Autor: INFO

  • Bursać: Povodom skupa “Sloboda” PDP i SDS po zadatku određenih centara opasno izvrću činjenice

    Bursać: Povodom skupa “Sloboda” PDP i SDS po zadatku određenih centara opasno izvrću činjenice

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je da se reakcije opozicionih stranaka, SDS-a, a posebno PDP-a na najavljeni skup, koji organizuje BORS s ciljem podrške republičkim institucijama u odbrani ustavnih pozicija i prava Srpske, može shvatiti samo kao sinhronizovani odgovor na temu zadatu iz određenih cetara koji djeluju u Sarajevu, a kojima je potrebna slika podijeljene Republike i po ovom pitanju.

    “Kako je moguće biti toliki licemjer pa mirno okupljanje i izražavanja stavova na temu odbrane sopstvenih prava, bez obzira ko je organizator, nazivati eskalacijom, dizanjem tenzija i drugim nedobronamjernim konstrukcijama, ako ti stavovi upravo idu u pravcu zaštite ustavne pozicije, digniteta, demokratskog i svakog drugog kapaciteta Republike Srpske, posebno imajući na umu da su za Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koji neko pokušava da derogira glasali poslanici svih stranaka u Narodnoj skupštini, osim dva iz SDA”, rekla je Bursaćeva i upitala da li je za opoziciju okupljanje na trgovima dozvoljeno samo po zadatku rušenja insitucija i ugleda Republike?

    Ona je ocijenila da je dovođenje ličnost Milorada Dodika u sve moguće negativne kontekste kontinuitet djelovanja ovih bezidejnih i poslušničkih partija, međutim, tvrdnje da SNSD zagovara sukob i da kreira političke reakcije shodno svojim potrebama je opasno izvrtanje teza i činjenica koje služi da se aktuelna vlast što više ocrni i stvori medijska podloga za moguće nove poteze odmazde, kako neposredno prema rukovodstvu, tako i posredno prema narodu Republike Srpske.

    “Da imaju imalo obraza, barem bi se ovlaš osvrnuli na proste činjenice o tome ko je neustavnim i pravno-nasilnim metodama u ovoj zemlji stvorio problem nadležnosti, pravosuđa, državne imovine… i koja strana u BiH ne želi o tome da razgovara, upravo čekajući da će neka sila izvana poraditi na legalizaciji nametnutog stanja, a neka ekipa iz Republike Srpske na to mirno pristati, nazvavši to vjerovatno ‘mudrim’ i ‘evropskim’ potezima”, istakla je Bursaćeva.

    Ona je ukazala da je u ovo teško i izazovno vrijeme, kada se Republika Srpska i njene institucije moraju baviti problemima i pitanjima nametnutim sa strane, najavljeno mirno okupljanje pod sloganom “Sloboda” prilika za izražavanje jednistva o ključnim pozicijama Republike Srpske i BiH i ne smije se pretvaratu u predmet uskostranačke borbe ili nečega što ide u prilog onima koji nemaju dobre namjere prema Srpskoj.

  • Nastavljene borbe: “Još uvijek nije pao”

    Nastavljene borbe: “Još uvijek nije pao”

    Preostale ukrajinske snage u južnoj luci Mariupolj i dalje se bore, izjavio je danas ukrajinski premijer Denis Šmihal.

    On je naveo da ukrajinske snage nastavljaju da prkose zahtevu Rusije da se predaju.

    “Grad još uvek nije pao”, rekao je Šmihal za ABC, dodajući da ukrajinski vojnici i dalje kontrolišu neke delove grada, preneo je Rojters. Prema njegovim rečima, ruske snage ne kontorlišu u potpunosti Mariupolj.

    Šmihal je kazao da će on i ukrajinski finansijski zvaničnici tražiti veću finansijsku pomoć ove nedelje tokom sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke u Vašingtonu.

    “Potrebno nam je više novca za izvršavanje naših humanitarnih i socijalnih obaveza”, naveo je on.

    Sada samo pola naše ekonomije posluje, pa nam je potrebna finansijska podrška, dodao je Šmihal.

    On je istakao da Ukrajina trenutno ima budžetski deficit od oko pet milijardi dolara mesečno.

  • Zelenski poručio – “Ne odustajemo”

    Zelenski poručio – “Ne odustajemo”

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u intervjuu za Si-En-En da teško veruje u verodostojnost “određenih zemalja ili određenih lidera”.

    “Ne verujem svetu. Nakon što smo videli šta se dešava u Ukrajini. Mi — mislim, ne verujem u taj osećaj da treba da verujemo nekim zemljama ili nekim liderima. Ne verujemo rečima. Posle eskalacije iz Rusije, nemamo poverenja u susede. Ne verujemo u sve ovo”, rekao je predsednik.

    Dodao je da ne veruje ni u dokumentovane bezbednosne garancije i međunarodno pravo nakon što je Budimpeštanski memorandum postao “samo parče papira”. “Mi samo verujemo u pregovaračke, pragmatične stvari. Ako ste naši prijatelji ili partneri, dajte nam oružje, dajte nam ruku, dajte nam podršku, dajte nam novac i zaustavite Rusiju, šutnite Rusiju. Možete to učiniti ako ste prijatelj”, rekao je. “Zelenski je napomenuo da je sada jedina vera vera u sebe, u naš narod, vera u naše Oružane snage Ukrajine i vera da će zemlje podržati Ukrajinu ne samo svojim rečima, već i svojim delima. “U stvari, svi govore o tome (o pomoći Ukrajini), ali, kao što vidite, nemaju svi hrabrosti”, naglasio je predsednik.Ukrajina neće odustati od Donbasa zarad okončanja rata sa Rusijom, rekao je predsednik Zelenski u intervjuu za Si-En-En. Zelenski je rekao da Ukrajina nema garancije da Rusija neće ponovo pokušati da zauzme Kijev ako uspe da zauzme Donbas. “Razumemo da činjenica da smo ih mi ponovo zauzeli, a oni otišli, i pobegli iz blizine Kijeva – sa severa, iz Černigova i iz ovog pravca – to ne znači da ako uspeju da zauzmu Donbas, neće idite dalje u Kijev”, rekao je ukrajinski predsednik.

  • Da li Zapad pravi potpuni zaokret?

    Da li Zapad pravi potpuni zaokret?

    Sada je nezvanično, a uskoro će biti zvanično – Zapad pravi suštinski obrt u bezbjednosnom konceptu odnosa prema Istoku od kooperativnog prema konfrontacionom.

    Ovo je suština teksta koji je na veb stranicama na Uskrs objavio američki list Vašington post.

    Novinari su razgovarali sa osam visokih, neimenovanih evropskih i američkih zvaničnika koji su potvrdili da je u izradi dva ključna dokumenta – Strateškog koncepta NATO, prvog nakon 2010, i Američke strategije nacionalne bezbjednosti – došlo do promjene paradigme, koja se neće odnositi samo na vojni aspekt, nego na sveobuhvatnu bezbjednost, dakle finansije, ekonomiju, međunarodne odnose.

    Osim rata u Ukrajini, na odluku o konfrontacionom pristupu djelovala je i informacija da većina ruskog stanovništva podržava vojnu operaciju kao što je bilo i 2014. kad je anektiran Krim. Pa tako u krugovima stratega više nije riječ o “Putinovom” nego o “ruskom ratu”.

    Nacionalna strategija nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država, kako saznaje Post, neće se više fokusirati isključivo na Kinu, nego će među prijetnjama visoko mjesto imati “ruski izazov Evropi”. Ipak, Kina ostaje prioritet.

    Istinsko strateško partnerstvo s Rusijom
    Strateški koncept NATO je prije 12 godina pozivao na “istinsko strateško partnerstvo” sa Rusijom. Dokument koji će biti objavljen u junu na redovnom samitu u Madridu imaće suparnički pristup, prenio je Jutarnji list.

    – Smisleni dijalog, kakvom smo težili prije, nije opcija za Rusiju – rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg početkom aprila.

    On je definisao nove smjernice nakon vanrednog samita prošlog mjeseca kad su se “lideri složili da će dugoročno resetovati odvraćanje i odbranu, suočiti se sa novom bezbjednosnom stvarnošću” sa znatno više snaga na istoku, više borbenih mlaznjaka na nebu i više brodova na moru”. Stoltenberg je tada potvrdio da je Rusija okrenula leđa sporazumu s NATO iz 1997. godine koji “više ne postoji”.

    Dio tog procesa je i odluka EU da krene u ubrzano odvikavanje od ruske energije, nafte i gasa – odluka o ugljenu je već donijeta. Kao što je Evropa nakon naftnog šoka 1970-ih godina smanjila zavisnost o “crnom zlatu” iz Zaliva, tako se sada ubrzano okreće obnovljivim izvorima energije. SSSR i Rusija su se činili vjerodostojnim partnerima, nakon pada Berlinskog zida kreirana je slika buduće saradnje (bezbjednosni prostor od Vankuvera do Vladivostoka, a ekonomski od Lisabona do Vladivostoka) koji bi vodio kontroli Evroazije. I držao pod nadzorom Kinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin skršio je te ideje.

    FOTO:
    – Mislili smo da će međuzavisnost i povezanost voditi prema stabilnosti jer imamo interese koji koreliraju. Sada smo vidjeli da to nije slučaj. Rusija je bila snažno povezana sa Evropom, globalizovana – rekao je neimenovani zvaničnik.

    – Međuzavisnost može imati za posljedicu ozbiljne rizike, ako je zemlja dovoljno nemilosrdna… Moramo da se prilagodimo situaciji koja je apsolutno nova – zaključio je.

    Teorija međuzavisnosti
    Poznati teoretičar realističnog pristupa u međunarodnim odnosima Stiven Volt je prije nekoliko dana u časopisu Forin polisi objavio da je rat Rusije i Ukrajine konačna potvrda da politika ima prevlast nad ekonomijom. Putin se odlučio na vojnu intervenciju iako protiv toga govore svi ekonomski argumenti. I on je koristio pojam “međuzavisnost” koji je sažetak teorije iza koje stoji drugi poznati profesor, Džozef Naj.

    Slika novog odnosa s Rusijom može se iščitati iz odluke američke administracije da zabrani uvoz ruske nafte, da suspenduje trgovinski status Moskve, a Rusija je izbačena i iz Savjeta za ljudska prava UN.

    – Promjena strukture bezbjednosnih odnosa je nužna – navodi Aleksander Veršbou, bivši američki ambasador u Rusiji a kasnije zamjenik generalnog sekretara NATO, ukazujući na važno pitanje završetka rata u Ukrajini.

    – Ima li uopšte kraja? Ili se nastavlja neugodnim prekidima vatre, ni rat ni mir, nekoliko godina?

    Razumljivo da će se određeni nivo dijaloga sa Moskvom nastaviti, Evropa je na to prisiljena zbog geografije, ali to će biti sadržajno drugačiji diskurs koji će počivati na konfrontaciji i na maksimalnom očuvanju interesa, na primer evropskih ulaganja u toj zemlji, ne živeći u iluziji zajedničkih interesa, prenosi Blic.

    – Na kraju želimo da vidimo slobodnu i nezavisnu Ukrajinu, oslabljenu i izolovanu Rusiju i jači, ujedinjeniji, odlučniji Zapad. Vjerujemo da su sva tri cilja dostižna – rekao je Džejk Salivan, savjetnik za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Džoa Bajdena.

  • Borenović protiv odluke Šmita, a ovo je rekao za najavljeni skup “Sloboda”

    Borenović protiv odluke Šmita, a ovo je rekao za najavljeni skup “Sloboda”

    Predsjednik PDP Branislav Borenović izjavio je da se mora tražiti rješenje za novonastalu situaciju u BiH u kojoj interes Republike Srpske ne smije biti devastiran i ugrožen.

    Republika Srpska ima dejtonsku poziciju koja je verifikovana međunarodnim ugovorom kojeg treba čuvati i na mudar i odgovoran način rješavati sve izazove i otvorena pitanja – istakao je Borenović na današnjoj konferenciji za novinare u Banjaluci.

    – Uvjeren sam da se svako otvoreno pitanje u BiH može riješiti, jer iza nas se nalazi narod i Republika Srpska sa svojom ustavnim pozicijama – istakao je Borenović.

    On je rekao da je protiv nametanja odluka visokog predstavnika koje imaju zakonsku snagu.

    – Republika Srpska ne može ostati bez imovine. To pitanje treba riješiti kroz domaće institucije određenim zakonskim rješenjima – istakao je Borenović.

    Predsjednik PDP Branislav Borenović izjavio je da se mora tražiti rješenje za novonastalu situaciju u BiH u kojoj interes Republike Srpske ne smije biti devastiran i ugrožen.

    Govoreći o predstojećem narodnom skupu pod sloganom “Sloboda” kojeg u Banjaluci 20. aprila organizuje Boračka organizacija Republike Srpske radi borbe za očuvanje odluka koje donose institucije Srpske i koje ni u kojem slučaju ne smiju biti derogirane, Borenović je mišljenja da to nije skup boraca, već skup SNSD.

    On tvrdi da najveći dio boračkih udruženja odbacuje učešće na, kako kaže, stranačkom skupu SNSD.

  • Peskov: Može li Rusija da uspije u konfrontaciji sa zapadom? Može

    Peskov: Može li Rusija da uspije u konfrontaciji sa zapadom? Može

    “Rusija može da izdrži trenutnu konfrontaciju sa Zapadom”, ocijenio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Možemo“, rekao je Peskov za TV Rusija 1 odgovarajući na pitanje može li Ruska Federacija da “uspje” u konfrontaciji sa zapadnim svijetom, za razliku od SSSR-a, prenosi list Izvestija.

    Nakon što je Rusija 24. februara počela vojnu intervenciju u Ukrajini, zapadne zemlje u nekoliko navrata su joj pojačavale sankcije.

  • Istekao ruski ultimatum, navodno počeo napad

    Istekao ruski ultimatum, navodno počeo napad

    Ultimatum koji su iz Moskve dali pripadnicima jedinice “Azov” u Marijupolju je istekao i ruske snage su navodno započele napade.

    Ukrajinski borci su zablokirani u tvornici metala “Azovstal”, a rano jutros Rusija im je dala rok od nekoliko sati da polože oružje i predaju se.

    Kasnije je portparol oružanih snaga Rusije Igor Konašenkov rekao da je Kijev naredio svojim vojnicima da se ne predaju i ne pristaju na zahtjev Moskve.

    Na društvenoj mreži Telegram objavljeno je da je počeo napad na zabarikadirane vojnice koji se nalaze u industrijskoj zoni i čeličani.

    Navodno Vazdušno kosmičke snage bombarduju njihove položaje.

    Na pomenutoj društvenoj mreži je objavljen i video snimak na kojem se čuju snažne eksplozije.

  • Kijev navodno odbio ultimatum: “Izbor na Zelenskom, svi će biti živi zakopani”

    Kijev navodno odbio ultimatum: “Izbor na Zelenskom, svi će biti živi zakopani”

    Rusija je kabinetu predsjednika Ukrajine uputila ultimatum da će, ako ne bude dogovorena predaja Azovstalja, fabrika biti sravnjena sa zemljom vakuumskim bombama, prenosi “B92”.

    Navodno su dali rok od 4 sata da se predaju.

    “Uzimajući u obzir katastrofalnu situaciju u metalurškoj fabrici Azovstal i rukovodeći se čisto humanim principima, Oružane snage Rusije nude militantima nacionalističkih bataljona i stranim plaćenicima da prekinu neprijateljstva i polože oružje počevši od 6.00 po moskovskom vremenu 17. aprila 2022. godine”, objavilo je rusko Ministarstvo odbrane u subotu kasno uveče.

    “Svi će biti živi zakopani, a na Zelenskom je izbor šta će učiniti”, navodi se u ruskom izvještaju, prenosi “B92”.

    Ukrajinci odbili?
    “Kijev je zabranio da se vode pregovore o predaji u Marijupolju, naredivši ekstremistima “Azova” da pucaju na sve one koji pokušaju da polože oružje”, saopštio je ruski general Igor Konašenkov.

    U Marijupolju je u sastavu ukrajinskih snaga okruženo oko 400 stranih plaćenika, saopštio je zvanični predstavnik Ministarstva odbrane Rusije general-major Igor Konašenkov.

    “Prema riječima ukrajinskih vojnika koji su se predali, na teritoriji preduzeća ‘Azovstalj’, u sastavu ukrajinskih snaga, sada je okruženo oko 400 stranih plaćenika”, rekao je Konašenkov, prenosi “Sputnjik”.

  • Brnabić: Zabrinutost zbog naoružavanja samoproglašenog Kosova

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je da je ozbiljno zabrinuta zbog naoružavanja samoproglašenog Kosova i informacija da Velika Britanija stoji iza toga, te ocijenila da to mnogo destabilizuje cijeli region.

    “Ozbiljno sam zabrinuta zbog toga što drugi naoružavaju Prištinu. To je strašno i šalje pogrešne poruke”, izjavila je Brnabićeva za televiziju “Prva”.

    Ona je navela da je zabrinuta i time koliku je podršku /na Zapadu/ imao premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti da uskrati Srbima u južnoj pokrajini osnovna ljudska prava, odnosno da ostvare pravo glasa prvo na referendumu o ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa, a potom i na izborima u Srbiji.

    “Onda vidimo ovakve poruke koje su sasvim jasne i očigledne. Koliko to destabilizuje čitav region? Mnogo. Ostaje da o tome pričamo potpuno otvoreno”, rekla je Brnabićeva.

    Na pitanje kada će biti formirana gradska vlast Beograda i vlada Srbije, Brnabićeva je rekla da to zavisi od skupštinske većine, brzine pregovora sa koalicionim partnerima, ali da u ovom trenutku nema odgovor.

    Ona nije željela da odgovori na pitanje ko je prvi izbor za koalicionog partnera, dodajući da sve zavisi od koalicionih razgovora i dogovora.

    “Videćemo ko će biti u koaliciji”, navela je ona i naglasila da je za Srbiju najvažnija stabilnost jer su pritisci užasni, rastu i svakodnevni su.

  • Lazić: Sa skupa ‘Sloboda’ poslati poruke mira i jedinstva srpskog naroda

    Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Veljko Lazić smatra da na predstojećem skupu u Banjaluci treba uputiti poruku jedinstva srpskog naroda i predstavnika Republike Srpske u odbrani Dejtonskog sporazuma i postojanja Srpske.

    “Vjerujemo da će sa narodnog skupa pod motom ‘Sloboda’ biti upućene poruke mira u BiH , te ukazano na sva prava srpskog naroda zagarantovana Dejtonskim sporazumom i ustavima BiH i Republike Srpske”, rekao je Lazić Srni.

    Lazić je podsjetio da je za odbranu Republike Srpske živote dalo 25.000 srpskih boraca, te da je bio veliki broj ranjenih i onih koji su danas ratni vojni invalidi.

    Boračka organizacija Republike Srpske organizovaće u srijedu, 20. aprila, u Banjaluci veliki narodni skup pod sloganom “Sloboda” radi borbe za očuvanje odluka koje donose institucije Srpske i koje ni u kojem slučaju ne smiju biti derogirane.