VRBAS Media

Autor: INFO

  • Udruženje “Step” pokrenulo kampanju “Misliš li gdje parkiraš?”

    Udruženje “Step” pokrenulo kampanju “Misliš li gdje parkiraš?”

    Udruženje žrtava saobraćajnih nezgoda “Step” pokrenulo je u Banjaluci kampanju “Misliš li gdje parkiraš?”.
    Dejan Trninić direktor Udruženja “STEP” za RTRS je rekao da je cilj ove kampanje da nesavjesne vozače nauči pravilima ponašanja u saobraćaju i podigne svijest o barijerama i problemima sa kojima se suočavaju vozači sa invaliditetom.

    Cilj projekta je i istraživanje o zloupotrebama korištenja znaka pristupačnosti, korištenje falsifikovanih i neodgovarajućih oznaka, ali i informisanje korisnika o zakonskom načinu izdavanja znaka pristupačnosti.

  • Dodik stao uz Izrael

    Dodik stao uz Izrael

    Osuđujem terorističke napade Islamskog džihada na izraelske civile i u potpunosti podržavam obustavu vatre, naveo je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik na svom Tviter profilu.
    “Država Izrael ima pravo da se brani”, istakao je Dodik.

    Podsjećamo, nekoliko raketa ispaljeno je kasno sinoć iz Pojasa Gaze ka Izraelu, čime je prekršeno primirje nekoliko minuta nakon što je stupilo na snagu, javio je list “Džerusalem post”.

  • Šta će Srbiji da donese sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom

    Šta će Srbiji da donese sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom

    Sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine (SST), koje se očekuje do kraja godine, otvoriće nove poslovne mogućnosti za srpske proizvođače.

    Oni će svoje proizvode i usluge moći da prodaju pod povoljnijim uslovima na ogromnom kineskom tržištu, sa više od 1,4 milijarde ljudi. S druge strane, sporazum će našu zemlju učiniti jednom od najatraktivnijih investicionih destinacija u Evropi.

    Njegovo potpisivanje će omogućiti da se većina proizvoda uvozi i izvozi bez carine, ili da te dažbine budu smanjene, što će dovesti do povećanja obima robne razmene, pišu Novosti. Kina je najvažniji trgovinski partner Srbije u Aziji, a ovim sporazumom strateško partnerstvo naše dve zemlje biće dodatno ojačano. Domaći stručnjaci ističu da je neophodno da se taj dokument pažljivo definiše kako bi se izbegli potencijalni rizici koje može da donese otvaranje našeg malog tržišta za najveću svetsku trgovačku velesilu.

    Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom počeo je da se priprema pre mesec dana.

    Ministarstvo finansija rukovodi Radnom grupom koja je angažovana na njegovoj izradi. Ministar Siniša Mali istakao je da će sklapanje ovog sporazuma povećati konkurentnost naše privrede, doprineti rastu izvoza i otvoriti vrata za dolazak novih investicija iz sveta.

    “Tokom poslednjih 10 godina, u periodu od 2012. do 2021. izvoz Srbije u Kinu povećan je 152 puta”, naveo je Mali.

    Iz godine u godinu raste, a lane je izvoz dostigao skoro milijardu dolara.

    Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije (PKS), kaže da ta organizacija podržava inicijativu naše vlade da se omogući slobodna trgovina između dve zemlje, ali ukazuje da je potrebno što bolje ispregovarati sporazum.

    “Tom procesu treba oprezno pristupiti, neophodno je da se formira širok pregovarački tim i obavezno da se konsultuju naši privrednici”, naglašava Stanić.

    “Potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između dve nesrazmerne zemlje po ekonomskom potencijalu je kompleksna stvar, s obzirom na to da tu imamo i prednosti i rizike. U takvim odnosima, strana koja je manjeg ekonomskog kapaciteta obično je u podređenom položaju.”

    On ukazuje da sporazum treba da bude šire definisan, i da pored spoljne trgovine treba da obuhvati i investicione aktivnosti i naših kompanija u Kini, i njihovih u Srbiji. To znači, da bi trebalo da bude dogovoreno upošljavanje naših radnika u kineskim firmama koje dođu ovde, kao i uključivanje srpskih kompanija, odnosno dobavljača u njihove lance snabdevanja. Srbija u ovu zemlju Dalekog istoka uglavnom izvozi sirovine kao što su metal i drvo.

    “Treba da se nađe način da se poveća izvoz mesa i mesnih prerađevina, vina i drugih alkoholnih pića”, navodi Stanić. “U Kini se povećava kupovna moć stanovništva. Kineski potrošač sve više liči na evropskog, vozi evropske automobile, hoće da konzumira evropsko vino, sireve i druge kvalitetne proizvode.”

    Ekonomista Ivan Nikolić ocenjuje da će sporazum sa Kinom biti izuzetno stimulativan za one koji u Srbiji budu imali veliku, masovnu proizvodnju. On smatra da su to, pre svega, strani investitori, jer je pitanje da li srpske kompanije to mogu da postignu.

    Predsednici dve zemlje, Aleksandar Vučić i Si Đinping, u februaru ove godine postigli su dogovor o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini. Zapadne zemlje, koje imaju enormno veći obim trgovinske razmene sa Kinom, to ne gledaju blagonaklono. Prema Stanićevim rečima, u Evropi takav sporazum imaju Švajcarska i Island, a u Norveškoj i Moldaviji se ovo pitanje sada razmatra.

    Razmena 5,3 milijarde dolara

    Obim robne razmene Srbije i Kine lane je iznosio 5,3 milijarde dolara, a srpski izvoz je zabeležio rast od 157,7 odsto. Za prvih pet meseci ove godine spoljnotrgovinska razmena je bila 2,62 milijarde dolara, što je za skoro 40 procenata više u odnosu na isti period lane. Istovremeno je izvoz povećan za 76, a uvoz za 32 odsto. Od pet najvećih srpskih izvoznika u prošloj godini, tri kompanije su u vlasništvu kineskih investitora. One su ostvarile ukupan izvoz od 1,9 milijardi evra.

  • SAD ima prijedlog kako da rastavi Rusiju i Tursku

    SAD ima prijedlog kako da rastavi Rusiju i Tursku

    Zapadne zemlje sve su zabrinutije zbog produbljivanja saradnje između Turske i Rusije, čime režim Vladimira Putina uspeva da zaobiđe zapadne sankcije.

    Upozoravaju da bi Turska kao članica NATO-a zbog toga mogla da snosi posledice, piše Fajnenšl tajms.U petak su se turski i ruski predsednik Erdogan i Putin našli u Sočiju i nakon četverosatnog sastanka obećali proširenje saradnje u trgovini i energetici. Novinari FT-a razgovarali su sa šest neimenovanih zapadnih zvaničnika koji su izrazili zabrinutost zato što Turska sve više postaje platforma za trgovinu s Rusijom. Vašington upozorava da će zemlje koje pomažu Rusiji da izbegne sankcije biti takođe podvrgnute sankcijama, ali u Briselu su suzdržaniji.

    Zamenik američkog ministra finansija Vali Adejemo sastao se s turskim zvaničnicima i istanbulskim bankarima u junu kako bi ih upozorio da je nedopustivo da postanu kanal za ilegalni ruski novac.

    Neimenovani zvaničnik rekao je za FT da bi države koje su uvele sankcije Rusiji mogle da pozovu zapadne fabrike da se ili povuku iz Turske ili smanje poslove s Turskom, zbog širenja turskih odnosa s Rusijom. Ali članice EU to odbijaju, postavljajući pitanja kako bi to funkcionisalo u praktičnom i pravnom smislu.

    Turska je duboko integrisana u zapadni trgovinski i finansijski sastav. Osim toga, podela unutar EU teško da bi dozvolila usvajanje jedinstvenog stava o Turskoj.

    Ali, FT piše da bi pojedinačne države članice mogle da poduzmu mere protiv Turske, kao što je ograničenje finansiranja. Trojica evropskih zvaničnika rekla su da u Briselu još nije bilo službenih razgovora o mogućim posledicama za Tursku.

    Pristali na rublje
    U petak su Putin i Erdoğan obećali da će povećati obim trgovine i produbiti državne i energetske veze. Zamenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je novinarima da je Turska pristala da plaća ruski gas u rubljama.

    Putin i Erdogan razgovarali su o daljem razvoju bankarskih veza i nagodbi u rubljama i lirama, dodao je.

    Erdogan je rekao novinarima da je došlo do “vrlo ozbiljnog razvoja događaja” u korištenju ruskog sistema platnih kartica MIR, koji Rusima u Turskoj omogućuje plaćanje karticama i nakon što su Visa i Mastercard obustavili poslovanje s Rusijom.

    Diplomatski odnosi Turske i Zapada već su zategnuti. Vašington je Ankari uveo sankcije 2020. u znak odmazde za kupovinu protivvazdušnog sistema S-400 od Moskve, ali su bile ograničene na vojnu industriju. Erdogan, koji je u više navrata pretio da će staviti veto na prijem Švedske i Finske u NATO, u mnogim zapadnim prestonicama doživljava se kao sve nepouzdaniji saveznik. Ipak, Turska je ključni partner Evrope u borbi protiv terorizma i ilegalne imigracije, podseća FT. Turska je primila oko 3,7 milijuna Sirijaca u sklopu sporazuma sklopljenog s EU 2016. koji je pomogao zaustaviti priliv migranata u Evropu.

    Rat u Ukrajini naglasio je strateški važan položaj Turske. Erdogan je takođe odigrao ključnu ulogu u osiguravanju sporazuma o žitu koji su prošlog meseca potpisale Rusija i Ukrajina.

  • Novi šok za tržište gasa

    Novi šok za tržište gasa

    Azijsko-pacifičkom tržištu gasa prijeti novi udar nakon što je Australija signalizirala da bi mogla da smanji izvoz tečnog prirodnog gasa (TPG).

    Ovaj region bori se sa ograničenim isporukama, visokim cenama i konkurencijom evropskih kupaca.

    Australija razmatra smanjeje prodaje u inostranstvu u korist domaće potrošnje pošto procenjuje da će imati manjak domaće ponude sledeće godine, izveštava CNBC.

    Budući da globalni energetski protekcionizam postaje sve veći, Australijska komisija za konkurenciju i zaštitu potrošača (ACCC) pozvala je prošle nedelje Kanberu da zaštiti domaće tržište gasa i ograniči izvoz TPG-a, pošto se predviđa da bi istočna obala zemlje mogla da se suoči s manjkom od 56 petadžula gasa u 2023. Mesecima se azijsko-pacifički region bori s konkurencijom evropskih kupaca goriva koji žele da nadoknade ograničene isporuke ruskog gasa.

    Većinu gasa koji se koristi na istočnoj obali Australije proizvode kompanije koje su takođe izvoznici TPG-a u azijsko-pacifički region i druge zemlje.

    Mada se većina prodaje TPG-a kupcima u inostranstvu odvija na bazi dugoročnih ugovora, australijski proizvođači takođe prodaju ovaj energent i na spot tržištu. Zemlje koje nemaju mogućnost da sklope dugoročne ugovore prinuđene su da kupuju gas na spot tržištu, gde su cene znatno više.

    Australijsko udruženje za proizvodnju i istraživanje nafte je, ipak, donekle smirilo uznemirenost na tržištima, navodeći da uprkos upozorenju AČC-a zemlja ima više nego dovoljno gasa za sledeću godinu.

    Međutim, ukoliko mehanizam ograničenja izvoza bude pokrenut, nove pritiske u pogledu snabdevanja i cena osetiće najveći kupci TPG-a u regionu, poput Japana i Južne Koreje, kao i novopridošli uvožnici TPG-a kao što su Filipini, kažu analitičari.

    Cene TPG-a su porasle za skoro 80 posto u odnosu na period pre početka rata u Ukrajini, prema indeksu cena kompa nije Plats JKM.

    Od aprila nije bilo spot tenderske prodaje iz tri glavna izvozna postrojenja TPG-a na istočnoj obali Australije, što ukazuje na usporavanje prodaje inostranstvu, izjavio je Kenet Fu, regionalni menadžer iz S&P Global Market Intelidzensa za azijsko pacifički region (APAC).

  • Policajac ubio legendarnog Brazilca

    Policajac ubio legendarnog Brazilca

    Legendarni borac brazilske džiu džitse Leandro Lo ubijen je u Brazilu.

    Lenadro Lo je imao 33 godine, a ubio ga je policajac van dužnosti Enrike Otavio Veloso.

    Leandro je bio na jednom koncertu u Sao Paolu i prema rečima svedoka, Veloso je došao do njegovog stola i uzeo im flašu što je izazvalo reakciju.

    Leandro je skočio na Enrikea, srušio ga dole i držao ga “zakucanog” za zemlju, ali su brzo bili razdvojeni pošto su prijatelji skočili da spreče veći incident.

    Međutim, kada je Enrike Veloso ustao, izvadio je pištolj i pucao Leandru Lou u čelo, pa je nekoliko sati kasnije i zvanično proglašen mrtav od strane doktora Artura Ribeira de Saboje.

    Leandro Lo je bio vlasnik crnog pojasa brazilske džiu džitse i imao je osam IBJJF titula šampiona sveta od 2012. godine do 2022. godine.

    Tokom karijere pobeđivao je velikane ovog sporta i neke od najboljih greplera ikada poput Gordona Rajana, Andrea Galvaa, Gilberta Durinja Burnsa, Roberta Satošija, Augusta Mendeza, Felipa Penju, Dilona Denisa, Alana Belčera, Davija Ramosa…

  • Kina: SAD moraju da snose ozbiljne posljedice

    Kina: SAD moraju da snose ozbiljne posljedice

    Kinesko ministarstvo odbrane danas je obrazložilo odluku Pekinga da prekine vojne pregovore sa SAD, donijetu u znak protesta zbog prošlonedjeljne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu, upozoravajući da Vašington mora da snosi ozbiljne posljedice.

    Prošlonedjeljna posjeta Pelosijeve razbjesnila je Kinu, koja ovo ostrvo smatra svojom teritorijom i po prvi put je odgovorila probnim lansiranjem balističkih projektila kod Tajvana, kao i prekidom nekih linija komunikacije sa Vašingtonom, prenosi Rojters.

    “Trenutnu napetu situaciju u Tajvanskom moreuzu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na sopstvenu inicijativu i stoga američka strana mora da snosi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za učinjeno. Suština se ne može negirati, a komunikacija zahtjeva iskrenost”, rekao je portparol ministarstva odbrane Vu Chijan u onlajn objavi.

    Četvorodnevni, do sada neviđeni kineski vojni manevari trebalo je juče da se završe, ali kineske vlasti nisu zvanično potvrdile da su vojne vježbe okončane zbog bojazni da je situacija u Tajvanskom moreuzu, posebno u blizini nezvanične središnje linije, i dalje napeta.

    Po 10 ratnih brodova iz Kine i Tajvana manevrisalo je juče u blizini središnje linije, kaže osoba upoznata sa situacijom koja je uključena u bezbjednosno planiranje.

    Ministarstvo odbrane Tajvana je saopštilo da su kineski vojni brodovi, avioni i dronovi simulirali napade na ostrvo i tajvansku mornaricu, zbog čega je Tajvan poslao svoje borbene avione i brodove da reaguju “na odgovarajući način”.

  • Zelenski oštro o Rusima “Ukoliko nastave tako zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora”

    Zelenski oštro o Rusima “Ukoliko nastave tako zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da, ako Moskva na teritorijama koje su zauzele ruske snage u Ukrajini nastavi sa referendumima o priključivanju Rusiji, neće biti mogući pregovori sa Ukrajinom ili njenim međunarodnim saveznicima.

    Ukoliko okupator nastavi putem lažnih referenduma, zatvoriće sebi vrata za bilo kakvu vrstu razgovora sa Ukrajinom i slobodnim svijetom, što će ruskoj strani svakako biti potrebno u nekom trenutku, rekao je Zelenski, prenosi Rojters.

    Ruski i ukrajinski zvaničnici su održali nekoliko rundi razgovora nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, ali nijedan razgovor nije održan od marta. Obje strane optužuju jedna drugu za prekid kontakta.

  • Ambasada Izraela: Hrvatski prijedlozi izmjena Izbornog zakona su dobrodošli

    Ambasada Izraela: Hrvatski prijedlozi izmjena Izbornog zakona su dobrodošli

    Ambasada Izraela u Tirani, zadužena i za prostor Bosne i Hercegovine, osvrnula se na problem izmjena Izbornog zakona BiH u našoj državi te su između ostalog govorili i o problemima s kojima se suočavaju nacionalne manjine, uključujući i Jevreje.

    Na početku, iz Ambasade su poručili kako Izrael pozdravlja ohrabrujuće akcije koje je poduzela BiH s ciljem zaštite jevrejske zajednice i njenog položaja u državi.

    “To se tiče Rezolucije Doma naroda Parlamenta BiH o usvajanju radne definicije pojma antisemitizam kako ju je postavila Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust (IHRA), a na inicijativu Dragana Čovića. Sličnu rezoluciju donijelo je i Predsjedništvo BiH na inicijativu Milorada Dodika”, navodi se.

    Osvrnuli su se i na promjenu naziva ulica u Mostaru.

    “To se odnosi i na Odluku Grada Mostara o preimenovanju ulica koje nose imena ustaša, na inicijativu gradonačelnika Mostara Marija Kordića i uz podršku predsjednika Gradskog vijeća Grada Mostara Mostara te predsjednika klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara”, poručili su.

    Naglašeno je kako je država Izrael posvećena zaštiti sigurnosti, prava i statusa Jevrejske zajednice širom svijeta, uključujući i Jevrejsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

    “Država Izrael podržava nedavne korake koje su poduzele različite institucije Bosne i Hercegovine, koja koristi svim njenim građanima i njenoj jevrejskoj zajednici i nada se da su ovi koraci izraz trenda dobrodošlice i da će i drugi bh. gradovi i njihovi dužnosnici biti inspirirani ovim pozitivnim korakom koji je napravio Grad Mostar i učiniti ispravan izbor kada je u pitanju preimenovanje ulica i javnih ustanova koje nose uvredljiva imena”, ističe se u saopćenju.

    Pojasnili su kako Izrael u potpunosti podržava Ustav Bosne i Hercegovine.

    “Država Izrael podržava Ustav Bosne i Hercegovine, punu ravnopravnost svih njenih građana i svake inicijative koja promovira ovu ravnopravnost. S tim u vezi treba istaći da Izrael čvrsto vjeruje da je Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim Aneksom IV – Ustavom Bosne i Hercegovine uspostavljen održiv sistem podjele vlasti između konstitutivnih naroda i njihovih političkih predstavnika”, pojašnjavaju.

    S tim u vezi, iz Izraela smatraju kako se taj princip mora poštovati i uzeti u obzir prilikom traženja rješenja za izborni zakon koji istovremeno mora osigurati dva ključna principa jednakost i nediskriminaciju.

    “Jedan od načina da se održe ovi ključni principi je kroz legitimno predstavljanje, što je i verificirao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a bez kojeg sistem konsocijacijske demokratije nije ni provediv ni održiv. S tim u vezi, presuda Sejdić-Finci, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava tek treba da se implementiraju.

    Nedostatak implementacije, navode iz Ambasade, ostaje teret za Bosnu i Hercegovinu.

    “U tom kontekstu, spremnost i prijedlozi hrvatske strane, koji su stigli prilikom pregovora o izmjenama izbornog zakona su dobrodošli”, zaključili su iz Ambasade Izraela.

  • UKC RS: Ovo nije mjesto za performanse

    UKC RS: Ovo nije mjesto za performanse


    Načelnik Urgentnog centra Univerzitetskog centra Republike Srpske Slavica Zeljković istakla je da je neprimjerena bilo kakva zloupotreba osoblja i pacijenata ove zdravstvene ustanove, te da lokacija kod UKC-a nije primjereno mjesto za političke performanse.
    “Publika u ovom slučaju su zrdavstveni radnici, to su ljekari i zdravstveni radnici, medicinski i nemedicinski radnici, koji su došli u nedjelju da rade svoj posao najbolje što znaju”, rekla je Zeljkovićeva novinarima u Banjaluci, povodom konferencije za novinare gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića kod ove zdravstvene ustanove.

    Prema njenim riječima, publika su i pacijenti koji su u UKC došli po pomoć, jer ih je natjerala nevolja, a ne zbog toga što to žele.

    “Sve ono što se dešava srpskom narodu na neki način ima uticaja na funkcionisanje i rad UKC-a. Ovo je najveća zdravstvena ustanova u Srpskoj i mi smo uz naš narod u svim teškim trenucima, jer to tako treba”, dodala je Zeljkovićeva.

    Ona je navela da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi dnevno liječi više od 1.000 pacijenata, u Urgentnom centru oko 200, Hitna služba svakodnevno dovozi do 50 pacijenata, a obavi se i 10 hitnih operacija dnevno.