Autor: INFO

  • Dačić naglasio važnost specijalnih veza Srbije i Srpske

    Dačić naglasio važnost specijalnih veza Srbije i Srpske

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je danas da su odnosi Republike Srpske i Srbije iz godine u godinu sve bolji i to ne samo na političkom planu, već i na svim drugim poljima, uključujući ekonomiju i sistem zdravstvene zaštite.

    Udanašnje vrijeme veoma je bitno da postoje specijalne veze između Srbije i Republike Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Veoma sam zadovoljan što su naši odnosi iz godine u godinu bolji, rekao je Dačić novinarima u Kozarskoj Dubici.

    Dačić je istakao da je povod njegovog današnjeg dolaska u Republiku Srpsku bilo prisustvo obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

    – To je nešto što ne smijemo nikada da zaboravimo i dobro je što rukovodstva i narodi Srbije i Republike Srpske zajedno obilježavaju događaje iz prošlosti – rekao je Dačić.

  • Teška nesreća na Manjači, policija na terenu

    Teška nesreća na Manjači, policija na terenu

    Na području Manjače, u blizini Čađavice danas se dogodila teška saobraćajna nesreća, saznaje Srpskainfo.

    Kako kažu očevici, u nesreći je učestvovao motor, a na licu mjesta bila su dva vozila policije.

    – Prizor je bio stravičan, motor se nalazio nasred puta, prednji kraj je skroz slupan, a motor je bio bez prednjeg točka – rekla je Biljana R.

  • “Vjerovatno bi svi umrli ako bi to pokušali”

    “Vjerovatno bi svi umrli ako bi to pokušali”

    Ove nedjelje su porasli strahovi da bi Moskva mogla da naredi vojni proboj kroz jugozapadnu Ukrajinu nakon ruskih vazdušnih napada na infrastrukturu u blizini obale Crnog mora i serije eksplozija u separatističkom regionu Pridnjestrovlja na zapadnoj granici Ukrajine.

    Vojni razvoj događaja usljedio je nakon nagovještaja ruskog generala o pokušaju da se poveže sa pridnjestrovskim snagama, nakon čega bi se Kijevu onemogućio pristup južnom dijelu zemlje.

    Ali vojni stručnjaci upozoravaju da – čak i ako postoji – takav ruski plan vjerovatno neće biti izvodljiv u bliskoj budućnosti s obzirom na logističke poteškoće i koncentraciju ljudi i opreme Кremlja u istočnoj Ukrajini.

    – Šanse da se probiju do Odese i Pridnjestrovlja su male. Vjerovatno bi svi umrli ako bi pokušali – rekao je Sem Кreni-Evans, vojni analitičar u istraživačkom centru Кraljevskog instituta ujedinjenih službi sa sjedištem u Londonu.

    Umjesto toga, ruske snage su trenutno fokusirane na napade sjeverno od lučkog grada Marijupolja i južno od strateškog grada Izjuma, u pokušaju da opkole ukrajinske trupe na istoku zemlje. Takozvana “bitka za Donbas“ mogla bi da bude duga i naporna, prema analitičarima, ostavljajući Moskvi malo opcija ako razmišlja da iz opkoljenog Hersona krene u pravcu Moldavije.


    Moldavski separatistički region Pridnjestrovlje, dio zemlje gdje živi oko 470.000 ljudi, nalazi se između Moldavije i Ukrajine i pod kontrolom je separatističkih vlasti od rata 1992. godine. Rusija tamo bazira oko 1.500 vojnika, koje naziva mirovnim snagama.

    – Ako pogledate Herson, nema mnogo vojnika u poređenju sa Izjumom, gde se potencijalno 25.000 probijana jug – rekao je Кreni-Evans za “Moskou Tajms”.

    Prema analitičarima, oko Hersona je raspoređeno između 7.000 i 11.000 ruskih vojnika. Pridnjestrovlje je udaljeno oko 300 kilometara od Hersona.

    – Plan ostaje da se zauzmu istočni ukrajinski regioni Donjeck i Lugansk i da se zadrže južne teritorije koje je Rusija do sada zauzela – rekao je Dmitrij Gorenburg, istraživač ruske bezbjednosti u istraživačkom centru CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

    Spekulacije o ruskom prodoru kroz jugozapadnu Ukrajinu počele su u petak, kada je general Rustam Minekajev, zamjenik komandanta ruskog centralnog vojnog okruga, rekao da je “kontrola nad jugom Ukrajine još jedan izlaz u Pridnjestrovlje, gde takođe postoje činjenice o ugnjetavanju stanovništva koje govori ruski“.


    Nakon toga u ponedeljak su usljedile eksplozije u sjedištu pridnjestrovskih službi bezbjednosti, a u utorak eksplozije na dva pridnjestrovska radio-tornja. Moldavske vlasti saopštile su u utorak da su napadi bili “izgovor“ za podsticanje tenzija u regionu.

    Portparol Кremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Moskva pomno prati situaciju u Pridnjestrovlju i izrazio “zabrinutost” zbog nasilja.

    Ipak, uprkos ovim događajima, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Rusija pokrenuti napad prema zapadu u pokušaju da se poveže sa ruskim snagama baziranim u separatističkom regionu, i da je Minekajev vjerovatnije iznosio ono za šta se Rusija nada da će jednog dana biti moguće.

    – Ovo je bila izjava koja je ohrabrila trupe, a nerevidirani ruski ratni ciljevi – rekao je Gorenburg. Minekajev ne vodi operacije u južnoj Ukrajini i nije figura koju biste očekivali da izlaže vojne ciljeve Rusije, dodao je on.

    Da bi uopšte počela da razmišlja o proboju na zapad, Rusija bi prvo morala da iskoristi superiornost koju ima u vazdušnim i pomorskim snagama.

    Potonuće raketne krstarice Moskva, vodećeg broda ruske crnomorske flote, ranije u aprilu dovelo je do opreznijeg pristupa ruske mornarice, navodi Gorenburg. Umesto toga, Rusija polako potvrđuje svoju dominaciju u vazduhu.

    – Letovi ruskih vazduhoplovnih snaga porasli su za 150 odsto tokom prošle nedelje, oko 300 ih je dnevno, a to će biti opasno za Ukrajince – rekao je Кreni-Evans.

    Кonkretno, izgleda da je Rusija pojačala napade na ciljeve u i oko grada Odese na jugu zemlje. Ruski raketni napad u utorak uništio je most preko ušća Dnjestra zapadno od Odese, saopštili su ukrajinski zvaničnici. Takođe je bilo nekoliko raketnih napada na lučki grad u nedjelju, od kojih je najmanje jedan doveo do civilnih žrtava.

    Ovi udari bi mogli da budu dio šireg ruskog plana da se ukrajinske snage gurnu u manje džepove i presjeku njihove linije snabdijevanja, što bi dovelo do dugotrajne nestašice hrane, municije i opreme za protivvazdušnu odbranu, kaže Кreni-Evans.

    – Rusi su imali početne planove za Moldaviju. Ostavljaju ta vrata otvorena – rekao je Кreni-Evans.

    Za Ukrajinu, uspješna odbrana od ruskog vojnog pritiska na jugu zavisiće od njene sposobnosti da apsorbuje ove vazdušne udare i da se ponovo grupiše.

    Ako vojne vlasti u Кijevu mogu da zaštite svoje rezerve ljudstva i opreme i obezbjede nastavak isporuke oružja iz zapadnih zemalja, možda bi mogle da razmišljaju o pokretanju kontranapada u narednim mjesecima, piše Blic.

    – Ali prije nego što uopšte počnu da razmišljaju o zauzimanju teritorije, moraju da prežive – rekao je Кreni-Evans.

  • “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

    “Ne dajte se prevariti, minimalac je skoro 13 evra na sat”

    “Ne potpisujte ništa što ne razumijete! Zabilježite početak, kraj i trajanje radnog vremena svaki dan, uključujući i prekovremene sate, to vam može biti dokaz na sudu.” Ovo su samo neki od savjeta kojima sindikati u Njemačkoj nastoje da zaštite prava stranih radnika.

    Na internet stranici “Fer uslovi rada u Njemačkoj”, na sedam jezika, uključujući i ruski i hrvatski, njemački sindikalci nude mnogo korisnih informacija, linkova i kontakata, koji mogu biti od pomoći gastarajterima.

    – Kašnjenje plata i otkazi, koji možda nisu u skladu sa zakonom, najčešći su problemi na koje se žale radnici iz inostrastva – navodi se toj veb stranici, čiji je izdavač Njemački sindikalni savez, centrala koja okuplja osam vodećih sindikata u ovoj zemlji.

    Oni upozoravaju da strani radnici, dok rade u Njemačkoj, mogu da uživaju prava propisana njemačkim zakonima, bez obzira na to ko im je poslodavac.

    Tako na primjer naši vozači kamiona, koji rade za slovenačke ili hrvatske kompanije, trebalo bi da sate koje voze kroz Njemačku naplate po njemačkim zakonima, koji su vrlo naklonjeni šoferima.

    U Njemačkoj je minimalna satnica 10,45 evra. Za svaku noć prespavanu u kamionu na području Njemačke, vozači imaju pravo na naknadu od osam evra, a za svaki dan, kada su 24 časa na putu, mogu dobiti dodatnih 28 evra.

    – Svaki put kad pređete neku državnu granicu, zabilježite mjesto, datum i vrijeme prelaska. Na taj način možete dokazati u kojoj državi imate pravo na koju visinu plate – preporučuju sindikalci kamiondžijama.

    Imaju preporuke i za druge branše, u kojima se često zapošljavaju gastarbajteri.

    Tako građevinske radnike upozoravaju da se ne daju prevariti, jer je minimalna satnica za nekvaifikovane radnike u ovoj oblasti 12,85 evra, dok kvalifikovani majstori na zapadu Njemačke imaju pravo na minimum 15,70 evra po satu.

    Sindikalci upozoravaju strane radnike i da imaju pravo na plaćeni godišnji odmor, koji za građevinare, koji rade tokom cijele godine, iznosi 30 radnih dana.

    Takođe, detaljno ih upućuju kako da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje i kako da ne vrijeme reaguju i tuže poslodavca, ukoliko im nije na vrijeme i u punom iznosu isplaćena plata.

    Sve radnike, a pogotovo one zaposlene u ugostiteljstvu, njemački sindikalci upozoravaju da nipošto ne pristaju na rad na crno i da zahtijevaju da potpišu ugovor o radu, jer u suprotnom “poslodavac nije obavezan da im isplati zaradu”.

    – Oprez, ako vam poslodavac ne želi dati pisani ugovor o radu i ako vam isplaćuje platu u gotovini, on vjerojatno ne plaća porez i ne uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje. To se zove “rad na crno”. “Rad na crno” je nezakonit. Može se dogoditi da ćete morati platiti kaznu – upozoravaju sindikalci.

    Na ovoj veb stranici nude se i korisni savjeti za one koji tek namjeravaju da potraže posao u Njemačkoj.

    Pod geslom “zaštiti se znanjem”, njemački sindikalci, uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert”, upozoravaju potencijalne gastarbajtere da mogu postati lak plijen prevaranata, pogotovo ako ne znaju njemački jezik i ne poznaju svoja prava.

  • Građani BiH mogu ući u Hrvatsku bez kovid potvrda

    Građani BiH mogu ući u Hrvatsku bez kovid potvrda

    Građani Bosne i Hercegovine od danas mogu ući u Republiku Hrvatsku bez ranije potrebnih kovid potvrda, potvrđeno je Feni u nedjelju iz MUP-a Republike Hrvatske.

    U obrazloženju stoji kako nije produžena Odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza Republike Hrvatske, koja je bila važeća do 30. aprila 2022. godine.

    Stoga je ulazak u RH dozvoljen uz uvažavanje uslova ulaska koji su bili važeći prije pandemije covida-19, odnosno uz uslove propisane Zakonikom o šengenskim granicama, Zakonom o strancima i slično, a bez udovoljavanja epidemiološkim uslovima, naveli su iz MUP-a RH.

    Ova susjedna država je nakon dvije godine omogućila ulazak pod uslovima koji su bili na snazi prije pandemije.

    Između ostalog, protekle dvije godine to je značilo predočavanje potvrda o tome da je osoba negativna na virus, da je prebolila korona virus ili da je testirana, kao i navođenje razloga za putovanje.

    I pojedine druge zemlja svijeta su takođe ukinule ograničenja za ulazak na njihov teritorij, s obzirom na to da pandemija jenjava.

  • “Razgovor o daljim sankcijama prema Rusiji”

    “Razgovor o daljim sankcijama prema Rusiji”

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba razgovarao je sa državnim sekretarom Sjedinjenih Američkih Država Entonijem Blinkenom o daljim sankcijama Rusiji, isporukama oružja i finansijskoj podršci Ukrajini.

    Kuleba je na Tviteru napisao da je pozvao SAD da obezbjede maksimalnu liberalizaciju ukrajinskog izvoza.

    Dodao je da je zahvalan Vašingtonu što su ispunile obećanje da će odlučno podržati Ukrajinu, prenosi Interfaks Ukrajina, piše Tanjug.

  • Pariz: Policija bacila suzavac, uhapšeno 45 demonstranata

    Pariz: Policija bacila suzavac, uhapšeno 45 demonstranata

    Policija je bacila suzavac kako bi rastjerala anarhiste iz organizacije “Crni blok” koji su danas u Parizu opljačkali poslovne prostorije pojedinih kompanija tokom prvomajskih protesta, a uhapšeno je više desetina ljudi.

    Ministar unutrašnjih poslova Žerald Dermanen objavio je na Tviteru da je uhapšeno 45 osoba.

    Prethodno je Mond javio da je hiljade ljudi učestvovalo u prvomajskim protestima širom Francuske, koji su u glavnom gradu Parizu prerasli u povremene okršaje policije s odvojenim grupama demonstranata.

    Učesnici prvomajskih skupova u Francuskoj zahtjevali su danas socijalnu pravdu i povećanje plata, kao i da predsjednik Emanuel Makron odustane od plana za povećanje starosne granice za odlazak u penziju, javio je Rojters.

    Većina skupova bila je mirna, ali je policija u Parizu intervenisala nakon što su anarhisti iz “Crnog bloka” pokušali da podignu barikadu u ulici u blizini Trga Republike, navodi se u saopštenju policije.

    Anarhisti su opljačkali restoran Mekdonaldsa na trgu Leon Blum i razbili nekoliko agencija za nekretnine. Dodaje se da su aktivisti čak napali i vatrogasce, koji su pokušavali da ugase požar, a policija je odgovorila bacanjem suzavca.

    Dermanen je na Tviteru istakao da ovi akti nasilja u Parizu “nisu prihvatljivi”. U Parizu i drugim gradovima, uključujući Lil, Nant, Tuluz i Marsej, organizovano je oko 250 skupova.

    U francuskoj prestonici, sindikalistima su se pridružile političke ličnosti, uglavnom iz ljevice i aktivisti koji se bore za sprečavanje klimatskih promena.

    Učesnici marša nosili su transparente na kojima je pisalo “Penzionisanje pre artritisa”, “Penzionisanje sa 60 godina, zamrzavanje cena” i “Makron, izlazi napolje”.

    “Što je jača mobilizacija za ovaj prvomajski protest, snažnije ćemo moći da utičemo na politiku vlade”, rekao je za Rojters predsjednik sindikata CGT Filip Martine prije početka skupa. Dodao je da Vlada mora da se nosi sa problemom kupovne moći podizanjem plata.

    Lider ljevice Žan-Lik Melanšon, koji je bio treći u prvom krugu predsedničkih izbora, prisustvovao je pariskom maršu.

    “Nećemo učiniti nijedan ustupak po pitanju penzija,” rekao je Melenšon prije početka marša.

  • Rusija: Raketama Oniks uništen hangar sa oružjem kod Odese

    Rusija: Raketama Oniks uništen hangar sa oružjem kod Odese

    Ruske oružane snage su na vojnom aerodromu kod Odese raketama Oniks uništile hangar sa oružjem i municijom koje je stiglo sa Zapada, izjavio je danas predstavnik Ministarstva odbrane Ruske Federacije Igor Konašenkov. Dodao je da je uništena i pista aerodroma, piše list Izvestija.

    Konašenkov je naveo da su ruski PVO sistemi oborili dva ukrajinska bombardera Su-24M i da je uništeno i 12 dronova.

    Prema rečima Konašenkova, ruska vojna avijacija uništila je dva ukrajinska PVO sistema S-300, a dve ukrajinske balističke rakete Točka-U oborene su iznad Zaporoške oblasti.

  • Putin potpisao

    Putin potpisao

    Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se ukida pojednostavljena procedura izdavanje viza za brojne države EU.

    On se odnosi na određene kategorije građana EU, Danske, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske.

    Pod dejstvom zakona našli su se diplomate, kao i članovi zvaničnih delegacija, nacionalnih i regionalnih vlada i parlamenata, ustavnih i vrhovnih sudova, novinari.

  • Ukrajinski ambasador u Njemačkoj : “Treći svetski rat je počeo”

    Ukrajinski ambasador u Njemačkoj : “Treći svetski rat je počeo”

    Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik dao je veliki intervju njemačkom Bildu, gde je na pitanje o eskalaciji sukoba naveo da je Treći svetski rat već počeo.

    “Treći svetski rat je već počeo. Putinov napad na Ukrajinu utiče na svakoga. I na Njemačku, iako još ne vojno. Svima treba biti jasno: Putin želi imperijalistički svetski poredak sa smanjenim NATO savezom, savezom čije Poljska, Češka i Slovenija više ne bi bile članice”, rekao je.