VRBAS Media

Autor: INFO

  • Naučnici otkrili najveću crnu rupu u svemiru, na čelu tima Velibor Velović

    Naučnici otkrili najveću crnu rupu u svemiru, na čelu tima Velibor Velović

    Astronomi sa Univerziteta u Zapadnom Sidneju otkrili su jednu od najvećih crnih rupa na nebu koja se prostire na više od milion svetlosnih godina sa jednog kraja na drugi.

    Crna rupa nalazi se 93 miliona svetlosnih godina od Zemlje u galaksiji NGC2663 koja se u kosmičkim razmjerima nalazi u našem “komšiluku”. Kad posmatramo svetlost zvijezda običnim teleskopom, videćemo tipičnu eliptičnu galaksiju sa oko deset puta više zvezda nego u našem Mlečnom putu, piše The Conversation.

    Naučnici su napravili posmatranje NGC2663 sa CSIRO-ovom mrežom 36 povezanih radijskih antena ASKAP-om (Australian Square Kilometre Array Pathfinder) u Zapadnoj Australiji. Pomoću njih su otkrili mlaz materije koji je iz galaksije izbacila središnja crna rupa: protok materije oko 50 puta veću od galaksije koja bi, posmatrana golim okom, bila vidljiva na noćnom nebu i bila veća od Meseca.

    Premda su astronomi već zabeležili ovakve mlazove, novootkriveni mlaz i relativna blizina NGC2663 ovu je kosmičku pojavu učinila jednom od najvećih mlazova materije u poznatom svemiru.

    Šok dijamanti

    Šta smo videli kad je ASKAP pogledao u mlaz materije? Istraživanje je predvodio doktorand Velibor Velović sa Univerziteta u Zapadnom Sidneju, a rad je prihvaćen za izdavanje u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

    “Naše istraživanje Evolutivne karte svemira (EMU) dokazuje da se materija između galaksija gura natrag na strane mlaza – slično efektu kakav vidimo na mlaznjacima. Dok izduvni gasovi eksplodiraju kroz atmosferu, gura ga okolni bočni pritisak, što uzrokuje širenje i skupljanje mlaza tokom putovanja kroz svemir”. kažu autori studije.

    Kao što je slučaj sa mlaznjacima, šok dijamanti se mogu videti i na manjim mlazovima veličine galaksije.

    “Videli smo mlazove dok udaraju u guste oblake plina, osvetljavajući ih dok se kroz njih probijaju. Ipak, suženje mlazova na bočnoj strani mnogo je suptilnije, što ga čini težim za posmatranje. Ono što je zanimljivo je da do NGC2663 nismo videli ovaj učinak u tako ogromnim razmjerima”, kažu autori.

  • Embargo na rusku naftu diže cijene goriva i u BiH

    Embargo na rusku naftu diže cijene goriva i u BiH

    Srbija će od 1. novembra biti pod sankcijama EU za rusku naftu, a to bi se vrlo lako moglo odraziti i na naše džepove, u smislu da dobijemo paprenije cijene na bh. benzinskim pumpama.

    Taman kad smo pomislili da se konačno stišava talas poskupljenja naftnih derivata izazvan rusko-ukrajinskom krizom, za vlasnike automobila stiže nova, potencijalno loša vijest.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, naime, nedavno spomenuo da novembar za Srbiju donosi novi problem: sankcije na rusku naftu.

    “Od prvog novembra nema više ruske nafte za nas”, rekao je između ostalog Vučić.

    Juče je stigla potvrda da će se to zaista dogoditi… Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike Srbije, rekla je da će Naftna industrija Srbije od 1. novembra naftu morati da nabavlja od drugih snabdjevača na tržištu.

    “Šesti paket sankcija EU predviđa zabranu uvoza ruske sirove nafte posle 1. novembra. Nakon ovog perioda biće moguće snabdevanje sirovom naftom samo sa slobodnog tržišta. Mi za tu odluku znamo već dva meseca i radimo sve što možemo da nađemo način da ne dođe do poremećaja na našem tržištu i verujem da ćemo u tome uspeti”, rekla je Mihajlovićeva.

    Bosna i Hercegovina je zavisna od uvoza goriva koje je gotovo u potpunosti proizvedeno preradom ruske nafte. Mi se, prema dostupnim informacijama, dizelom i benzinom snabdijevamo uglavnom iz četiri pravca: Hrvatske, Srbije, Italije te Grčke.

    Ekonomista Admir Čavalić kaže da naše tržište može iskoristiti novonastalu situaciju da opravda buduća poskupljenja.

    “Ali, rano je govoriti o tome i mislim da se ovo ne može dovoditi u ravan sa nekim većim šokovima iz ranijih perioda kada govorimo o globalnim lancima snabdijevanja, posebno uzevši u obzir da ne ovisimo samo o jednom izvoru. Dakle, postoje alternative. Ali, moguće je da se ta situacija iskoristi da bi se blago digla cijena koja bi vjerovatno i vrlo brzo pala”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Prometnici su oprezni s predviđanjima, ali i oni poručuju da je sve moguće.

    “Svakako, ukoliko dođe do prekida isporuka naftnih derivata i gasa u postojećim kanalima snabdijevanja, doći će do promjene načina dopreme i povećanja troškova, što automatski dovodi do povećanja ulaznih i maloprodajnih cijena”, potvrdio je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske.

    U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je država dužna da diplomatskim putem traži alternativne kanale kojima bi dopremala naftu, ali to ne radi.

    “Diplomacija služi tome da nam osigura neki trgovački put. Cijena nafte na Bliskom istoku je poprilično stabilna, ali lanac distribucije mora osigurati država. Ali znamo da mi nemamo nikakve politike, da se institucije ponašaju neodgovorno”, ističe za “Nezavisne novine” Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

    Divljanje cijena goriva prijeti i u Srbiji… Energetičar Milun Babić rekao je za tamošnje medije da očekuje da će poskupljenje biti logična posljedica sankcija.

    “Transport nafte će biti drugačiji i komplikovaniji, može se očekivati da će zbog toga i biti poskupljenja te da će to stići i do džepova građana”, rekao je Babić.

  • Petković: Nema potrebe za nekakvim novim mjerama NATO-a u BiH

    Petković: Nema potrebe za nekakvim novim mjerama NATO-a u BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je u BiH mirna vojno-bezbjednosna situacija i da ne vidi potrebu za slanje novih trupa ili nekakve nove Nato mjere, posebno jer BiH nije članica Nato alijanse.

    • Svi treba da radimo na održavanju mira i stabilnosti u BiH. Sve političke opcije u BiH treba da poštuju Dejtonski mirovni sporazum, a samim timi Ustav BiH, koji je dio tog sporazuma – rekao je Petković za sarajevsko Oslobođenje.

    Prema njegovim riječima, situacija bi bila još bolja i mirnija kada bi političko Sarajevo prestalo da koristi Ustavni sud BiH, OHR i Centralnu izbornu komisiju za sprovođenje svog viđenja BiH.

    • To viđenje je unitarizacija postojeće BiH kroz paravan-priču o građanskoj BiH – dodao je Petković.

    On je kao najbitnije istakao da se Republika Srpska zalaže za neutralnu poziciju i u svjetlu ukrajinske krize i uopšte u međunarodnoj politici.

    • Bošnjački kadrovi, pogotovo u Ministarstvu inostranih poslova, vode stranačku politiku SDA, ne poštujući procedure i zakone iz te oblasti – zaključio je Petković.
  • Sjednica Predsjedništva BiH

    Sjednica Predsjedništva BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će danas na sjednici Predsjedništva BiH, tražiti da na dnevnom redu bude saglasnost za prelazak gasovoda preko granične linije Srbije i BiH, odnosno Republike Srpske, čime bi se ispunili svi uslovi da Gasprom uđe u tako nešto.

    Dodik je juče u Brčkom rekao da dvije civilizacijski važne stvari za taj kraj – gasovod i auto-put, čekaju upravo saglasnost lokalnih organa i distrikta Brčko, da bi se moglo ići dalje.

  • Hrvati žele da renoviraju Goli otok

    Hrvati žele da renoviraju Goli otok

    Na “Dan sećanja na žrtve totalitarnih režima, Hrvati se dosetili kako najozloglašenije ostrvo u Jugoslaviji treba rehabilitovati.

    Današnje obeleževanje “Sećanja na žrtve totalitarnih režima” nije moglo proći bez žestokog sukoba mišljenja. Naime, hrvatska organizacija “Documenta”, odnosno tamošnji centar za sukobljavanje sa prošlošću, osvrnuo se na urušavanje simbola mučenja političkih zatvorenika – Goli otok, u želji da ovaj zastrašujući spomenik otrgne od urušavanja i apelujući da se što pre preduzmu mere kako bi ostao očuvan:

    “Zabrinjava što se nakon isteka rješenja o preventivnoj zaštiti Golog otoka u 2019. godini nastavlja daljnja devastacija preostalih zgrada. Ponovo smo pozvali Ministarstvo kulture i medija na izdvajanje sredstava za izradu konzervatorske podloge i zaštitu”, saopštili su utorak iz “Documenta”.

    Kao razlog, naveli su, kako oni misle da će rušenjem zastrašujućeg zatvora, deca ostati bez mesta na kom bi mogla da uče o istoriji. Pre svega o stradanju svojih sunarodnika.

    Zamenik nemačkog ambasadora u Hrvatskoj, primetio je da je Goli otok mesto na kom tendeciozno nema informacija o onome što se tamo, zapravo, događalo. “Ovo je mesto dostupno svima, a svedočenja nema nigde”.

    Sa druge strane, javnost i u Hrvatskoj ali i na prostoru ex Jugoslavije je podeljena. Mnogi su mišljenja da bi kazamat trebalo sravniti sa zemljom. “Ko zna sa koliko je krvi ta zemlja popila.” – Kaže tviteras zgranut činjenicom da bi ovaj spomenik i mučilište trebalo obnoviti.

    Goli otok je bio zatvor i surovi radni logor za političke zatvorenike, pre svega pristalice staljinizma nakon raskola Tita i Staljina. Osnovan je 1948. godine kao logor za internirce, u vreme očekivane invazije na Jugoslaviju od strane zemalja Istočnog bloka, predvođenih Sovjetskim Savezom.

    Kroz golgotu ovog ostrva prošlo je tačno 16.101 zatvorenik i zatvorenica. Većina je preživela, ali onih 413 koliko po službenim beleškama je preminulo na zlokobnom mestu, umrlo je u najgorim mukama. Uglavnom od batina, izgladnjivanja i mučenja.

    Jovo Kapičić, idejni tvorac ovog mesta, do smrti se nije odrekao svog čeda, rezignirano odbijajući činjenicu da je stvorio simbol tiranije. Kroz njegovu vizuru Goli otok je bio ustvari mesto koje je ljudima omogućavalo da se pokaju i postanu bolji ljudi, kako je svojevremeno izjavio za “Code” magazin.

    Mnogi se ne bi složili sa njim. Pre svega žrtve i njihove porodice. Mnogi su i protiv rehabilitacije ovog strašnog kazamata uprkos tome što pobornici obnove kažu da će živeti kao opomena.

  • Prepolovljen izvoz

    Prepolovljen izvoz

    Izvoz ključnih ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda opao je za skoro polovinu od početka ruskog napada u februaru ove godine u odnosu na isti period 2021.

    Izvoz je opao jer su zbog borbi luke bile blokirane, a ogromne količine useva su ostale nepožnjevene ili uništene.

    Poljoprivredni izvoz Ukrajine je pao između 24. februara i 15. avgusta ove godine na 10 miliona tona sa oko 19,5 miliona tona u istom periodu prošle godine, pokazali su podaci Ministarstva poljoprivrede objavljeni kasno sinoć, prenosi Rojters.

    Predviđa se da će žetva žitarica u 2022. pasti na oko 50 miliona tona sa prošlogodišnjih rekordnih 86 miliona tona.

    Prema podacima ministarstva, od 24. februara do 15. avgusta Ukrajina je izvezla 3,8 miliona tona kukuruza, 1,4 miliona tona semena suncokreta, skoro milion tona suncokretovog ulja i oko 640.000 tona pšenice.

    Ova zemlja, čija proizvodnja hrane, prema vladinim podacima, može da prehrani do 400 miliona ljudi, izvozila je i ječam, sojino zrno i ulje, suncokretovu i sojinu sačmu.

    Krajem jula, tri ukrajinske crnomorske luke su deblokirane u skladu sa sporazumom između Moskve i Kijeva, uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske.

    Ali pored deblokade luka, ukrajinski poljoprivredni izvoz je znatno manji nego pre sukoba, kada je Ukrajina izvozila do šest miliona tona žitarica mesečno.

    Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo prošle nedelje da je ukrajinski izvoz žitarica u sezoni 2022/23. do 19. avgusta pao za 51,6 procenata u odnosu na godinu ranije, na 2,99 miliona tona.

    Izvoz žitarica za sezonu 2021/22, koja je završena 30. juna, zabeležio je rast od 8,5 odsto na 48,5 miliona tona, zahvaljujući velikom obimu isporuka pre ruske invazije, dodaje Rojters.

  • NASA objavila zvuk iz svemira: “Čuje se crna rupa”

    NASA objavila zvuk iz svemira: “Čuje se crna rupa”

    NASA je na svom Twitter profilu objavila snimak iz svemira. Snimak predstavlja zvučne valove koji se mreškaju kroz plin i plazmu u klasteru udaljenom 250 miliona svjetlosnih godina od Zemlje.

    “Pogrešna predstava da u svemiru nema zvuka dolazi od činjenice da je većina svemira vakuum, koji ne pruža način da zvučni talasi putuju. Grupa galaksija ima toliko plina da smo uhvatili stvarni zvuk. Ovdje je pojačan i pomiješan s drugim podacima da bi se čula crna rupa”, kazali su iz NASA.

    U zvuk su se prevodili zvučni talasi
    Takozvana sonifikacija razlikovala se od prethodnih napora koji su se sveli na prevođenje astronomskih podataka u zvuk. Ovaj su se put u zvuk prevodili zvučni talasi koje su naučnici zabilježili.

    NASA je objasnila da su ti zvučni talasi potom resintetizovani u zvukove koje čovjek može čuti. Zabilježeni tonovi povišeni su za 57 ili 58 oktava i nisu reprodukovani pomoću violina ili drugih instrumenata, javlja Index.

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    ​Ako sve prođe kako treba, za samo nekoliko kratkih godina ljudi će se vratiti na Mesec prvi put poslije više od pola vijeka.

    Dok se NASA sprema da pošalje timove ljudi na lunarni južni pol do decembra 2024. godine, jedno od velikih pitanja je: gdje će, tačno, ovi astronauti sletjeti?

    “Izbor regiona znači da smo jedan veliki korak bliže vraćanju ljudi na Mjesec, po prvi put od Apola”, istakao je Mark Kiraših iz Odjeljenja za razvoj kampanje Artemis u Nasi.

    Veličina svake lokacije je površine 15 puta 15 kilometara, a one se nalaze unutar šest stepeni geografske širine južnog pola na Mjesecu, gdje su različite geografske karakteristike.

    “Svaka regija ima najmanje deset potencijalnih lokacija za slijetanje. Kada je NASA birala zone za slijetanje, naučnici i inženjeri oslonili su se na podatke koje je prikupio Lunar Recconnaissance Orbiter, bespilotna letjelica koja kruži oko Mjeseca”, istakao je Džejkob Bričer, glavni naučnik za istraživanja NASE.

    Podaci izbora regija sakupljani su decenijama, a proučavani su parametri kao što su vrijeme lansiranja, sigurno slijetanje, nagib terena, lakoća komunikacije sa Zemljom.

    “Svaki od regiona za slijetanje takođe pruža pristup sunčevoj svjetlosti tokom šest i po zemaljskih dana koliko će astronauti biti na Mjesecu. Ovo je od vitalnog značaja za neprekidno snabdijevanje solarnom energijom i minimalne temperaturne fluktuacije”, istakao je Džejkob Bričer.

    Krateri koji su trenutno u funkciji su Faustini, Šeklton, De Gerlaš, Amundsen, Nobile, Havort, Malapert i Lajbnic.

    Dalje sužavanje regiona za slijetanje i lokacija unutar njih zavisiće od datuma lansiranja. Odabrani datumi će odrediti putanje leta i uslove životne sredine, što će neke regione učiniti povoljnijim od drugih.

    U međuvremenu, Artemis tri se priprema za lansiranje 29. avgusta, na putu oko Mjeseca i nazad. Ova misija je bez posade, ali ima lutke za testiranje na brodu, radi prikupljanja podataka o fizičkim efektima budućih astronauta na svom epskom putovanju, prenosi RTS.

    NASA planira da pošalje astronaute na Mjesec pomoću sistema “Starship” koji je razvila kompanija “Spejs iks”.

  • Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    ​Klimatske promjene sve više ugrožavaju glečere. Novi podaci iz Švajcarske su zabrinjavajući. I italijanski glaciolozi pokušavaju da alarmiraju javnost.

    Švajcarski glečeri su u periodu između 1931. i 2016. izgubili oko 50 odsto svoje veličine.

    To se može pročitati u jednoj novoj studiji naučnika s ciriškog univerziteta ETH i Švajcarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i predjele.

    Studija je objavljena u stručnom magazinu “Kriosfera”.

    Stručnjaci su uporedili više od 20.000 arhivskih snimaka s aktuelnim mjerenjima. “Ako znamo površinu nekog glečera u dva vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo da izračunamo razliku u veličini”, objašnjava glavni autor studije Erik Šit Manerfelt.

    “Naša poređenja između 1931. i 2016. jasno pokazuju da je u tom periodu došlo do značajnog gubitka leda”, objašnjava njegov kolega Danijel Farinoti.

    Od 2016. se topljenje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Prema tim podacima, volumen je u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 procenata.

    No, nisu svi glečeri podjednako pogođeni.

    “U kojoj mjeri će se glečer smanjiti zavisi uglavnom od tri faktora: najprije od nadmorske visine na kojoj se nalaze, od toga koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera i od toga u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom”, tvrde u ETH.

    U dvadesetim i osamdesetim godinama prošlog vijeka masa nekih glečera dijelom je čak i porasla.

    “Čak i ako se dogodilo da je u kraćim periodima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju”, naglašava Farinoti.

    I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine, prenosi DW.

    “Glečer Indren se samo u prošloj godini povukao za 40 metara, a u protekle dvije za više od 60 metara”, piše list “La Republika” pozivajući se na navode Italijanskog glaciološkog odbora.

    Topljenje glečera takvih razmjera, tvrdi se, nije zabilježeno u proteklih 50 godina.