VRBAS Media

Autor: INFO

  • Majska inflacija u SAD na 40-godišnjem rekordu

    Majska inflacija u SAD na 40-godišnjem rekordu

    Inflacija u Sjedinjenim Državama se dodatno ubrzala u maju, pri čemu su potrošačke cijene porasle za 8,6 odsto u odnosu na isti mjesec 2021, dostižući najvišu stopu od decembra 1981. godine, izvijestila je danas Kancelarija za statistiku rada.

    Kada se isključe volatilne cijene hrane i energije, takozvana bazna inflacija je zabilježila u maju rast od šest procenata, prenosi CNBC.

    U odnosu na april, potrošačke cijene u SAD su porasle za jedan posto, a bazna inflacija za 0,6 odsto.

    Ubrzanju inflacije doprinijele su najviše rastuće cijene stanovanja, benzina i hrane.

    Cijene energenata su generalno porasle za 3,9 odsto na mjesečnom nivou, a na godišnjem za 34,6 procenata. Unutar ove kategorije, mazut je poskupio za 16,9 posto u poređenju s aprilom, a na 12-mjesečnom nivou za nevjerovatnih 106,7 odsto.

    Cijene stanovanja, koje čine otprilike jednu trećinu pondera u indeksu potrošačkih cijena, ojačale su za 0,6 procenata za mjesec dana, što je najbrže povećanje u jednom mjesecu od marta 2004, a na godišnjem nivou su poraske za 5,5 odsto, najviše od februara 1991. godine.

    Konačno, cijene hrane su napredovale za 1,2 posto u maju u odnosu na prethodni mjesec, čime je njihov međugodišnji rast dostigao 10,1 procenat.

  • Milanović: Bila mi je draža Ukrajina tri puta, ali Rusija je neuništiva

    Milanović: Bila mi je draža Ukrajina tri puta, ali Rusija je neuništiva

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je danas rat u Ukrajini rekavši da mu nije jasna Macronova izjava da se Putina ne smije poniziti.

    “Nije mi jasno što je Macron time mislio. Ne znam kako bi se Putina moglo poniziti. Nemoguće ih je poraziti, oni su nasilni i prejaki i vrlo opasni. To vidimo. Donbas je 150 kilometara od Volgograda. Da je Rusija demokratija, trebalo je s njima razgovarati. Ne znam ko će taj poraz ostvariti. Ukrajinska mladost dok ne izgine sva”, kazao je Milanović.

    Dodao je da je to jedna zapetljana i komplikovana situacija.

    “Nažalost je jednosmjerna. Ukrajinski predsjednik nema izbora da govori i radi ovo što govori, a to, nažalost, kao što vidimo, vodi u ratni poraz. Ruska čizma tamo gdje dođe ne odlazi. Neće ih niko potjerati. To je moćna vojna sila. Možemo se naslađivati njihovom sporosti, ali, nažalost, tako je kako je”, kazao je Milanović.

    Naglasio je da se tamo ne događa ništa dobro. Rusija nije demokratija, oni su neuništivi. Kao neprijatelj je neuništiva. Tako moramo razgovarati. Meni je bila draža Ukrajina tri puta, ali tamo ljudi ginu. I ginuće i dalje ako se ovako bude poticalo Ukrajinu da se bori, borba do zadnjeg Ukrajinca”, naglasio je hrvatski predsjednik.

  • Svjetski grudni hirurg izveo četiri operacije sa timom UKC

    Svjetski grudni hirurg izveo četiri operacije sa timom UKC

    Svjetski priznati grudni hirurg Diego Gonzalez Rivas izveo je četiri uspješna hirurška zahvata na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, sa hirurškim timom na čelu sa načelnikom Klinike za torakalnu hirurgiju Markom Kantarom.

    Operacije su prošle uspješno i post-operativni tok protiče uredno, saopšteno je iz UKC koji je peti put za godinu dana ugostio Rivasa.

    Iz UKC su istakli da čine sve da ostanu najnaprednija torakalna hirurgija u regiji, kao i da nastavljaju da ulažu u znanje i vještine medicinskog kadra.

    – Naredni cilj nam je da uniportal robotski-asistirana torakoskopska hirurgija postane realnost u našem kliničkom centru i da budemo prvi centar u regionu koji će koristiti robotsku tehnologiju tokom operacija iz oblasti torakalne hirurgije – navodi se u saopštenju.Rivas, Kantar i cijeli hirurški tim, napominju iz UKC, predano su nastavili sa operacijama iako je ova zdravstvena ustanova bila meta prijetnji o postavljenom eksplozivu.

  • Izetbegović o skupu u Briselu

    Izetbegović o skupu u Briselu

    Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović izjavio je da na sastanku, koji će 12. juna biti održan u Briselu između predstavnika 15 parlamentarnih stranaka i predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, neće biti posebnih pregovora te da je sastanak unaprijed pripremljen.

    Predstavnici 15 stranaka koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine trebaju da se obavežu na to da se smanje tenzije u BiH, da se uklone blokade, da se obave mirni i fer izbori te da se pokrene BiH na njenom evropskom putu – kazao je Izetbegović novinarima tokom današnje posjete RMU Kakanj.

    Izetbegović je istakao da se pomalo “zaboravilo” na 14 prioriteta Evropske komisije te da su se bavili blokadama, deblokadama i krizama.

    Vrijeme je da se sve vrati na ‘fabričke postavke’. Dokument je pripremljen i idemo da ga u nedjelju eventualno potpišemo te da prema njemu postupamo u mjesecima koji su pred nama – zaključio je Izetbegović.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel sredinom maja boravio je u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini gdje se susreo s najvišim državnim zvaničnicima.

    Kako je tada kazao, u prvu posjetu Sarajevu došao je kako bi lično saslušao i bolje razumio zabrinutosti i stavove ovdašnjih zvaničnika, dodajući da je potpuno uvjeren u to da zapadnom Balkanu treba Evropska unija i da takođe Evropska unija treba zapadni Balkan, prenosi N1.

    Za 23. juni planiran je i sastanak lidera 27 članica Evropske unije i čelnika zemalja zapadnog Balkana, a dnevni red tog sastanaka trebao bi biti poznat naredne sedmice.

  • Predao se osumnjičeni za ranjavanje Dejana Kostića Dele u Banjaluci

    Predao se osumnjičeni za ranjavanje Dejana Kostića Dele u Banjaluci

    Nemanja Mihajlović Nele iz Banjaluke osumnjičen da je ranio sugrađanina Dejana Kostića Delu, predao se policiji,

    Kako saznaje Srpskainfo, Mihajlović se predao u pratnji advokata.

    Nakon saslušanja u policiji biće poznato da li će osumnjičeni biti sproveden u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.

    Dejan Kostić Dela ranjen je u nedjelju u pucnjavi koja se dogodila u Banjaluci u naselju Starčevica.

    On je nakon ranjavanja odvezen u Urgentni centar UKC-a Republike Srpske.

    Dejan Kostić Dela uhapšen je 2020. godine i osuđen na na pola godine zatvora i novčane kazne zbog tuče i krađe.

  • Tužilaštvo BiH ne može da potvrdi izjavu Zaharove

    Tužilaštvo BiH ne može da potvrdi izjavu Zaharove

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je saopštilo da za sada nije došlo do podataka koji bi potvrdili izjavu portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove da je deo oružja iz Ukrajine prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu.

    Zaharova je juče izjavila da države Zapada ignorišu to što će pošiljke oružja namenjene Ukrajini, “sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja” u Zapadnoj Evropi, i da je deo oružja iz Ukrajine već prošvercovan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na Kosovo.

  • Zbog Šmita svađa između SNSD-a, SDS-a i PDP-a

    Zbog Šmita svađa između SNSD-a, SDS-a i PDP-a

    Zbog Kristijana Šmita politički obračun vlasti i opozicije Srpske.

    Na uvrede Mirka Šarovića da je aktuelna vlast urušila Republiku Srpsku, predsjednica Srpske Željka Cvijanović odgovara SDS-u i PDP-u – nakon vaše vladavine ostavili ste pustoš!

    Pričom da je SNSD priznao Kristijana Šmita jer je Savjet ministara ekspresno prebacio novac Centralnoj izbornoj komisiji za izbore, opozicija “pere” svoju promašenu politiku, kaže Milorad Dodik.

    Premijer Radovan Višković poziva Šmita da nametne odluku da plate i penzije budu hiljadu evra.

    Višemjesečno neisplaćene plate i penzije, nepovezivanje radnog staža, nulti podsticaji za poljoprivrednike, nijedan kilometar auto-puta – to je iza svoje vladavine Srpskoj ostavila današnja opozicija. Odgovor je ovo predsjednice Srpske na uvrede koje joj je uputio Mirko Šarović.

    • Mirka Šarovića treba pitati gdje su ti veliki projekti koji se vezuju za njega tima izgradnje Srpskog Sarajeva, od čega ničeg nije bilo. Ova vlast je na čelu sa SNSD-om na čelu sa koalicionim partnerima napravila Istočno Sarajevo – istakla je predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

    Istovremeno, iz PDP-a optužbe i tumačenja da je SNSD dao legitimitet Kristijanu Šmitu zbog činjenice da je Savjet ministara, usljed nametnute odluke OHR-aprebacio CIK novac za izbore.

    Za Milorada Dodika to su bizarne neistine u čijem plasiranju opozicione partije ubiru političke poene, a činjenica je da dio njihovih redova priznaju Šmita kao visokog prestavnika.

    • Kad je bio Zakon o budžetu institucija BiH, član 26: Na osnovu odluke visokog predstavnika povećavaju se sredstva sa 9 na 12,5 miliona. Pa sam ja rekao da ne može ta odredba – da se poštuje odluka visokog predstavnika i to je izbačeno iz tog zakona. I onda dođe mislilac iz opozicije kojem je potrebno samo da se obračunavaju s Dodikom – naveo je Dodik.

    Savjet ministara je usvojio budžet u predviđenoj proceduri i uputio Predsjedništvu BiH koje je taj budžet usvojilo uz odgovarajući amandman, pojašnjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija. Dodaje da Savjet ministara nije i neće raditi prema odluci Kristijana Šmita.

    • Savjet ministara nije ništa uradio prema toj odluci i nikada neće ni raditi. Sve u vezi sa tom odlukom što rade i pokušavaju da uvuku SNSD je aposlutno besmisleno. Savjet ministara na čijem sam ja čelu provodiće i provodi odluke koje sam donosi ili one obavezujuće odluke koje donese Predsjedništvo vezano za spoljnu politiku BiH – smatra Tegeltija.

    A sve dok jedan čovjek može da nameće i donosi odluke umjesto zvaničnih institucija BiH će biti protektorat, kaže premijer Radovan Višković. S obzirom na to da miješa prste u unutrašnju politiku i nameće odluke, Višković poziva Šmita da nametne povećanje plata i penzija.

    • Sve dok imate čovjeka koji može nametati, odlučivati da donosi odluke umjesto institucija to nije suverena zemlja, to je protektorat. Evo ja ga pozivam da nametne da budu plate i penzije hiljadu evra, i da isplati, ja nemam ništa protiv – istakao je Višković.

    Sve do sada nametnute odluke biće priložene kao dokaz da je Kristijan Šmit prekršio međunarodno pravo. Angažovan je tim koji će istražiti zakonodavan način za pokretanje tužbe za lažno predstavljanje i udar na ustavni poredak protiv njemačkog diplomate.

    • Angažovali smo tim koji će vidjeti na koji zakonodavni način je moguće da se pokrene tužba protiv fizičkog lica -Kristijana Šmita, da se tuži za lažno predstavljanje, za udar na ustavni poredak. Ono što su nama sugerisali je da nađemo neke ljude koji su državljani Njemacke da oni dignu tu tužbu jer smatraju da su prekršeni zakoni međunarodnog prava i mnogo čega drugog – poručio je Dodik.
    • Vjerujem da će i ljudi u okviru međunarodnog faktora shvatiti jednog dana da ovo nije eksperiment i da Bih nije stvar koja se treba čuvati silom već dijalogom, prevashodno unutrašnjim a da strani faktor bude tu samo podrška da taj dijalog teče na jednostavniji način – dodala je predsjednica Srpske.

    Šmitove neustavne poteze prepoznala je i italijanska ambasada u Sarajevu.

    Prema pisanju bečkog lista “Standard” italijanska ambasada je intervenisala da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH.

  • Putin uporedio sebe sa carem Petrom Velikim

    Putin uporedio sebe sa carem Petrom Velikim

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin uporedio se sa ruskim carom Petrom Velikim, upoređujući osnivanje Sankt Peterburga sa modernim ambicijama Rusije. Ali jedna rečenica koju je izrekao probudila je još veću jezu i uznemirila evropske krugove. Putin je, kako djeluje, ostavio otvorena vrata daljoj teritorijalnoj ekspanziji Rusije.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da je ruski car Petar Veliki vratio i ojačao teritorije u prošlosti i da je to danas sudbina ove generacije. Kad je car osnovao novu prestonicu, “nijedna evropska zemlja nije ju priznala kao Rusiju, svi su je prepoznali kao Švedsku”, rekao je Putin.

    Ovdje treba uočiti, kako ističe Vašington Igzeminer, implicitno upiranje prstom na odbijanje međunarodne zajednice da prizna Krim i Donbas kao ruske teritorije. Tu je i paralela između Petrove borbe protiv Švedskog carstva i sadašnjih napora Švedske da se priključi NATO paktu.

    Putin je ukazao da je Petar, kad pokrenuo svoj drugi pokušaj da zauzme Narvu od Švedskog carstva, to uradio “vraćanjem i jačanjem”. Narva je sada dio teritorije Estonije, koja je članica NATO. Leži na estonsko-ruskoj granici svega 120 kilometara od Sankt Peterburga, ukazuje Igzeminer.

    – Šta je Petar radio? Uzimao nazad i jačao (zemlju). To je ono što je radio. A izgleda da je palo i na nas da vraćamo i jačamo… Ako pođemo od činjenice da su te vrijednosti temelj našeg postojanja, sigurno ćemo uspjeti da riješimo probleme koji su pred nama – naveo je Putin.

    On je odao počast caru povodom 350. godišnjice njegovog rođenja, upoređujući navodnu istorijsku težnju tadašnje i današnje Rusije za povratkom ruskih zemalja.

    – Petar Veliki je 21 godinu vodio Veliki severni rat. Ratovao je sa Švedskom i činilo se kao da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, vratio je ono što je bilo rusko – rekao je Putin nakon posjete izložbe posvećenoj caru.

    Otvorio vrata daljoj ekspanziji

    Ali to nije sve. Ruski predsjednik izgleda da je ostavio otvorena vrata daljoj teritorijalnoj ekspanziji.

    – Nemoguće je, da li razumijete, nemoguće je graditi ogradu oko zemlje poput Rusije… I mi ne namjeravamo da gradimo tu ogradu – poručio je Putin i dodao da Rusija “neće postati žrtva iste zamke kao SSSR” i da će njena ekonomija “ostati otvorena”.

    Poruka njegove “litanije“ je jasna – Putinova kampanja je širenje a ne povlačenje, piše Vašington Igzeminer, dodajući da ovo nisu riječi lidera koji se plaši ili traži kompromis.

    – Zaista, ove riječi vjerovatno predstavljaju rastući uticaj ‘jastrebova’ Kremlja, predvođenih Nikolajem Patruševim. Nedavna agresivna retorika najviših figura Kremlja poput Dmitrija Medvedeva dodatno naglašava rastuću moć ‘jastrebova’”, piše Igzeminer.

    Ali, dodaje list, Putinova teorija ima jedan problem – za razliku od Petra Velikog, ruski predsednik je suočen sa snagama NATO saveznika poput Velike Britanije, Poljske i baltičkih zemalja, koje su voljne da se bore.

    “Sadista svirepe naravi”
    Treba ukazati i na to ko je zaista bio Petar Veliki. Smatra se izuzetno sposobnim državnikom i jednim od najuticajnijih ruskih monarha, reformatora, vojskovođa, modernizatora i ekspanzionista, tvorac Rusije kao jake evropske sile. Ali, Petar I Aleksejevič Romanov bio je poznat po veoma prijekoj naravi i svireposti.

    Mnogi ga posmatraju kao blago neuravnoteženog sadistu, impulsivne i svirepe naravi, često pijanog – uglavnom od votke – pod čijim je dejstvom ispoljavao demonske osobine, govori istorija. Na presto je došao nakon mnogih dvorskih intriga i zavjera, a nakon smrti polubrata Ivana V, kad je postao car, nemilosrdno je gušio bilo kakvu vrstu otpora, pa čak i u sopstvenoj porodici. Titulu cara odbacio je 1721, zamijenivši je titulom imperatora.

    Petar Veliki, autokratski modernizator koje se dive i liberalni i konzervativni Rusi, vladao je 43 godine, a po sebi je nazvao novu prestonicu Sankt Petersburg, koji je izgrađen na teritoriji koji je osvojio od Švedske, a sam Putin je rođen u Sankt Peterburgu. Bio je to projekat koji je koštao života desetine hiljada kmetova koji su na prisilnom radu gradili Petrov “prozor u Evropu” u močvarama uz obalu Baltičkog mora.

    Putin, koji je u 23. godini na vlasti, više puta je pokušavao da opravda ruske postupke u Ukrajini, gdje su njegove snage opustošile gradove, ubile hiljade ljudi i dovele do miliona izbeglica, obrazlažući svoje viđenje istorije u kojem ne postoji stvarni ukrajinski nacionalni identitet i tradicija državnosti.

    Prije Putinovove posjete izložbi državna televizija emitovala je dokumentarac u kojem se veliča Petar Veliki kao čvrsti vojskovođa, koji je modernizovanom vojskom i mornaricom proširio rusku teritoriju na račun Švedske i Osmanskog Carstva. Putin često hvali ruske konzervativne lidere poput cara Aleksandra III ili predrevolucionarnog premijera Pjotra Stolipina, a obojici je podigao spomenike širom zemlje. Nasuprot njima su čelnici za koje smatra da su oslabili državu, poput Lenjina i Nikite Hruščova.

    Teza jedinstvene nacije
    Treba podsjetiti, u svijetlu moderne ruske invazije na Ukrajinu, da je Putin 30. juna prošle godine propagirao tezu o “jedinstvenoj naciji” koja je postojala od pamtiveka u trojstvu “Velikorusa, Belorusa i Malorusa”, a koju su “pokušali da razdvoje i rasparčaju”, uključujući Poljsko-litvansku državnu zajednicu i Austrougarsku.

    On smatra da zakon koji je inicirao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “proglašava da ruski narod nije autohton na teritoriji Ukrajine” i poredi taj dokument sa oružjem za masovno uništenje.
    Putin je 12. jula 2021. objavio je na sajtu Kremlja članak u na ukrajinskom i ruskom o “istorijskoj uniji Rusa i Ukrajinaca”.

    – I Rusi, Ukrajinci i Belorusi su nasljednici Drevne Rusije, koja je bila najveća država u Evropi. Slovenska i druga plemena na ogromnom prostoru – od Ladoge, Novgoroda, Pskova do Kijeva i Černigova – bila su ujedinjena u jednom jeziku (sada ga zovemo staroruskim), ekonomskim vezama, moći dinastije kneževa Rjurikoviča – naveo je tada Putin, prenosi Blic.

    – Uveren sam da je stvarni suverenitet Ukrajine moguć samo u partnerstvu sa Rusijom… …Na kraju krajeva, mi smo jedan narod- dodao je on.

    Putin je tada takođe napisao da ukrajinskim vlastima “ne treba Donbas” jer ovaj region “neće mirno da prihvati trenutnu politiku Kijeva”.

  • NSRS će odlučiti da li je trgovinski sporazum BiH sa Velikim Britanijom štetan za Srpsku

    U Narodnu skupštinu Republike Srpske danas je stigao zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za održavanje posebne sjednice na kojoj bi parlament trebalo da se izjasni o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o partnerstvu, trgovini i saradnji između BiH i Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, usvojenoj bez konsenzusa na 27. sjednici Predsjedništva BiH 8. juna 2022. godine, saopšteno je iz Odsjeka za odnose s javnošću NSRS.

    Srpski član Predsjedništva ovu Odluku proglasio je veoma štetnom po vitalne interese Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne.

    Po Ustavu BiH, NSRS razmatra Izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je deset dana od dana proslijeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu, navodi se u saopštenju.

    Kolegijum Narodne skupštine sljedeće sedmice trebalo bi za zakaže održavanje posebne sjednice, koja će u skladu sa Ustavom i Poslovnikom biti zakazana u predviđenom roku.

  • Kineski ministar odbrane upozorio na mogući konflikt

    Kineski ministar odbrane upozorio na mogući konflikt

    Kineski ministar odbrane Vej Fenge uputio je danas prigovor svom američkom kolegi Lojdu Ostinu jer su SAD prodale oružje Tajvanu i upozorio na mogući konflikt, pošto Kina polaže pravo na to ostrvo kao na svoju teritoriju.

    Fenge je rekao Ostinu na sastanku u Singapuru da prodaja naoružanja “ozbiljno potkopava kineski suverenitet i bezbjednosne interese”, javila je državna televizija CCTV.

    Kina se tome “čvrsto protivi i snažno kritikuje”, a kineska vlada i vojska će “odlučno razbiti svaki plan o nezavisnosti Tajvana i odlučno će štititi ponovno ujedinjenje sa domovinom”, rekao je Vej, prenosi AP.

    Agencija navodi da su se Kina i Tajvan podijelili tokom građanskog rata 1949. godine, te da Kina prijeti da će silom anektirati ovu ostrvsku republiku.

    Iako Vašington nema formalne diplomatske odnose s Tajpejem, Amerika je najveći saveznik Tajvana i njegov glavni izvor naoružanja.

    Novi oružani paket, koji je objavljen prije dva dana, sadrži dijelove za tajvanske mornaričke brodove u vrijednosti od 120 miliona dolara.