Autor: INFO

  • Vučić: “Nakon Putinove izjave, naša situacija je promenjena na lošije”

    Vučić: “Nakon Putinove izjave, naša situacija je promenjena na lošije”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima Srbije iz Palate Srbija.

    Predsednik je na samom početku obraćanja najavio da će govoriti o svim aktuelnim temama.

    “U prethodnih 10 godina suočili smo se sa mnogim krizama, katastoralnom finansijkom krizom, bili smo takođe suočeni sa najtežim poplavama, sa migrantskom krizom i da je kroz zemlju prošlo milion ljudi, bili smo suočeni i sa koronavirusom, a u naše vreme prisistvujemo svetskom sukobu, možete ga zvati i trećim svetskim ratom”, rekao je predsednik.

    Kako je naveo, u skaldu sa tim podelio je obraćanje na deset tačaka.

    Prva tačka je put Srbije
    Vučić je naveo da su poslednja istraživanja pokazala da prvi put imamo jasnu većinu građana koji su protiv ulaska u EU – 44 odsto, dok 35 odsto podržava ulazak.

    “Kao predsednik Republike Srbije naše je da čujemo i razumemo javno mnjenje, ali je naš posao i da radimo ono što je najbolje za Srbiju. Moja poruka svima je da će Srbija biti snažnije na evropskom putu”, rekao je.

    Predsednik je dodao da najveći deo investicija stiže iz EU, i da smo prošle i pretprošle godine dobili više nego zemlje sa kojima se graničimo.

    “U svemu ovom razumem zašto je deo ljudi ljut, i ljudi doživljavaju EU kao nekoga ko vrši pritisak po pitanju KiM i sankcija Rusiji. Ponekad ne želimo da vidimo šta su važne stvari za nas, i šta sve radimo sa EU. Nama vest o izgradnji autoputeva i brzih pruga traje pola dana ili jedan dan, iako rešava višedecenijske probleme. A sve to radimo zajedno sa EU”, istakao je Vučić.

    Dodao je da je pre konferencije dobio 1.000 poruka gde mu je rečeno šta treba da kaže.

    “To je taj naš iracionalni deo u kom mi verujemo više svojim emocijama nego brojevima i činjenicama. Suočavamo se neretko i sa stvarima koje nisu pravedne. Ali, upravo zato hoću da ukažem građanima Srbije da to što je pravedno je važno, ali u međunarodnim odnosima ne postoji ljubav, a pravda još manje. Mi moramo da vodimo računa o našim interesima i budućnosti naše dece”.

    Poručio je da se nalazimo na evropskom putu, i da će se snažnije boriti za mesto Srbije među evropskim narodima.

    Druga tačka je Kosovo i Metohija
    “Obavili smo važne razgovore sa predstavnicima zapada i pokušali sa predsavnicima Prištine. Mi od kada je na vlasti Aljbin Kurti imamo za 50 odsto povećan broj napada na Srbe, Na to niko gotovo nije reagovao. Suočeni smo sa svakodnevnim kršenjem međunarodnog javnog prava, brisanjem rezoluvcije 1244, licemernom ponašanju dela zapadnog sveta”, naveo je Vučić.

    Kako je istakao dijalog sa Prištinom gotovo da ne postoji.

    “M smo mu pristupili ozbiljo ali gospoda iz Prištine ne žele dijalog. Do besmisla, sve su odbili” rekao je.

    Kako je naveo, odbili su i sastavljanje zajedničkog saopštenja, tražili su da se izbaci reč, pa rečenica.

    “Ja sam pristao na sve, znajući da oni neće pristati. Oni su tražili da izbrišemo da se Vučić zalaže za mir, pošto je on ‘mali Putin’. Na kraju nisu hteli ništa. Samo da imate u vidu da se cela politika danas svela na to da bi mnogi da glume lokalnog Zelenskog, da glume žrtve, a da im niko ništa ne radi”, dodao je.

    Istakao je da su se u međuvremenu desile mnoge promene, i da je možda ključna stvar zbog čega se obraća.

    “Naime, naša situacija je promenjena na gore, i posle izjava predsednika Rusije Vladimira Putina. Ne zato što je on imao nameru da našteti Srbiji, već je pitanje KiM na drugačiji način postavio, u zaštitu interesa ruskih”, kazao je Vučić.

    Vučić je pročitao Putinovu izjavu Antoniu Guterešu, koju možete pročitati OVDE.

    Podsetio je da je Putin našao presedan, kako bi opravdao proglašenje nezavisnosti republika Donbasa.

    “8. oktobra 2008. godine GS UN je na predlog Srbije usvojila rezoluciju A-RIS-63-3 kojim je od Međunarodnog suda pravde tražila savetodavno mišljenje. Pitanje je glasilo: ‘Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom’. Oni su tada odgovorili da rezolucija nije protivna međunarodnom pravu. Na to se poziva Putin, na to se poziva i Kurti”, istakao je Aleksandar Vučić.

    Kako je naveo, pitanje je trebalo da glasi: “Da li je jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosovo postalo nezavisna država?”

    Dodao je da bi odgovor svakako bio negativan.

    “Međunarodni sud nije ustanovio da je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom, već je protivno”, kazao je on.

    Istakao je da smo sami doprineli svojoj propasti, i da se zbog svega onoga što danas postoji kao svetski sukob.

    “Šta god govorili na Zapadu, oni znaju da tvrdnja o pravnom precedentu nije naivna. Putin braneći svoje poteze je povukao argument koji nije lagan. I bez obzira što će na zapadu reći da nije isto, i mi ćemo reći da nije isto, Putin je rekao da je na Krimu sproveden referendum, isto to i u DNR i LNR, možda i na Hersonu”, kazao je on.


    Naveo je da mi dolazimo u najveći problem, zato što će ceo zapad kako bi uskratio argument Putinu, tražiti od Srbije da brzo prizna Kosovo, kako bi pokazali Putinu da to nije slučaj.

    “Ako se to desi onda više nema pravnog presedana. Zato ćemo se nalaziti pod najvećim pritiscima sada, kako bi rekli da Kosovo nije isto što se dešava u Ukrajini” kazao je on.

    Kazao je da svi evropski lideri koji su pričali sa Putinom rekli da je ruski predsednik insistirao na pitanju Kosova.

    Vučić je naveo da ne misli da će Rusija priznati Kosovo, ali da ćemo biti pod ogromnim pritiskom.

    “Želim da ljudi to znaju, i da razumeju da će pritisak biti ogroman. To postaje nesnosno. Postoji samo mali broj zemalja koji želi normalizaciju Beograda i Prištine, što je bio i cilj dijaloga”, kazao je on.

    Drugi problem sa kojim se suočavamo je, kako je rekao Vučić, da se igramo gluvih telefona.

    “Pokažite mi Briselski sporazum. Pogledajte, tačka 1. je ‘postojaće asocijacija Zajednice opština gde Srbi čine većinu’. Nema više ni govora o tome. Albanci kažu da ih to ne interesuje, i da je to potpisala neka druga vlast. Kao da govorite sa ljudima koji nisu pri sebi. I koliko god puta da to kažete Evropljani tvrde da insistiraju na razgovoru, a onda zadovoljavaju političke prohteve Aljbina Kurtija”, rekao je.

    Kako kaže, 3.305 dana prošlo od potpisivanja Briselskog sporazuma, i da ništa nije urađeno.

    “Pogledajte, ovo je ono što je potpisao Tači, da se KSB neće pojavljivati na Severu Kosova. Tražili su saglasnost četiri gradonačelnika i NATO. Pustite snimke. Ovo su fotografije od juče ili prekjuče, vozilo sa tablicama KBS u Severnoj Mitrovici. Nisu dobili saglasnost nijednog gradonačelnika sa Severa Kosova. Krše sve sporazume koje su potpisali. Baš ih briga za NATO, za potpisane sporazume, idu da provociraju Srbe kako bi izazvali incidente”.

    Skrenuo je pažnju na snimke i fotografije, i rekao da niko neće da reaguje i da ih je baš briga sve, za kršenje potpisanih sporazuma.

    Treća tačka su energenti
    Predsednik se osvrnuo i na veliku krizu energenata u svetu.

    “Mi se suočavamo s velikom kriziom energenata u svetu. Orban je sankcije za rusku naftu nazvao bacanjem atomske bombe”, istakao je on.

    Četvrta tačka je finansijska kriza
    Predsednik Srbije Aleksandar Vučič govorio je i o finansijskoj krizi.

    On je istakao da je visoka cena koju Srbija plaća što nije uvela sankcije Rusiji.

    “Mi ne možemo da se pojavimo na međunarodnom tržištu kapitala i zanavljamo kredite. Stopa javnog duga je 52,4% danas što je izvanredno i zahvalan sam građanima što su nam verovali”, rekao je on.

    Peta tačka je hrana
    Vučić se osvrnuo i na situaciju sa hranom.

    Istakao je da je Srbija svoje rezerve napunila.

    “U stanju smo da hranom obezbedimo ceo region, ali ne tako da neko zarađuje na našoj hrani”, rekao je.


    Šesta tačka su reforme
    Predsednik Vučić dotakao se i teme reforma u energetskoj politici.

    “Razgovarali smo sa Britancima i Norvežanima. Zamolio sam da nam pomognu u izradi strategije za energetsku politiku”.

    Sedma tačka su penzioneri i mladi
    Sedma tačka se tiče penzionera, i predsednik je rekao da će tražiti značajno pomeranje švajcarske formule u kriznim vremenima, kako bi se obezbedilo da rast penzija u potpunosti prati rast plata.

    “Ići ćemo na značajno povećanje penzija u narednom periodu. U naredne dve godine to mora biti tako urađeno. Što se tiče mladih od 16. do 31. maja idu prijave za pomoć mladima. Ali mi moramo nastaviti i ulaganje u dualno obrazovanje, pošto time garantujemo posao mladima kada završe škole. Moramo to proširiti i na univerzitete. Moraćemo mladima da ponudimo bolje obrazovanje, i ja neću da im se dodvoravam. Naše je da pružimo obrazovanje, zdravstvo i jednake šanse da dobiju posao”, kazao je on.

    Osma tačka je vojska i vojna neutralnost
    Vučić se u današnjem obraćanju osvrnuo i na vojnu situaciju u državi.

    Kako je naveo, njegov predlog će biti da se uvede obavezni vojni rok od 90 dana

    .

    “Svaki mladi muškarac može svojoj zemlji da odvoji 90 dana”, naglasio je predsednik, i dodao da bi se time osnažili pogranični gradovi.

    “Južno od Čačka imamo veoma malo vojnika, time bismo pospešili razvoj manjih siromašnijih sredina. Tražim od vojske da mi ne odgovore da nemamo dovoljno kadra za obuku i to ne želim da prihvatim”, rekao je.

    Deveta tačka je natalitet
    “Za nas je posebno važan i natalitet. Mi imamo prvi slučaj, prvog korišćenja podrške države. Mi imamo 9 predmeta u kojima se donose odluke. Molim majke da apliciraju, da reše svoje probleme”, apelovao je Vučić.

    Deseta tačka je evropski put Srbije
    Vučić je naveo da nema problem sa tim da kaže da Srbija mora da nastavi svoj evropski put.

    “U partiji koju vodim postoje različita mišljenja. Jesmo mi uspešni, ali mi bez EU to ne bi mogli da postignemo. To ne znači da ćemo mi da izgubimo svoj ponos i dostojanstvo. Borio sam se prethodnih nedelja i prošao kroz mnogo neprijatnih situacija da bih zaštitio Srbiju”, rekao je predsednik

    Kako je naveo, Srbija je treći dan izaša sa svojom politikom oko sukoba u Ukrajini i tu poziciju štiti i danas posle 70 dana.

    Znam šta je u duši našeg naroda i kakva je emocija naroda. Srbija neće gaziti svoja prijateljstva na iskotu. Samo sila interesa Srbije može da promeni naš odnos, sila pritiska spolja nam ne može ništa, ali naš strateški put je put u evropu”, rekao je Aleksandar Vučić.

    Vučić je istakao da je želeo da predstavi težinu situacije građanima, i da nije njegov posao da bude cirkuzant.

    “Gledam šta rade Nemci i predstavnici drugih zemalja, i to mi nije smešno. A mi se ponašamo lagodno zato što krizu nismo ni osetili. Što ne znači da nećemo. I želim da se zahvalim stotinama ljudi koji su mi davali savete, i koji znaju kako se država vodi, i sa radošću ću im prepustiti kormilo kada istekne moj mandat. A možda i ranije” zaključio je.

    Pitanja novinara

    Vučić je rekao da su razgovori sa Olafom Šolcom bili teški, i da nas čeka mnogo dobrih stvari, ali i mnogo izazova.

    Istakao je da će Srbije reagovati iste sekunde ako Priština aplicira za Savet Evrope.

    “Odmah će početi povlačenje prinanja Kosova. Ja uvek govorim o miru i stabilnosti, i nastaviću to da radim iako me je koštalo popularnosti. Srbija će se braniti oružjem samo ako bude napadnuta. Ja neću majkama da vraćam decu u kovčezima. A sada je ovde u Srbiji postao rijaliti rat u Ukrajini”, kazao je.

    Dodao je da ljudi sede i čitaju i gledaju ceo dan, pa i navijaju, i naglasio da je narodu obećao mir i stabilnost, i da će to ispuniti.

    Vučić je istakao da Srbija nije nacionalizovala Rusiji ništa, i da on lično mrzi otimanje imovine.

    “Mrzim i ono što se dešavalo 1945, 1946 i 1947. Šta treba da odemo u rusku školu i kažemo ovo je sada naše, kao što su uradili u pola Evrope. Mi za sada nemamo većih problema, a ako bude mi ćemo pričati sa partnerima iz NIS-a kako da rešimo situaciju”, rekao je.

    Čestitao povodom nastupa novog šefa diplomatije Crne Gore, koji je u ukrajinskoj ambasadi uporedio Srbiju sa Rusijom, a Crnu Goru sa Ukrajinom.

    “Ja im aplaudiram. Svi bi da budu Zelenski, i Krivokapić, i Kurti, ima ih i u BiH. A ja bi da mi nekako sačuvamo mir, i da ne učestvujemo u podelama. Ako je ovo njegova prva poruka Srbiji, od koga je ne čudi me previše. Svaka im čast, neka nastave sa time”, kazao je.

    Govorio je i o teškim sastancima u Nemačkoj, i odgovorio na napade zbog fotografije sa Lajčakom i Kurtijem.

    “Sa mnom na večeri je bila moja ćerka Milica, a ako im se od njih učinio Kurti, onda ne znam šta da kažem. Ja hoću da kažem još jednu stvar. Ja se sa Kurtijem nikada u svom životu nisam rukovao. Susret sa Kurtijem je bio. takav da je bolje da ne komentarišem”.
    Vučić je prethodnih dana imao brojne važne razgovore i susrete, a povodom situacije u Evropi i regionu izazvane dešavanjima u Ukrajini.

    On je posle posete Grčkoj otputovao u Berlin gde je o evropskom putu Srbije, spoljnopolitičkom kursu naše zemlje i ekonomskoj saradnji razgovarao sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

  • Bajkeri organizuju pokloničku vožnju u memorijalni centar Donja Gradina

    U ponedjeljak, 9. maja, u organizaciji moto-klubova Stršljen, Sveti Georgije i Arhangel, biće organizovana posjeta memorijalnom centru Donja Gradina i polaganje vijenaca žrtvama holokausta u koncentracionom logoru Jasenovac.

    Simbolično, na dan pobjede nad fašizmom, očekuje se da će više od 500 bajkera odati počast za više od 700.000 stradalih antifašista – Srba, Roma, Jevreja, kao i svih onih koji se nisu slagali sa politikom tadašnje NDH, u najzloglasnijem koncentracionom logoru na Balkanu.

    Organizatori naglašavaju da je ovo već druga ovakva bajkerska tura.

    Ističu da je svim bajkerima, pa tako i onima srpske nacionalnosti važan mir, ali i da se sjećanjem i odavanjem počasti onima koji su stradali na monstruozne načine, kao što se to dešavalo u Jasenovcu, sprečava da se ponovi bilo šta slično.

  • Na više lokacija u Banjaluci intezivirani radovi

    Na više lokacija u Banjaluci intezivirani radovi

    Banja Luka je veliko gradilište i na više lokacija u gradu intenzivirani su različiti radovi, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Poseban akcenat je stavljen na modernizaciju saobraćajnica u užem i širem centru grada, koja je započela ovih dana nakon više godina čekanja.

    Preko četiri kilometra dionica gradskih saobraćajnica biće potpuno modernizovano što će značajno poboljšati putnu infrastrukturu u našem gradu.

    Tako je počela rekonstrukcija Ulice Od Zmijanja Rajka, u dužini do 1,5 kilometara, čime će se mještanima, ali i drugim koji koriste ovu frekventnu dionicu – obezbijediti kvalitetniji i bezbjedniji saobraćaj u ovom dijelu grada.

    Radovi su u toku i u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Solunske do Bulevara cara Dušana, dok će novi asflat dobiti i dio Ulice Boška Tošića.

    Kada je riječ o centralnom dijelu grada, uslijediće i radovi na dionici glavne gradske saobraćajnice od hotela „Palas“ do Banskog dvora.

    Radiće se i saobraćajnica ispred zgrade Elektrotehničkog fakulteta do kružnog toka, te oštećena dionica saobraćajnice u Ulici Cara Lazara od skretanja Ulice Carice Milice do Majke Jugovića.

    Kada je riječ o prigradskim naseljima, među najznačajnim radovima je dugoočekivana modernizacija glavne saobraćajnice kroz Debeljake, koja je počela krajem marta. Ova investicija je vrijedna 1,2 miliona KM, a po okončanju radova mještani ovog dijela grada dobiće modernu saobraćajnicu sa dvije trake, obostranim trotoarima, oborinskim kolektorima, rasvjetom, a biće urađeno i zacjevljenje kanala.

    Novi asfalt
    Novi asflat na području grada Banje Luke od početka ove građevinske sezone dobilo je više ulica, među kojima, nakon dugo godina čekanja i mještani Krfske ulice, zatim Bogojavljenske i Pritočke ulice u Priječanima, dijelovi Majevičke, Jovice Savinovića, Milana Knežine, Ljubice Mrkonjić, Eugena Kumičića, dok su u toku i radovi u više prigradskih i seoskih naselja.

  • Raspored obustave saobraćaja za vikend u Banjaluci

    Zbog održavanja sportske manifestacije „Run&More Weekend“ festivala, u okviru kojeg će se održati polumaratonska trka u Banjoj Luci, predstojećeg vikenda biće obustavljen saobraćaj u više ulica na području grada.

    Tako će u subotu, 7. maja u periodu 14.00 do 20.00 časova naradnog dana, tačnije 8 maja, biće obustavljen s Ulica Kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Marije Bursać do Ulice Milana Tepića,

    U nedjelju, 8.maja u vremenu od 7.30 do 11.30 časova, doći će do obustave saobraćaja u nekoliko ulica i to:

    -Kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Dr Mladena Stojanovića do Patre,

    -Bulevar cara Dušana, na dijelu od Ulice krajiških brigada do Ulice Đure Daničića,

    -Ulica Jovana Dučića, na dijelu od Bulevara cara Dušana do Ulice srpskih pilota,

    -Ulica srpskih pilota, na dijelu od Ulice Jovana Dučića do Ulice Milana Radmana,

    -Ulica Milana Radmana, na dijelu od Ulice srpskih pilota do Ulice prvog krajiškog korpusa,

    -Ulica prvog krajiškog korpusa, na dijelu od Vidovdanske ulice do Ulice kralja Petra II,

    -Ulica kralja Petra II, na dijelu od Ulice prvog krajiškog korpusa do Ulice Trive Amelice,

    -Ulica Trive Amelice, na dijelu od Ulice kralja Petra II do Ulice Dr Mladena Stojanovića,

    -Ulica Dr Mladena Stojanovića, na dijelu od Ulice Trive Amelice do Ulice kralja Petra I Karađorđevića,

    -Ulica olimpijskih pobjednika, na dijelu od Ulice prvog krajiškog korpusa do Gundulićeve ulice,

    -Gundulićeva ulica,

    -Aleja Svetog Save, na dijelu od Gundulićeve ulice do Ulice kralja Petra I Karađorđevića,

    -Ulica Gavre Vučkovića,

    -Ulica majke Jugovića, na dijelu od Ulice Gavre Vučkovića do Bulevara vojvode Stepe Stepanovića,

    -Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, na dijelu od Ulice majke Jugovića do Ulice cara Lazara,

    -Ulica cara Lazara, na dijelu od Bulevara vojvode Stepe Stepanvića do Patre,

    -Patra,

    -Kninska ulica i

    -Vidovdanska ulica.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja, u vremenu 14. 00 časova dana u subotu, 7. maja do 7.30 časova u nedjelju 08.maja, na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Ulice aleja Svetog Save, izvrši preusmjeravanje autobusa u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom.

    Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja, u nedjelju 08.maja u vremenu od 7.30 do 11.30 časova, na linijama javnog gradskog i prigradskog prevoza izvrši preusmjeravanje autobusa na sledeći način:

    -linije broj 1 i 6 se preusmjeravaju iz Ulice braće Pišteljića u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linije broj 7 se preusmjerava iz Ulice Skendera Kulenovića u ulice Solunsku, Omladinsku, Krajiških brigada, Ranka Šipke i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linije broj 8 se preusmjerava iz Ulice braće Pišteljića u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada, Omladinska, Solunska, Skendera Kulenovića i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linije broj 9 i Banjaluka – Ljubačevo se preusmjeravaju iz Bulevara Srpske vojske u Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar Desanke Maksimović, novoizgrađeni dio Istočnog tranita, Ulica Gavrila Principa, Vojvode Pere Krece i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linija broj 9 B se preusmjerava iz Ulice Gundulićeve desno u Aleju Svetog Save, zatim desno Istočnim tranzitom i dalje postojećom trasom,

    -linija broj 12 se preusmjerava iz Ulice Krajiških brigada u Ulicu Ranka Šipke, Vuka Karadžića, Vidovdanska Kninska, Bulevar cara Dušana, Krajiških brigada i dalje registrovanom trasom,

    -linija broj 10 i 13 se preusmjeravaju iz Bulevara Srpske vojske u Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, Cara Lazara i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linije broj 13a i 13c se preusmjeravaju iz Ulice braće Pišteljića u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada, Ranka Šipke, Vuka Karadžića, Vidovdanska, Kninska, Bulevar cara Dušana, do kružnog toka i nazad istom trasom obrnutim redoslijedom,

    -linija broj 13b se preusmjerava iz Ulice Knjaza Miloša u ulice Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada, Omladinska, Solunska, Skendera Kulenovića, Radoje Domanovića i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linija broj 13p se preusmjerava Ulice Vuka Karadžića u ulice Vidovdanska, Kninska, Bulevar cara Dušana, Omladinska, Solunska, Isaije Mitrovića, Patre i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linija broj 14 se preusmjerava tako da autobusi saobraćaju ulicama Srpskih ustanika, Jug Bogdana, Majke Jugovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, cara Lazara, Patre, Isaija Mitrovića, Solunska, Omladinska, Krajiških brigada, Ivana Gorana Kovačića, Bulevar Srpske vojske, Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linija broj 17 se preusmjerava iz Patre u ulice Isaija Mitrovića, Solunska, Omladinska, Karađorđeva i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom,

    -linija broj 17a se preusmjerava iz Bulevara vojvode Patra Bojovića, Bulevar srpske vojske, Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada i dalje postojećom trasom, u povratku istim ulicama obrnutim redoslijedom

    -linije javnog prigradskog i republičkog prevoza iz smjera Bronzanog Majdana, se preusmjeravaju ulicama Krajiških brigada, Ivana Gorana Kovačića i dalje postojećom trasom prema stanici i

    -linije javnog republičkog prevoza iz smjera Čelinca, se preusmjeravaju Ulicom Bulevar srpske vojske i dalje postojećom trasom,

    -linije javnog prigradskog i republičkog prevoza iz smjera sjevera, se preusmjeravju ulicama Ivana Gorana Kovačića, Krajiških brigada do kružnog toka kod Gimnazije i nazad istom trasom obrnutim redoslijedom.

  • Zakazan Skupštinski Kolegijum za vanrednu sjednicu

    Nastavak 13. sjednice Skupštine grada Banje Luke, zakazan je za srijedu, 11. maj, sa početkom u 9.00 časova, saopšteno je iz Gradske uprave.

    U prvom dijelu ove sjednice, odbornici su razmotrili 17 tačaka dnevnog reda o kojima su i glasali. Najviše pažnje tokom tog zasjedanja privukla je odluka o izradi regulacionog plana za novi gradski park koja ni ovaj put nije dobila potrebnu većinu glasova u Skupštini Grada.

    Odbornici na ovoj sjednici nisu razmatrali odluku o novom cjenovniku u javnom prevozu, koja je naknadno uvrštena na dnevni red jer je skinuta sa istog s obzirom na to da nije dobila podršku resorne skupštinske komisije.

    Slijedi razmatranje odluke o značajnoj investiciji za obnovu toplovodne distributivne mreže, vrijednoj deset miliona KM, zatim pred odbornicima je i novi program dodjele subvencija poslovnim subjektima, te druge brojne važne tačke.

    U utorak skupštinski Kolegijum za vanrednu sjednicu
    Sjednica Kolegijuma Skupštine Grada na kojoj bi trebalo da bude utvrđen datum održavanja vanrednog zasjedanja gradskog parlamenta u vezi sa javnim prevozom biće održana u utorak, 10. maja 2022. godine.

    Naime, kako je ranije kazao gradonačelnik Draško Stanivuković – gradska administracija predložila je najbolje rješenje kada je riječ o novom cjenovniku za javni prevoz, da stoji i dalje iza tog rješenja, te da bi se po tom pitanju trebalo da održi vanredna sjednica Skupštine Grada.

    Prema tom rješenju, Grad je spreman da i dalje preuzme najveći teret poskupljenja na sebe, tj. da sufinansira karte za većinu građana, odnosno za studente, učenike i penzionere. Kada je riječ o radničkim kartama, većini radnika poslodavci kompenzuju prevoz do četiri kilometra i tako da velika većina njih to neće osjetiti. Ostaju pojedinačne karte, koje se povremeno prodaju za one koji često i ne koriste prevoz.

    Gradonačelnik je u više navrata napominjao da je dužnost Skupštine Grada da usvoji novi cjenovnik, jer u suprotnom prevoznici mogu da tuže Grad.

  • U lukama blokirano 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine

    U lukama blokirano 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine

    Gotovo 25 miliona tona žitarica iz Ukrajine ne može da napusti zemlju zbog infrastrukturnih problema i blokiranih luka u Crnom moru.

    To je izjavio danas zvaničnik agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Jozef Šmiduber.

    “Skoro da je groteskna situacija koju trenutno vidimo u Ukrajini sa skoro 25 miliona tona žita koje bi moglo da se izveze, ali koje ne može da napusti zemlju samo zbog nedostatka infrastrukture i blokade luka”, rekao je Šmiduber, zamjenik direktora FAO u sektoru za tržišta i trgovinu na brifingu za novinare u Ženevi, prenosi Rojters.

    Svjetske cijene hrane u aprilu konačno blago opale
    Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su se spustile u aprilu sa rekordnog nivoa prethodnog mjeseca, vođene skromnim padom cena biljnih ulja i žitarica, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

    Indeks globalnih cijena hrane, koji izračunava FAO, iznosio je u aprilu u prosjeku 158,5 poena, što je pad od 0,8 odsto u odnosu na najviši nivo zabilježen u martu, navodi se u izvještaju objavljenom na veb sajtu ove agencije UN sa sjedištem u Rimu.

    FAO je revidirao naviše martovski indeks cijena hrane na 159,7 poena sa prvobitno objavljenih 159,3 boda.

    Ipak, globalne cijene hrane u korpi pet prehrambenih proizvoda čije mjesečne promjene prati FAO, i dalje su za 29,8 odsto više nego u aprilu 2021.

    Cijene biljnih ulja su u aprilu pojeftinile na svjetskim tržištima za 5,7 odsto, čime je neutralisana skoro trećina njihovog rasta registrovanog u martu, jer je ograničenje tražnje gurnulo cijene palminog, suncokretovog i sojinog ulja naniže.

    Neizvjesnost u pogledu raspoloživog izvoza iz Indonezije, vodećeg svetskog izvoznika palminog ulja, bila je ograničavajući faktor za jači pad globalnih cijena ove sitovine.

    “Mali pad cijena je dobrodošlo olakšanje, posebno za zemlje sa niskim prihodima koje se bore s manjkom hrane, ali su cene i dalje blizu nedavnih najviših nivoa, što odražava uporno napregnutu tržišnu situaciju s ponudom i potražnjom i predstavlja izazov za globalnu prehrambenu sigurnost za najugroženije”, naveo je glavni ekonomista u FAO Maksimo Torero Kulen.

    Globalne cijene žitarica su prošlog mjeseca skliznule za 0,7 procentnih poena, čemu je najviše doprinio pad svjetskih cijena kukuruza od 3,0 odsto.

    Međunarodne kotacije pšenice su, pod snažnim uticajem kontinuirane blokade luka u Ukrajini i zabrinutosti oko stanja usjeva u Sjedinjenim Državama, porasle za 0,2 odsto, a njihov jači porast ublažen je većim isporukama iz Indije i izvozom iz Ruske Federacije nego što se očekivalo.

    Pirinač je na globalnom tržištu u aprilu bio za 2,3 odsto skuplji u odnosu na mart, zbog snažne potražnje iz Kine i sa Bliskog istoka.

    Cijena šećera je takođe zabilježila rast za 3,3 odsto, podstaknuta poskupljenjem etanola i zabrinutošću zbog kašnjenja početka žetve 2022. u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera.

    Svjetske cijena mesa su ojačale u aprilu za 2,2 procenta na mjesečnom nivou, dostižući nov rekord, pošto su porasle kotacije živinskog i goveđeg mesa. Na cijene živinskog mesa uticao je prekidi izvoza iz Ukrajine i širenje epidemije ptičjeg gripa na severnoj hemisferi. Nasuprot tome, ovčije meso je neznatno pojeftinilo.

    Što se tiče mliječnih proizvoda, njihove cijene su u prosjeku porasle za 0,9 procenata, zbog konstantno nedovoljne globalne ponude, pošto je proizvodnja mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji nastavila da se kreće ispod uobičajenih sezonskih nivoa. Najviše su skočile svjetske cijene putera, pod uticajem rasta tražnje povezanog sa aktulenom nestašicom suncokretovog ulja i margarina.

    U posebnom izvještaju o procjenama ponude i potražnje žitarica, FAO je neznatno smanjio projekciju svjetske proizvodnje pšenice u 2022. godini na 782 miliona tona, sa 784 miliona tona koliko je predviđao prošlog mjeseca.

    Prognoza je snižena zbog procjenjenog smanjenja žetvenih površina u Ukrajini od 20 posto i očekivanog pada proizvodnje u Maroku zbog suše u toj sjevernoafričkoj državi.

  • Lideri G7 o sankcijama Rusiji 8. maja

    Lideri G7 o sankcijama Rusiji 8. maja

    Lideri država iz Grupe sedam planiraju da razgovaraju o potencijalnim novim sankcijama protiv Rusije u video konferenciji 8. maja, javio je danas “Blumberg” pozivajući se na izvore.

    Pored diskusije o sankcijama, lideri bi mogli da urade konkretne stvari, rekli su izvori.

    Mediji su ranije prenijeli da se SAD pripremaju za video konferenciju Grupe sedam o situaciji u Ukrajini. Očekuje se i učešće ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, prenosi TASS.

  • Kina: Ukrajinsku krizu koriste za slabljenje Rusije

    Kina: Ukrajinsku krizu koriste za slabljenje Rusije

    Zamjenik kineskog ministra inostranih poslova Le Jučeng rekao je da neke velike zemlje koriste ukrajinsku krizu kako bi oslabile Rusiju i njih, kako kaže, ne brinu mirni pregovori i bezbjednost ukrajinskog naroda.

    “Postoje tvrdnje o tome da se Kina nalazi na pogrešnoj strani istorije, s obzirom da ne osuđuje akcije Rusije i ne uvodi antiruske sankcije zajedno sa SAD i zemljama Zapada. Postoje čak i prijetnje da će te zemlje uvesti sankcije Kini”, rekao je Jučeng na onlajn dijalogu globanih analitičkih centara iz 20 zemalja svijeta.

    On je istakao da je Kina nekoliko puta izjavljivala da će voditi nezavisnu i mirnodopsku spoljnu politiku i samostalno formirati stav na osnovu činjenica.

    Jučeng je dodao da se Kina od samog početka ruske operacije u Ukrajini pridržavala osnovnih principa i ciljeva Povelje UN, da se zalagala za principe bezbjednosti, ostala vjerna poštenju i pravdi, ulagala napore s ciljem pomirenja i aktivno učestvovala u pružanju humanitarne pomoći, prenosi “Sputnjik”.

    “Sa druge strane, neke velike zemlje izjavljuju da je neophodno iskoristiti ukrajinsku krizu za slabljenje Rusije”, rekao je Jučeng.

    Onlajn dijalog je organizovao Narodni univerzitet Kine i Institut “Čunjan”.

  • Vulić: Šmitova pisanija – zbir poželjnih tračeva o Srpskoj sročenih uz sarajevsku kafu

    Vulić: Šmitova pisanija – zbir poželjnih tračeva o Srpskoj sročenih uz sarajevsku kafu

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić istakla je da njemački turista Kristijan Šmit piše Savjetu bezbjednosti pisanija zvana izvještaj, iako je svjestan činjenice da taj isti Savjet bezbjednosti nije dao nikakvu relevantnu odluku o njegovom statusu u BiH.

    Vulićeva je istakla za Srnu da je “Šmitovo pisanije zbir poželjnih tračeva i neistina o Srbima i Republici Srpskoj sročenih uz jutarnje kafe po Sarajevu od lokalnog osoblja i bošnjačkog kruga, a on je samo puki potpisnik i izvršilac”.

    Ona je poručila Šmitu da šta god potpisivao i izvršavao po nalogu bošnjačkih političkih predstavnika nikada neće zadovoljiti njihove neracionalne apetite.

    “Ali, iznošenjem neistina granica je pređena i prelazi u sferu dezinformacija o stanju u BiH. Sreća, pa je Vlada Republike Srpske dostavila vjerodostojan izvještaj”, naglasila je Vulićeva.

    Ona je navela da je baš zanima boravak Kristijana Šmita u BiH, odnosno da li je svoj status turiste bar registrovao u Službi za poslove sa strancima BiH, što će, kako je rekla, provjeriti kad već ne postoji relevantna odluka Savjeta bezbjednosti o njegovom statusu, a šalje im pamflete koje naziva izvještajem.

    “Samo jedno mogu zaključiti – turista iz NJemačke u BiH ne posjeduje baš ništa diplomatsko, ali da će se srpski glas i jasan stav o dijalogu i poštovanju dejtonske BiH čuti širom svijeta. U to budite sigurni, neznanče stranče!”, poručila je Vulićeva.

  • Šulić: Šmitov izvještaj – obmana domaće, evropske i svjetske javnosti

    Vlada Republike Srpske poslala je jedini istinski izvještaj o situaciji u BiH organima UN, a Kristijan Šmit je obmanuo javnost jer je izvještaj poslao generalnom sekretaru UN, a ne Savjetu bezbjednosti, izjavio je Srni potpredsjednik Narodne skupštine Denis Šulić.

    Šulić je rekao da Šmit, koji se i dalje lažno predstavlja kao visoki predstavnik, zapravo obmanjuje domaću, evropsku i svjetsku javnost.

    • To što je poslao Šmit, poslao je generalnom sekretaru UN, a ne Savjetu bezbjednosti. To je velika razlika, jer Savjet bezbjednosti, kao i institucije Srpske, smatra da Šmit nije legalno i legitimno izabran za visokog predstavnika – rekao je Šulić komentarišući Šmitov izvještaj u kome se obrušio na Srpsku.

    On je ocijenio da je Šmit opet pokazuje da ne poznaje Dejton, jer bi u suprotnom znao da su jedini koji se zalažu za taj sporazum upravo političari iz Srpske, prvenstveno SNSD-a zajedno sa njenim liderom Miloradom Dodikom.

    • Očigledno je i da je gospodin Šmit u potpunosti i za manje od godinu boravka u BiH kao turista postao naklonjen sarajevskom političkom establišmentu. Žalosno je da se neke diplomate koje dolaze iz velikih zemalja tako brzo i lako uklapaju u sarajevski kliše – ocijenio je Šulić.

    On je konstatovao da Šmit za Srpsku i dalje ostaje njemački turista, koji će to biti sve dok njega ili nekog drugog za visokog predstavnika legalno ne izabere SB UN.

    • Srpska ostaje pri svom principijelnom stavu da OHR ne treba više postojati u BiH, jer njegova funkcija nije unaprijedila međusobne odnose već je produbila krizu u BiH – rekao je Šulić.

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika, ponovo se u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN obrušio na Republiku Srpsku, navodeći da njene “vlasti rade na potkopavanju BiH, njenih nadležnosti i institucija”, a u negativnom kontekstu je pominjao i proslavu Dana Republike.

    Savjet bezbjednosti UN razmatraće na sjednici 11. maja o situaciji u BiH.