Sve više podataka iz privrede svjedoči o tome da se ekonomija u Njemačkoj nalazi u opadanju. Taj trend bi mogao da se pojača u zavisnosti od toga koliko će teška biti zima.
Peti put uzastopce je njemačka industrija dobila manje narudžbina nego u prethodnom mjesecu. U junu je razlika bila 0,4 odsto u odnosu na maj. Na prvi pogled to ne izgleda kao veliki pad, ali u drugom tromjesečju se nakupilo 5,6 odsto manje posla. Vodeći ekonom velike njemačke bankarske kuće Komercbank Jerg Kremer kaže da se doduše u vrijeme pandemijskog prekida dostavljačkih lanaca nakupilo dosta zaostalih narudžbina, ali i da one neće spriječiti predstojeće probleme u industrijskoj proizvodnji.
„Opasnost od recesije raste”, kaže on.
S tim računaju i drugi ekonomisti. Formalno, ekonomska recesija se konstatuje kada u dva tromjesečja zaredom ekonomija zemlje opada. Krizu očekuje i Dekabank.
„Moglo bi da se desi, da se recesija produži sa četvrtog tromjesečja ove godine na drugo tromjesečje sljedeće“, kaže ekonomski stručnjak za rast Andreas Šojerle.
Međutim, opadanje broja naručenih roba, poslova i usluga samo je jedan od znakova sve teže ekonomske situacije. Ima više razloga za slabljenje ekonomije, navodi DW.
Visoka stopa inflacije slabi kupovnu moć potrošača: „Građani sebi više ne mogu da priušte tako puno i možda i ne žele više da troše“, kaže Šojerle.
Oni ne znaju koji će troškovi još da ih snađu zbog rasta cijena energenata u ratu, naročito gasa. Indeks potrošačke klime pokazuje da raspoloženje za potrošnju u Njemačkoj krajem jula i dalje opada.
Sa druge strane i svjetska privreda je oslabila. To se odnosi prije svega na Sjedinjene Američke Države kao jedno od najvažnijih tržišta za njemačku industriju. Pošto je američka inflacija uznapredovala, tamošnja centralna banka brže uvodi protivmjere od Evropske centralne banke.
Osim toga, nesigurnost u snabdijevanju gasom tišti i privrednike.
„Vjerovatno neće biti velikih restrikcija naredne zime“, smatra Šojerle.
Ali dodaje da će preduzeća najvjerovatnije štedjeti energiju, pa će manje proizvoditi nego što bi to inače bio slučaj.
Povrh svega ovoga niko ne zna koliko snažan će biti povratak pandemije naredne zime. Privreda je pogođena povećanim odsustvom radne snage zbog bolovanja. Zatvaranja se vjerovatno u Njemačkoj više neće dešavati, smatra Šojerle, ali dodaje da se mora sa tim računati da će Kina privremeno zatvarati neko gradove ili luke. Ovog proljeća se moglo vidjeti kakve posljedice takva zatvaranja imaju za lance isporuke.
Ukupno uzev, opada optimizam preduzetnika. Indeks poslovnog raspoloženja pokazuje da se situacija sa potražnjom u julu pogoršala u odnosu na juni. A ispitivači javnog mnjenja u ekonomskoj sferi uvijek propituju i ekonomska očekivanja preduzetnika. Ona su za narednih šest mjeseci znatno opala.
Jerg Kremer koji radi za Komercbank kaže da se taj smanjeni nivo očekivanja pojavljuje u ekonomskoj krizi i odražava „vrlo realne rizike”. On dodaje: „Naposlijetku, Putin se igra ventilom za gas, i tako podstiče strah od krize”.
Kremer smatra da ruski predsjednik na taj način želi da izmrcvari njemačku javnost:
„Taj rat živaca u vezi sa gasom utiče na nesigurnost preduzeća koja onda postaju oprezna prilikom naručivanja.”
Čuje se i argument da bi mušterije mogle da storniraju narudžbine ili da ih odgode. Time bi se postepeno mogla potrošiti velika rezerva nagomilanih narudžbina iz pandemijskih vremena.
Recesija je dakle skoro neminovna. Ali ona ne bi smjela biti tako velika i duboka kao za vrijeme svjetske finansijske krize ili tokom prvih mjeseci korone.
„Njemačka privreda bi mogla da opadne najviše za oko 0,4 odsto”, procjenjuje Šojerle.
Ali ni oporavak nakon toga neće biti tako snažan. Jer problem nedovoljne snabdjevenosti gasom ostaje. I u zimu naredne godine može se računati sa većim opterećenjem. A to bi moglo dijelove njemačke industrije ponutkati da neke svoje pogone premjeste u inostranstvo, tamo gdje je energija jeftinija i stoji na raspolaganju. Trenutne poteškoće mogu dovesti i do dugoročnih strukturnih promjena u privredi
