fajn predstavio je zakon kojim se američkom predsjedniku Donaldu Trampu daje ovlašćenje “da preduzme korake koji su neophodni” za preuzimanje Grenlanda i pokretanje procesa za njegovo pripajanje Sjedinjenim Američkim Državama.

    – Mislim da je u interesu svijeta da Sjedinjene Države imaju suverenitet nad Grenlandom – rekao je Fajn, republikanac iz Floride u Predstavničkom domu Kongresa, u ponedjeljak za Foks njuz.

    On je kazao da bi Kongres i dalje morao da odluči da li će Grenland proglasiti 51. saveznom državom SAD, ali da bi zakon koji je predložio “jednostavno ovlastio predsjednika da radi ono što radi, i kaže da Kongres stoji iza njega”.

    – A onda bi to ubrzalo njeno stvaranje države, ali bi i dalje bilo na Kongresu da odluči da li će to učiniti – rekao je Fajn.

    Fajn je kazao da bi američka vladavina bila bolja i za one koji žive na Grenlandu.

    – Njihova stopa siromaštva je visoka. Danska se nije dobro ophodila prema njima. Kada je rat došao u grad (Nuk), Danska nije mogla da ih zaštiti. Pogodite ko je zaštitio Grenland tokom Drugog svЈetskog rata? Mi smo – istakao je Fajn.

    Na pitanje da li bi podržao upotrebu vojne sile za preuzimanje tog ostrva, koje je danska autonomna teritorija, Fajn je rekao da misli da je “najbolji način” da se Grenland pripoji SAD dobrovoljno.

    – Stopa siromaštva na Grenlandu je mnogo, mnogo viša nego u Danskoj. Zemljom upravljaju socijalisti a nije u interesu Amerike da socijalisti upravljaju tako velikom teritorijom između Sjedinjenih Država i Rusije – rekao je Fajn.

    Ustav SAD daje Kongresu ovlašćenje da primi nove države u SAD.

    Obično se zahtijeva od Kongresa da usvoji zakon kojim se proglašava nova država, nakon što se formira njena teritorija, poslije čega ta teritorija mora da sastavi državni ustav koji su odobrili ljudi koji na njoj žive.

    Kongres zatim mora ponovo da glasa da bi primio tu novu saveznu državu, pre nego što konačno postane deo SAD, potpisom predsjednika SAD.

  • Nafta pojeftinila zbog mogućeg izvoza iz Venecuele

    Nafta pojeftinila zbog mogućeg izvoza iz Venecuele

    Cijene nafte su opale, jer je mogućnost obnavljanja izvoza venecuelanske nafte nadvladala zabrinutost zbog poremećaja u snabdijevanju usljed eskalacije protesta u Iranu.

    Sirova brent nafta prodavala se za oko 63 dolara po barelu, dok je američka zapadnoteksaška nafta tokom dana koštala oko 59 dolara po barelu, objavio je Trejding ekonomiks.

    Građanski nemiri u Iranu su navodno odnijeli stotine života, a američki predsjednik Donald Tramp razmatra intervenciju, što bi moglo da utiče na isporuke nafte kroz Ormuski moreuz.

    Iran izvozi gotovo dva miliona barela dnevno i trenutno je četvrti najveći proizvođač u Organizaciji zemalja izvoznica nafte.

    Očekuje se da će Venecuela uskoro nastaviti izvoz nafte, a Tramp je prošle sedmice rekao da bi Karakas mogao da isporuči Americi do 50 miliona barela sirove nafte.

  • Čović traži osnivanje nove kompanije u Mostaru za Južnu interkonekciju

    Čović traži osnivanje nove kompanije u Mostaru za Južnu interkonekciju

    Naš primarni cilj je definisati kompaniju koju bi napravili kao jednu asocijaciju kompanija iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, rekao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

    Paralelno s tim, prema Čovićevim riječima, cilj je raditi sve druge projekte.

    On je u razgovoru za HRT najavio u sljedećih 10 dana razgovore s američkim kompanijama koje su zainteresovane za gradnju Južne gasne interkonekcije.

    Čović dodaje kako je uz niz novih propisa još potrebno izmijeniti postojeći zakon o gasnom povezivanju, koji je prihvaćen na brzinu i bez predstavnika Hrvata u BiH.

    “Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta”, rekao je Čović.

  • Aerodromi Republike Srpske: U planu skoro 500.000 putnika i nove destinacije

    Aerodromi Republike Srpske: U planu skoro 500.000 putnika i nove destinacije

    Preduzeće “Aerodromi Republike Srpske” planira da u ovoj godini poveća putnički saobraćaj za 3,63 odsto u odnosu na prethodnu, a prema prvim zacrtanim projekcijama iz Mahovljana biće realizovano 4.830 letova, odnosno prevezena 497.632 putnika.

    U planu poslovanja za ovu godinu preduzeća “Aerodromi RS” navedeno je da je dugoročni cilj da svake godine broj prevezenih putnika bude povećavan za oko tri odsto te da godišnje budu uvedene najmanje dvije nove destinacije.

    – Planiran je nastavak saradnje sa svim avio-prevoznicima koji trenutno obavljaju operacije, a očekuju i uvođenje novih destinacija od strane kompanija “Rajaner” i “Vizer”, kao i uvođenje novih čarter letova – navedeno je u planskom dokumentu.

    Menadžment ovog javnog preduzeća u godini pred nama namjerava da zaključi i najmanje jedan ugovor u vezi sa opsluživanjem kargo vazduhoplova.

    – Intenzivirani su pregovori te se očekuje realizacija ove vrste saobraćaja, što će doprinijeti povećanju vlastitih prihoda – navedeno je u planovima u kojima stoji i da je cilj da 2026. godinu završi sa pozitivnim finansijskim rezultatom ili minimalnim gubitkom.

    Kada je riječ o investicijama, “Aerodromi” naglašavaju da naglu ekspanziju putničkog saobraćaja nisu pratila adekvatna kapitalna ulaganja.

    – Postojeća aerodromska zgrada više ne može zadovoljiti potrebe istovremenog opsluživanja više letova i prijem velikog broja putnika u kratkom periodu te proširenje kapaciteta zgrade predstavlja prioritetni projekat. Realizacija tog projekta je i preduslov za proširenje komercijalnih kapaciteta, ali i opstanak postojećeg nivoa saobraćaja – stoji u planu poslovanja.

    Jedan od prioritetnih projekata je i otkup zemljišta za proširenje piste, nakon čega bi mogla biti izvršena izgradnja i sanacija ograde perimetra.

    – Preduzeće nema raspoloživa sopstvena sredstava za kapitalna ulaganja te je realizacija moguća ukoliko budu obezbijeđeni dodatni izvori finansiranja. Ministarstvu saobraćaja i veza kandidovano je sedam projekata za izradu prijedloga programa javnih investicija Republike Srpske za period 2026-2028. godine – stoji u planu poslovanja.

    Subvencija Vlade Republike Srpske planirane su u iznosu od tri miliona i koristiće se najvećim dijelom za finansiranje ličnih primanja zaposlenih, tekuće i investiciono održavanje, plaćanje obaveza prema dobavljačima i obaveza po sudskim sporovima.

    – Uputili smo zahtjev za povećanje subvencije na iznos od 4,5 miliona KM, da bismo prevazišli teret nelikvidnosti i rješavanje neizmirenih obaveza prema dobavljačima nastalih od kraja 2022. godine do kraja 2025. godine, a koje će se prenijeti u 2026. godinu u iznosu od oko dva miliona – navode u ovom javnom preduzeću.

    Preduzeće ima namjeru da se zaduži emisijom obveznica u iznosu od šest miliona KM s ciljem da izvrši refinansiranje postojećeg duga po osnovu zajma u Investiciono-razvojnoj banci i dio obaveza prema dobavljačima.

    – Novo zaduženje otplaćivali bi u narednih sedam godina uključujući dvije godine grejs perioda i sa kamatnom stopom od 5,5 odsto. Zaduženje će se realizovati uz garanciju Republike Srpske. Priliv sredstava po osnovu emisije obveznica očekuje se početkom 2026 – stoji u planu poslovanja.

    Takođe naglašavaju i da bi od velikog značaja za poslovanje i bolje pozicioniranje “Aerodroma” na tržištu bilo izdvajanje dodatnih sredstava Vlade Republike Srpske za subvencionisanje avio-kompanija za uvođenje novih destinacija, raspisivanjem javnog poziva, a po uzoru na praksu aerodroma u BiH i Srbiji.

    – Potrebno je ostvariti veću saradnju sa turističkim zajednicama s ciljem snažnije promocije turističkih resursa, čime bi se moglo doprinijeti povećanju broja prevezenih putnika. Time se podstiče i razvoj turizma i cjelokupan privredni razvoj Republike Srpske – navedeno je u planovima “Aerodroma Republike Srpske”.

    Sporovi

    “Aerodromi Republike Srpske” izloženi su značajnim obavezama po osnovu sudskih sporova, a ukupan iznos dugovanja po osnovu pravosnažnih presuda koje su izvršne iznosi 623.943 KM. Od toga na dug prema BHDCA odnosi se 511.175, prema dobavljačima 106.228, a dug po sporovima iz radnog odnosa 6.539 maraka.

    – Pored toga ukupan iznos potencijalnih obaveza u parničnim postupcima koji su u toku zajedno sa stanjem zakonskih zateznih kamata računatih na dan 31. decembar prošle godine iznosi 1.280.515 KM – stoji u planskom dokumentu “Aerodroma”.

    Ukupan zbir tužbenih zahtjeva izvršnih i potencijalnih obaveza iznosi 1,90 miliona KM, a u taj iznos uključeni su i troškovi postupka i zatezna kamata sa krajem 2025. godine bez eventualnih troškova izvršnog postupka.

  • Sve više povrijeđenih na ulicama Banjaluke

    Sve više povrijeđenih na ulicama Banjaluke

    Poledica i veome niska temperature izazvale su mnogobrojne probleme u Banjaluci, ali i udvostručili posao Službi hitne medicinske pomoći.

    Ljekari ističu da je u posljednja tri dana povećan broj intervencija zbog povreda na ledu.najugroženije su starije osobe kod kojih su prelomi teži, a oporavak neizvjesniji.

    “Što se tiče padova na ledu, prije tri/četiri dana situacija je bila gotovo redovna, nije bio povećan broj pacijenata zbog povreda na ledu. Međutim, zadnja tri dana smo imali 19 pacijenata zbog povrede na ledu, od čega je 16 povreda ekstremiteta, i tri povrede glave”, rekao je načelnik Službe hitne medicinske pomoći Darko Obradović.

    Najopasniji dio grada ovih dana su trotoari, ističu nezadovoljni Banjalučani kojima neočišćene i zaleđene pješačke staze svakodnevno stvaraju probleme.

    “I ove godine su se iznenadili. Nisu dobro očistili”, “Grozno je, pogotovo na trotoarima, ma svuda je grozno. Ovo nikad nije bilo ovako”, “Nisam zadovoljan, a najveći problem sam imao sa prelaskom preko Gradskog mosta. Trotoari nisu očišćeni, to je užasno”, “U Šeheru nije bilo ništa očišćeno, ni dan danas nije ništa očišćeno, samo je led”, upozoravaju građani.

    Snijeg nije iznenadio Autoputeve Republike Srpske koji su pravovremeno odreagovali. Navode da nije bilo zastoja ili većih problema na putu. Istovremeno, većina građana je nezadovoljna situacijom na gradskim putevima, ali iz Gradske uprave navode da su nadležne službe bile na visini zadatka.

    “Moram da kažem da sam zadovoljan kako smo do sada ispratili ovu situaciju i kako je zimska služba odreagovala u ovoj situaciji, a siguran sam da ćemo tako nastaviti i u narednom periodu”, rekao je v.d. direktora „Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković.

    “Nadležne službe su bile na visini zadatka, blagovremeno su odgovarale i na brojne zahtjeve građana i vršile čišćenje prema utvrđenim prioritetima, kako bi se obezbijedilo normalno odvijanje saobraćaja.Nastavljeno je sa radom na terenu, od posipanja zbog leda do intenzivnijeg čišćenja trotoara. Podsjećamo da se prvo čiste putevi koji vode do bolnica, ambulanti, škola i drugih javnih objekata, te da se dalje radi prema utvrđenom Programu rada zimske službe i definisanim prioritetima”, tvrde iz Gradske uprave Banjaluka.

    Bilo je problema i sa strujom. Obilne snježne padavine krajem decembra i početkom januara uzrokovale su prekide na više srednjenaponskih dalekovoda i postrojenja širom krajiške regije, najčešće u brdovitim i šumskim područjima.

    “Situacija je dosta stabilizovana od osmog januara, pogotovo od devetog do danas. Sada imamo potpuno stabilizovanu i uređenu situaciju. Trenutno možda desetak potrošača na cijelom području koje snabdijeva Elektroprivreda, a to je preko 280 hiljada potrošača, nema električnu energiju, ali radimo na sanaciji tih kvarova tako da svaki čas neko od njih dobije električnu energiju”, rekao je portparol Elektroprivrede Predrag Klincov.

    U Srpskoj jutros najniža temperatura minus 19 stepeni Celzijusa, to nije neobično za regiju, ali jeste za građane koji su se odvikli od hladne zime.

    “Kad god je temperatura ispod minus 10, a pogotovo minus 15 minimalna temperatura, definitivno možemo smatrati da je to opasno vrijeme, Mi smo nekidan imali situaciju da je u Bijeljini temperatura minus 14, a ako pogledamo unazad 9 godina nismo imali takvu temperaturu”, upozorava meteorolog RHMZ-a Milica Đorđević.

    I dok nadležne službe ne počnu efikasnije čistiti ulice, ili barem ne otopli, građanima ostaje da malim koracima, u adekvatnoj obući oprezno klize po ledu.

  • Knežević: Napustićemo Vladu ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene

    Knežević: Napustićemo Vladu ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene

    Dosadašnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović podneo je ostavku na članstvo u toj partiji i rekao je da će u parlamentu nastupati kao nezavisni poslanik, piše Kurir.

    Njegova ostavka dolazi nakon što je Milan Knežević, predsednik ove stranke i beskompromisni borac za prava Srba u Crnoj Gori, rekao da će pokrenuti niz ključnih inicijativa, a da će ako one ne budu usvojene povući svoju podršku izvršnoj vlasti.

    Kako je usvojeno 9. januara na organima DNP, članovi Vlade iz redova te partije, Milun Zogović i Maja Vukićević, obavezni su da već na prvoj sednici Vlade iniciraju ustavne promene kojima bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmene i dopune Zakona o državljanstvu.

    Takođe, obavezani su da pokrenu izmene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).

    Ukoliko ove inicijative ne dobiju podršku, ministri DNP će podneti ostavke, a poslanički klub te partije, koji ima četiri člana, povući će podršku vladi Milojka Spajića.

    Time je Knežević još jednom pokazao da ne pristaje na ucene DPS i njihovih satelita u svojoj borbi za srpsku zastavu i jezik, i da neće popustiti pred onima kojima je fotelja najbitnija od svega.

    Sa druge strane, Bojović, koji je danas podneo ostavku, naveo je da se “pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva moraju rešavati isključivo kroz dijalog”, te da su “suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom.”

    Zbog te “lokalne teme” je predsednik DNP Milan Knežević bio i privođen od strane policije, nakon što je otvoreno pružio podršku građanima Botuna.

    Knežević je odmah nakon hapšenja krajem decembra rekao da se oseća poniženo.

    “Opet prolazimo kroz scene za koje sam mislio da nećemo više. Ovo je prevazišao i Đukanovićev obračun sa mirnim građanima. Ovo je najcrnja stranica u istoriji Crne Gore. Kada su pohapsili sve građane, i to oko 600 policajaca je hapsila, ja sam zajedno sa jednom gospođom se dogovorio da uđem u maricu i da nas uhapse. Kada su shvatili da sam poslanik, rekli su da se marica pokvarila i nisu hteli da nas voze. Bio sam preko tri sata u marici, molili su me da izađem, ali nisam hteo dok ne puste ostale pohapšene”, istakao je Knežević.

    “Zahvalan sam predsedniku Vučiću na podršci i svim ljudima i Srbije koji su mi poslali poruku podrške”, rekao je tada Knežević.

    Oglasio se Knežević

    Milan Knežević, predsednik Demokratske narodne partije (DNP) i beskompromisni borac za prava Srba u Crnoj Gori za “Alo!” je govorio o situaciji u Crnoj Gori i stravičnim pritiscima nad Srbima.

    Sada kada je jasno proterivanje iz vlasti u Crnoj Gori svakog Srbina koji se ne plaši da kaže da je Srbin i da je prvo Srbin, pa onda sve ostalo, Knežević se osvrće i na činjenicu da se proteruju i hapse ljudi i zbog izjava i simbola i identiteta, dok se istovremeno ćuti na govor mržnje i ekstremizam koji je usmeren protiv Srba.

    “Nažalost, moram da konstatujem da se nakon 30. avgusta situacija u Crnoj Gori nije nešto specijalno promenila, posebno ako se pogledaju spoljno-politički prioriteti Crne Gore i spoljno-političke odluke koje  su se  donosile u ovih pet godina. Ono što je sasvim jasno jeste da Demokratska narodna partija, bez obzira na pokušaje slabljenja sigurno neće odustati od svojih programskih ideoloških principa i ukoliko Vlada Milojka Spajića ne uvaži naše inicijative o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, o normiranju trobojke kao narodne zastave i o donošenju Zakona o državljanstvu i sveobuhvatnom dijalogu vezano za dešavanja u Botunu i postrojenje prečišćavanja otpadnih voda. Mi ćemo svakako napustiti Vladu, za tu odluku je glasalo predsedništvo Demokratske narodne partije. Nažalost, doskorašnji funkcioner naše partije je zbog te odluke napustio stranku danas. To je njegovo pravo i njegov izbor. Svakako sam uveren da većina građana srpske nacionalnosti, ali i građana koji u potpunosti razumeju ovu aktuelnu regionalnu i političku situaciju i u Crnoj Gori i šire nas podržava i shvata da u ovom trenutku se mi moramo izboriti za ono što je krucijalni interes srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je on.

    Osvrt na Dajkovića

    “Takođe bih se osvrnuo i na ovo što se desilo sa Vladislavom Dajkovićem, još jedan pokušaj i jedna demonstracija diskriminacije samo zato što je došao da podrži građane Zete koje je dan pre toga hapsilo 680 policajaca pod punom ratnom opremom, to najbolje govori o karakteru vlasti, zato sam bio u pravu kada sam saopštio da nema puno razlike između onoga što se desilo pre 30. avgusta i represivnog aparata za vreme Mila Đukanovića i nažalost represivnog aparata za vreme vlade Milojka Spajića”, naveo je Knežević.

    On je otkrio koje dalje korake očekuje.

    “Mi očekujemo sednicu Vlade, očekujemo da naše inicijative budu prihvaćene, ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene, za mene će biti obavezujuća odluka predsedništva Demokratske narodne partije, to jest mi ćemo napustiti Vladu Milojka Spajića, otkazaćemo podršku u Skupštini Crne Gore i njegovoj Vladi, ali ćemo napustiti vlast u Skupštini opštine Podgorica i otkazati podršku gradonačelniku Saši Mujoviću i krećemo jednu beskompromisnu kampanju i borbu za prava i srpskog naroda i svih onih koji govore srpskim jezikom i smatraju da između pravoslavnih Srba i Crnogoraca ne postoji nikakva razlika i da se radi o braći, jednom narodu”, istakao je Knežević.

  • Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan

    Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan

    Iskustvo Hrvatske pokazuje da se ilegalna trgovina duvanskim proizvodima može suzbiti, ali samo ako država vodi stabilnu trošarinsku politiku i dosljedno sprovodi zakon. Dok Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan pad crnog tržišta, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa izraženim problemom, posebno kada je riječ o rezanom duvanu, koji je gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova.

    Prema istraživanju agencije Ipsos iz novembra 2025. godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duvanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 odsto, što je više nego dvostruko manje u odnosu na 2019. godinu. Posebno je zanimljiv segment rezanog duvana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest odsto ukupnog tržišta, što je trend koji traje već godinama i pokazuje kontinuitet.

    Slične nalaze potvrđuje i analiza konsultantske kuće KPMG iz juna 2025. godine, prema kojoj je potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena za više od 30 odsto i sada iznosi 4,9 odsto tržišta. To ukazuje da pad ilegalne prodaje nije rezultat jedne akcije, već posljedica dugoročne politike i stalnog nadzora.

    Iz Hrvatske udruženja poslodavaca poručuju da su ovi pomaci direktna posljedica koordinacije institucija, prije svega Ministarstva finansija, Carinske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova. Ključna uloga pripisana je predvidivoj trošarinskoj politici, jačanju kontrola i zapljena, kao i uvođenju sistema sljedivosti duvanskih proizvoda. Glavni ekonomista udruženja Hrvoje Stojić upozorava da poreska politika direktno utiče na cijene legalnih proizvoda i ponašanje potrošača. Naglašava da nagle promjene brzo guraju tržište u ilegalne tokove koje je kasnije teško vratiti pod kontrolu.

    Da stabilan sistem donosi rezultate pokazuje i fiskalni efekat. Prihodi državnog budžeta Hrvatske od trošarina na duvanske proizvode u 2024. godini prvi put su premašili milijardu evra, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok su uz porez na dodatu vrijednost ukupni prihodi prešli 1,3 milijarde evra. U Hrvatskoj duvanska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od približno 400 miliona evra, a oko 300 poljoprivrednih proizvođača učestvuje u lancu proizvodnje uz stabilan otkup.

    Za razliku od toga, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visok udio ilegalnih proizvoda. Prema Ipsosovom istraživanju za BiH iz 2025. godine, iako je kod ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad, rezani duvan je gotovo potpuno izvan kontrole. Čak 94 odsto potrošača kupuje ilegalni rezani duvan, a godišnja potrošnja procjenjuje se na više od 2.000 tona. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da se ovaj problem sve više pretvara u duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen, jer dio društva ilegalnu trgovinu ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju.

    Hadžić ističe da su pojačane aktivnosti institucija poput Uprave za indirektno oporezivanje, Državne agencije za istrage i zaštitu i Granične policije doprinijele određenim pomacima, ali da bez jasne strategije i kontinuiteta ti rezultati mogu ostati kratkoročni. Zaključak je jasan: hrvatski primjer pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće, ali zahtijeva dugoročnu politiku, stabilne trošarine i dosljednu primjenu zakona, posebno u segmentu rezanog duvana, gdje je Bosna i Hercegovina trenutno u najvećem problemu.

     

     

     

     

  • Novo lice modernog ratovanja?

    Novo lice modernog ratovanja?

    Tvrdnje o upotrebi misterioznog „zvučnog“ ili talasnog oružja tokom nedavne vojne operacije u Venecueli ponovo su otvorile pitanje postojanja i realnih mogućnosti naprednih sistema koji djeluju van okvira klasičnog naoružanja.

    ako zvanične potvrde nema, svjedočenja o dezorijentaciji, jakim bolovima, krvarenju i trenutnoj onesposobljenosti izazvala su globalnu pažnju i podstakla raspravu: da li takva tehnologija zaista postoji?

    Šta je zapravo „zvučno oružje“?

    U naučnom i vojnom smislu, pojam zvučnog oružja obuhvata akustične i usmjerene energetske sisteme koji koriste zvučne talase ili srodne frekvencije kako bi djelovali na ljudski organizam.

    Najpoznatiji primjer je LRAD (Long Range Acoustic Device) – uređaj koji emituje izuzetno glasan, usmjeren zvuk i koristi se širom svijeta za kontrolu mase, zaštitu brodova i granica.

    Međutim, LRAD se smatra neletalnim sredstvom, sa ograničenim dometom i jasno definisanim efektima.

    Naprednije tvrdnje, poput onih iz Venecuele, odnose se na eksperimentalne tehnologije koje bi kombinovale zvuk, vibracije i elektromagnetne talase.

    Upravo tu nastaje problem: nijedan takav sistem nije javno potvrđen kao operativno oružje u borbenim uslovima.

    Može li zvuk da izazove teške fizičke povrede?

    Stručnjaci naglašavaju da čist zvuk, čak i ekstremnog intenziteta, teško može izazvati simptome poput unutrašnjih krvarenja ili kolapsa većeg broja ljudi na otvorenom prostoru.

    Da bi zvučni talas imao takav efekat, bili bi potrebni izuzetno visoki nivoi energije, precizno usmjeravanje, kratka udaljenost između izvora i cilja.

    U realnim uslovima, takvi zahtjevi predstavljaju ozbiljno tehničko ograničenje. Zato pojedini naučnici smatraju da se u svedočenjima možda radi o kombinaciji više faktora: psihološkog šoka, panike, elektromagnetnog ometanja, kao i klasičnih sredstava poput suzavca ili eksplozivnih udara niskog intenziteta.

    „Havanski sindrom“ i slični slučajevi

    Tvrdnje iz Venecuele podsjećaju na tzv. „Havanski sindrom“, misteriozne zdravstvene probleme koji su godinama prijavljivale američke i kanadske diplomate.

    Iako su se i tada pominjali mikrotalasi i akustična sredstva, višegodišnje istrage nisu dale jednoznačan odgovor, a dio stručne javnosti zaključio je da ne postoji čvrst dokaz o postojanju tajnog oružja.

    Zašto se ovakve priče pojavljuju baš sada?

    U savremenom ratovanju, gdje se sve više koriste dronovi, sajber-napadi i elektronsko ometanje, granica između stvarne tehnologije i percepcije postaje nejasna.

    Priče o futurističkom oružju imaju snažan psihološki efekat – one zastrašuju protivnika, zbunjuju javnost i podižu mit o tehnološkoj nadmoći.

    U tom smislu, čak i bez dokaza, same glasine mogu imati stratešku vrijednost. Iako zvučna i energetska oružja postoje u ograničenim, neletalnim oblicima, trenutno nema pouzdanih dokaza da je u Venecueli korišćena tehnologija sposobna da masovno i trenutno onesposobi ljude na način opisan u svjedočenjima.

    Naučna zajednica ostaje skeptična, dok vojni analitičari upozoravaju da se nalazimo u eri u kojoj se informativni rat često vodi paralelno sa onim stvarnim.

    Da li je Venecuela bila poligon za tajni eksperiment ili samo novo poglavlje u savremenom ratnom propagandnom arsenalu pitanje je na koje odgovor tek treba da se pronađe.

  • Zašto Sarajevu smeta mirna Bosna?

    Zašto Sarajevu smeta mirna Bosna?

    Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i dalje je talac retrogradnih politika koje počivaju na negaciji realnosti. Posljednji istupi ministra odbrane Zukana Heleza o ukidanju entiteta, fantazmagorične ideje Mustafe Cerića o tzv. “bosanskoj pravoslavnoj crkvi”, te uznemirujući snimci militarizacije iz Bužima, nisu izolovani incidenti. To je sinhronizovana kampanja kojom se testira izdržljivost Republike Srpske i dejtonske arhitekture mira.

    Političke iluzije i ustavna zbilja
    Izjava Zukana Heleza o potrebi ukidanja entiteta tipičan je primjer političkog diletantizma zamotanog u plašt lažnog patriotizma. I dok čak i bošnjačka javnost prepoznaje “šuplju priču” namijenjenu lokalnim izborima, ne smije se zanemariti opasnost takve retorike. Kako podsjećaju zvaničnici iz Banjaluke, Republika Srpska je trajna kategorija, potvrđena međunarodnim ugovorom čiji su garanti najmoćnije sile svijeta. Pozivati na njeno ukidanje znači direktno pozivati na rušenje mira, jer BiH ne postoji bez svojih entiteta.

    Duhovni inženjering putem NDH
    Dok Helez udara na ustavne temelje, Mustafa Cerić poseže za opasnijim oružjem – pokušajem prekrajanja identiteta. Njegova ideja o “bosanskoj pravoslavnoj crkvi” neodoljivo podsjeća na projekte Ante Pavelića. Pravoslavlje u BiH nije “uvezeno”; ono je tu vijekovima kroz eparhije koje je osnovao Sveti Sava. Cerićev pokušaj da crkvu podredi “državnosti” prozirna je kopija propalih projekata iz Crne Gore i Ukrajine, koji donose samo podjele i nemir.

    Bužimski folklor: Ratna uniforma kao “miroljubiva” poruka?
    Dok se u Sarajevu vodi verbalni rat, u Bužimu se na lokalitetu Hasin Vrh sprovodi onaj vizuelni i psihološki. Ponovno okupljanje u vojnim uniformama, uz zelene beretke, ratne zastave i pokliče “Alahu ekber”, šalje jezivu poruku preostalim Srbima u Federaciji, ali i onima preko granice entiteta.

    Posebno zabrinjava učešće mladih i djece u ovakvom ratnom folkloru. Dok se srpski narod konstantno nalazi pod lupom pravosuđa BiH za svaku izgovorenu riječ ili obilježavanje praznika, bužimske “Munje” prolaze u tišini. Kako ističu stručnjaci za bezbjednost, postrojavanje uniformisanih lica koja nisu dio zvaničnih Oružanih snaga ili policije predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju.

    Tišina koja odobrava
    Najstrašnija u cijelom ovom mozaiku je tišina Tužilaštva BiH, SIPE i međunarodne zajednice. Selektivna pravda je najgori oblik nepravde. Ignorisanjem ratnohučkačke retorike iz Bužima i radikalnih istupa javnih ličnosti, institucije daju prećutnu saglasnost za dalje produbljivanje krize.

    Republika Srpska, sa svojom institucionalnom snagom, ostaje jedini garant da se ovi “politički snovi” i “ratne simulacije” nikada ne pretvore u stvarnost. Poruka iz Banjaluke je jasna: o opstanku Srpske nema pregovora. Ona nije darovana, već krvlju i Dejtonom izvojevana realnost koju nikakve “munje”, ni sarajevske, ni bužimske, ne mogu ugasiti.