VRBAS Media

Autor: INFO

  • Liz Truss podnijela ostavku na mjesto premijerke Velike Britanije

    Liz Truss podnijela ostavku na mjesto premijerke Velike Britanije

    Premijerka Velike Britanije Liz Truss podnijela je ostavku na ovu poziciju nakon nešto više od mjesec od preuzimanja funkcije.

    U obraćanju naciji, Truss je naglasila kako više ne može ostati na premijerskoj funkciji.

    “Porodice su bile zabrinute kako će platiti račune. Tu smo imali i Putinov rat u Ukrajini. Članovi Konzervativne partije su me izabrali da da to promijenim. Postavili smo viziju za niske poreze i visok ekonomski rast. Međutim, to nismo ispunili. Obavijestila sam kralja kako podnosim ostavku na mjesto premijerke Velike Britanije i predsjednice Konzervativne partije. Ostat ću na ovoj poziciji sve dok se ne izabere novi kandidat”, poručila je Liz Truss u obraćanju medijima i javnosti ispred svog ureda.

    Podsjetimo, Truss je početkom septembra preuzela funkciju predsjednice Konzervativne partije i premijerke Velike Britanije od Borisa Johnsona nakon čega je imenovala nove ministre.

    Dolaskom novog ministra finansija Kwasija Kwartenga, Truss je pokušala “prodrmati” britansku ekonomiju te je, u dogovoru s Kwartengom, iznijela ekonomski plan koji je uključivao i niz odluka koje se odnose na poreski sistem.

    Međutim, umjesto toga, Truss je uspjela prouzrokovati finansijski zemljotres na tržištu,. Smanjenje poreza smanjilo je vrijednost funte, a reagovao je i Međunarodni monetarni fond koji je naveo kako su potezi Truss nepromišljeni.

    Nakon turbulencija na tržištu, ministar finansija je podnio ostavku, a na njegovo mjesto je stigao Jeremy Hunt koji je poručio kako se mjere koje je predložil Truss za sada neće uvoditi što je na neki način narušilo i autoritet same premijerke.

    “Centralna odgovornost vlade je da uradi ono što je neophodno za ekonomsku stabilnost. Nijedna vlada ne može kontrolirati tržišta, ali svaka vlada može dati sigurnost u održivost javnih finansija i to je jedan od mnogih faktora koji utječu na ponašanje tržišta. I iz tog razloga, iako smo i premijerka i ja opredijeljeni za smanjenje poreza na dobit, ona je saslušala sve činjenice oko mjera i potvrdila da nećemo nastaviti sa smanjenjem poreza”, rekao je Hunt.

    U prethodnih nekoliko dana, brojni zastupnici kako iz opozicije, tako i iz Konzervativne stranke tražili su od Truss da podnese ostavku zbog toga što je iznevjerila povjerenje stranke, ali i javnosti.

  • Stevandić podsjetio na vrijeme kad se stvarala Republika Srpska

    Stevandić podsjetio na vrijeme kad se stvarala Republika Srpska

    Predsjedik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić napisao je na svom fejsbuk profilu da se prije trideset godina na Trgu Krajine u Banjaluci stvarala Republika Srpska i tom prilikom postavio dve rijetko viđene slike sa mitinga iz tog perioda.

    “To je bila reakcija na najave da će nas hapsiti zbog mobilizacije, odnosno zbog odluke da branimo srpski narod u BiH. Malo je poznato da se u to vrijeme taj trag zvao Trg Edvarda Kardelja. Ja sam na tom mitingu iznio inicijativu da se preimenuje u Trg Krajine. Dva dana kasnije gradska Skupština je usvojila inicijativu. Ja sam kum Trgu Krajine” – ispričao je Stevandić

  • Velika akcija policija iz FBiH i RS: Uhapšeno više osoba zbog droge

    Velika akcija policija iz FBiH i RS: Uhapšeno više osoba zbog droge

    Više lica je uhapšeno zajedničkoj akciji Federalne uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Zeničko Dobojskog kantona i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, potvrdio je za “Nezavisne novine” Emil Sućeska, portparol Federalne uprave policije.

    Akcija se sprovodi na širem području Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Kaknja, a osumnjičenima se na teret stavlja ilegalna proizvodnja droga i prometovanje.

    “U saradnji nekoliko policijskih agencija u BiH u toku je akcija u Sarajevu, Istočnom Sarajevu i Kaknju. Vezano je za ilegalnu proizvodnju droga i prometovanje. To je u suštini ono što sada možemo dati od informacija. O broju lica još uvijek ne možemo precizno govoriti. Ima lica koja su lišena sloboda, ali o tačnom broju bilo bi u ovom trenutku špekulativno govoriti”, rekao je Sućeska.

    On je potvrdio da iz Republike Srpske u akciju uključeni pripadnici policije Istočnog Sarajeva.

  • Šef delegacije EU: Nema roka za Srbiju, ali…

    Šef delegacije EU: Nema roka za Srbiju, ali…

    Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žofre rekao je da „ne postoji rok koji je dat Beogradu“ da uvede sankcije Rusiji.

    “Ne postoji nikakav rok koji je dat Beogradu (da uvede sankcije Rusiji), ali to pitanje privlači veliku pažnju u evropskim prestonicama, u Evropskom parlamentu i uopšte u Briselu, jer je to pitanje koje se tiče budućnosti celog kontinenta, naše bezbednosti i našeg prosperiteta”, kazao je Žofre za nedeljnik “Vreme”.

    Prema njegovim rečima, Evropska komisija je u ovogodišnjem izveštaju utvrdila da je Srbija po pitanju uskladjivanja spoljne i bezbednosne politike nazadovala ali da se “oni nadaju da će se u potpunosti priključiti zajedničkom suprotstavljanju ruskoj agresiji“.

    “EU ceni to što je Srbija u nekoliko navrata u Generalnoj skupštini UN-a glasala zajedno sa članicama EU, da je sa 142 zemlje osudila ilegalnu rusku aneksiju ukrajinskih teritorija, pa su uz izolovanu Rusiju ostale samo četiri države. Ali bismo svakako voleli da vidimo više od toga, i u tom pogledu postoje očekivanja i u svim evropskim prestonicama i u Briselu”, istakao je šef Delegacije EU u Srbiji.

    On je ponovio da pitanje usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU nije novo, već je prisutno od samog početka pristupnih pregovora.

    Kako je naveo, iz EU razumeju razloge i motivaciju odluka koje donosi Srbija jer je u “specifičnoj” situaciji – energetski zavisna od Rusije, sa otvorenim pitanjem Kosova i rasprostranjenom naklonošću stanovništva prema Rusiji ali je dodao da je Srbija “sama uvrdila pristupanje EU kao svoje strateško opredeljenje”.

    “Naravno da vlada svake države članice EU promoviše interese svojih gradjana, zbog toga su izabrane i to je potpuno legitimno. Pitanje je, medjutim, u koji kontekst stavljate sopstveni interes, i ne mislim da postoji kontradiktornost izmedju naših očekivanja i toga da srpska vlada promoviše interese Srbije jer je, po mom mišljenju, njen interes u evropskom kontekstu”, rekao je Žofre.

    On je dodao da je Srbija evropski put izabrala „pre mnogo vremena“ i da su ishodi tog izbora već vidljivi u državi.

  • Otkriven američki plan u NATO

    Otkriven američki plan u NATO

    NATO nastavlja da se drži stava ne učestvuje u borbenim dejstvima u Ukrajini, izjavila je u intervjuu za ZDF stalna predstavnica SAD pri Alijansi Džulijana Smit.

    Prema njenim rečima, pojedine zemlje pružaju Kijevu individualnu podršku, ali se Severnoatlantski blok ne uključuje direktno u sukob.

    Suština podrške zemalja NATO-a Ukrajini je u tome da se na Rusiju izvrši “neviđeni pritisak“ i da se Kijevu omogući da zauzme “najbolju moguću poziciju“ u budućem pregovaračkom procesu, navela je Smitova.

    Ona je istakla da NATO ne treba neposredno da učestvuje u borbenim dejstvima u Ukrajini i da taj stav zastupaju sve članice vojne organizacije. “SAD i Nemačka pružaju individualnu podršku (Ukrajini). Oni pružaju vojnu i ekonomsku pomoć, ali NATO ne treba da se uključuje direktno i ja smatram da se to nije promenilo“, rekla je Džulijana Smit.

    Ona je pohvalila Berlin za doprinos rešavanju ukrajinske krize, istakavši da se u nemačkoj politici bezbednosti sada događa prekretnica.

    “Veoma cenimo ono što čini Nemačka, posebno kada je reč o sistemima protivazduhoplovne odbrane IRIS-T, to je veoma važno. Nemačka, takođe, ulaže više novca u sistem odbrane i predstavlja važnog saveznika u NATO-u“, rekla je Smitova.

    Stalna predstavnica SAD pri Alijansi je komentarisala i “nuklearne pretnje“ Kremlja.

    “Smatramo da su one opasne i to nas zabrinjava, ali u ovom trenutku nevidimo nikakve naznake da se preduzimaju realne mere za upotrebu nuklearnog oružja. Nastavljamo pažljivo da pratimo situaciju i podržavamo tesne veze unutar Alijanse, kao i u okvirima bilateralnih odnosa s Nemačkom“, rekla je Smitova.

    Ona smatra da je Rusiju neophodno primorati da okonča borbena dejstva u Ukrajini, a za to je neophodno izvršiti “neviđeni pritisak“ na Moskvu i na njene “strateške proračune“. U vezi s eventualnim pregovorima s Moskvom, Smitova je izjavila da će uslove za njihovo vođenje “diktirati predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski“.

    “Blisko sarađujemo s Nemačkom i drugim zemljama da bismo omogućili Ukrajini najbolju poziciju kada nastupi taj trenutak“, navela je Smitova.

  • Zaharova: “Približavaju se opasnoj zoni”

    Zaharova: “Približavaju se opasnoj zoni”

    Zapad, isporučujući oružje Ukrajini, se približava opasnoj zoni vojnog sukoba s Rusijom, izjavila je Marija Zaharova.

    “Zemlje članice NATO-a se takmiče jedna protiv druge, nastavljaju da sve više isporučuju kijevskom režimu naoružanje, municiju i da ga snabdevaju obaveštajnim podacima, obučavaju kijevske vojnike, daju im informacije za vođenje borbi, čime se približavaju opasnoj zoni direktnog vojnog sukoba s Rusijom“, rekla je Zaharova na brifingu. Ona je dodala da celokupna vojna pomoć Zapada, koju je isporučio Ukrajini, iznosi 42,3 milijardi dolara, od kojih više od polovine isporučuju SAD.Zaharova je podvukla, da zemlje “koje izdvajaju velike sume novca i isporučuju naoružanje kijevskom režimu, su donori i sponzori ove ekstremističke akcije“. Zaključila je da zemlje NATO-a nastoje da optuže bilo koga kako bi skinule sumnju sa sebe. Podsetimo, predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da NATO treba da nanese “preventivne udare“ na Rusiju, a ne da “čeka ruske nuklearne udare“. Prema rečima portparola Zelenskog Sergeja Nikiforova, ukrajinski predsednik nije mislio na upotrebu oružja za masovo uništenje, nego na uvođenje sankcija Rusiji. Na poziv Zelenskog reagovao je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je izjavio da ove izjave nisu ništa drugo nego poziv na svetski rat, a odgovornost treba da snose Sjedinjene Američke Države koje njime de fakto rukovode. Sa svoje strane, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da Zapad podstiče nuklearni rat.

  • “Branimo Ukrajinu, a Kosovo… Ironično”

    “Branimo Ukrajinu, a Kosovo… Ironično”

    Bivši američki ambasador Vilijam Montgomeri izjavio je da zapadni diplomatski napori u dijalogu Beograda i Prištine u suštini rade u “kvadraturi kruga”.

    Razlog ovoga je što premijer tzv. Kosova Aljbin Kurti insistira da Srbija prizna Kosovo i Metohiju u sadašnjim granicama i da ono bude primljeno u UN, a Srbija to neće da uradi, prenosi “Kosovo onlajn”.

    Montgomeri je rekao da nema nikakve informacije o čemu se razgovara prilikom trenutnih poseta stranih diplomata i u dijalogu, ali da na osnovu ličnog višegodišnjeg iskustva po tom pitanju može da kaže da je većina onoga što je do sada urađeno pokušaj da se svako pojedinačno pitanje reši kako bi se izbegao sukob.

    “Problem koji je stvorila EU je poglavlje 35 u pregovorima sa Srbijom, koje se bavi Kosovom, i trebalo je da bude poslednje poglavlje koje se otvara nakon što je sve ostalo zatvoreno. Da članstvo u EU bude zagarantovano kada se pitanje Kosova reši. To bi izvršilo pravi pritisak na Srbiju. Sada nema pritiska, pošto je članstvo Srbije u EU daleko iz mnogo razloga, od kojih mnogi nemaju veze sa Srbijom – naime, većina zemalja EU ne želi dalje širenje”, objašnjava Montgomeri.

    Kada se radi o kosovskom premijeru, ističe Montgomeri, važno je da se prepozna da Kurti ne brine uopšte o ekonomskom blagostanju svoje teritorije, jer je fiksiran na Srbiju, kako iz političkih, tako i iz ličnih razloga.

    Prema njegovim rečima, Kurti sve zasniva na dobijanju “vitalne srpske koncesije”, a zapadne diplomate silno pritiskaju Srbiju da to učini.

    “Srbija sa druge strane nema pravi razlog da se povinuje. Ima rastuću ekonomiju i mnoga druga pitanja sa kojima se treba baviti. A, EU nema šta konkretno trenutno da ponudi Srbiji za ovaj ustupak”, rekao je ambasador.

    Montgomeri se osvrnuo i na situaciju u Ukrajini i sličnost sa KiM.

    “Mogao bih da dodam da je ironično da je Kosovo oduzeto silom i protiv Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, a uz podršku Zapada. Ali, mi branimo Ukrajinu jer Rusija to isto pokušava da uradi u Ukrajini. Zapad je opravdao kampanju bombardovanja Srbije zbog maltretiranja kosovskih Albanaca. Rusi opravdavaju svoju akciju u Ukrajini zbog maltretiranja tamošnjih etničkih Rusa. Dakle, ironično, Rusi koriste naše sopstvene akcije protiv nas”, zaključio je Montgomeri.

  • Opozicija u RS priziva nove izbore, vlast poručuje da od toga nema ništa

    Opozicija u RS priziva nove izbore, vlast poručuje da od toga nema ništa

    Iako i vlast i opozicija pozivaju na smirivanje, izjave koje daju i jedni i drugi dodatno komplikuje političku situaciju u Republici Srpskoj, posebno nakon što su u opoziciji rekli da očekuju ponavljanje izbora za predsjednika Republike Srpske.

    Nakon što je Mirko Šarović, lider SDS-a, rekao da je ponovno glasanje jedna od opcija, u partijama na vlasti smatraju da do toga ne treba da dođe ukoliko ponovno brojanje ne pokaže velike razlike u rezultatima. Osim toga, Šarović je rekao i da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, smetnja Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i regiji, što je takođe dočekano “na nož” u vladajućim partijama.

    “Zahtjeve opozicije za ponavljanjem izbora treba posmatrati isključivo kao neprijateljski čin prema Srpskoj, jer bi to usporilo proces formiranja vlasti i rješavanja važnih problema koji čekaju. Ponavljanje izbora za predsjednika Srpske od početka je cilj opozicije i to su vjerovatno isplanirali u samoj izbornoj noći, kada su vidjeli prve rezultate koji im nisu išli u korist”, rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Kada je riječ o eventualnom ponavljanju izbora za predsjednika Republike Srpske, Dodik, koji je kandidat SNSD-a za ovu funkciju i koji je proglasio pobjedu, rekao je još ranije da Republika Srpska neće prihvatiti ponavljanje izbora, međutim u PDP-u kažu da se odluke CIK-a moraju poštovati.

    U samom CIK-u, tačnije Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, rekao je da će biti razmotreno pitanje mogućnosti ponavljanja izbora te da će na stolu biti sva pitanja koja zakon nudi.

    “CIK sprovodi izbore i proglašava rezultate i svako ko unaprijed najavljuje sukobe i nemire ako CIK ne bude radio kako oni kažu je neprijatelj svom narodu i predstavlja opasnost za Republiku Srpsku”, rekao je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, dodajući da pritisci na CIK koji dolaze iz SNSD-a stvaraju napetost i unose nemir u narod Republike Srpske.

    On je pozvao sve političke partije da prestanu dizati temperaturu u javnosti i da se obavežu da će prihvatiti konačne rezultate izbora i odluke CIK-a, jer svako drugo ponašanje može voditi do ugrožavanja bezbjednosti građana Republike Srpske.

    U slučaju ponavljanja izbora za predsjednika Republike Srpske, formiranje vlasti u Republici Srpskoj sasvim sigurno biće prolongirano, a samim tim ni budžet za narednu godinu neće moći biti usvojen.

    Zora Vidović, ministarka finansija RS, rekla je da se u slučaju neusvajanja budžeta u Narodnoj skupštini ide na privremeno finansiranje, što bi dovelo do problema u socijalnim davanjima za veliki broj građana.

    “To bi izazvalo velike probleme, prije svega zbog plata, penzija, boračkih davanja i svih drugih socijalnih davanja, davanja za porodice sa četvoro i više djece, omladinu, djecu poginulih boraca. Na primjer, mi smo u januaru povećali penzije za četiri odsto, ali smo u junu povećali za deset odsto. Imali smo i dva davanja u vidu pomoći. Mi bismo morali u januaru, februaru, martu i tokom privremenog finansiranja isplatiti samo penzije uvećane za pet posto. Ovih deset posto u junu što smo uvećali ne bismo mogli takve penzije isplatiti”, rekla je Vidovićeva, dodajući da ne bi mogla biti donesena ni odluka o redovnom usklađivanju penzija.

    Takođe, u slučaju neusvajanja budžeta plate budžetskim korisnicima bile bi manje nego sada te da bi to bila velika šteta za sve.

    “Nadam se da će biti mudrosti i odlučnosti da se ovaj izborni ciklus završi, da se proglase rezultati i da se konstituiše skupština, koja sve to donosi – rebalans i budžet i zakonska rješenja bez kojih ne možemo donijeti budžet za narednu godinu”, istakla je Vidovićeva.

    Ponovno brojanje glasova na 14 biračkih mjesta
    CIK BiH donio je novu naredbu o ponovnom kontrolnom brojanju glasova sa 14 redovnih biračkih mjesta za Predsjedništvo BiH, Narodnu skupštinu RS, Parlamentarnu skupštinu BiH, Parlament FBiH, kao i skupštine kantona.

    Prema ovoj naredbi, u glavnom centru za brojanje u Sarajevu biće otvorene vreće s biračkih mjesta gdje je bilo više glasačkih listića od broja glasača.

    U naredbi je navedeno da će biti otvorene četiri vreće s glasovima za Predsjedništvo BiH, tri vreće za Parlamentarnu skupštinu BiH, četiri vreće za Parlament FBiH, jedna vreća za Narodnu skupštinu Republike Srpske, te tri vreće za skupštine kantona. Protiv donošenja ove odluke bio je član CIK-a Vlado Rogić.

    GIK Doboj najavio kolektivnu ostavku
    Nenad Paleksić, predsjednik Gradske izborne komisije Doboj, najavio je sazivanje sjednice na kojoj će podnijeti kolektivnu ostavku, jer, kako je rekao, pritisci postaju nepodnošljivi.

    “Sve je počelo kada je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio da u Doboju nedostaje 61 vreća, a da prethodno nije provjereno, što se pokazala netačnim. Nakon toga PDP je organizovao konferenciju za novinare i bez dokaza saopštio da je u Doboju pokradeno hiljade glasova, što se takođe pokazalo da nije tačno”, rekao je Paleksić, dodajući da je sve prevršilo mjeru kada je CIK počeo da donosi političke odluke te da više ne žele da učestvuju u tome.

  • Obučeni delfini štite Sevastopolj

    Obučeni delfini štite Sevastopolj

    Obučeni delfini štite Sevastopolj, ključnu rusku luku u Crnom moru – navode zapadni mediji.

    Rusija je rasporedila delfine na ulazu u ovu luku piše “Vašington post”, pozivajući se na satelitske snimke koje je ustupila kompanija “Maksar tehnolodžiz”.

    Kako list tvrdi, na snimcima se vide dva kaveza za delfine na ulazu u luku u Sevastopolju.

    Prema navodima analitičara Američkog mornaričkog instituta, kavezi za delfine prebačeni su u bazu u februaru, tokom početka specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    On navodi da bi delfini mogli da pruže otpor ukrajinskim roniocima koji bi pokušali da uđu u luku da sabotiraju ruske ratne brodove.

    Eksperti ističu da su delfini sposobni da lako otkrivaju opasne objekte na dnu okeana, uključujući mine, pomoću prirodnog “sonara”.

    List piše da su i u sovjetskom periodu na Krimu obučavani delfini u vojne svrhe.

    Oni su trenirani za neutralizaciju podvodnih diverzanata, kao i za traženje mina.

    Spriječiti diverzante i specijalce da ne uđu u luku je težak zadatak koji zahtijeva konstantnu budnost ili posjedovanje najnovijih vojnih tehnologija.

    Šta u toj situaciji može da se uporedi sa životinjom koja je uvijek svjesna, čak i kada spava – navodi kolumnista “Vašington posta” Blejk Stiluel.

    Nakon ulaska Krima u sastav Rusije 2014. godine, u nadležnost ove zemlje prešao je i državni okeanarijum gdje su ranije obučavani borbeni delfini.

    Danas u svijetu postoje samo dva centra za obuku borbenih delfina – baza San Dijego u SAD i Sevastopolj na Krimu.

  • Šolc ističe da Putin neće postići ratne ciljeve

    Šolc ističe da Putin neće postići ratne ciljeve

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u Ukrajini neće postići svoje ratne ciljeve, poručio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    Obraćajući se u Bundestagu, Šolc je rekao da će se Ukrajina uspješno odbraniti i da će je Njemačka u tome podržati oružjem, finansijski i na sve druge načine, sve dok to bude potrebno.

    – Putin je vjerovao da može razjediniti Evropljane, ali je postigao suprotno – poručio je Šolc.

    Ukazao je da Putin koristi energiju i glad kao oružje, i da mu ni to nije pomoglo u borbi protiv jedinstva Evrope.

    Šolc je, govoreći o energetskoj krizi, kazao da je cijena energenata previsoka i da mora biti smanjenja, piše Blic.

    Prenio je da će se na Samitu EU razgovarati o tome kako smanjiti cijene struje, gasa, nafte i grijanja.

    Jedan od instrumenata, za smanjenje tih cijena je, kako ističe, “kočnica” za cenu struje, koju je njemačka vlada usvojila, a koja je u skladu sa evropskim putem.

    Kada je riječ o gasu ukazao je da će tu biti nešto teže, jer prijedlog Evropske komisije za uvođenje maksimalne cijene nosi rizik da bi proizvođači gasa mogli po većoj cijeni da prodaju gas drugima, a ne EU.

    Zbog toga je, ističe, važno da se EU usaglasli sa drugim velikim potrošačima gasa kao što su Japan i Koreja.