VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tužilac uskoro odlučuje o slučaju mladog Srpčanina

    Tužilac uskoro odlučuje o slučaju mladog Srpčanina

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, odnosno postupajući tužilac, uskoro bi trebalo da donese tužilačku odluku u vezi s predmetom koji se odnosi na smrt Srđana Cvijića (31) iz Srpca, a koji je preminuo u Banjaluci.
    Njegov brat Nemanja je, podsjetimo, u noći između 28. i 29. septembra 2020. godine uzalud molio Službu hitne medicinske pomoći (SHMP) Doma zdravlja Banjaluka da dođe po mladog Srpčanina jer mu je pozlilo.

    Uskoro će se navršiti dvije godine od kada je smrt mladića nerazjašnjena, a isto toliko ne prolazi agonija njegovih najmilijih.

    Par sedmica nakon što je Srđan preminuo Okružno javno tužilaštvo Banjaluka je formiralo predmet, ali gotovo dvije godine kasnije nema epiloga, mada iz Tužilaštva tvrde da će se to uskoro dogoditi.

    “Taj predmet formiran je po službenoj dužnosti 15. oktobra 2020. godine (na osnovu informacija dobijenih iz sredstava javnog informisanja) i sprovedena su potrebna vještačenja, saslušavani svjedoci, a preduzimane su i druge radnje radi utvđivanja činjeničnog stanja”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Tvrde da je preduzimanje tih radnji zahtijevalo određeno vrijeme kako bi se one mogle uspješno okončati.

    “Postupajući tužilac vrši analizu svih prikupljenih dokaza i obavještenja, po čijem završetku se uskoro može očekivati donošenje tužilačke odluke”, ističu iz Tužilaštva.

    Srđanov brat Nemanja kaže da je Tužilaštvo dobilo dobar dio dokaza, ako ne i sve.

    “Međutim, zbog toga što obdukcija nije rađena, a nije rađena jer sam ja potpisao da se ne radi, jer dva dana nisam znao gdje se tijelo nalazi, a kamoli šta više, bi nedostajala uzročno-posljedična veza koja bi mogla direktno vezati sam nedolazak vozila Hitne pomoći i smrti. Bez uzročno-posljedične veze, zakon je takav da, bez obzira na očiglednu grešku i propust, sve može pasti na sudu”, kaže Nemanja za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, da je Srđan preživio postojao bi nalaz doktora koji bi, ako bi bilo posljedica, dokazao da je vozilo moralo doći, a pri smrtnom ishodu, ako nema obdukcije – “nikom ništa”.

    “Što se tužilačke odluke tiče, ako će biti donesena uskoro, ne nadam se ničem pozitivnom. Međutim, sam predmet ne može da zastari zbog potencijalnog krivičnog djela koje se može staviti na teret, pa se još nadam da postoji šansa da se nađe u ovim našim zakonima dovoljna veza da se ovo šta se desilo pravedno sankcioniše, a najbitnije od svega – da se više ne desi nikom”, ističe Nemanja.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, na tri mjeseca za 20 odsto smanjena je plata dispečeru SHMP Doma zdravlja Banjaluka koji je radio u noći između 28. i 29. septembra prošle godine, kada je Srđan preminuo.

    Sankcija je uslijedila nakon što je ožalošćena porodica zatražila da se utvrdi odgovornost pripadnika SHMP-a, odnosno da se ustanovi po čijoj odluci te večeri, kada je Nemanja zvao Hitnu pomoć, po Srđana nije došlo sanitetsko vozilo, pa ga je morao voziti taksijem.

    Srđan je, podsjetimo, preminuo kobne noći na Urgentnom odjeljenju Univerzitetskog kliničnog centra RS, a uzrok smrti nije do kraja utvrđen.

    “Sama činjenica što je Dom zdravlja izrekao maksimalnu disciplinsku kaznu za radnika bi trebalo da bude dovoljno, međutim, zakonski gledano, to baš i nije tako. Zato bi trebalo što prije mijenjati i dopunjavati zakone koji bi štitili građane, a ne samo određene”, naglašava Nemanja Cvijić za “Nezavisne novine”.

  • EUFOR najavio dolazak njemačkog vojnog kontingenta

    EUFOR najavio dolazak njemačkog vojnog kontingenta

    EUFOR je najavio dolazak njemačkog vojnog kontingenta u BiH, čime će se broj zemalja učesnica u misiji EUFOR-a povećati na 20.

    Raspoređivanje ovog kontingenta, koje će se obavljati u fazama, počinje sredinom avgusta.

    Broj osoblja koje će biti raspoređeno je maksimalno 50.

    “Ovo novo osoblje EUFOR-a će predstavljati dodatni kapacitet u GK EUFOR-a i mreži timova za vezu i posmatranje (LOT timovi) EUFOR-a, koji su na nepristrasnoj osnovi raspoređeni u cijeloj BiH. LOT timovi su veza EUFOR-a sa lokalnim zajednicama i vlastima”, saopšteno je iz EUFOR-a.

    Navedeno je kako osoblje LOT timova EUFOR-a živi u lokalnim zajednicama i omogućuje EUFOR-u da održava pozitivne i važne odnose na lokalnom i regionalnom nivou.

    “Ti timovi takođe pružaju priliku bh. građanima da budu u kontaktu sa EUFOR-om, što omogućava direktan dijalog između EUFOR-a i bh. građana. Ovaj angažman je još jedan pokazatelj posvećenosti EU stabilnoj, prosperitetnoj i evropskoj budućnosti svih građana BiH”, navedeno je u saopštenju.

  • Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Američki Senat usvojio zakon o smanjenju inflacije vrijedan 739 milijardi dolara

    Demokrate u Senatu usvojili su danas paket potrošnje za klimatske promjene i zdravstvo, šaljući zakon u Zastupnički dom i dovodeći Joea Bidena korak bliže značajnoj zakonodavnoj pobjedi pred predstojeće izbore.

    Ako bude potpisan, zakon, službeno poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, dodijelio bi 369 milijardi dolara za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ulaganje u obnovljive izvore energije.

    Stručnjaci su procijenili da će odredbe zakona o klimi smanjiti američke emisije koje zagrijavaju planetu za oko 40 posto do 2030. godine, u poređenju s razinama od 2005. godine.

    Demokrate su obećali da će zakon smanjiti troškove zdravstvene skrbi za milione Amerikanaca dopuštajući Medicareu da pregovara o cijenama lijekova na recept i ograniči cijene lijekova na recept za primatelje Medicare na dvije hiljade dolara godišnje. Za one koji primaju zdravstveno osiguranje putem tržišta Zakona o pristupačnoj skrbi također se očekuju niži troškovi premija.

    “Danas su demokrate u Senatu stali na stranu američkih porodica zbog posebnih interesa, glasajući za smanjenje troškova lijekova na recept, zdravstvenog osiguranja i svakodnevnih troškova energije i smanjenje deficita, dok su najbogatije korporacije napokon morale platiti svoj dio”, rekao je Biden u izjavi slaveći usvajanje zakona.

    Takođe je dodao da je, kada se prvi put kandidovao za predsjednika, obećao da će “natjerati” vladu da radi za radničke porodice – a to je, navodi, upravo ono što ovaj zakon i radi.

  • Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se oporavlja od oštrog pada, evro postojan

    Dolar se blago oporavlja danas na aijzkom trgovanju od najoštrijeg pada u posljednje dvije nedjelje koji je pretrpio noćas, dok su investitori ostali na oprezu uoči objave podataka o zapošljavanju u SAD i zbog sve izraženije zabinutosti u pogledu moguće recesije.

    Indeks američkog dolara, koji mjeri vrijednost zelene novčanice prema korpi vodećih valuta, porastao je 0,15 odsto na 105,86 poena, nakon što je tokom noći pao za 0,68 procenata, najviše od 19. jula, izvještava Rojters.

    Investitori iščekuju važan američki izvještaj o novootvorenim radnim mjestima u nepoljoprivrednom sektoru koji će dati nagovještaje o tome kako napreduje američka ekonomija. Analitičari predviđaju da će povećanje broja radnih mjesta za jul iznositi 250.000, nakon rasta od 372.000 novozaposlenih u junu.

    Imajući u vidu jučerašnji izvještaj, da se povećao broj Amerikanaca koji su se prošle nedjelje prvi put prijavili za dobijanje državne naknade za nezaposlene, signali o slabljenju tržišta rada u SAD su možda već na djelu, navodi britanska agencija.

    Evro je ostao stabilan prema američkoj valuti na oko 1,0237 dolara, nakon rasta tokom noći za 0,8 posto.

    Ekonomisti, međutim, procjenjuju da će oporavak evra od nedavnih gubitaka vjerovatno biti kratkog vijeka jer energetska kriza u Evropi ne jenjava.

    Problem s vraćanjem turbine za gasovod Sjeverni tok 1, koji prema navodima Rusije sprečava povećanje isporuka gasa Evropi, nije se približio rješenju, pošto je Moskva saopštila u četrvtak da je potrebna dokumentacija koja potvrđuje da ta oprema ne podleže sankcijama.

    Što se ostalih valuta tiče, britanska funta je oslabila za 0,14 odsto na 1,21405 dolara, a na nedjeljnom nivou je pala za oko 0,35 procenata, zbrisavši dobitke ostvarene u prethodne dvije nedjelje.

    Banka Engleske je u četvrtak podigla referentnu kamatu za pola procentnog poena na 1,75 posto, na najviši nivo od kraja 2008. i upozorila da je pred Britanijom duga recesija.

    Dolar je jutros porastao prema japanskom jenu za 0,21 odsto na 133,215 jena za dolar, nakon noćašnjeg pada od 0,69 odsto.

    Australijski i novozelandski dolar su zabilježili neznatne promjene prema američkom rivalu i trguju se na nivou od 0,69645 američkih dolara, odnosno 0,6290 USD, respektivno.

  • VW i Stellantis prestigli Teslu

    VW i Stellantis prestigli Teslu

    Njemački koncern i francusko-italijansko-američki automobilski gigant zauzeli su prva dva mjesta u Evropi po prodaji EV u prvoj polovini 2022.

    Kada je riječ o električnim automobilima, Volkswagen grupa je u prvih šest mjeseci ove godine iza sebe ostavila dva velika rivala, Stellantis i Teslu. Stellantis je takođe napravio dobar rezultat, s obzirom da se veoma približio Nijemcima, a po prodaji prestigao Teslu.

    Koncern Volkswagen je kupcima u Evropi u prvoj polovini godine isporučio 116.307 vozila na struju, dok je Stellantis bio drugi sa 105.413 isporučenih električnih automobila.

    Tesla ima novi cilj: 2 miliona EV godišnje već u 2022.

    Tesla je daleko iza, na trećoj poziciji sa 78.277 prodatih vozila, pokazuju podaci do kojih je došao Dataforce, a prenosi Automotive News Europe.

    Podaci se odnose na 27 zemlja EU, plus Veliku Britaniju, Švajcarsku, Island i Norvešku.

    Najprodavaniji električni automobil iz Stellantisa je novi Fiat 500.

    Iako je Tesla u ukupnom zbiru tek treći po prodaji EV u Evropi, ovaj proizvođač zauzima prva dva mjesta kada su u pitanju pojedinačni modeli.

    Najtraženiji električni auto u Evropi u prvih šest mjeseci 2022. bio je Tesla Model Y (39.969 prodatih vozila), dok je drugi Tesla Model 3 (38.320).

    Električni Fiat 500 je treći (32.315), Peugeot e-208 četvrti (21.918), a Škoda Enyaq iV peta (19.951), kao najbolje plasirani električni model iz VW grupe.

  • Helikopteri iz Srbije stižu u pomoć

    Helikopteri iz Srbije stižu u pomoć

    Pripadnici Helikopterskog servisa Republike Srpske od jutros gase veliki požar u blizini Trebinja, a očekuje se da u pomoć stignu i dva helikoptera MUP-a Srbije, izjavio je Srni direktor Helikopterskog servisa Boban Kusturić.
    Kusturić je naveo da u gašenju požara na području Lastve učestvuju dva helikoptera Helikopterskog servisa Republike Srpske i da su od 6.00 časova na požarištu.

    On je istakao da je sinoć razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Srbije Aleksandrom Vulinom i komandantom helikopterske jedinice MUP-a Srbije i očekuje u naredna dva sata da se pridruže dva helikoptera Helikopterske jedinice MUP-a Srbije, i to “bel 212” i “eurokopter 145”.

    “Tako bi naš učinak mogao biti daleko veći da pomognemo vatrogasnim jedinicama i svim drugima koji učestvuju u gašenju požara na području rejona Trebinje. Radi se o izuzetno velikom požaru na širokom području”, rekao je Kusturić.

    Prema njegovim riječima, ovo je najveći požar u čijem gašenju su učestvovali na području Republike Srpske, daleko veći nego onaj što je bio u Vrbanji, kod jezera Blidinje i u Nacionalnom parku Sutjeska.

    “Juče je požar prijetio da na jednom dijelu ugrozi kuće, jer se širi izuzetno brzo, jak je vjetar i totalno je nepredvidiv, mijenja pravac. Pravac požara se mijenja iz časa u čas. Teško je, ali pokušavamo maksimalno da spriječimo širenje tog požara”, istakao je Kusturić.

    On je naveo da su na ovom požarištu od juče od 18.30 časova, nakon što su završili gašenje u Vrbanji kod Banjaluke, a radili su u sadejstvu sa vatrogascima iz Trebinja i Republičkom upravom Civilne zaštite.

    “Juče smo na zahtjev gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića i direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović prebacili dva helikoptera na područje ovog grada. Sinoć smo izvršili 21 let i izbacili oko 16 tona vode”, rekao je Kusturić.

  • Kako društvene mreže utiču na izbore u BiH

    Kako društvene mreže utiču na izbore u BiH

    Da je Donald Tramp 2016. postao predsjednik SAD zahvaljujući, između ostalog, i lažnim vijestima i usmjeravanju javnog mnenja kroz toksično djelovanje na društvenim mrežama, već je poznata stvar. Ali manje je poznato da su ovi trendovi, već uveliko, prisutni i u BiH.

    Mogu li, kako ih stručnjaci zovu, “neautentična ponašanja na internetu” uticati na rezultate predstojećih izbora u BiH? Sve su prilike da mogu.

    Na to ukazuje i istraživanje Udruženja građana “Zašto ne”, provedeno u vrijeme opštih izbora u BiH 2018. godine.

    – Istraživali smo komentare na jednom od najčitanijih portala u BiH i ispostavilo ispostavilo se da veliki broj tih komentara potiče od strane botova i trolova, odnosno sa profila koji se koriste uglavnom za ciljana komentarisanja s namjerom uticaja na percepciju javnosti o nekom političkom akteru – kaže Darko Brkan, predsednik UG “Zašto ne”.

    FOTO: N1/SCREENSHOTFOTO: N1/SCREENSHOT
    Ad
    Dodaje da je teško izmjeriti koliko su ove aktivnosti uticale na rezultate izbora, ali je sigurno da su imale uticaja.

    Brkan je jedan od eksperata koji su učestvovali u radu Foruma građana “Glas za odgovornost na mrežama”, održanog nedavno na Jahorini, s ciljem sprečavanja govora mržnje, uznemiravanja i širenja dezinformacija na društvenim mrežama u BiH.

    Poseban fokus na skupu je usmjeren upravo na činjenicu da se u BiH bliže izbori i da je to vrijeme naročito rizično za širenje toksičnog djelovanja na društvenim mrežama, s ciljem uticaja na rezultate glasanja.

    Kako je istakla Bojana Kostić, ekspert za društvene mreže iz Beograda, iskustva iz Srbije, ali i drugih zemalja regiona, svjedoče kako funkcioniše predizborna mašinerija u sajber prostoru.

    Uoči izbora, kao pečurke poslije kiše, niču portali za jednokratnu upotrebu, koji bez impresuma i potpisa šire lažne vijesti o političkim protivnicima.

    Neke od tih “vijesti” imaju samo jednu ulogu: da se prenesu na društvene mreže i da se tamo zapodjene kvazi rasprava, koji usmeravaju stranački trolovi i botovi – ljudi koji otvaraju na stotine lažnih profila, s ciljem da prikažu kako njihovi politički favoriti imaju veliku podršku i popularnost, odnosno kako “oni drugi” nisu omiljeni.

    Sve su to oblici neautentičnog djelovanja na internetu, koja mogu imati veliki uticaj, pogotovo ako publika nije dovoljno medijski i digitalno pismena da bi mogla razaznati što je istina, a šta je naručen sadržaj ili komentar – objasnila je Kostićeva.

    Kao primjer moćnog uticaja takvog djelovanja navela je primjer “farme lažnih portala”, koja je uoči američkih predsjedničkih izbora osnovana u makedonskom gradiću Velesu. Upravo iz Velesa su, preko više od 150 “portala” s adresama širom svijeta, u svijet puštene “vijesti” da je papa podržao Trampa i da Hilari Klinton “voli djevojčice”.

    Ove, kao i mnoge druge senzacionalne i ekskluzivne “vijesti” su bile čista izmišljotina, ali rezultat tih laži je poznat.

    Osnovano se sumnja da i stranke u BiH imaju svoje “farme” trolova, botova i lažnih portala, ali je takvu praksu teško razotkriti i dokazati, pogotovo zato što je BiH na marginama interesovanja vlasnika velikih društvenih mreža, poput Fejsbuka, Tvitera, Instagrama i Tik Toka. Naprosto, suviše smo mali da bi se ozbiljno bavili nama.

  • Građani Srpske očekuju pad cijena ostalih roba i usluga

    Građani Srpske očekuju pad cijena ostalih roba i usluga

    Građani Republike Srpske trenutno na benzinskim pumpama litar dizela mogu da kupe po 3,12, a benzina po 2,99 KM, što je daleko povoljnije nego prethodinih sedmica i mjeseci.

    Dizel u prosjeku košta 3,23, a benzina 3,08 maraka po litru, s obzirom na to da ova goriva na pojedinim pumpama idu do 3,29, odnosno 3,25 KM.

    U protekloj sedmici, na nekim pumpama dizel je “sletio” za 14 feninga. S druge strane, litar ovog goriva početkom jula išao je i do 3,63 KM što je, kad se u obzir uzme njegova najviša trenutna cijena, više za čak 40 feninga. Tako je rezervoar od 50 litara prije mjesec dana koštao i do 180 maraka, a sada, čak i pod uslovom da građani toče na najskupljim pumpama, oko 160 KM.

    Tokom ove krize, litar benzina je išao i do 3,55 KM, što je za 30 feninga jeftinije od njegove trenutne maksimalne cijene.

    Do pojeftinjenja goriva u Srpskoj došlo je u drugoj polovini jula, kao reakcija na pad cijena sirove nafte u svijetu.

    A poskupljenja su krenula odmah po izbijanju rusko-ukrajinske krize, kada su domaći distributeri cijene naviše, praktično, korigovali na dnevnom nivou, ponekad i po dva puta dnevno.

    U odnosu na taj teški period, građani su jedva dočekali da cijene goriva krenu dolje.

    – Do prije sedam dana litar dizela sam na jednoj pumpi plaćao 3,27 KM. U međuvremenu, ovo gorivo je pojeftinilo na 3,13 KM i prijatno sam iznenađen. Naime, svaki put kad idem na pumpu očekujem da cijena može biti samo viša, jer se od marta konstantno suočavamo s poskupljenjima. Ovi posljednji potezi naftaša obećavaju, jer se možemo nadati da će cijene još padati. Sad ostaje da se vidi da li će, bar neznatno, pojeftiniti i neki drugi proizvodi, prije svega hrana, s obzirom na to da, kad cijena goriva raste, svi poskupljuju, pravdajući se učešćem ovog energenta u poslovanju – kaže Milan K. iz Banjaluke.

  • Četiri scenarija Kine i Tajvana

    Četiri scenarija Kine i Tajvana

    Što se tiče odgovora na pitanje “kako”, događaji ove nedelje učinili su stvari malo jasnijima.

    Kineske ratne igre bez presedana uključivale su ispaljivanje projektila u vode oko Tajvana, kao i navodno iznad samog ostrva, zajedno sa pomorskom blokadom i preletima borbenih aviona. Ranije ove nedelje PLA je vežbala amfibijsko iskrcavanje na plaži nasuprot Tajvanu.

    Neke ili sve ove stvari mogle bi da se pojave u bilo kojoj budućoj vojnoj operaciji. Verovatno je da će Peking umesto toga ipak da izvede progresivno i postepeno gomilanje snaga, pri čemu će svaki novi korak u tom gomilanju biti taman toliki da ne bude dovoljan povod Zapadu da vojno uzvrati na taj potez.

    Smatra se da je cilj Pekinga da pritisne Tajvan sve dok mu jedina preostala opcija ne bude saradnja.

    Uopšteno, postoje četiri moguća scenarija koja bi mogla da se dese. 1.Blokada Tajvana

    Produženje vojnih vežbi moglo bi da se iskoristi da se Tajvan iscrpi financijski, ekonomski i operativno. Tako bi se iscrple tajvanske oružane snage koje bi se dugo vremena držale u stanju visoke pripravnosti. Takođe bi se omogućilo Kini da rasporedi vojne snage na najbolje moguće položaje kako bi mogla brzo da pokrene napade.

    Koristeći vežbe poput onih koje se sprovode ove nedelje kao izgovor, nametanje carine i uspostavljanje zone zabrane leta moglo bi se lako sprovesti kako bi se Tajvan izolovao od svake spoljne pomoći.

    Sedam zona u kojima kineske snage trenutno izvode vežbe odabrane su zbog njihove važnosti u potencijalnoj kampanji zatvaranja ostrva i osujećivanja strane intervencije, smatra general major Meng Sjangking, profesor strategije na Univerzitetu nacionalne odbrane u Pekingu 2.Kina napada mala ostrva Fuđena

    Mala ostrva provincije Fuđen, od kojih se neki nalaze na manje od 10 kilometara od kineskog kopna, Kina već dugo smatra delom svoje teritorije.

    Tu spadaju ostrva Macu, severozapadno od Tajvana, i Kinmen, lanac istočno od obale kineskog grada Sjamena. Peking bi mogao da izvršiti invaziju na neka ili sva ostrva na kojima živi oko 20.000 ljudi, uz minimalne troškove.

    Svaki odgovor sem vojne podrške potakao bi Kinu da bude “pustolovnija”, potencijalno veoma slično ruskom zauzimanju Krima 2014, navodi “Jutarnji list”. Ostrva su dovoljno mala da mnoge zemlje možda ne žele da rizikuju sveopšti rat oko njih. Ali, američki Zakon o američko-tajvanskim odnosima ih smatra delom Tajvana pa bi se SAD mogle osećati primoranima da intervenišu.

    Raketni napad

    Kako bi pokušao da oslabi Tajvan, a istovremeno smanji rizik od uključivanja u potpunu invaziju, Peking bi u trećem potencijalnom scenariju mogao da se odluči za ograničene napade iz vazduha.

    Obalska odbrana, radari i aerodromi bili bi najverovatniji ciljevi. Kina bi verovatno izbegla targetiranje glavnih naseljenih mesta kako bi namamila Tajvan za pregovarački stol bez stvaranja žrtava kako ne bi ojačala odlučnost javnosti vezano uz odbranu. U ovom scenariju, SAD bi verovatno povećale spremnost svojih snaga u regionu, posebno Japanu. Tokio bi takođe mogao da stavi svoju vojsku u pripravnost.

    Takvim potezom rizikovalo bi se “upadanje u najgore od oba sveta”, odnosno nanošenje dovoljno štete Tajvanu da se ostatak regiona natera da obrati pažnju ali ipak ne toliko da se iz temelja promeni strateška situacija, kaže Kaušal.

    Peking bi takođe morao da bude spreman za intenzivniji odgovor i, ako to bude potrebno, za potpunu invaziju. 4.Potpuna kopnena invazija

    U slučaju sveobuhvatnog napada, Kina bi nastojala da iskrca trupe na strateškim tačkama, jureći preko više od 100 kilometara dugog Tajvanskog moreuza pod zaštitom raketa i borbenih aviona kako bi odvratila pažnju tajvanske odbrane.

    Diplomatski izvori rekli su “Telegrafu” da Peking veruje kako postoji “dvodnevni okvir” za preuzimanje ostrva, odnosno da imaju dva dana za izvrše napad pre nego što Zapad uspe da im u potpunosti odgovori, što je lekcija koju je Kina naučila iz ruske invazije na Ukrajinu.

    Sajber ratovanje verojatno će da se koristi u velikim razmerima kako bi se ometali oblici komunikacije Tajvana i posejala panika među populacijom, sa ciljem što bržeg slamanja odbrane i volje za otporom.

    Kineska flota i podmornice nastojale bi da unište tajvansku mornaricu, kao i bilo koje brze letelice koje bi pokušavale da zaustave napredovanje vojnih nosača, ili bi postavili mine na strateška mesta sletanja. Kineska mornarica takođe bi delovala kao paravan na severu i istoku, odsecajući sva potencijalna pojačanja iz Japana ili SAD.

    Međunarodni dogovor
    Tajvan bi nastojao da odgovori korišćenjem opreme skrivene u njihovim urbanim džunglama i planinskim mestima. Civilno stanovništvo bilo bi mobilizovano kao posmatrači na plaži, protivtenkovski i PVO timovi i gerilske snage. Izviđačke bespilotne letelice i mobilne radarske platforme koristile bi se za identifikaciju meta za uništenje.

    Međunarodni odgovor bio bi gotovo zagarantovan, na čelu sa Vašingtonom i verovatno savezničkim Japanom i možda Australijom.

    Druge regionalne sile, poput Indije, verojatno bi nadodale političku, ekonomsku i retoričku potporu, ali se od njih ne bi očekivalo da vojno intervenišu. Većina zemalja nastojala bi da “zaštiti” svoju poziciju između Kine i SAD, rekao je Kaušal.

    Velika Britanija verovatno ne bi imala izravnu vojnu moć koja bi mogla da odgovoriti na kineski napad, ali bi mogla da pruži obaveštajne i sajber usluge svakom odgovoru na kineski napad.

  • Kina je trebala okončati vojne vježbe oko Tajvana juče, ali ih ipak nastavlja i ove sedmice

    Kina je trebala okončati vojne vježbe oko Tajvana juče, ali ih ipak nastavlja i ove sedmice

    Iako je prethodno saopšteno kako će Narodnooslobodilačka armija Kine, vježbe na šest lokacija oko Tajvana, održati od 4. do 7. augusta, čini se kako će se dio vježbi održavati i u narednim danima.

    Ministarstvo odbrane Kine saopćilo je kako je i tokom 7. augusta, formalno posljednjeg dana vježbi, Narodnooslobodilačka armija Kine nastavila provoditi zadatke kako na moru tako i u zraku.

    “Zračne snage slale su različite tipove i serije borbenih aviona, uključujući avione za rano upozorenje, bombardere, ometače, lovce te su nastavili provoditi zajedničko izviđanje, operacije nadmoći u zraku i simulaciju kopnenih napada”, navodi se.

    Direktor odjeljenja za zrakoplovne snage pri Istočnoj komandi Narodnooslobodilačke armije rekao je kako vježbe imaju za cilj simulaciju uništavanja ključnih ciljeva na Tajvanu.

    “Ova operacija je sistematski testirala ofanzivnu taktiku sistema te je poboljšala sposobnost preciznog uništavanja ključnih ciljeva na ostrvu”, rekao je Zhang Zhi.

    Iako su vježbe trebale biti okončane u nedjelju, Ministarstvo odbrane Kine je danas navelo kako će se vježbe nastaviti provoditi.

    “Zapovjedništvo će nastaviti provoditi zajedničke vježbe na moru i u zračnom prostoru oko Tajvana, s fokusom na organiziranje zajedničkih protupodmorničkih i morskih jurišnih operacija”, ističu iz Pekinga.