VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oglasio se “general Armagedon” – Meljemo. Metodično

    Oglasio se “general Armagedon” – Meljemo. Metodično

    Novi zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini Sergej Surovikin dao je veliki intervju koji je prenela ruska državna novinska agencija Tass.

    Prvo je upitan o zabrinutosti ruskih građana za to kakva je situacija na ratištu danas. “Generalno, situacija u zoni specijalne vojne operacije mogla bi se opisati kao napeta. Neprijatelj ne odustaje od pokušaja da napadne položaje ruskih trupa”, istakao je on.

    “Neprijatelj je zločinački režim koji gura građane Ukrajine u smrt. Ukrajinci i ja smo jedan narod i želimo jedno, da Ukrajina bude nezavisna od Zapada i NATO-a, prijateljska država za Rusiju”, rekao je Surovikin, kog su mediji prozvali “general Armagedon”.

    Rekao je i da ukrajinski režim nastoji da probije rusku odbranu, zbog čeka, kako dodaje, Oružane snage Ukrajine povlače sve raspoložive rezerve na prvu liniju fronta.

    Prema njegovim rečima, to znači da su se na prvoj liniji fronta našli oni koji nisu dovoljno obučeni I koji imaju nizak moral. “Kako bi spričili beg s prve linije, ukrajinske vlasti koriste odrede nacionalista koji pucaju na svakoga ko pokuša da napusti bojno polje. Svaki dan gubici neprijatelja kreću se od 600 do 1.000 poginulih i ranjenih”, tvrdi Surovikin.

    Ruska strategija
    “Mi imamo drugačiju strategiju. Vrhovni zapovednik je već govorio o tome. Ne težimo visokim brzinama napredovanja, štitimo svakog vojnika i metodično ‘meljemo’ neprijatelja koji napreduje. Time ne samo da su minimalizovani gubici, već se značajno smanjuje i broj žrtava među civilnim stanovništvom”, rekao je Surovikin.

    “Nastavljaju se udari visokopreciznim oružjem na vojne objekte i objekte infrastrukture koji utiču na borbenu sposobnost ukrajinskih jedinica”, kazao je ruski zapovednik za Ukrajinu.

    Na pitanje o o evakuaciji stanovnika u Hersonskoj regiji, Surovikin priznaje da je tamo situacija teška.

    “Na ovom području je teška situacija. Neprijatelj ciljano napada infrastrukturne objekte i stambene zgrade u Hersonu. Pogoci raketa HIMARS oštetili su Antonovski most i branu hidroelektrane Kakhovskaja, na kojima je zaustavljen saobraćaj. Zbog toga je u gradu otežana dostava prehrambenih proizvoda, postoje određeni problemi s snabdevanjem vodom i strujom. Sve to ne samo da znatno komplikuje živoot građana, već stvara i direktnu pretnju njihovim životima”, rekao je.

    Zatim je izneo ptužbe na račun NATO-a za koji tvrdi da upravlja ukrajinskim snagama.

    “NATO vođstvo oružanih snaga Ukrajine već dugo zahteva od kijevskog režima ofenzivne operacije u smeru Hersona, bez obzira na bilo kakve žrtve”, kako u Oružanim snagama Ukrajine, tako i među civilnim stanovništvom.

    “Imamo informacije o mogućnosti da Kijevski režim koristi zabranjene metode ratovanja na području grada Hersona, da Kijev priprema veliki raketni napad na branu hidroelektrane Kakhovskaja i masivni raketni i topnički udar na grad. Ove akcije mogu dovesti do uništenja infrastrukture velikog industrijskog središta i velikih žrtava među civilnim stanovništvom”, tvrdi Surovikin, a prenosi Index.hr.

  • Iran pristaje poslati dodatnu vojnu pomoć Rusiji

    Iran pristaje poslati dodatnu vojnu pomoć Rusiji

    Iran je obećao Rusiji isporučiti projektile zemlja-zemlja, uz još bespilotnih letjelica, rekla su Rojtersu dva visoka iranska dužnosnika i dvojica iranskih diplomata, što je potez koji će vjerovatno razbjesniti Sjedinjene Države i druge zapadne sile.

    Posao je dogovoren 6. oktobra kada su prvi potpredsjednik Irana Mohamad Mokber, dva visoka dužnosnika moćne iranske Revolucionarne garde i član Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti posjetili Moskvu radi razgovora s Rusijom o isporuci oružja.

    Rojters je citirao iranskog dužnosnika o putovanju u oktobru koji je rekao: “Rusi su tražili više bespilotnih letjelica i onih iranskih balističkih projektila s poboljšanom preciznošću, posebno familiju projektila Fateh i Zolfagar.”

    Iran je u utorak ponovio svoje poricanje prodaje bespilotnih letjelica Rusiji i pozvao na pregovore s Ukrajinom kako bi se “razriješile” optužbe.

    Ali Teheran istovremeno tvrdi da ima puno pravo prodavati oružje u inostranstvu budući da su ograničenja prodaje oružja sadržana u iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. istekla 2020. godine.

    Amerika, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kažu da bi prodaja projektila bila u suprotnosti s nuklearnim sporazumom.

  • Fon der Lejen objavila kako EU planira smanjiti cijenu gasa

    Fon der Lejen objavila kako EU planira smanjiti cijenu gasa

    Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Lejen danas je na sjednici Evropskog parlamenta upoznala zastupnike s prijedlozima za smanjenje cijena gasa koje je jučer objavila Komisija.

    O tome će se razgovarati na predstojećem samitu EU, a nakon toga će raspravljati ministri energetike na svom sastanku 25. oktobra.

    Komisija je predložila paket mjera koje predviđaju zajedničku kupovinu gasa, uvođenje mehanizma za ograničavanje cijena na berzi gasa, nove mjere za transparentnu upotrebu infrastrukture i solidarnost među državama članicama, uz kontinuirane napore za smanjenje potražnje za plinom.

    Komisija se nije odlučila na uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina i umjesto toga je predložila stvaranje nove referentne vrijednosti za određivanje cijena ukapanog prirodnog plina, okvir za predlaganje mehanizma korekcije cijena kako bi se uspostavilo dinamično ograničenje cijena za transakcije na berzi gasa te privremen okvir kako bi se spriječio ekstreman porast cijena na tržištima izvedenica.

    Oni su predložili reformu indeksa na nizozemskoj berzi plina, TTF, koji služi kao referentna vrijednost za Evropu. Taj indeks uzima u obzir samo gas koji se dostavlja gasovodima, a njegova cijena je odletjela u nebo nakon prekida isporuke ruskog gasa i ne uzima u obzir sve veći uvoz ukapanog plina kojim se kompenzuje ruski plin.

    Komisija stoga želi stvoriti novi, komplementarni indeks do marta sljedeće godine, koji bi bolje održavao situaciju na tržištu gasa, to jeste sve veći udio ukapnog gasa, a kako bi se došlo do stabilnih i predvidljivih cijena za kupovinu ukapanog plina za punjenje skladišta za sljedeću sezonu 2023.

    U međuvremenu dok se ne uspostavi novi indeks, Komisija predlaže novi privremeni mehanizam koji bi uveo dinamično ograničenje cijena na berzi TTF, što znači da bi se pri određivanju gornje cijene vodilo računa o cijenama u drugim dijelovima svijeta, kako proizvođači ne bi preusmjerili svoj gas prema drugim tržištima i ostavili Evropu bez gasa.

  • Lavrov: Ruske diplomate na Zapadu rade u nehumanim uslovima

    Lavrov: Ruske diplomate na Zapadu rade u nehumanim uslovima

    Nema smisla održavati prethodno diplomatsko prisustvo u zapadnim zemljama jer ruske diplomate tamo rade u uslovima koji se teško mogu nazvati humanim, izajvio je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov u obraćanju diplomiranim kolegama koji prvi put preuzimaju diplomatske dužnosti.

    Ruske diplomate u zapadnim zemljama neprekidno su suočene sa problemima i prijetnjom od stresnih situacija, a što je najvažnije za diplomate, nema posla otkada je Evropa presjekla sve ekonomske odnose sa Rusijom, rekao je Lavrov, prenio je TAS S.

    Šef ruske diplomatije je istakao da je Zapad stao na stranu onih koji žele da ožive nacizam, jer podržava Ukrajinu.

    U tim uslovima, Rusija se okreće zemljama koje su spremne na ravnopravnu i obostrano korisnu saradnju, naveo je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, zemlje takozvanog trećeg svijeta u Aziji, Africi i Latinskoj Americi sada zaslužuju posebnu pažnju Rusije za moguću saradnju.

    Lavrov je rekao da će sve diplomirane diplomate biti raspoređene na radna mjesta.

    On je ukazao da je Rusija godinama upozoravala da je stvaranje prijetnji na njenim granicama neprihvatljivo, a da je režim u Kijevu zabranjivao Rusima da koriste ruski jezik u obrazovanju, medijima, kulturi i mnogim drugim segmentima.

    Lavrov je podsjetio da je Kijev osam godina bombardovao Donbas, ubijajući, kako tvrdi, žene i djecu, a da to Zapad nijednom rječju nije osudio.

  • Rusija: Odbijen pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje

    Rusija: Odbijen pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje

    Rusija je saopštila da su ukrajinske snage pokušale da zauzmu atomsku centralu Zaporožje na istoku Ukrajine koja je pod kontrolom ruskih trupa, ali da je pokušaj odbijen poslije nekoliko sati borbe.

    • Nakon granatiranja grada, pokrenut je kopneni napad, uključujući pokušaj zauzimanja nuklearne elektrane Zaporožje. Bitka je trajala nekoliko časova, najmanje tri i po časa – izjavio je lokalni zvaničnik Vladimir Rogov, koga je postavila Rusija.

    On je dodao da je napad “odbijen”, javila je agencija RIA Novosti.

    Istovremeno je guverener Hersona Vladimir Saldo saopštio da vlasti planiraju “premještanje” oko 50.000 do 60.000 ljudi na lijevu obalu rijeke Dnjepar i u ruske regione i da će relokacija trajati oko šest dana, prenio je TASS.

    Saldo je ranije rekao da postoji mogućnost da će se Herson naći pod vatrom ukrajinskih snaga i da ukrajinska strana gomila trupe za veliku ofanzivu.

  • Kostrešević: Poruke o postavljenim bombama oblik terorističkog djelovanja

    Direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević izjavio je danas da se poruke o postavljenim bombama mogu okarakterisati kao krivično djelo ugrožavanja bezbjednosti, čak i terorizma.

    • Neko ciljano i namjerno želi da izazove nemir i strah građana slanjem poruka o postavljenim bombama. To je klasičan oblik terorističkog djelovanja – rekao je Kostrešević.

    On je istakao da Policija Republike Srpske intenzivno radi na rasvjetljavanju slučajeva i pronalasku onih koji šalju prijeteće poruke.

    • Namjere onih koji šalju poruke o postavljenim bombama su loše. Nažalost, to se dešava i u zemljama u okruženju – dodao je Kostrešević za Srnu.

    U Univerzitetski klinički centar Republike Srpske i u banjalučki aerodrom juče su upućene poruke o postavljenom eksplozivu za koje je utvrđeno da su bile lažne.

  • Hrvatska i Mađarska ujedinjene protiv odluke EU

    Hrvatska i Mađarska ujedinjene protiv odluke EU

    Evropska unija je u ponedjeljak odlučila obučiti 15.000 ukrajinskih vojnika, ali i Mađarska i Hrvatska kažu da neće učestvovati.

    Hrvatska se pridružila svom sjevernom susjedu i članici EU, Mađarskoj, u odbijanju obučavanja ukrajinskih vojnika na svojim teritorijama, odluka je donesena u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova Evropske unije.

    “Ne želim da se Hrvatska u ovaj rat uplete više nego što mora biti”, rekao je u utorak u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, predsjednik Zoran Milanović.

    “Kao vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske neću odobriti obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj”, dodao je Milanović.

    Milanović je to odgovorio na novinarski upit o odluci Evropske unije da uspostavi misiju za vojnu obuku za dalju podršku Ukrajini i poboljšanje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga koje će djelovati na teritoriji država članica Evropske unije.

  • MUP RS pretresa i hapsi na nekoliko lokacija

    MUP RS pretresa i hapsi na nekoliko lokacija

    Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u okviru akcije “Modular” uhapsili su nekoliko osoba zbog sumnje da su počinili krivična djela neovlaštene proizvodnje i prometa opojnim drogama.

    Iz MUP-a Republike Srpske saopšteno je da su u toku pretresi na više lokacija na području Banjaluke, Prnjavora i Modriče.

    Aktivnosti se preduzimaju po naredbama Okružnog suda Doboj, a pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Doboj, a u saradnji sa policijskim upravama Banjaluka, Doboj i Žandarmerijom

  • “Šmit više nema kredibilitet za funkciju u BiH”

    “Šmit više nema kredibilitet za funkciju u BiH”

    Više od 25 evrozastupnika iz njemačkog, nizozemskog i francuskog parlamenta pozvalo je visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, da povuče nedavno nametnute izmjene Izbornog zakona, a evroparlamentarka Tineke Strik, koja je pokrenula ovu inicijativu, kaže da “Šmit više nema kredibilitet da obavlja ovu funkciju i da se svojim odlukama svrstao na jednu stranu”.

    Strik je u izjavi za N1 navela da je Šmita pozvala u Komitet za spoljne poslove očekujući da će opravdati odluku koju je donio na dan Opštih izbora u BiH o izmjeni Ustava Federacije BiH i izmjeni Izbornog zakona BiH.

    Ona je rekla da OHR i Šmit imaju moć u BiH jer može nametati zakone, a on je to, kaže, uradio u izbornoj noći zanemarijući i neuvažavajući birače koji moraju znati pravila po kojima biraju.

    Ocijenila je da je Šmit nametnutu odluku doneo u “najgorem mogućem trenutku” i da je time, kako kaže, pokazao da mu nije stalo do toga šta građani i birači u BiH uopšte žele.

    Strik kaže da nije problem samo trenutak za donošenje ovih odluka, već i sadržaj samih amandmana.

    Ističe da je Šmit tim odlukama na neki način cementirao etničku segregaciju.

    “To vodi ka etničkim podelama i mislim da je opasno, mislim da je zemlja previše podijeljena po osnovu etničke pripadnosti, a ja mislim da treba ići napred prema inkluzivnom društvu gdje svaki građanin i glas imaju istu težinu”, rekla je Strik.

    Šmit je, ističe, tim odlukama na neki način smirio HDZ umesto da, kako kaže, traži rješenja koja vode zemlju napred.

    Ukazuje da je Šmit na taj način napravio prepreku za novoizabrane političare da konstruktivno zajedno rade.

    “Evropski parlament nema moć i ovlašćenja nad OHR-om i Šmitom. Veće za implementaciju mira ima tu moć, ali mislim da je važno da uputimo vrlo jasan signal. Postoji veliki broj stranaka u Evropskom parlamentu koji se ne slaže s njim, ljuti su i mislim da on nema više kredibilitet za ovu funkciju”, rekla je Strik.

    Smatra i da je za ovu funkciju neophodno imati kredibilitet i autoritet.

    “S jedne strane je to opravdano, a s druge strane, želimo poslati poruku da je pogrešno to što je on uradio te da mora pojasniti svoju poziciju”, rekla je, između ostalog, Strik.

  • U Srpkoj 11 novozaraženih, preminula Banjalučanka

    U Srpkoj 11 novozaraženih, preminula Banjalučanka

    Virus korona u Republici Srpskoj posljednja 24 časa potvrđen je kod 11 lica, a preminula je starije žena iz Banjaluke, saopšteno je iz republičkog Instituta za javno zdravstvo.

    Prema mjestu prebivališta, pet lica je iz Banjaluke, dva iz Bijeljine i po jedno iz Kneževa, Laktaša, Lopara i Srpca.

    Na kovid je testirano 100 lica, a potvrđen je kod četiri muškarca i sedam žena, od kojih je dvoje mlađe, troje srednje i šest starije životne dobi.

    Ukupno je hospitalizovano u Republici Srpskoj je 93, i to 59 u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske, a 34 u ostalim bolnicama. Na respiratoru u UKC-u je pet lica.

    Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 119.524 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 6.561 lice kod kojih je potvrđen ovaj virus. Testirano je ukupno 444.316 lica.