VRBAS Media

Autor: INFO

  • SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    SAD pripremaju novi paket vojne pomoći Ukrajini

    Kako se ratu u Ukrajini ne nazire skori kraj, američka bezbjednosna pomoć se preusmjerava na dugoročnu kampanju koja po svemu sudeći podrazumijeva više američkih vojnika u Evropi i još tri milijarde dolara dodatne američke pomoći za obučavanje i opremanje ukrajinskih snaga, kažu anonimni dobro upućeni izvori u američkoj administraciji.

    U razgovoru sa izvještačem AP izraženo je očekivanje da će Vašington sutra, šest mjeseci od izbijanja sukoba i na dan kada se obilježava 31. godišnjica nezavisnosti Ukrajine, biti objelodanjen novi paket pomoći.

    Tim novcem će se finansirati nabavke dronova, oružja i druge vojne opreme koja se, po svemu sudeći, neće koristiti u ratnim operacijama još godinu ili dvije, kažu sagovornici AP i ističu da bi struktura američke pomoći u okviru inicijative za Ukrajinu, mogla bi da se promijeni preko noći, ali ne značajno.

    Za razliku od većine prethodnih paketa američke vojne pomoći, novi paket je u velikoj mjeri usmjeren na srednjoročne i dugoročne odbrambene planove Ukrajine, kažu američki zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem.

    Ranije isporuke, od kojih je većina obavljena u okviru predsjedničkih naredbi i ukaza, bile su fokusirane na hitne, neposredne potrebe Ukrajine za oružjem i municijom i uključivale su korišćenje zaliha i rezervi koje Pentagon već ima na raspolaganju i može da ih isporuči u kratkom roku.

  • NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    NASA otkriva “mračne oblasti” koje će posjetiti astronauti na Mjesecu

    ​Ako sve prođe kako treba, za samo nekoliko kratkih godina ljudi će se vratiti na Mesec prvi put poslije više od pola vijeka.

    Dok se NASA sprema da pošalje timove ljudi na lunarni južni pol do decembra 2024. godine, jedno od velikih pitanja je: gdje će, tačno, ovi astronauti sletjeti?

    “Izbor regiona znači da smo jedan veliki korak bliže vraćanju ljudi na Mjesec, po prvi put od Apola”, istakao je Mark Kiraših iz Odjeljenja za razvoj kampanje Artemis u Nasi.

    Veličina svake lokacije je površine 15 puta 15 kilometara, a one se nalaze unutar šest stepeni geografske širine južnog pola na Mjesecu, gdje su različite geografske karakteristike.

    “Svaka regija ima najmanje deset potencijalnih lokacija za slijetanje. Kada je NASA birala zone za slijetanje, naučnici i inženjeri oslonili su se na podatke koje je prikupio Lunar Recconnaissance Orbiter, bespilotna letjelica koja kruži oko Mjeseca”, istakao je Džejkob Bričer, glavni naučnik za istraživanja NASE.

    Podaci izbora regija sakupljani su decenijama, a proučavani su parametri kao što su vrijeme lansiranja, sigurno slijetanje, nagib terena, lakoća komunikacije sa Zemljom.

    “Svaki od regiona za slijetanje takođe pruža pristup sunčevoj svjetlosti tokom šest i po zemaljskih dana koliko će astronauti biti na Mjesecu. Ovo je od vitalnog značaja za neprekidno snabdijevanje solarnom energijom i minimalne temperaturne fluktuacije”, istakao je Džejkob Bričer.

    Krateri koji su trenutno u funkciji su Faustini, Šeklton, De Gerlaš, Amundsen, Nobile, Havort, Malapert i Lajbnic.

    Dalje sužavanje regiona za slijetanje i lokacija unutar njih zavisiće od datuma lansiranja. Odabrani datumi će odrediti putanje leta i uslove životne sredine, što će neke regione učiniti povoljnijim od drugih.

    U međuvremenu, Artemis tri se priprema za lansiranje 29. avgusta, na putu oko Mjeseca i nazad. Ova misija je bez posade, ali ima lutke za testiranje na brodu, radi prikupljanja podataka o fizičkim efektima budućih astronauta na svom epskom putovanju, prenosi RTS.

    NASA planira da pošalje astronaute na Mjesec pomoću sistema “Starship” koji je razvila kompanija “Spejs iks”.

  • Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    Glečeri se tope zabrinjavajućom brzinom

    ​Klimatske promjene sve više ugrožavaju glečere. Novi podaci iz Švajcarske su zabrinjavajući. I italijanski glaciolozi pokušavaju da alarmiraju javnost.

    Švajcarski glečeri su u periodu između 1931. i 2016. izgubili oko 50 odsto svoje veličine.

    To se može pročitati u jednoj novoj studiji naučnika s ciriškog univerziteta ETH i Švajcarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i predjele.

    Studija je objavljena u stručnom magazinu “Kriosfera”.

    Stručnjaci su uporedili više od 20.000 arhivskih snimaka s aktuelnim mjerenjima. “Ako znamo površinu nekog glečera u dva vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo da izračunamo razliku u veličini”, objašnjava glavni autor studije Erik Šit Manerfelt.

    “Naša poređenja između 1931. i 2016. jasno pokazuju da je u tom periodu došlo do značajnog gubitka leda”, objašnjava njegov kolega Danijel Farinoti.

    Od 2016. se topljenje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Prema tim podacima, volumen je u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 procenata.

    No, nisu svi glečeri podjednako pogođeni.

    “U kojoj mjeri će se glečer smanjiti zavisi uglavnom od tri faktora: najprije od nadmorske visine na kojoj se nalaze, od toga koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera i od toga u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom”, tvrde u ETH.

    U dvadesetim i osamdesetim godinama prošlog vijeka masa nekih glečera dijelom je čak i porasla.

    “Čak i ako se dogodilo da je u kraćim periodima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju”, naglašava Farinoti.

    I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine, prenosi DW.

    “Glečer Indren se samo u prošloj godini povukao za 40 metara, a u protekle dvije za više od 60 metara”, piše list “La Republika” pozivajući se na navode Italijanskog glaciološkog odbora.

    Topljenje glečera takvih razmjera, tvrdi se, nije zabilježeno u proteklih 50 godina.

  • U centru Bijeljine pronađeno tijelo muškarca

    U centru Bijeljine pronađeno tijelo muškarca

    U centru Bijeljine, u Ulici Gavrila Principa, danas je pronađeno tijelo nepoznatog muškarca.

    Kako za NoviGlas ističu očevici, tijelo je pronađeno u prostoru iza nekadašnje ćevabdžinice “Semberka”.

    “Neugodan miris širio se barem tri mjeseca, niko nije znao o čemu je riječ. Danas je otkriveno tijelo, na teren su izašli i mrtvozornik i policija”, rekao je jedan od očevidaca.

    Iz PU Bijeljina je rečeno da je ekipa na terenu, i da će više informacija biti poznato naknadno.

    Kako se nezvanično saznaje, riječ je o beskućniku koji je tu spavao.

  • Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Kijev ima novi plan? Nema više američkih raketa

    Vrsta naoružanja koje je Pentagon odlučio da pošalje Ukrajini otkriva američku nameru da pripremi Ukrajince za borbu sa ruskim trupama na manjim udaljenostima.

    To ukazuje da Kijev i njegovi saveznici, posle nedelja teških artiljerijskih duela, vide priliku da zauzmu okupirane teritorije, piše Vašington post.

    Ukrajinski zvaničnici otvoreno govore o ofanzivi na strateški lučki grad Herson, ali je pitanje da li je njihova vojska spremna za takvu operaciju.

    Skoro 800 miliona dolara nove vojne pomoći koju su SAD najavile u petak uključuje slanje 40 oklopnih vozila MRAP otpornih na bombe opremljenih valjcima koji mogu da detoniraju mine, kao i lakih haubica koje su lakše pokretane od topova koje su Sjedinjene Države ranije poslale.

    MRAP je kultno vozilo američkih snaga u ratovima u Iraku i Avganistanu, podseća Vašington post.

    Amerikanci šalju i bestrzajne puške dometa od nekoliko stotina metara i lansiraju rakete dometa do tri kilometra, što je na mnogim mestima mnogo bliže od trenutnog rastojanja između ukrajinskih i ruskih jedinica.

    Iz ovoga analitičari zaključuju da se Ukrajinci spremaju da napadnu utvrđene ruske položaje, često zaštićene minskim poljima.

    Poslednjih meseci Vašington je u Ukrajinu slao uglavnom rakete dugog dometa i višecevne raketne bacače HIMARS, ali to nije promenilo liniju fronta.

    Ukrajinske trupe su u junu oslobodile oblast oko Hersona i od tada nisu mnogo napredovale.

    Našli su se na ravnici, izloženi ruskoj artiljeriji i izviđačkim snagama koje su vršile racije da ispitaju ukrajinsku odbranu.

    Drugi analitičari smatraju da izbor naoružanja koje SAD šalje Ukrajini nije motivisan planovima za ofanzivu, već nevoljnošću SAD da pošalju skupo i napredno oružje.

    Umesto toga, oni bi radije poslali borbena vozila spremna za klanicu kao što su Humvees i MRAP i oružje poput TOV-ova.

  • Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar počeo je večeras svoju posjetu Prištini susretom sa predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, prenose prištinski mediji, navodeći da je sastanak trajao dva sata i da američki zvaničnik nije želio da daje izjave za novinare.

    Osmani je poslije sastanka na Fejsbuku poručila da je partnerstvo Prištine sa SAD i dalje od suštinskog značaja, kao i da je svaka odluka Prištine donijeta u skladu sa demokratskim vrijednostima i ustavom tzv. Kosova.

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak doputovaće sutra u Prištinu gdje bi trebalo da razgovara sa Osmani i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, nakon čega će zajedno sa Eskobarom u četvrtak posjetiti Beograd.

  • Danas potpisivanje ugovora za autoput od Vukosavlja do Brčkog

    Danas potpisivanje ugovora za autoput od Vukosavlja do Brčkog

    U Banjoj Luci će danas biti potpisan ugovor o finansiranju, projektovanji u izgradnji dionice autoputa od Vukosavlja do Brčkog duge 33 kilometra.

    Ugovor će potpisati predstavnici državne kineske korporacije za građevinarstvo i inžinjerstvo, koja će biti izvođač radova jer je izabrana kao najpovoljnija na tenderu te predstavnici Ministarstva saobraćaja Republike Srpske.

    Tender koji je raspisan prošle godine dodijeljen je kineskoj korporaciji. Procijenjena vrijednost ovog projekta, dionice od 33 kilometra bila je oko 600 miliona KM bez PDV-a.

    Autoputevi RS-a su prvoveli postupak pretkvalifikacije za što se prijavilo osam kompanija, ali su na kraju izabrane dvije kineske koje su dostavile svoje ponude.

    Na kraju je uslove ispunila firma “China State Construction Engineering Corporation Limited”, ali s ponudom mnogo skupljom od one koja je procijenjena. Ipak, vlast je obezbijedila i dodatni novac te će cijeli projekat s PDV-om koštati 765 miliona KM.

  • Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Erdogan: Krim je ukrajinski,

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan obratio se juče videopozivom u sklopu samita platforme za Krim i tom prilikom poručio kako smatra da Krim u potpunosti pripada Ukrajini.

    Ova izjava je izuzetno zanimljiva kada se zna da je Erdogan u jako dpbrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kada se zna da je Rusija 2014. godine izvršila vojnu invaziju i preuzela Krim Ukrajini.

    “Ankara podržava teritorijalni integritet Ukrajine i odbacuje nezakonitu aneksiju Krima”, izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

    “Povratak Krima Ukrajini, čiji je neodvojivi dio, u suštini je zahtjev međunarodnog prava”, rekao je Erdogan.

    Krimska platforma je međunarodni koordinacioni mehanizam Ukrajine za privlačenje veće globalne pažnje na rusku ilegalnu aneksiju Krima 2014. godine.

    Erdogan je rekao da će Ankara nastaviti da podržava Krimsku platformu koja je uspostavljena za rješavanje pitanja Krima mirnim putem.

    “Turska ne priznaje aneksiju Krima i od prvog dana otvoreno govori da je ovaj korak nelegitiman i nelegalan. Ovo je principijelan stav koji ima ne samo pravne nego i moralne temelje”, rekao je on.

    Predsjednik je dodao da je zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine “kritična” ne samo za regionalnu već i za globalnu sigurnost i stabilnost.

    “Osiguravanje sigurnosti i dobrobiti naših sunarodnika krimskih Tatara također je među prioritetima Turske,” rekao je on.

    Erdogan je takođe ponovio svoje očekivanje da će biti oslobođen Nariman Dzhelyal, zamjenik predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, i najmanje 45 drugih krimskih Tatara koje je Rusija uhapsila tokom 2021.

    “Krimski Tatari, koji su trpili velike bolove kroz istoriju, bore se za miran život u svojoj domovini. Turska će nastaviti da stoji uz ukrajinsku vladu i krimske Tatare u ovom procesu”, dodao je on.

  • Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Gobalne cijene nafte porasle su danas za 3,8 odsto, pa je pređena granica od 100 dolara za barel prvi put od 12. avgusta, pokazuju podaci sa berzi.

    Cijena barela brent nafte za isporuke u oktobru večeras je dostigla 100,16 dolara.

    Barel sirove nafte u SAD je poskupio na 93,86 dolara.

  • Dodik: Prenijeću Putinu kako su se zapadnjaci raspojasali u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će tokom posjete Moskvi u septembru prenijeti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu kako su se “zapadnjaci raspojasali u BiH”, da misle da je to njihovo bunjište i da tu mogu da čeprkaju i rade šta hoće.

    Dodik je, komentarišući dokument SDA u kom pozivaju SAD, Britance i EU da intervenišu u BiH, istakao da muslimani pokušavaju da iskoriste priču o Ukrajini da bi realizovali ciljeve vezane za BiH koje su utvrdili još 2018. godine, a to je da u BiH nema entiteta.

    “Njihovi saveznici sve ovo vreme su bili upravo oni koje oni pozivaju. Međutim, formalno-pravno, garant Dejtonskog sporazuma je i Rusija. Nju ne pozivaju. Nema tu ni Kine koja je članica Saveta bezbjednosti. Svoj napad su usmjerili isključivo na Srbiju i Hrvatsku”, rekao je Dodik za “Sputnjik”.

    Prema njegovim riječima, muslimani hoće ekskluzivno BiH za sebe.

    “Na sceni je izraziti muslimanski nacionalizam koji ide za tim da BiH prekrajaju na svoj način. Za to su im logistika bili Amerikanci, a najviše Britanci dok je EU bila izvršilac radova”, dodao je Dodik.

    Dodik je rekao da je na dnevnom redu tokom predstojeće posjete Rusiji puno pitanja koja su početa u njegovom prethodnom razgovoru s ruskim predsjednikom Putinom.

    “Sad bismo htjeli da sagledamo sav kontekst naših odnosa. Računamo na saradnju i podršku i same Rusije. Jednako smo spremni da sa stanovišta svog kapaciteta podržimo sva nastojanja da Rusija obezbijedi stabilno i bezbjedno okruženje i smatramo da je to potpuno legitimno. U tom kontekstu razgovaraćemo i o ekonomskoj saradnji”, naveo je Dodik.

    On je ukazao na opstrukcije na nivou BiH u vezi s određenim razvojnim projektima poput gasova, u čemu im asistiraju stranci, neizabrani navodni visoki predstavnik.

    “U tom pogledu želim da upoznam svakog svog sagovornika, pa ću sa time upoznati naravno i predsjednika Putina vezano za tu praksu. U okolnostima u kojima se dešava problem sa Ukrajinom zapadnjaci su se do te mere raspojasali ovdje da više ne drže ni do međunarodnog prava, ni do bilo čega drugog. Isključili su Rusiju i Kinu iz bilo kakvih procesa, misle da je ovo njihovo bunjište i da ovdje mogu da čeprkaju i da rade šta hoće”, rekao je Dodik.

    Govoreći o Kosovu, Dodik je rekao da premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti tamo ne odlučuje nego radi prema instrukcijama svojih britanskih i drugih šaptača.

    “Oni su odlučni da tretiraju Kosovo kao državu. Mi smo to gledali ovdje u BiH. To je gotovo isti koncept po kome oni žele da naprave unitarnu, centralizovanu zemlju. A uvijek su iza toga stajali stranci”, naveo je Dodik.

    Prema Dodikovim riječima, nemaju nikakvog razloga da vjeruju zapadnjacima.

    “Naravno, mi političari moramo da sarađujemo, ali tim ponudama Danajaca apsolutno se ne treba zanositi. Raduje me da vidim odlučnost naših ljudi na Kosovu, odlučnost državnih organa Srbije”, naglasio je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska stoji na principima srpske nacionalne i državne politike.

    “I mi imamo pravo kao i svi narodi da imamo jedinstvenu nacionalnu politiku odbrane naših interesa. Zato sam zahvalan /predsjedniku Srbije Aleksandru/Vučiću što je onako eksplicitno rekao da se kolone neće desiti i da će to spriječiti”, naveo je Dodik.