VRBAS Media

Autor: INFO

  • Novi udar na Zapad

    Novi udar na Zapad

    Članice saveza Opek+ planiraju značajno smanjivanje proizvodnje nafte kako bi iznova podstakli rast cena koje su počele da padaju.

    Iako se informacija da u haosu energetske neizvesnosti Opek+ pokušava da naudi zapadnim liberalnim demokratijama koje pokušavaju da osiguraju sigurnost snabdevanja i kakvu takvu stabilnost cena na prvi pogled čini vrlo neobičnom, priču o upravo takvim planovima Opek+ grupe zemalja potvrdili su preko svojih izvora najugledniji mediji – Fajnenšel tajms, Blumberg, Rojters…

    Predstavnici Opek+ grupe planiraju da se u sredu sastanu po prvi put uživo nakon marta 2020. godine, a za taj sastanak priprema se predlog smanjivanja proizvodnje za više od milion barela dnevno, što će imati vrlo značajni uticaj i na snabdevanje delova tržišta i, sasvim sigurno, na rast cena.

    Utisak je da se Opek+ beskrupulozno sprema na neprijateljski potez prema zapadnim demokratijama kako bi iskoristili globalni metež i zaradili što više, ali odluka ne iznenađuje previše ako se zna da u toj organizaciji najveći uticaj imaju Saudijska Arabija i Rusija, prenosi Jutarnji list.

    Za Rusiju je logično da priželjkuje dizanje cena ne samo zbog toga jer je u geopolitičkom sukobu sa praktično svim zapadnim liberalnim demokratijama, nego i zato što beleži pad prihoda od izvoza nafte; kupci ruske nafte insistiraju na visokim diskontima, a snaga rublje Rusima umanjuje vrednost deviznih poslova denominiranih u dolarima.

    Saudijska Arabija je pak za zapadne medije pred sastanak, koji tradicionalno treba da se održi u Beču, smislila opravdanje kako želi da smanji proizvodnju ne zbog toga što su pohlepni u napetoj situaciji nego zato što strahuju da bi ruski izvoz mogao drastično da padne do kraja godine zbog zapadnih sankcija, pa žele da sebi ostave prostor za povećanje proizvodnje.

    Otvara se i pitanje hoće li možda evropske sankcije (embargo na rusku naftu) biti kontraproduktivne, ili se radi o tome da Saudijska Arabija mora smisliti neki jednostavni alibi zbog povećavanja pritiska na zapadne ekonomije, pogotovo jer je sasvim moguće da bi mogli da izazovu žestoku reakciju Sjedinjenih Država.

    Iz današnje perspektive gledano, sve ozbiljnijim problemom čini se to što su zapadne demokratije ekstremno izložene odlukama članica Opek+ grupe zemalja, pretežno autokratskih režima, prenosi Jutarnji list.

    Nakon objave namera Opek+ članica, cena nafte zabeležila je trenutni skok tokom trgovine u Aziji.

    Ako Opek+ realizuje planove o smanjivanju proizvodnje nafte za milion barela dnevno, biće to najveće smanjivanje autputa od početka pandemije 2020. godine, kada je došlo do dramatičnog usporavanja globalne ekonomije.

    U slučaju dogovorenog kartelskog smanjivanja autputa nafte, naročito loše piše se Evropi, koja ionako ne kontroliše energetsku budućnost. Za to postoji još jedan razlog. Iako se Sjedinjene Države deklarišu kao saveznica koja će EU pomoći u snabdevanju energentima, namere Amerikanaca nisu takve jer žele da spreče bilo kakve potrese na domaćem tržištu.

    Prema pisanju Blumberga, visoki zvaničnici Bajdenove administracije već su razgovarali s predstavnicima najvećih naftnih industrija u Sjedinjenim Državama, te od njih traže da dobrovoljno smanje prekomorsku prodaju. Ako američka industrija nafte pokuša da hvata visoke profite prodajom u Evropi, Bela kuća će naložiti gomilanje zaliha, a možda i direktno zabraniti izvoz.

    Ideja sekretarke za energetska pitanja Sedinjenih Država, Dženifer Granholm, da naftnim kompanijama bude naloženo održavanje minimalnih rezervi unutar granica Sjedinjenih Država. Granholm je održala virtuelni sastanak s gigantima naftne industrije; Ekson mobajlom, Maraton petrolom, Filipsom 66 i Šelom.

    Na sastanku su učestvovali Brajan Dis, direktor Nacionalnog ekonomskog saveta, kao i stariji savetnik za energiju Stejt Departmenta, Amos Hohštajn.

    Američki cilj je jasan: departman za energiju u javnoj izjavi poručuje kako traže od energetskih kompanija s visokim profitima i rekordno niskim zalihama da snize cene na američkim benzinskim pumpama. Takav pristup američke administracije, koji će imitirati izvoz, dodatno će produbiti energetsku neizvesnost u EU.

    Ono što ne treba zaboraviti jeste činjenica da Sjedinjene Države imaju ogroman uticaj na globalno snabdevanje, iako su ogromni potrošač. Sjedinjene Države same proizvode blizu 20 odsto i svih ostalih naftnih derivata. Promena izvozne politike u zemlji s tolikim tržišnim udelom mogla bi da ima ogroman uticaj na globalna tržišta.

  • Đajić ostaje na čelu UKC-a RS još četiri godine

    Đajić ostaje na čelu UKC-a RS još četiri godine

    Vlada Republike Srpske imenovala je ponovo dosadašnjeg generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS Vladu Đajića na tu funkciju na period od četiri godine.

    To je za “Glas Srpske” potvrdio i sam Đajić, dodajući da je osim njegove, na konkurs koji je raspisan polovinom jula, pristigla još jedna prijava.

    “Iza mene je veoma uspješan period, možda i najuspješniji od kada postoji UKC. Uradili smo mnogo, od finansijske konsolidacije, zapošljavanja 300 ljekara i 800 medicinskih sestara, edukacije zaposlenih širom Evrope i svijeta. Preselili smo hirurgiju, napravili urgentni centar, najbolje hirurške sale, otvorili Kliniku za kardiohirurgiju, rekonstruisali ostale objekte, osnovali prvu Banku humanog mlijeka, nabavili najsavremenije ultrazvučne i druge aparate i počeli gradnju Klinike za onkologiju. Osim toga, napravili smo plan za preseljenje psihijatrije. To su samo neki od projekata koje smo realizovali u mom mandatu”, istakao je Đajić.

    Naglasio je da je sve što je urađeno prepoznala i Vlada Republike Srpske.

    “Još je puno posla pred nama i Vlada je ocijenila da sam ja najbolji kandidat da tu priču nastavim. Pred nama je izgradnja zgrade Medicinskog fakulteta i Srednje medicinske škole, Centra za naučno-istraživački rad i još mnogo toga”, kazao je Đajić.

    Naglasio je da sve što je urađeno i sve ono što će se tek raditi svrstava UKC među svjetske kliničke centre, koji je, kako kaže Đajić, već sada ponos Srpske i jedna od najboljih zdravstvenih ustanova ne samo u Srpskoj, već i u BiH.

  • Đajić u izbornoj noći: Imaćemo novu Gradsku upravu i gradonačelnika

    Više sam nego zadovoljan rezultatima izbora i u Republici Srpskoj i u Banjaluci, rekao je za BL portal Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a, nakon što je kasno noćas predsjednik stranke Milorad Dodik proglasio i svoju i pobjedu Željke Cvijanović.
    “I Dodik i Željka su pobijedili i to znači da ćemo imati stabilno i napredno društvo. Ostvarićemo naše planove za povećanje plata i penzija i zapošljavanje mladih”, rekao je Đajić.
    On je takođe naglasio da je izuzetno zadovoljan i rezultatima u Banjaluci koji su, kako je rekao, bolji nakon njegovog preuzimanja gradskog odbora. Ujedno je najavio i mogućnost promjene gradske vlasti.
    “Uskoro će doći i do promjene u Gradskoj upravi i promjene gradonačelnika, jer mi više ne možemo da trpimo da grad propada. To se i sada pokazalo i o tome govore i naši rezultati”, rekao je Đajić i poručio da će ubuduće raditi još više.

  • Političari nezadovoljni Šmitom, izmjene napravile pometnju

    Političari nezadovoljni Šmitom, izmjene napravile pometnju

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske u izbornoj noći nametnuo je izmjene izbornog zakona, ali i Ustav FBiH koje su dugo gušile političke procese u BiH.
    Sudeći prema prvim reakcijama niko od političkih aktera nije zadovoljan.

    Političari iz Sarajeva su poručili da je Šmit dao više prostora HDZ kroz povećanje broja delegata u Dom naroda, odnosno dizanjem praga na 11 potrebnih glasova za donošenje odluke u Klubu jednog naroda, prenosi Kliks.

    S druge strane iz HDZ takođe nisu zadovoljni te ove izmjene nazivaju kozemtičkim.

    Šta je Šmit uradio
    – Dom naroda sada će imati 80 delegata, umjesto dosadašnjih 56. Klubovi konstitutivnih naroda sada će imati po 23, umjesto po 17 delegata.

    – Prvi put će i Ostalih iz svih kantona biti predstavljeni u Domu naroda jer se broj delegata u Klubu Ostalih sa 7 povećava na 11. Na ovaj način Šmit je pokušao “riješiti” pitanje iz presude “Ljubić”.

    – Dati su rokovi i sada kantonalne skupštine ni po Ustavu FBiH neće moći blokirati delegiranje delegata u Dom naroda. Ukoliko to budu radili, CIK će popuniti nedostajuće delegate.

    Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH takođe je dat rok, pa će za nominovanje kandidata prvo biti potrebno 11 glasova u svakom klubu. Ukoliko se to ne dogodi onda će u narednom krugu u roku od nešto više od mjesec dana biti potrebno sedam glasova, a nakon 55 dana biće potrebna svega četiri glasa.

    Skraćen je, odnosno ograničen set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa.

    Ustavni sud FBiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interes aiz reda sudija tog suda

    Odluka o izmjeni Izbornog zakona BiH
    Izmjenom izbornog zakona više nije stranka, kao što je HDZ u prošlom mandatu, neće moći blokirati formiranje vlade u FBiH. Kako? Šmitovom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda FBiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa 7 na 11, sada je za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku, odnosno polovina glasova u svakom klubu naroda.

    Ukoliko klubovi u roku od 30 dana ne predlože kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH, onda će za predlaganje kandidata biti potrebno sedam ruku u svakom klubu.

    Ukoliko i to ne bud edovoljno, onda je nakon 50 dana dovoljno da četiri delegata u svakom klubu predlože kandidate. Time je faktički onemogućeno da bilo ko blokira formiranje vlasti u FBiH.

    Predstavnički dom ima rok od 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda.

    Kada je riječ o broju delegata iz kantona Šmit je istakao slijedeće:

    Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno sa liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.

    Ukoliko neka kantonalna skupština ne imenuje delegate u predviđenom roku, onda će Dom naroda iz skupština određenog kantona popuniti CIK svojom odlukom.

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popuniće nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

    Šmitovi amandmani na Ustav Federacije BiH
    Prvi amandman koji je Šmit uvrstio kao sastavni dio Ustava FBiH je obaveza na međusobnu saradnju, koordinaciju i dogovor između kantona i Federacije BiH. To se prije svega može odnositi na popunjavanje Doma naroda te bi odbijanje kantona da imenuju delegate u Dom naroda predstavljalo i kršenje Ustav FBiH.

    Novi amandman je i povećanje broja delegata sa 56 na 80.

    Sastavni dio Ustava FBiH je i definicija: “Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. Domu naroda biće najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu.

    Dakle sada je i delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona ustavna obaveza.

    Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora.

    Izuzetno važna promjena se odnosi na rokove za donošenje zakona.

    Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.

    Ovo bi trebalo značajno ubrzati proces rada Parlamenta FBiH jer je do sada bio slučaj da pojedini zakoni budu u ladicama rukovodstva nekog doma i godinama čekaju na usvajanje ili odbijanje.

    Šmit je ograničio i pitanje vitalnog nacionalnog interesa
    Naime, dosadašnjim članovima u Ustavu FBiH 2/3 kluba nekog od konstitutivnih naroda moglo je pokrenuti pitanja vitalnog nacionalnog interesa za bilo koje pitanje, jer je u Ustavu FBiH pored jasnih odredbi šta je to vitalni interes, postojala i ona opća koja je glasila da je vitalni interes: …” i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda”.

    Šmit je sada izbrisao tu odredbu te se više ne može zloupotrebljavati.
    Ipak, u narednom amandmanu je naglašeno da ukoliko dvije trećine svakog kluba izglasaju da je neki zakon, akt ili propis od vitalnog interesa na osnovu gore definisanih vitalnih interesa, Dom naroda će taj zakon ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

    Za izbor delegata u Dom naroda koristi se popis iz 2013. godine
    Prva tumačenja su da će ove izmjene i dalje garantovati vlast HDZ-u, ali je i dalje sve na izbornim rezultatima i suština je što HDZ ima najviše glasova od svih hrvatskih stranaka i ima najbolju startnu poziciju u svim pregovorima. Odluka je nametnuta i biće objavljena u Službenom listu.

  • Šarović podnosi ostavku?

    Šarović podnosi ostavku?

    Željka Cvijanović ubjedljivo je slavila u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH osvojila najviše 275.175 glasova ili 52,87 odsto, preliminarni su i nepotpuni podaci koje je objavila Centralna izborna komisija BiH nakon obrađenih 1.911 ili 85,35 odsto u Republici Srpskoj.

    Nakon poraza, oglasio se i kandidat SDS-a za člana Predsjedništva, Mirko Šarović.

    Govorio je i o ostavci na mjestu predsjednika stranke.

    “Mi smo demokratska stranka, imamo dovoljno vremena, da vidimo kojim putem ćemo nastaviti. Ne vidim bilo šta sporno, nije to pitanje ovdje danas u fokusu na bilo koji način. Ovo je izborna noć. Nezadovoljni smo rezultatom za ovaj nivo, očekivali smo pobjedu za člana Predsjedništva. Slijedi nam dosta posla, uključujući dalje perspektive stranke i nas pojedinačno. To zavisi i od implementacije rezultata, od izvršne vlasti. Biće vremena za to, nećemo čekati dugo”, rekao je Šarović.

  • Čubrilović: Međunarodna zajednica da prestane BiH posmatrati kao eksperiment

    Čubrilović: Međunarodna zajednica da prestane BiH posmatrati kao eksperiment

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da od međunarodne zajednice očekuje da prestane da BiH posmatra kao eksperiment i poligon na kojem mogu da eksperimentišu trećerazredni političari iz drugih zemalja i ovdje dolaze sa jasnom porukom da nemaju ozbiljne namjere.

    “Kako drugačije protumačiti jučerašnje odluke. Ako je tačno da se ulazi u izmjene Ustava, što ni po kom osnovu Šmit nema prava, onda vidimo gdje se nalazimo”, rekao je Čubrilović.

    Čubrilović, koji je i predsjednik DEMOS-a, kaže da od Kristijana Šmita ne očekuje ništa.

    Čubrilović je naveo da od međunarodne zajednice očekuje da domaćim političarima kojima je narod dao povjerenje, a ne nametnutima, prepusti vođenje zemlje.

    Šmit je sinoć, neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta na opštim izborima u BiH, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i u Ustav Federacije BiH, kako je navedeno, unio zahtjev za obaveznu saradnju.

    U pisanoj izjavi Šmita objavljenoj na stranici OHR-a navodi se da je ovom odlukom povećan broj delegata u Domu naroda FBiH, a prvi put ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u ovom domu.

  • Komšić 25.000 glasova više nego Krišto

    Komšić 25.000 glasova više nego Krišto

    Željko Komšić, kandidat Demokratskog fronta za hrvatskog člana Predsjedništva BiH ima oko 25.000 glasova više u odnosu na protivkandidata Borjanu Krišto iz HDZ BiH, pokazuju preliminarni rezultati koje je jutros objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

    Na osnovu obrađenih 84,75 odsto biračkih mjesta, Komšić je osvojio 183.529 glasova ili 53,61 odsto.

    Krišto je, prema ovim podacima, osvojila 158.781 glasova ili 46,39 odsto.

  • Vučić: “Srbija će do kraja godine značajno uskladiti viznu politiku s EU”

    Vučić: “Srbija će do kraja godine značajno uskladiti viznu politiku s EU”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je zahvalan mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na tome što uvijek ima dovoljno hrabrosti, snage i volje da pokrene važna regionalna pitanja.

    Razgovarali smo o svim važnim i teškim pitanjima sa kojima se suočavamo. I energetika i finansijska situacija. Svi smo pritisnuti i biće teško premostiti i jesen i zimu i proljeće. Plašim se da će biti još teža sljedeća zima – naveo je Vučić.

    Napominje da Srbija ponovo ima rast dolazaka sirijskih, pakistanskih, avganistanskih izbjeglica.

    – Na današnji dan imamo registrovano oko 17.600 iz Rusije i Ukrajine zajedno. To je sve ne mali teret za jednu relativno malu zemlju – napominje predsjednik Srbije.

    Ističe da će Srbija do kraja godine značajno uskladiti svoju viznu politiku s viznom politikom EU, tako da Srbija “neće moći da se koristi kao ulazna zemlja za ilegalne migracije”.

    – Ljudi u Beogradu ne znaju sa kakvim se naša policija suočava, ali znaju u Kanjiži, Vranju i Preševu. Odlučili smo da pomognemo zajedničkim radom i Austriji i Mađarskoj. Sporazum ćemo ovjeriti u Beogradu, napravićemo akcioni plan i kako da zaštitimo i druge dijelove Evrope. Srbija će biti odgovorna i ozbiljna i to ćemo uspjeti da učinimo – navodi Vučić.

    Dobro su, dodaje, razumjeli jedni druge.

    – Kada pričate o rezervama gasa, ako nam zafali za nekoliko dana uzećemo od nekoga, a ako nekom zafali za nekoliko dana daćemo mi. Biće problema i sa hranom – napominje Vučić, prenosi RTS.

  • Grlić Radman zadovoljan izmjenama Izbornog zakona BiH

    Grlić Radman zadovoljan izmjenama Izbornog zakona BiH

    Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman obratio se iz Zagreba povodom objavljivanja preliminarnih rezultata Opštih izbora u Bosni i Hercegovini, ali i odluke Kristijana Šmita, kojim je nametnuo izmjene Izbornog zakona.

    Grlić Radman je poručio da, bez obzira na ukupnu mobilizaciju, kako kaže, hrvatskog glasačkog tijela ovog puta su donijete određene promjene – naročito u biranju člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

    Ali, izražavamo nezadovoljstvo zbog preglasavanja Hrvata koje dugoročno šteti stabilnosti i budućim odnosima u BiH. Već četvrti put je Komšić izabran glasovima bošnjačkog naroda, a vodi se i dalje kao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda što će i dalje ostati veliki teret – kazao je Grlić Radmanž.

    Osvrnuo se i na izmjene Izbornog zakona koje je sinoć nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

    – Ono što je jako važno jeste da izražavam zadovoljstvo zbog nametanja izmjena Izbornog zakona. To je isto tako veliki uspjeh ove vlade, na čelu sa Andrejem Plenkovićem, Sve ono što smo do sada radili je Šmit prepoznao, razgovarao je sa svima, a mi smo nastojali prenijeti važnost preglasavanja hrvatskog naroda u BiH – poručuje Grlić Radman iz Zagreba, prenosi Kliks.

  • Duma ratifikovala sporazume o pripajanju Rusiji

    Duma ratifikovala sporazume o pripajanju Rusiji

    Državna duma je ratifikovala sporazume o ulasku Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i Hersonske i Zaporoške oblasti u sastav Ruske Federacije.Granice DNR, LNR, Hersonske i Zaporoške oblasti, povezane sa teritorijom stranih država, državne su granice Rusije, navodi se u sporazumima o prijemu četiri regiona u sastav Rusije i formiranju novih subjekata.

    Dokumente su 30. septembra potpisali u Kremlju predsednik Rusije Vladimir Putin i lideri regiona.

    U sporazumima se, između ostalog, navodi:

    • Do 1. januara 2026. godine u sva četiri nova subjekta biće na snazi prelazni period za rešavanje pitanja vojne obaveze i služenja vojnog roka.
    • Takođe, do tada treba da budu rešena pitanja integracije novih regiona u ekonomski, finansijski, kreditni i pravni sistem Rusije, kao i u sistem organa vlasti.
    • Rusko zakonodavstvo i drugi normativni pravni akti stupaju na snagu u novim regionima od dana njihovog prijema u sastav Rusije.
    • Normativni pravni akti Hersonske i Zaporoške oblasti se ne primenjuju ako su u suprotnosti sa Ustavom Rusije.
    • Istovremeno, normativni pravni akti DNR i LNR važe do kraja prelaznog perioda ili usvajanja odgovarajućeg pravnog akta Rusije.
    • Vlade DNR i LNR nastaviće rad do formiranja novih administracija vršilaca dužnosti šefova republika.
    • Vlade Hersonske i Zaporoške oblasti treba da formiraju administracije vršilaca dužnosti gubernatora u skladu sa ruskim zakonom.

    Sporazumi se privremeno primenjuju od datuma potpisivanja, a stupaju na snagu od datuma ratifikacije. Ratifikacija je obavljena nakon ceremonije prošlog petka u Kremlju na kojoj su predsednik Vladimir Putin i lideri republika Donbasa i proruski administratori Zaporoške i Hersonske oblasti potpisali sporazume o prijemu regiona u sastav Ruske Federacije.