VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini će nakon rata s Rusijom biti potreban plan obnove sličan onome koji su SAD ponudile Evropi nakon Drugog svetskog rata, rekao je evropski komesar za budžet Johanes Han.

    SAD su u okviru posleratnog Maršalovog plana izdvojile današnjih 200 milijardi dolara za ekonomsku i tehničku pomoć Evropi.

    “Ono što treba da učinimo za Ukrajinu je moderni Maršalov plan”, rekao je Han novinarima, preneo je Rojters. Dodao je da će to pomoći brzoj obnovi Ukrajine i njenom bržem približavanju Evropskoj uniji. Kijev je poslao zvaničnu prijavu za članstvo u 27-članom evropskom bloku.

    Taj proces je dugotrajan i u mirnodopska vremena, a rat koji besni Ukrajinom učinio ga je praktično nemogućim, ocenjuje Rojters.

    Han nije precizirao koliko će novca biti potrebno, ali je rekao da teret obnove Ukrajine ne bi smela snositi samo Evropska unija, nego bi u tome trebalo da učestvuju članice grupe G20, uključujući Rusiju.

  • Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Njujork tajms potvrdio je autentičnost snimka na kojem se vidi kako ukrajinska vojska ubija ranjene ruske vojnike, prenosi TAS S.

    “Na video snimku objavljenom na internetu u ponedeljak, koji je potvrdio Njujork tajms vidi se kako grupa ukrajinskih vojnika ubija zarobljene pripadnike ruske vojske ispred sela zapadno od Kijeva”, navodi američki list.

    Na snimku se vidi kako ukrajinski vojnici ispaljuju nekoliko hitaca u, verovatno, ruskog vojnika koji leži na putu i daje znake života.

    U blizini se može videti nekoliko tela, verovatno ubijenih, a kako navodi Njujork tajms, snimak je od 30. marta kada su Ukrajinci na tom mestu iz zasede napali ruski konvoj, prenosi TAS S.

  • HDZ predložio zakon kojim bi se i u ličnu kartu upisivala pripadnost konstitutivnom narodu

    HDZ predložio zakon kojim bi se i u ličnu kartu upisivala pripadnost konstitutivnom narodu

    Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta naše zemlje Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.

    Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave te da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura.

    Riječ je o sasvim novom pristupu koji HDZ evidentno pokušava maksimalno naglasiti, a izgledno ohrabreni nakon usvajanja Strateškog kompasa Evropske unije gdje se u dokumentu spominju konstitutivni narodi.

    Šta ustvari predlaže HDZ?

    Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.

    Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu/osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.

    Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.

    HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.

    Za šta bi služili ti podaci?

    Naime, u članu 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurisali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.

    Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon stjecanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.

    Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidovanja na izborima, čime HDZ želi spriječiti da se na primjer “Mustafa Mustafić” iz Goražda ne može izjašnjavati kao Hrvat u cilju izbornog pozicioniranja. Odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa.

    Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.

  • Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat je jednoglasno odobrio uvođenje Land-Lease programa za Ukrajinu. Ovim je oživljena mjera koja je u Drugom svjetskom ratu odigrala ključnu ulogu u podršci Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu da se odbrane od nacističke Njemačke.

    Ova mjera bi omogućila Sjedinjenim Američkim Državama da efikasnije i brže u Ukrajinu šalje oružje i druge materijale neophodne za vođenje rata.

    Land-lease program je napravljen u toku Drugog svjetskog rata i historičari ga posmatraju kao odluku koja je promijenila tok rata. Ovom odlukom su Sjedinjene Američke Države bile u mogućnosti da brzo naoružaju saveznike u toku rata.

    Aktivacija ovog programa, koji je zadnji put korišten u toku Drugog svjetskog rata je pokazatelj da SAD i saveznici u Evropi smatraju da ruska invazija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za liberalni poredak, prenosi Politico.

    Također, ovo je pokazatelj da su zapadne države počele vjerovati da Ukrajina može pobjediti u ratu. Američki kongres je nedavno odobrio zakon koji osigurava 14 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći za Ukrajinu, a od 24. februara već je isporučeno pomoći za Ukrajinu u iznosu od 1,7 milijardi dolara.

    Zakon o Land-Leasu za odbranu demokratije Ukrajine, ubrzao bi prijenos kritične vojne opreme i drugih kritičnih zaliha u Ukrajinu smanjenjem birokratske procedure. U principu omogućava poklanjanje vojne opreme uz odrednicu da će država koja prima opremu, to platit kasnije.

    Nije poznato hoće li Zastupnički dom u Kongresu SAD-a, usvojiti ovaj zakon u četvrtak prije dvosedmične pauze u zasjedanju.

  • Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Orban: Sankcionisanje ruskog energetskog sektora je crvena linija za Mađarsku

    Premijer Mađarske Viktor Orban je jučer, 6. aprila, izjavio da će njegova država blokirati bilo koji pokušaj Evropske unije da onemogući uvoz nafte i plina iz Rusije.

    Smatra da Rusija jeste kriva za rat u Ukrajini te ju je nazvao agresorom. Osudio je zločine koji se čine u Ukrajini te je pozvao da se oni istraže. Saglasan je i s tim da je jedinstvo važno za Evropsku uniju.

    Međutim, kako je kazao, sankcionisanje ruskog energetskog sektora, kojeg čine i nafta i plin, je crvena linija. Prema njegovim riječima, to bi ubilo Mađarsku te značajno nanijelo štetu evropskoj ekonomiji.

    Orban je pozvao EU da poduzme mjere protiv poskupljenja potrepština izazvanih poskupljenjem energenata. Ukazao je da je Mađarska spremna kupovati od Rusije energente u rubljama ako to od nje bude tražila.

    Izjavio je da je ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i kancelara Njemačke Olafa Scholza pozvao na sastanak u Budimpešti kako bi razgovarali o mogućnosti prekida rata u Ukrajini. Istakao je da Putin ima određene uslove kako bi se taj sastanak i desio.

    Mađarskom premijeru nisu prihvatljive ni kritike od Zelenskog na račun Zapada kojem je zamjerio to da Ukrajini ne šalje dovoljno oružja. Ponovio je da Mađarska neće slati oružje. Zelenskom je poručio da mu je “loša navika” to što svima govori šta trebaju raditi. Pozvao ga je da to ne čini.

    Orbanova radikalno desna stranka Fidesz je na parlamentarnim izborima 3. aprila uvjerljivo pobijedila – dobila je 53 posto glasova. Time je Orban osigurao četvrti premijerski mandat, prenosi Euronews.

  • Rusija poručila Zapadu šta ih čeka ako “stave katanac” na njihove ambasade

    Rusija poručila Zapadu šta ih čeka ako “stave katanac” na njihove ambasade

    Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je zapadnim zemljama kakav će biti ruski odgovor ukoliko odluče zatvarati njihove ambasade, nakon što je veliki broj država odlučio protjerati ruske diplomate.

    Zaharova je poručila da smatra da zapadne zemlje neće zatvarati ruske ambasade zbog straha od recipročnih mjera.

    “Oni neće stavljati katanac na ambasade Rusije, jer će onda vidjeti katanac na svojim ambasadama”, rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, zemlje koje su protjerale ruske diplomate dobit će odgovor, koji će biti težak i u korist Rusije.

    Podsejćamo, pojedine zemlje EU, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju i Italiju, odlučile su ranije ove sedmice da protjeraju ruske diplomate.

  • Kod 17 osoba u Republici Srpskoj potvrđena korona

    Kod 17 osoba u Republici Srpskoj potvrđena korona

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 178 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 17 osoba.

    Radi se devet muškarca i osam žena, od kojih je jedna mlađe, 10 srednje i šest starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, osam osoba je iz Banjaluke, dvije Bijeljine i po jedna iz Gradiške, Doboja, Zvornika, Laktaša, Modriče, Prijedora i Čelinca.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 111.836 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 6.345 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 420.053 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 39, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 15, a u ostalim bolnicama 24. Na respiratoru je, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, jedna osoba.

  • Lukašenko: Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

    Lukašenko: Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

    Zapadne sankcije otvaraju nove mogućnosti pred Bjelorusijom i Rusijom, poručio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na sastanku Savjeta bezbjednosti.

    “Tačno je da se pred našim zemljama otvaraju nove mogućnosti. Zapadne kompanije su oslobodile velika tržišna udubljenja u Bjelorusiji i Rusiji, koje sada treba da popunimo. Pitanje je šta nas je ranije spriječilo da to uradimo, da li su to lobisti, konkurencija ili korupcija?,” zapitao se bjeloruski predsjednik, prenijela je agencija Belta.

    Izrazio je uvjerenost da je Zapad u svakom slučaju bio odlučan po pitanju uvođenja sankcija Bjelorusiji.

    “Brzina i jačina sankcija govore da su one temeljno i dugo planirane. Sasvim je jasno da je trebalo da se uvedu bez obzira na rusko-ukrajinske odnose. Ove sankcije bi u svakom slučaju bile uvedene,” ocijenio je Lukašenko, prenosi agencija TASS.

  • Kina: Biće oštrih mjera ako Pelosi posjeti Tajvan

    Kina: Biće oštrih mjera ako Pelosi posjeti Tajvan

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je danas da će preduzeti oštre mjere ukoliko predsjedavajuća američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi bude posjetila Tajvan.

    O njenoj eventualnoj posjeti Tajvanu nema zvanične potvrde iz kancelarije Pelosi, ali su pojedini mediji pisali da će sljedeće nedjelje otići na Tajvan, prenio je Rojters.

    Peking kaže da bi njena posjeta ozbiljno narušila kinesko-američke odnose, jer se Kina snažno protivi svim oblicima zvaničnih odnosa između SAD i Tajvana, kazao je portparol ministarstva Džao Liđijan.

  • “Doba saradnje s Rusijom je gotovo”

    “Doba saradnje s Rusijom je gotovo”

    Doba saradnje s Rusijom je gotovo, izjavila je britanska ministarka spoljnih poslova Elizabet Tras na radnoj večeri ministara spoljnih poslova u Briselu, saopštio je britanski Forin ofis.

    Tras je rekla njenim kolegama iz NATO da je “Sporazum između NATO i Rusije mrtav” i da je vrijeme da se odbaci zastarjeli pristup u ondosu s Rusijom, prenio je CNN.

    Aktom, potpisanim 1997. godine, smatra se da NATO alijansa i Rusija ne gledaju jedna na drugu kao neprijatelja, prema originalnom dokumentu.

    “Potreban nam je novi pristup bezbjednosti u Evropi koji se bazira na odbranu, odvraćanje i otpornost”, kazala je ona.

    Tras je naglasila da NATO ne može da dopusti “bezbjednosne vakuume” na istočnim granicama Alijanse i da bi trebalo da ponovo razmisli o podršci zemljama “uhvaćenim u mrežu ruskog uticaja”, kao što su Gruzija, Moldavija, Švedska i Finska.

    Ona je takođe apelovala na partnere da pojačaju sankcije i naoružaju Ukrajinu “brzo i odlučno, kako bi se osigurao neuspjeh Putina”.