Autor: INFO

  • Cvijanović: Podrška “Otvorenom Balkanu”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da svaka inicijativa regionalnog karaktera koja uključuje sve zemlje zapadnog Balkana treba da bude prihvaćena od svih.

    Otvoreni Balkan daje mogućnost i daleko veću šansu kada je u pitanju tržište radne snage, međusobno priznavanje diploma, migracije kadrova unutar regije, a ne njihov odliv u svijet. U ovoj inicijativi naši privrednici vide velike šanse”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Stanarima.

    Ona je navela da se koncept “Otvorenog Balkana” sastoji od toga da naša privreda, građani, turistički radnici i turisti i radnici bilo kojeg profila mogu da imaju mnogo brže kretanje, mobilnost u okviru regiona i način da se zajedno prevaziđu ekonomske poteškoće i da se ojačaju lokalne ekonomije.

    Komentarišući izjavu specijalnog izaslanika NJemačke za zapadni Balkan u kojoj se navodi da nije optimističan kada je riječ o “Otvorenom Balkanu”, Cvijanovićeva je rekla da je moguće da neko ko dolazi iz NJemačke vidi određenu konkurenciju u nekoj inicijativi koja se zove “Otvoreni Balkan” u odnosu na raniju inicijativu NJemačke koja se svela na to da to bude Berlinski proces.

    “Mislim da nijedna inicijativa ne treba da bude konkurencija drugoj, već da budu inicijative koje mogu da ostvaruju svoje ciljeve tako što će se kretati ruku pod ruku”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je u vezi sa inicijativom “Otvoreni Balkan” rekla da su daleko veći iskoraci mogući sa ovom nego što je to bio slučaj sa nekim drugim inicijativama gdje se išlo na uspostavljanje liberalnog tržišta, uklanjanje carinskih i necarinskih barijera za robu.

    “Neke druge inicijative su bile više fokusirane na izgradnji infrastrukure lokalno u državama, a neke regionalne međudržavno povezivanje kroz dobre saobraćajnice i druge infrastrukturne projekte”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje novinara postoji li mogućnost da Republika Srpska reaguje na poskupljenje goriva, Cvijanovićeva je rekla da Srpska ima način da odgovori na ovaj problem.

    “To su poslovi koje preduzima Vlada Republike Srpske i vidjeli ste različite intervencije koliko je bilo u mogućnosti sa određenim ograničenjima. Ovo je problem koji nijedna vlada neće moći riješiti ukoliko se ne zaustave uzroci poskupljenja i poremećaja na globalnom, evropskom i regionalnom tržištu”, zaključila je Cvijanovićeva.

  • Šolc nije ni spomenuo BiH, ali je rekao da Njemačka stoji uz zapadni Balkan

    Šolc nije ni spomenuo BiH, ali je rekao da Njemačka stoji uz zapadni Balkan

    Njemačka očekuje da će Bugarska na sutrašnjem samitu EU i zapadnog Balkana donijeti ispravnu odluku i omogućiti da Sjeverna Makedonija i Albanija započnu pregovore s EU, rekao je Olaf Šolc, njemački kancelar u govoru u Bundestagu.

    U svom govoru, Šolc nije spomenuo BiH i Srbiju, već je dio govora o proširenju fokusirao na Sjevernu Makedoniju, za koju je rekao da je promijenila ime, riješila istorijski spor s Grčkom, a Bugarska je i dalje blokira koristeći sporove iz istorije za odluke koje donosi.

    Rekao je da su zemlje zapadnog Balkana prije gotovo 20 godina dobile obećanje da će postati članice EU, a do danas se to nije desilo, zbog čega, kako je istakao, razumije razočaranje u tim zemljama u EU.

    “Zato mora biti jasno rečeno da želimo zapadni Balkan u EU. To će biti poruka sutra na sastanku s liderima zapadnog Balkana”, rekao je Šolc.

    On je dodao da predstojeći samit evropskih lidera neće biti lak, ali da Njemačka želi da poruči da je na strani zemalja zapadnog Balkana.

    Ponovio je da Njemačka podržava kandidaturu Ukrajine i Moldavije u EU, i da se nada da će i Gruzija uskoro krenuti tim putem.

  • Šulić o protestima i zahtjevu za posebnom sjednicom

    Šulić o protestima i zahtjevu za posebnom sjednicom

    U Banjaluci je danas održan Kolegijum NSRS o zahtjevu klubova poslanika SDS, PDP i DNS i poslaničke grupa SPS da se sazove posebna sjednica posvećena stanju u boračkoj populaciji.

    Potpredsjednik NSRS Denis Šulić istakao je nakon sjednice Kolegijuma da opozicija svjesno manipuliše borcima.

    Šulić je istakao da Kolegijum NSRS ne može raspravljati o posebnoj sjednici ako nije ispoštovana procedura.

    – Poslanici to znaju i nisu to rekli borcima. Posebna sjednica može da se sazove sa minimalno 28 potpisa poslanika. Ako bude zahtjeva, u najkraćem roku sazvaćemo sjednicu. Do tada ne postoji mogućnost da se sazove sjednica. Niko ne sabotira sazivanje posebne sjednice. Kada se ispune mogućnosti po poslovniku sjednica će biti održana – poručio je Šulić, prenosi RTRS.

    U Banjaluci se danas održava skup veterana nezadovoljnih položajem boračkih kategorija.

    Veterani su se prvo okupili u Parku “Mladen Stojanović”, a nakon toga i pred Narodnom skupštinom Republike Srpske gdje su zatražili da se pitanje boraca nađe na dnevnom redu sjednice Parlamenta.

    Veteranima su se ispred NSRS pridružili poslanici PDP Јelena Trivić i Ljubiša Krunić, poslanici SDS Nebojša Vukanović i Darko Babalj, a prethodno ih je dočekala portparolka PDP Anja Petrović.

  • Šarović savjetuje Dodiku i Tegeltiji da idu u Njujork

    Šarović savjetuje Dodiku i Tegeltiji da idu u Njujork

    Predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH moraju zaustaviti djelovanje ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama, Svena Alkalaj, koji na svoju ruku najavljuje pokretanje inicijative osude genocida u Srebrenici u UN, kaže predsjednik SDS Mirko Šarović.

    On smatra da bi, zbog ozbiljnosti situacije, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltija morali otputovati u Njujork i zatražiti da se zvanični stavovi politike BiH predstave Skupštini UN.

    – Vidio sam da je Dodik uputio neko pismo. Republika Srpska od kukanja na javnom servisu i priča za domaću javnost nema nikakve koristi. Potrebna je odlučna akcija onih koji imaju ovlaštenja i kredibilitet da predstavljaju naš narod u institucijama na nivou BiH, a to su Dodik i Tegeltija – rekao je Šarović.

    On je istakao da Predsjedništvo BiH donosi odluke o spoljnoj politici zemlje, a da je uloga ministara samo da provode donesene oluke.

    Ministar BiH pri UN iskače izvan ustaljene spoljne politike BiH jer je potrebno da za bilo koji svoj potez zatraži stav Predsjedništva BiH. On čini suprotno i Dodik i Tegeltija moraju zaustaviti bezakonje i neustavno djelovanje Alkalaja – kategoričan je Šarović.

    On smatra da je ova situacija veliki ispit za ljude iz vlasti koji predstavljaju Republiku Srpsku.

    – Ovakva rezolucija je i ranije pokretana u Savjetu bezbjednosti UN, a smatram da je ova sa većim dometom. Ako se dozvoli da stvari idu ovim putem, rekao bih da je ravna udaru koji je bio sa nametanjem Inckovog krivičnog zakona – upozorio je Šarović.

  • Cvijanovićeva učešće opozicije na skupu veterana nazvala patetičnim

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da učešće opozicionara na današnjem skupu organizacije “Veterani Republike Srpske” izgleda patetično, kao i njihova isprazna i lažna obećanja i izrazila žaljenje što zloupotrebljavaju i ove ljude, dodavši da je to njihova politika.

    Kad se pogleda učešće opozicionara na današnjem skupu organizacije ‘Veterani Republike Srpske’, onda se može zaključiti ili da su opozicionari zloupotrijebili veterane ili da su veterani i opozicija proveli koordinisanu aktivnost. Bilo kako bilo, ovakva opozicija niti je ranije riješila bilo šta za boračku populaciju, niti će rješavati u budućnosti”, izjavila je Cvijanovićeva Srni upitana da prokomentariše učešće opozicije na današnjem skupu Veterana Srpske.

    Predsjednik Republike je naglasila da će institucije Srpske nastaviti da rade na poboljšanju materijalnog statusa ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca i porodica poginulih i nestalih boraca, kao i svih drugih kategorija stanovništva.

    – Upravo kroz povećanje davanja ovoj populaciji, te penzija i plata, Vlada Republike Srpske pokazuje da i u ovako globalno teška vremena može da rješava problem i održava stabilnost društva – poručila je Cvijanovićeva.

  • Šta piše u prijedlogu rezolucije koju je Sven Alkalaj podnio Ujedinjenim nacijama

    Šta piše u prijedlogu rezolucije koju je Sven Alkalaj podnio Ujedinjenim nacijama

    Stalni predstavnih BiH u Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj podnio je prijedlog rezolucije kojom zahtijeva da Ujedinjene nacije najstrože kažnjavaju negiranje navodnog genocida u Srebrenici.

    Osim toga, u ovom prijedlogu traži da se 11. jul obilježava kao međunarodni dan sjećanja na „genocid“.

    U tekstu je, između ostalog, navedeno šest tačaka koje možete pročitati u nastavku:

    Prepoznajući važnost borbe za sve prekršaje protiv negiranja genocida,

    1. Odluka da se 11. jula obilježava Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine;
    2. Osuđuje se bez rezerve svako negiranje genocida i apeluje na sve članice da se uklone takve pojave kroz razvijanje edukativnih programa kroz koji će se budućim generacijama objasniti genocid kako bi se spriječili budući genocidi;
    3. Podstiču se sve članice, organizacije Ujedinjenih nacija i druge relevantne međunarodne i civilne organizacije da poštuju Međunarodni dan sećanja, uključujući i aktivnosti o sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici;
    4. Naglašava se važnost o završetku procesa pronalaska i identifikacije ostataka žrtava genocida i sahrane istih s poštovanjem, i daljim gonjenjem svih odgovornih za genocid u Srebrenici;
    5. Poziv svim zemljama da rade u skladu sa Konvencijom o prevenciji i kažnjavanju za zločine o Genocidu kako bi se osiguralo da se zločini ne ponove kao što se desio u Srebrenici 1995. godine;
    6. Zahtijeva se od Generalnog sekretara da ukaže na važnost Rezolucije svim zemljama članicama, organizacijama Ujedinjenih nacija i civilnim organizacijama.
  • Šri Lanka bankrotirala, ne mogu kupiti naftu, moguća nestašica hrane

    Premijer Šri Lanke Ranil Wickremesinghe objavio je da je ekonomija njegove zemlje, koja mjesecima proživljava najgoru krizu u svojoj povijesti, propala i da ne mogu platiti ni uvoz nafte.

    “Naša ekonomija potpuno je propala”, rekao je premijer Wickremesinghe u govoru u parlamentu, dodajući da se Šri Lanka suočava s ozbiljnom situacijom koja uključuje nestašice goriva, plina, struje i hrane.

    Napominjući kako čak nisu u stanju platiti uvoz nafte, Wickremesinghe je izjavio da je vlada propustila priliku da preokrene krizu.

    Građani Šri Lanke, koja se suočava s najvećom ekonomskom krizom u svojoj povijesti, izašli su na proteste krajem marta ove godine zbog nestanka struje koje je trajalo 13 sati dnevno.

    Krajem marta širom zemlje održani su protesti zbog višesatnih isključenja struje i nestašice hrane, goriva i drugih vitalnih dobara nakon što je nestašica deviza dovela do najgore ekonomske krize na Šri Lanci. Isključenja struje u zemlji traju i po 13 sati dnevno.

    Sukobi između pristalica vlade i demonstranata izbili su 9. maja, a vojne jedinice su pozvane u glavni grad Kolombo.

    Usred sve većeg pritiska opozicije, Mahinda Rajapaksa je podnio ostavku na mjesto premijera. Predsjednik Gotabaya Rajpaksa je potom 12. maja za premijera imenovao Wickremesinghea, koji je ranije u tri navrata obnašao tu funkciju.

    Vlada je proglasila policijski sat širom zemlje i naredila vojnicima da otvore vatru na svakoga ko pljačka javnu imovinu ili nanosi štetu.

    U protestima širom zemlje poginulo je osam osoba, uključujući poslanika vladajuće stranke i dva policajca, a skoro 250 ljudi je povrijeđeno.

    Stanovnici Šri Lanke trenutno se bore s nestašicom goriva, nestankom struje i rastućim cijenama hrane i transporta.

  • Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, BiH opet ništa

    Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, BiH opet ništa

    U tijelima Evropske unije pripremljen je i posljednji tekst nacrta zaključaka koje će lideri 27 država članica usvojiti na sastanku Evropskog vijeća u četvrtak i petak u Briselu.

    Jutarnji list imao je uvid u taj dokument u kojem stoji da će se Ukrajini i Moldaviji dodijeliti status kandidata za članstvo u EU.

    “Evropsko vijeće priznaje evropsku perspektivu za Ukrajinu, Republiku Moldaviju i Gruziju. Budućnost tih država i njihovih građana je unutar Evropske unije. Evropsko vijeće je odlučilo dodijeliti status zemlje kandidata Ukrajini i Republici Moldaviji”, stoji u nacrtu zaključaka.

    Tako će lideri EU prihvatiti preporuku koju je prije sedam dana dala Evropska komisija.

    Evropska komisija se navodno protivi davanju statusa kandidata Bosni i Hercegovini iako se pojavila i ta ideja.

    Naime, Komisija je davno BiH postavila 14 uslova za sticanje statusa kandidata no BiH ih još uvijek nije ispunila sve.

    “Ako bi joj se sada dodijelio status kandidata, to bi značilo da se u potpunosti odustaje od svih postavljenih uslova. Dok Ukrajina i Moldavija dobivaju status kandidata samo tri mjeseca od predaje aplikacije za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina se tome nije niti približila čak ni šest godina od predaje aplikacije”, piše Jutarnji list.

    No, iza BiH postoji paragraph u nacrtu zaključaka, a Hrvatska je navodno uspjela ubaciti i zahtjev o izbornim i ustavnim reformama, čega u prijašnjim varijantama nije bilo.

  • U Somaliji bi se mogla desiti najgora humanitarna kriza ikad viđena

    U Somaliji bi se mogla desiti najgora humanitarna kriza ikad viđena

    Samo masovno i trenutno povećanje sredstava i humanitarne pomoći mogu spasiti Somaliju od gladi, upozorili su iz UN-a. Humanitarni radnici prijavljuju da pred njihovim očima djeca umiru od gladi zbog brzo rastuće razine pothranjenosti.

    U poruci liderima G7 koji se od nedjelje sastaju u Njemačkoj, Michael Dunford, regionalni direktor Svjetskog programa za hranu (WFP) za istočnu Afriku, rekao je da vlade moraju hitno i velikodušno donirati ako žele da postoji postoji nada da će se izbjeći katastrofa u Somaliji.

    “Trebamo novac i trebamo ga sada. Hoćemo li moći spriječiti [glad u Somaliji]? Osim ako ne bude… velikog povećanja od sada, to neće biti moguće, iskreno. Jedini način, u ovom trenutku, je ako postoji veliko ulaganje u humanitarnu pomoć, a svi saradnici, svi partneri, udruže se kako bi to pokušali spriječiti,” rekao je Dunford

    Rog Afrike pretrpio je četiri uzastopne neuspjele kišne sezone i doživljava najgoru sušu u četiri desetljeća, klimatski šok pogoršan tekućim sukobima i rastom cijena uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu. U cijeloj istočnoj Africi WFP sada smatra 89 miliona ljudi “akutno nesigurnim u hrani”, što je broj koji je porastao za gotovo 90 posto u prošloj godini.

    Prošle godine, Velika Britanija i druge članice G7 obećali su osigurati 7 milijardi dolara kako bi pomogli zemljama u sprječavanju gladi, ali pozivi za istočnu Afriku nisu uspjeli prikupiti dovoljno sredstava za zaustavljanje gladi.

    Očekuje da će do septembra najmanje 213.000 ljudi u najgore pogođenom području biti suočeno sa gladi.

  • Veterani ispred NS RS: Tražili od poslanika da izađu i razgovaraju

    Veterani ispred NS RS: Tražili od poslanika da izađu i razgovaraju

    Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata zatražili su od poslanika u Narodnoj skupštini RS da izađu iz sale Parlamenta i razgovaraju sa njima.

    “Tražili smo da se naši zahtjevi uvrste na dnevni red”, poručio je oredsjednik Skupštine veterana odbrambeno-otadžbinskog rata Goran Ljepojević.

    On je dodao i da će, zbog pauze, sačekati sat vremena.