VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković pozvao stranačka rukovodstva na sastanak

    Gradonačelnik Draško Stanivuković uputio je poziv za sastanak rukovodstvu svih gradskih odbora stranaka koje učestvuju u radu Skupštine grada Banje Luke, a u vezi sa funkcionisanjem javnog prevoza na području grada, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Kako bi se razgovaralo o pitanjima funkcionisanja javnog prevoza, cijenama autobuskih karata i najavljenoj obustavi saobraćaja od strane prevoznika, predloženo je da sastanak bude održan sutra, 24. juna.

    Podsjećamo, nakon što su prevoznici pod velikim pritiskom rasta cijena goriva dostavili jasan prijedlog o obustavi saobraćanja javnog prevoza od 1. jula, gradonačelnik je istakao da je jedino rješenje usvajanje novog cjenovnika od strane Skupštine Grada, te najavio da će sazvati hitan sastanak kako bi se započelo rješavanje novonastalih problema.

  • “Slovenija će insistirati da BiH dobije status, ako treba i do jutra”

    “Slovenija će insistirati da BiH dobije status, ako treba i do jutra”

    “Danas moramo naći konsenzus”, rekao je prije sastanka Evropskog vijeća u Briselu slovenački premijer Robert Golob. Slovenija se pored Austrije najsnažnije zalaže za to da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU.
    Golob je rekao da Slovenija i Austrija neće blokirati dodjelu statusa kandidata Ukrajini (to su informacije koje su se pojavile u nekim stranim medijima).

    “To ne znači da se neće zalagati da taj status dobije i BiH. Ako treba insistiraćemo do jutra. Ono što je važno je to da smo obje zemlje (Slovenija i Austrija) veoma za to da se BiH dodjeli status kandidata bez dodatnih uslova. Postoji više mogućnosti kako naći konsenzus”, rekao je Golob u Briselu i dodao da nije važno čime će biti zadovoljna Slovenija, nego to da se ljudima u BiH da jasan signal da održe nadu na članstvo u EU isto kao što se ta nada daje Ukrajini.

    “Stanovnici Bosne i Hercegovine nisu sami krivi za situaciju u kojoj su se našli i tamo je bio rat i oni polako gube nadu da će biti dio evropske porodice”, poručio je slovenački premijer.

    Podsjećamo, u Briselu traje sastanak Evropskog savjeta na kojem lideri Evropske unije dogovaraju zaključke.

  • Šarović kandidat SDS-a za srpskog člana Predsjedništva BiH

    Glavni odbor SDS-a, na sjednici koja još traje u Banjaluci, izabrao je lidera stranke, Mirka Šarovića, za kandidata te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH.
    Konferencija za novinare, na kojoj će ta informacija biti zvanično objavljena, zakazana je za 19 časova i 30 minuta.

    “Na jednoglasan prijedlog Predsjednistva SDS, koji je pred Glavni odbor iznio predsjednik stranke, Šarović je takođe jednoglasno izabran za kandidata na idućim opštim izborima u oktobru”, kaže izvor Srpskainfo iz SDS-a.

    Glavni odbor SDS-a danas bi trebalo da usaglasi i poslaničke liste za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom PSBiH.

  • Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri izrazili su nedvosmislenu podršku integrisanju zapadnog Balkana u EU i iskorištavanju podstreka koji su stvorila geopolitička dešavanja za preduzimanje novih koraka u saradnji na evropskom kontinentu, navodi se u saopštenju o rezultatima današnjeg sastanka lidera EU i zapadnog Balkana objavljenom na internet stranici Evropskog savjeta.

    Usaopštenju nakon razgovora lidera EU i regiona, pred sastanak Evropskog savjeta, navodi se da su razgovori nadogradili postojeće bliske odnose EU i zapadnog Balkana, te da su lideri razgovarali o napretku na putu evrointegracije i izazovima koji proizilaze iz specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    – Ovo je važan trenutak jer postoji veoma snažna politička volja da se ponovo doda energija procesu sa zapadnim Balkanom, da se pošalje vrlo jasna i snažna poruka – izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    Sastanak je pružio i priliku da se provjeri napredak u ključnim ulaganjima u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, da se razgovara o geostrateškim pitanjima i istraže načini za jačanje kontakata među ljudima, te da se unaprijedi poštovanje evropskih vrijednosti i zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.

    Među ciljevima sastanka bilo je da se istraže inovativni načini za ubrzavanje pregovora o pristupanju, podstaknu reforme i ostvari napredak u postepenoj integraciji između EU i regiona, te da se prepravi metodologija Unije za proširenje.

    Sastanak je dao i mogućnost da lideri prodube dalju saradnju u svjetlu rata u Ukrajini. Konkretno, lideri su predstavili ključne postupke sa ciljem unapređenja otpornosti partnera sa zapadnog Balkana na hibridne prijetnje, kao što su kibernetičke prijetnje i dezinformisanje, te da se zemlje regiona zaštite od meteža na energetskom i tržištu hrane.

    U saopštenju se ističe da su se lideri EU i zapadnog Balkana osvrnuli na važna ulaganja u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, koji omogućuje ključno finansiranje regiona za suočavanje sa geostrateškim izazovima, konkretno u smislu poboljšane povezanosti i energetske bezbjednosti, ali i u smislu unapređenja ulaganja u privatni sektor radi podrške ekološkoj i digitalnoj transformaciji Evrope.

    Sastanak je bio prilika i da se unaprijedi djelovanje sa ciljem stvaranja mogućnosti za mlade i suočavanje sa “odlivom mozgova” u regionu, te da se lideri osvrnu na pitanja pomirenja i dobrih susjedskih odnosa.

    Prema tekstu saopštenja, cilj je da se ojača osjećaj pripadnosti istoj zajednici među građanima EU i zapadnog Balkana.

    Lideri su razmijenili mišljenje o spoljnoj politici i poštovanju zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, a razgovaralo se o načinima ograničavanja uticaja Rusije u regionu i o borbi protiv onoga što je u saopštenju opisano kao “ruska propaganda i dezinformisanje”.

  • Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Ovo su važni, ujedno i teški sastanci, ali mi smo stava da sa svima treba razgovarati, čak i onda kada se po nekim pitanjima ne slažemo sa sagovornikom, rekla je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a nakon sastanka sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Ona je istakla da je Šmit realnost u BiH i da iza njega stoje ozbiljne zemlje.

    “Neko ga može zvati ovako ili onako, ja ga zovem ‘gospodin Šmit’. U zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, koje su potpisale sve parlamentarne stranke, a za koje sam i ja glasala se konstatuje da ‘visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom’, ali u ovom zaključku nigdje ne piše da sa g. Šmitom ne treba razgovarati” rekla je Trivićeva.

    Rekla je da je osnovna tema razgovora bila budućnost, te istakla da su za budućnost najvažnije unutrašnje snage, politički predstavnici u BiH, koji za budućnost imaju najveću odgovornost, koja ne može biti na nekome sa strane.

    “Iznijeli smo stav u vezi ustavne pozicije Republike Srpske, da su direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, entitetsko glasanje, Dom naroda, donošenje odluka u Predsjedništvu konsenzusom, način glasanja u Savjetu ministara koje znači da bez srpskih glasova nema odlučivanja, naše crvene linije ispod kojih nikada nećemo ići”, rekla je Trivićeva.

  • Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović apsolutno je u pravu kada osporava legitimitet Kristijana Šmita, koji je nelegalno došao u BiH i predstavlja se kao visoki predstavnik, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je Hrvatska garant Dejtonskog sporazuma, samim tim i Aneksa 10, kojim je predviđeno imenovanje visokog predstavnika.

    “Kakva je to drskost da neimenovano lice, bez legitimiteta, na odgovornost poziva šefa države garanta sporazuma kojim je institucija visokog predstavnika uvedena u BiH. Zoran Milanović je legalno izabran predsjednik Hrvatske i nije valjda da Šmit misli da će ga ućutkati pismima?! Previše je svjedoka njegovog nelegalnog dolaska da bi on toliko pisama uspio poslati. Ono što je ipak vrijedno u ovom slučaju jeste da je Kristijan Šmit čuo za Aneks 10 Dejtonskog sporazuma”, objavio je Dodik na Twitteru.

  • Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Ured Christiana Schmidta poslao je juče diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u Sarajevu zbog izjava predsjednika te zemlje Zorana Milanovića.

    Milanović je u više navrata govorio kako je Schmidt nelegalno izabran na poziciju visokog predstavnika, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    Schmidt se, kako prenosi Jutarnji list, u protestnoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definiše i pozicija visokog predstavnika.

    “Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, piše Schmidt u protestnoj noti hrvatskoj ambasadi u BiH.

    Podsjećamo, Milanović je više puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristi bonske ovlasti i izmijeni izborni zakon u BiH.

    Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Savjet bezbjednosti, pa ga Savjet za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nije jednoglasno imenovao. S druge strane, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način.

  • Putin se obratio na samitu BRIKS

    Putin se obratio na samitu BRIKS

    Članice BRIKS-a (Brazil, Rusija, Kina i Južnoafrička Republika) produbljavaju saradnju na cijelom planu i programu, a autoritet bloka raste iz godine u godinu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na samitu BRIKS-a održanom u formatu video-konferencije.

    “Zemlje našeg bloka produbljuju saradnju na nizu pitanja globalne i regionalne agende. Autoritet i uticaj BRIKS-a na globalnoj sceni konstantno rastu iz godine u godinu”, rekao je Putin.

    On je istakao da se radi o objektivnom procesu, jer pet zemalja imaju zaista ogroman ekonomski, naučni, tehnološki i ljudski potencijal.

    Prema njegovim riječima, zemlje mogu efikasno da rade zajedno kako bi osigurale međunarodnu stabilnost i bezbjednost, održivi rast i napredak, kao i dobrobit svojih naroda.

    Putin je naveo da Moskva smatra da je relevantna tema današnjeg sastanka pod nazivom “Podstičite visokokvalitetno partnerstvo BRIKS-a, uvedite novu eru za globalni razvoj”.

    Ruski predsjednik skrenuo je pažnju na to da kompleksnost transnacionalne prirode izazova i prijetnji sa kojima se suočava međunarodna zajednica zahtijeva traženje kolektivnih odgovora sa aktivnim učešćem bloka, javio je TASS.

    “Govorili smo u više navrata da samo zajedno možemo riješiti takve probleme kao što su rješavanje sukoba, borba protiv terorizma, organizovanog kriminala, uključujući kriminalnu upotrebu novih tehnologija, te borba protiv klimatskih promjena i širenja opasnih zaraza”, naglasio je Putin.

    Putin je zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu i drugim kineskim kolegama na aktivnom radu ove godine sa ciljem unapređenja strateškog partnerstva BRIKS-a.

    Dvodnevni 14. samit zemalja BRIKS-a, pod predsjedavanjem Kine, počeo je danas sa radom u formatu video-konferencije.

  • Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Danas bi trebali krenuti u pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ne mogu sakriti svoje razočarenje.

    Ono je, pretpostavljam, i razočaranje mnogih ljudi. Trebali bismo ovo pokrenuti. Ali još ima nade, ne znam šta bugarski parlament može učiniti u narednim satima. Ali stvari ne idu dobro i trebamo pokušati to popraviti – poručio je visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    Dijalog Srbije i Kosova
    Obraćajući se novinarima pred početak sjednice Evropskog savjeta s liderima šest balkanskih država on je istakao i da”“ovo još jednom pokazuje da je jednoglasnost veliki problem za donošenje odluka”.

    • Dakle, moramo razmišljati kako donosimo odluke u Evropskoj uniji, jer ne možemo nastaviti s blokadom jedne zemlje mjesecima i mjesecima. Ali, imam i dobre vijesti.

    Dobili smo dogovor u dijalogu Kosova i Srbije kako bismo energetsku stranu problema sproveli u djelo, što je važan korak naprijed.

    Nastavićemo raditi na dijalogu, a možda ćemo do kraja mjeseca moći održati sastanak na visokom nivou i time napraviti još jedan korak – rekao je Borelj.

    Ukrajina i Moldavija će dobiti kandidatski status
    Ipak, istakao je da pred EU stoji zadatak više i dinamičnije aktivnosti i brže integracije “ljudi sa zapadnog Balkana u naš rad”.

    • To ću učiniti u Savjetu za vanjske poslove, pozivajući ih da dođu i učestvuju u našim raspravama. U drugim sektorskim politikama oni mogu učiniti istu stvar – najavio je.

    Visoki predstavnik EU svoje je obraćanje zaključio pesimistički:

    • Moramo nastaviti raditi i održavati plamen evropske perspektive živim. Ali danas nije dobar dan.
  • Prijedlog Vlade Srpske: Zaposlenim u javnim ustanovama povećanje plate za 100 KM

    Prijedlog Vlade Srpske: Zaposlenim u javnim ustanovama povećanje plate za 100 KM

    Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici u Banjaluci utvrdila Prijedlog zakona o platama zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, te Prijedlog zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske, po hitnom postupku.

    Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva i javnim službama Republike Srpske, a u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu i to tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM.

    Ovi zakoni predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.

    “Izmjene sadržane u zakonima u odnosu na Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske i Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske odnose se na preko 50% odredaba Zakona. Zato je predloženo donošenje novih zakona umjesto zakona o izmjenama i dopunama, s tim da su ostale odredbe zakona koji su na snazi identične odredbama predloženih zakona”, saopšteno je iz Vlade nakon sjednice.

    Vlada je utvrdila, po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske.

    Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u navedenim oblastima, a s ciljem poboljšanja materijalog položaja zaposlenih.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu, na način da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM.

    Izmjene ovih zakona predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u ovim oblastima.

    Takođe, Vlada Republike Srpske utvrdila je, po hitnom postuku i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Sprske.

    “Razlog za donošenje ovog zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u institucijama pravosuđa, osim plata nosilaca pravosudnih funkcija (sudija i tužilaca), a u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih. Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu i to tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM”, kažu u Vladi Republike Srpske.