VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit u intervjuu otkrio zašto je burno reagovao u Goraždu

    Šmit u intervjuu otkrio zašto je burno reagovao u Goraždu

    Visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaju u Republici Srpskoj, Kristijan Šmit dao je veliki intervju za Klix u jeku političke krize i iščekivanja rješenja za izborni zakon. Šmit je ranije najavio da će nametnuti odluku ukoliko domaći političari ne pronađu rješenje.

    Prije dva dana ste u Goraždu Šmit je rekao da neće nametati izmjene izbornog zakona već da ga samo želi deblokirati Federaciju BiH

    – Rekao sam i danas kažem da postoji percepcija da ću ja donijeti sve izmjene Izbornog zakona o kojima se razgovaralo. To nije ono što ću uraditi. Nije riječ o izborima 2. oktobra. Što se toga tiče, mislim da sam uradio svoj posao. Time što sam donio odluku o usvajanju budžeta i donio odluku o paketu integriteta. Jer sam strogo vodio računa o tome da se donesu stvari koje se tiču izbjegavanja zloupotrebe biračkog prava. Tako da osiguramo da se ne tolerišu nikakve izborne prevare. Ukoliko govorimo o izmjenama onda govorimo o izboru, odnosno, nominaciji predsjednika, načinu na koji će se brže formirati institucije nego što je to sada slučaj i trebamo takođe razmotriti različite klubove naroda. I da vidimo kako bolje uključiti Ostale Da, riječ je samo o Federaciji BiH, s obzirom da duge četiri godine imamo blokadu – kaže Šmit.

    On objašnjava i zašti je u Goraždu reagovao onako burno.

    – Bio sam ljut. U ovom dijelu svijeta stvari ne idu samo racionalno, ja sam inače vrlo suzdržana osoba. No, kad kažem bio sam ljut, jednostavno sam ljut kad svi razgovori o Izbornom zakonu i Ustavu se vrte, a ne pominju se oni koji su imali mogućnost da ih promijene još od Butmira, još od Aprilskog paketa pa Neuma. Gdje su ti ljudi? Zašto se oni ne spominju? Nije ovo nikakva kampanja s moje strane – dodaje Šmit.

    Šmit poručuje da svakako poštuje zabrinutost građana, ali ne želi da bude dio političkih igara.

    – Ja sam samo pozvao političke stranke da daju svoje prijedloge i jako sam otvoren u tom smislu. A znate, ponekad svako dođe u situaciju da mora biti glasan da bi ga se čulo. Ljudi me pitaju, pa zašto? Šta je bilo? Moram reći da sam i prilično zadovoljan da sam imao toliko reakcija od običnih ljudi, iznenađen, jer obično nisam takav. Dobio sam dosta podrške i čuo sam i stvari koje nisam htio ni čuti. Ako sam bio isuviše glasan, obećavam, ubuduće ću biti tiši. Međutim, sama poruka, to stoji – dodaje Šmit.

    Šmit je izjavio kako je Bosna i Hercegovina država tri zajednice ili tri konstitutivna naroda. U tom smislu bilo je puno reakcija.

    – Prije svega želim podvući da Ostali nisu građani drugog reda. Oni su dio ove države i građani su prvog reda. Mislim da u budućnosti moramo omogućiti nediskriminaciju njihovih prava – dodao je Šmit.

    On je rekao da postoje različiti interesi u Republici Srpskoj i da mora vidjeti šta se može unaprijediti.

    – Ako funkcioniše uredu, ako ne, onda razmisliti kako poboljšati stvari. Ukoliko dođe do novoga Ustava, odnosno izmjena na postojeći državni Ustav, onda će to svakako morati da se reflektuje i na Ustav Republike Srpske – govori Šmit.

    Šmit dodaje da se neće osvrtati na HDZ ili SDA ili na bilo koga drugog već na Vašingtonski sporazum koji je bio sporazum Hrvata i Bošnjaka. Postojalo je mnogo pritisaka da se dođe do njega i da se okončaju sukobi.

    – Rezulucija Bundestaga je tačna. Moje bivše kolege u njoj kažu, otvorite se više prema građanima. Mjesto gdje se to može dogoditi je Dom naroda. Mislim da moramo razmisliti o više prava za Ostale, razmotriti dosta široko polje tzv. vitalnog nacionalnog interesa, smanjiti ga. Takođe, potrebno je ubrzati proces donošenja odluka i vitalni nacionalni interes preraspodijeliti Savjetu za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH koje zapravo ne postoji. Ja ću svakako učestvovati u svemu, ali za sada moram voditi računa o tome da su konstitutivni narodi zastupljeni, to smo već uradili kada je riječ o zastupljenosti Srba u Federaciji – zaključio je Šmit.

  • Mektić nakon višesatnih razgovora sa Šarovićem donio odluku da ostaje u SDS

    Mektić nakon višesatnih razgovora sa Šarovićem donio odluku da ostaje u SDS

    Dragan Mektić neće napustiti Srpsku demokratsku stranku.

    Kako je rekao za K3, nakon višesatnih razgovora sa predsjednikom Mirkom Šarovićem, Mektić je donio odluku da svoj politički put nastavi u SDS.

    – Ostajem u SDS. Nakon višečasovnih razgovora sa predsjednikom Šarovićem odlučio sam da ostanem član stranke. Problemi sa pojedincima iz OO SDS Prnjavor postoje, ali oni ipak ne mogu poništiti sve ono što sam kroz godine uradio za stranku i stranka za mene – rekao je Mektić za TV K3.

  • Energoatom: Ruske snage planiraju da isključe nuklearku Zaporožje

    Energoatom: Ruske snage planiraju da isključe nuklearku Zaporožje

    Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom saopštila je da ruske snage planiraju da isključe funkcionalne blokove u nuklearnoj elektrani Zaporožje kao i da ih “skinu” sa električne mreže.

    Energoatom je u saopštenju naveo da veruje da se Rusija, koja kontroliše elektranu na jugu Ukrajine, sprema da tamo izvede “provokaciju velikih razmera”.

    Sama Moskva optužila je Kijev da priprema “provokaciju” na tom mestu.

  • Patrušev: SAD i VB odgovorne u slučaju katastrofe u Zaporožju

    Patrušev: SAD i VB odgovorne u slučaju katastrofe u Zaporožju

    Sekretar Saveta za bezbednost Rusije Nikolaj Patrušev izjavio je danas da će Vašington, London i njihovi “poslušnici” snositi punu odgovornost za moguću katastrofu u nuklearki Zaporožje.

    Patrušev je u Taškentu, na godišnjem sastanku sekretara saveta za bezbednost članica Šangajske organizacije za saradnju, rekao da ukrajinske snage, uz podsticaje Amerikanaca, bez prestanka napadaju vitalnu infrastrukturu Zaporoške nuklearke, prenosi RIA Novosti.

    “Ako dođe do tehnogene katastrofe, njene posledice će se osetiti u svim delovima sveta. Pri tome će Vašington, London i njihovi poslušnici snositi punu odgovornost za to”, istakao je Patrušev.

    Prema njegovim rečima, Zapad ne prestaje da se priprema za otvoreni oružani sukob sa Rusijom. Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje nalazi se od marta pod kontrolom ruskih snaga, a Moskva trvdi da ukrajinske snage granatiraju područje na kojem se nalazi nuklearka.

  • “Greška, Volodimire”

    “Greška, Volodimire”

    Priznanje ukrajnskog predsednika da je znao za upozorenja američkih obaveštajaca da se Rusija sprema da napadne Ukrajinu, izazvalo je bes javnosti.

    Naime, mnogi u Ukrajini su se razbesneli priznanjem koje je Volodimir Zelenski izneo ove nedelje u intervjuu za Vašington post, da je žrtvovao živote zarad vođenja ekonomije.

    Pre toga, ocenjuje Vašington post, on je Ukrajincima bio besprekorni nacionalni heroj, ali sada je to priznanje “probušilo balon”, izazvavši kaskadu javnih kritika bez presedana od početka rata.

    Greška Zelenskog je u tome što je za američki list priznao da je pre izbijanja neprijateljstava sa Rusijom, umanjivao značaj američkih upozorenja o nadolazećem napadu iz straha da će Ukrajinci masovno pobeći iz zemlje.

    “Da smo to tada saopštili… onda bih gubio sedam milijardi dolara mesečno od prošlog oktobra”, rekao je on u tom intervjuu. Zelenski je još tvrdio I da je ova obmana sopstvenog naroda sprečila Rusiju da zauzme zemlju za tri dana.

    Ispostavilo se da je samo nekoliko dana nakon što mu je director CIA-e rekao da SAD imaju pouzdane podatke da će Rusija napasti Ukrajinu, Zelenski obećao Ukrajincima mirnu godinu, navodeći da će ljudi praviti roštilj tokom majskih praznika, kao i uvek.

    Kako prenosi Raša tudej, Ukrajinci su sada ljuti na predsednika, koji, kako oni misle, ne veruje da njegov narod može da podnese istinu. Takođe smatraju i da je Ukrajina prihvatila američka upozorenja – bolje bi se pripremila za predstojeći sukob.

    “On nije želeo da stavi zemlju na ratni budžet jer se u suštini bojao da ne izgubi vlast”, smatra ukrajinski novinar Bogdan Butkevič.

  • Orbanovo predviđanje: Neće pobjediti

    Orbanovo predviđanje: Neće pobjediti

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio da ne veruje u vojnu pobedu Zapada u Ukrajini, dodajući i da sankcije već počinju da padaju u vodu.

    On je u intervjuu za nemačke medije rekao i da smrtonosni sukob u Ukrajini ima potencijal da demonstrativno stavi tačku na zapadnu hegemoniju, globalno. Evropa će, kako ocenjuje, kada se završi oružani sukob u Ukrajini, iz toga izaći znatno slabija, u političkom smislu.

    Orban takođe tvrdi i da je Zapad nesposoban da pobedi u vojnom smislu, a ni ekonomski jer su, kako kaže, sankcije uvedene Moskvi besmislene jer nisu postigle svoj cilj – da oslabe Putina i njegov režim. “A da stvar bude još gora, sve im se to vratilo kao boomerang”, dodao je Orban.

    Ističe i da se zaboravlja činjenica da “veliki deo sveta nije stao uz SAD i EU po pitanju Ukrajine, pomenuvši da Kina, Indija, Brazil, Južna Afrika, arapski svet i Afrika uopšte ne špodržavaju zapadnu politiku po pitanju ukrajinskog konflikta, prenosi Raša tudej.

  • U Srpskoj virus registrovan kod 106 osoba

    U Srpskoj virus registrovan kod 106 osoba

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 196 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 106 osoba.

    Radi se o 39 muškarca i 67 žena, od kojih je 18 mlađe, 50 srednje i 38 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 40 osoba je iz Banjaluke, 22 iz Bijeljine, po šest iz Bratunca, Srpca i Ugljevika, pet iz Zvornika, četiri iz Prnjavora, po dvije iz Gradiške, Doboja, Laktaša, Lopara, Teslića i Šekovića, po jedna iz Dervente, Modriče, Pelagićeva, Prijedora i Čelinca.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljena su dva smrtna slučaja. Radi se o muškarcu i ženi, starije životne dobi, iz Sokoca i Prijedora.

    Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 117.224 slučaja virusa korona, a preminule su ukupno 6.462 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 436.482 osobe.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 181, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 71, a u ostalim bolnicama 110. Na respiratoru su četiri osobe (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske).

  • U BiH moguće pojeftinjenje gasa?

    U BiH moguće pojeftinjenje gasa?

    Ukoliko cijena barela nafte na svjetskom tržištu do kraja ove godine ostane ispod 100 dolara, kao što je trenutno slučaj, potrošači u BiH mogli bi očekivati pojeftinjenje gasa od 1. oktobra.

    To smatraju stručnjaci iz oblasti energetike, koji za “Nezavisne novine” pojašnjavaju da se ovako optimističnoj prognozi mora pristupiti sa oprezom, jer će sve zavisiti od više faktora, prvenstveno od cijene nafte, pa do količine isporuke sa ruske strane, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci značajno smanjena.

    Ali, kada je u pitanju gas iz Rusije, cijene obaraju rekorde. Prije nekoliko dana cijena u Evropi dostigla je 2.450 dolara za 1.000 kubika. Pored toga, iz “Gazproma” stiže i najava da bi uz ovakav trend, cijena energenta na zimu mogla prekoračiti čak 4.000 dolara za 1.000 kubika. Takođe, saopštili su i da je izvoz gasa u zemlje van Zajednice nezavisnih država za sedam mjeseci ove godine, pao za čak 34,7 odsto. Pored toga, treba podsjetiti i da gasovod “Sjeverni tok 1” radi sa samo 20 odsto kapaciteta, a da je isporuka smanjena i preko Ukrajine.

    Upravo zbog smanjene isporuke i činjenice da je cijena barela nafte ispod 100 dolara, Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, smatra da će cijena ruskog gasa imati pad u posljednjem kvartalu 2022. godine.

    “U slučaju da ove cijene nafte ostanu do kraja godine, možemo očekivati značajniji pad ruske cijene prirodnog gasa, i to u procentu od 10-20 odsto”, poručuje Bečarević i dodaje da će to biti dobre vijesti za potrošače u BiH.

    “Ova cijena nafte koja je ispod 100 dolara, nesumnjivo će doprinijeti da za vrlo mali procenat, koji je neznatan, od 1. oktobra budu niže cijene gasa. To će zavisiti i od kursa dolara, ali bitno je da prema sadašnjim cijenama nafte, ruska cijena prirodnog gasa nema projekcije za dalji rast, a sve će se dalje gledati prema barelu nafte”, kaže Bečarević i pojašnjava da se u BiH ne treba gledati na cijene koje su na berzi.

    “Ponavljam hiljaditi put. Naša regija nikakve veze nema sa cijenama gasa na berzama, jer još imamo zaključene ugovore na bazi naftne formule. Ta formula bi omogućila, ako cijene nafte ostanu do kraja godine ispod 100 dolara, jedno značajnije smanjenje cijene gasa od 1. januara”, naglašava Bečarević.

    Ipak, pošto ugovori sa “Gazpromom” važe do kraja godine, BiH na stolu ima i novi ugovor, koji podrazumijeva promjenu cjenovne formule.

    “Da li će doći do promjene cjenovne formule, a samim tim ne do pada, nego sigurno do rasta cijene gasa, to ćemo vidjeti u narednom periodu. Ali bez obzira na sve, ne smijemo isključiti da bismo sa sezonom grijanja mogli ući u turbulencije na naftnom tržištu”, ističe Bečarević.

    Nihad Harbaš, stručnjak za ovu oblast, kaže za “Nezavisne” da prirodni gas više nije samo strateško, već nažalost, i političko pitanje. On podsjeća na tvrdnje nadležnih u BiH da cijene gasa neće mnogo skočiti, ali da se na kraju ipak to desilo. I on smatra da može doći do pojeftinjenja gasa ukoliko ruski “Gazprom” nađe način da veće količine prebaci na evropsko tržište. Međutim, mišljenja je da će prije doći do poskupljenja nego do pojeftinjenja.

    “Mislimo da će doći do blagog poskupljenja, ali ne naravno onoliko koliko u EU, što predstavlja problem za bh. građane i privredu. Ali, bitno je reći da bi snabdjevenost trebala ostati stabilna”, navodi Harbaš, koji kaže da BiH nedostaje Zakon o prirodnom gasu na državnom nivou, koji bi omogućio da i drugi snabdjevači dođu na ovo tržište, što bi svakako uticalo na cijenu gasa.

    “BiH nedostaju mjere koje nadležni treba da donesu. Treba da definišu gdje ćemo napraviti skladišta, šta će se desiti ako dođe do poskupljenja, ko će prvi ostati bez gasa ako to bude pod moranjem i šta su alternative i po kojim cijenama se one mogu nabaviti (poput mazuta npr.)”, zaključuje Harbaš.

    Iz preduzeća “Gas-Res”, koje distribuiše gas za tržište Srpske, poručuju za “Nezavisne novine” da pretpostavku o cijeni prirodnog gasa u IV kvartalu mogu dati tek krajem septembra, ali i oni očekuju da će ipak doći do poskupljenja.

    “Očekujemo da bi moglo doći do blagog povećanja cijene prirodnog gasa u odnosu na treći kvartal”, kazali su iz “Gas-Resa”.

  • Mitrović: Skeptični smo, ostaje rampa za Svilaj dok se ne riješi Gradiška

    Mitrović: Skeptični smo, ostaje rampa za Svilaj dok se ne riješi Gradiška

    Republika Srpska ne može pristati da granični prelazi Svilaj i Gradiška ne dobiju istovremeno kategorizaciju za prevoz tereta, rekao je “Nezavisnim” Vojin Mitrović, ministar transporta i komunikacija (MKT) BiH.

    Što se tiče Sarajeva, podsjećamo da su nam iz Ministarstva bezbjednosti (MB) BiH odgovorili da se zalažu za to da novi granični prelaz u Gradišci, nakon stavljanja u funkciju novog mosta na rijeci Savi, dobije status međunarodnog prelaza I kategorije sa svim inspekcijskim službama, dok bi postojeći granični prelaz Gradiška – Stara Gradiška, dobio kategoriju graničnog prelaza za međunarodni saobraćaj putnika.

    Iz njihovog odgovora može se vidjeti da oni žele da se kategorizacija za teretni saobraćaj ovog prelaza obavi nakon puštanja mosta u funkciju, odnosno završetka pristupne ceste, dok Mitrović smatra da bi ovo pitanje trebalo riješiti sa Svilajem, koji, napomene radi, privremenu kategorizaciju prelaza za teretni saobraćaj gubi krajem godine, zbog čega kategorizaciju žele produžiti.

    Mitrović za “Nezavisne novine” kaže da će skinuti tu tačku sa dnevnog reda ako se pojavi na sjednici Savjeta ministara BiH, ako se istovremeno ne izvrše kategorizacije oba prelaza.

    “Mi želimo da kategorizaciju dobiju i Svilaj i Gradiška i nadamo se da će to biti riješeno. Mi u MKT ne možemo uticati na ono što je nadležnost MB-a, ali ako bude na dnevnom redu bez prelaza Gradiška, ja ću sigurno biti protiv toga”, rekao je Mitrović komentarišući izjave zvaničnog Zagreba i Sarajeva da će na vrijeme biti riješeno pitanje graničnog prelaza Gradiška, bez kojeg neće moći biti otvorena dionica od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do Novog Varoša, odnosno spoja ka auto-putu Zagreb – Beograd.

    Na optužbe iz Ministarstva bezbjednosti BiH da je on taj koji blokira, a ne stranke iz Sarajeva, Mitrović kaže da MKT nema nadležnost nad ovim pitanjima.

    “MKT ni na koji način ne može blokirati Svilaj. Nadležnost kategorizacije i samih graničnih prelaza je u MB i prema tome apsolutno mi nemamo ingerencija nad tim prelazima. Ne vidim kako mi uopšte možemo da blokiramo. Nama je zaista krajni cilj da ubrzamo protok robe i putnika i da oni koji saobraćaju i vrše usluge prevoza robe i putnika budu zadovoljni, da na graničnim prelazima što kraće ostaju”, rekao je Mitrović.

    Što se tiče pisanja “Nezavisnih novina”, koje su dobile uvjeravanja iz Zagreba da će granični prelaz biti otvoren istovremeno kad bude otvorena i trasa od mosta ka postojećem auto-putu Zagreb – Beograd, Mitrović kaže da ostaje skeptičan da će se to na kraju i desiti.

    “Treba posmatrati objektivne okolnosti, a to je javni konkurs, to su tenderi i ostalo što može dovesti do odgađanja. Iskreno, ja sam skeptičan, ali zaista se nadam da je informacija koju ste objavili tačna i da to može biti do završetka trase. Juče sam razgovarao s vlasnikom ‘Integrala’ i on mi je rekao da će do kraja sljedeće godine trasa biti završena da bi se omogućilo spajanje mosta i izlaska na Okučane. Ali što se tiče samog graničnog prelaza, iskreno sumnjam da to može biti završeno do tog trenutka”, rekao je Mitrović.

    On je, takođe, dodao da BiH nema instrumente u rukama kojima bi mogla ubrzati radove na hrvatskoj strani.

    “Ono što bismo mi eventualno mogli jeste uputiti diplomatskim putem molbu da se potrude da to urade. Možemo se nadati i da je interes i hrvatske strane da se riješe gužve koje se stvaraju na postojećem prelazu”, rekao je on.

    Podsjećamo, “Nezavisne novine” su juče objavile da će most na Savi kod Gradiške biti pušten u saobraćaj početkom 2024. godine, čim bude završena pristupna saobraćajnica od mosta ka auto-putu Zagreb – Beograd na hrvatskoj strani.

    Ovu potvrdu dobili smo nezvanično od predstavnika EU, ali i zvanično od strane predstavnika Hrvatske, od kojih najviše zavisi kada će saobraćajnica biti otvorena, s obzirom na to da ona ne može biti stavljena u funkciju bez rješenja pitanja graničnog prelaza, između Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske i Hrvatske. Most na Savi završen je prije nepuna dva mjeseca, a trenutno se gradi prva dionica od oko šest kilometara, koja će most spojiti s Novim Varošom, kod Okučana. Većinu radova na hrvatskoj strani od oko 100 miliona evra finansira EU, dok je EU BiH, odnosno RS dala grant od 6,3 miliona maraka za našu polovinu mosta, čija je ukupna vrijednost oko 15 miliona evra.

  • “Ogromna vatrena kugla”: Nove eksplozije na ruskom tlu, planulo skladište municije

    “Ogromna vatrena kugla”: Nove eksplozije na ruskom tlu, planulo skladište municije

    Dva ruska sela evakusana su u četvrtak nakon što je izbio požar u skladištu municije blizu granice s Ukrajinom, saopštile su lokalne vlasti.

    Požar dolazi nekoliko dana nakon eksplozija u vojnoj bazi i skladištu municije na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je pripojila Moskva, što je Rusija nazvala činom “sabotaže” od strane Kijeva.

    “Zapalilo se skladište municije u blizini sela Timonovo, manje od 50 kilometara od ukrajinske granice u pokrajini Belgorod”, rekao je guverner regije Vjačeslav Gladkov u izjavi.

    Nema izvještaja o žrtvama, ali su stanovnici Timonova i obližnjeg sela Soloti “premješteni na sigurnu udaljenost”, rekao je, dodajući da vlasti istražuju uzrok požara.

    Video objavljen na društvenim mrežama prikazuje ogromnu vatrenu kuglu koja izvija gusti stup crnog dima, javio je The Moscow Times.

    Požar u četvrtak dolazi usred niza eksplozija na ruskim vojnim postrojenjima u blizini Ukrajine. Ranije ovog mjeseca, bomba je eksplodirala u blizini vojnog aerodroma Saki na Krimu, ubivši jednu osobu i ranivši nekoliko drugih.

    Nekoliko dana kasnije, eksplozije su odjeknule u skladištu municije na Krimu. U drugom slučaju, Moskva je priznala da je došlo do čina “sabotaže”.