Goran Bojić kojeg sumnjiče da je u Zvorniku hicima iz pištolja usmrtio Borišu Beatovića iz Branjeva i ranio Gorana P. predao se policiji, ekskluzivno saznaje Srpskainfo.
Ubistvo je počinjeno prošli u petak uveče u kafe kladionici “Centar” u selu Trnovica kod Zvornika i svemu je prvo prehodila svađa i tuča u kojoj su još neke osobe povrijeđene.
U protekla 24 časa, u Srpskoj su testirana 83 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 11 osoba.
Radi se o 6 muškaraca i 5 žena, od kojih je 3 mlađe, 5 srednje i 3 starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, sedam osoba je iz Banjaluke i po jedna iz Bijeljine, Petrovca, Srpca i Srebrenice.
U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.
Do sada su u Republici Srpskoj potvrđena 119.554 sučaja virusa korona, a preminule su ukupno 6.564 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona. Testirano je ukupno 444.548 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 83, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 58, a u ostalim bolnicama 25. Na respiratoru su dvije osobe, u UKC Srpske.
Takav bi potez izazvao velike podjele u Konzervativnoj stranci, a izvještavaju da bi neki zastupnici mogli dati ostavku na dužnost i sjediti kao nezavisni, a ne služiti Džonsonu.
Pristalice Borisa Džonsona podržavaju bivšeg premijera da se ekspresno vrati u politiku nakon dramatične ostavke Liz Tras.
Samo šest sedmica nakon što je napustio mjesto premijera Velike Britanije, izbačen od vlastitih zastupnika nakon jednog skandala previše, saveznici ga pozivaju da se ponovo kandiduje za drugu priliku za torijevsku krunu.
Ako to učini, vjerovatno će se naći protiv Rišija Sunaka – bivšeg kancelara kojeg pristalice Džonsona okrivljuju za njegovo rušenje – i predsjednice Zastupničkog doma Peni Mordant.
Ministrica unutrašnjih poslova Njemačke Nancy Faeser ponovila je težnje da se zaustave ilegalne migracije preko balkanske rute, te da u tu svrhu treba intenzivirati korištenje agencije EU za zaštitu grancija Frontex.
Faeser je zajedno sa komesarom EU za unutrašnje poslove Ylvom Johansson nakon sastanka sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu održala konferenciju za medije.
“Tačno je da se radi o zaštiti ljudi koji bježe od rada i političkog progona, Ali, također, niko ne bi trebalo da dovodi svoje živote u opasnost na opasnim rutama za bijeg”, rekla je Faeser.
Prema podacima EU, više od 86.000 ljudi došlo je u Evropu balkanskom rutom u prvih osam mjeseci ove godine. To je tri puta više nego u istom periodu prošle godine.
Kako su izvijestili Johansson i Faeser, vizna praksa je bila jedna od centralnih tema sastanka, a fokus je posebno na Srbiji.
“Srbija se razvila u centar za ilegalne migracije. To ima veze i sa činjenicom da Beograd odobrava putovanje bez viza u neke zemlje, uključujući Kubu, Tunis i Burundi. Na sastanku je dogovoreno da se zakon Srbije prilagodi evropskim viznim propisima”, izvijestili su Faeser i Johansson, prenosi njemački portal Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Predstavnici šest država zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i delegati iz EU i Bugarske, Francuske, Grčke, Italije, Hrvatske, Austrije, Poljske, Slovenije, Češke i Ujedinjeno Kraljevstvo su se sastali u Berlinu.
Posljednjih mjeseci naglo je porastao broj ljudi koji u Njemačku dolaze preko Mediterana i Balkanske rute. Njemačka federalna policija je do kraja septembra registrovala skoro 58.000 neovlašćenih ulazaka na granice, odnosno ulazaka osoba bez potrebne boravišne dozvole.
Prošle godine, nakon devet mjeseci, u Njemačku je došlo skoro 35.000 ljudi. Prema preliminarnim podacima, samo u septembru ove godine bilo je 12.720 slučajeva, dvostruko više nego godinu dana ranije.
Donošenje malih, parcijalnih regulacionih planova je izuzetno problematično, upozorava u razgovoru za BL portal profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci Ognjen Šukalo, komentarišući odluku gradonačelnika Banjaluke da se ono što je obuhvatao oboreni Regulacioni plan za centar Banjaluke podijeli na više manjih regulacionih planova.
“Kada se sve svede na par parcela, praktično se na najgori mogući način manupuliše parametrima, odnosno propisima koji se odnose na izgrađenost, spratnost i zelene površine, i obično se, kao što je to kod nas slučaj, uhvate za dozvoljene zakonske maksimume izgrađenosti”, smatra Šukalo.
Ustavni sud Republike Srpske prije četiri mjeseca poništio je Regulacioni plan dijela centralnog područja grada, a na dnevnom redu naredne sjednice Skupštine grada Banjaluka zakazane za 25. oktobar, naći će se Prijedlozi dvije odluke o izmjeni i izradi Regulacionog plana kojima se posebno izdvajaju iz prostora osporenog plana dva nova, manja područja. Tako bi, ukoliko Stanivukovićev prijedlog dobije “zeleno svjetlo” gradskog parlamenta, Banjaluka dobila novi Regulacioni plan nazvan “Centar-Sjever” u kojem se nalazi i prostor nekadašnjeg kina “Kozara”, ali bi se izmijenio i dio plana na kojem se nalaze zgrade Elektrokrajine, IRB-a, hotela Bosna i planirani kompleks “Bijeli dvor”.
Gradonačelnik inicijativu za izradu novog Plana “Centar-Sjever”, u obrazloženju odluke koju je potpisao, pravda potrebom iznalaženja rješenja za planiranje savremenog koncepta urbanog bloka na prostoru koji se nalazi u urbanom jezgru grada u naselju Centar. Za izmjene plana u kojem se nalazi i prostor na kojem je planiran “Bijeli dvor” navodi da je potrebno uskladiti planska rješenja sa novoplaniranim sadržajima kontaktnih regulacionih planova, a u cilju harmonizacije planskih struktura.
“Cilj izmjene Plana je iznalaženje kvalitetnijih planskih rješenja u cilju stvaranja pretpostavki za realizaciju objekata koji odgovaraju savremenim tendencijama stambenih i stambeno – poslovnih prostora”, navodi se u obrazloženju prijedloga Stanivukovićeve odluke koje će se naći na narednoj sjednici gradske skupštine.
Profesor Šukalo naglašava da novo “parcelisanje”, odnosno “lov” u okviru zakonski dozvoljenih maksimuma, omogućava nepostojanje Urbanističkog plana Banjaluke kao strateškog dokumenta, koji bi prije svih regulacionih planova trebalo da uredi generalne parametre poput namjene objekata po zonama u gradu, dozvoljenu spratnost i izgrađenost, i zelene površine.
“Prije nego što se donese takav Urbanistički plan koji tretira gradsko područje sa kompleksnim parametrima, besmisleno je donositi sitne male, parcijalne regulacione planove, samo da bi se na brzinu pogodovalo investitorima da oni završe ono što su već namjerili i dogovorili sa Gradskom upravom”, istakao je Šukalo uz napomenu da je prethodni Urbanistički plan Banjaluke donesen još prije 48 godina.
“Nemamo hijerarhiju odgovarajućih dokumenata i sve se radi da tu hijerarhiju ne dobijemo, da bi moglo na ovaj način da se lovi u mutnom, da tako kažem”, zaključio je Šukalo.
Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović danas je dobio pismo podrške iz Kabineta visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je Kristijan Šmit donio 27. jula imale su za cilj jačanje integriteta izbora i poboljšanje upravljanja izbornim procesom na transparentan način, navedeno je u pismu.
Dalje je navedeno da CIK BiH igra ključnu ulogu u sprovođenju ovih izmjena i dopuna, uopšteno govoreći, pri osiguravanju da se izbori održe u skladu s relevantnim zakonodavstvom i demokratskim načelima.
“Konkretno, ovim izmjenama i dopunama Centralnoj izbornoj komisiji BiH pružena su sredstva za efikasno sankcionisanje u slučajevima kršenja izbornih pravila kao i za rješavanje slučajeva izborne prevare. Član 6.7 Izbornog zakona BiH, koji je izmijenjen i dopunjen odlukom Visokog predstavnika, predstavlja jednu od ključnih odredbi usmjerenih na zaštitu izbornih prava i borbu protiv izbornih nepravilnosti”, naveo je Šmit u pismu.
Dodao je da se ovom odredbom proširuju ovlaštenja CIK BiH u pogledu izborne administracije, uključujući i centre za prebrojavanje, piše Avaz.
“Isto tako, ovom odredbom se CIK omogućava da izbornoj administraciji izdaje naloge za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i izricanje sankcija”, naveo je Šmit.
Svoja politička prava svi mogu da ostvare u skladu sa zakonom, da dokažu da su bili u pravu, da su pobjednici izbora, ali ne smije se desiti da na bilo koji način bude narušen mir u Republici Srpskoj i bezbjednost naših građana, rekao je za RTRS Dragan Lukač ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Sobzirom na moguća incidentna dešavanja moramo da budemo spremni i uvijek smo spremni na prvom mjestu da zaštitimo građane Srpske, njihovu imovinu, naš miran život u Srpskoj – rekao je Lukač.
Istakao je da se nada da da neće biti nekih organizovanih incidenata, koji bi kako je rekao, na neki način narušili javni red i mir.
“Policija će svakako u skladu sa svojim ovlašćenjima adekvatno da odgovori i da sankcioniše sve one koji to pokušaju da urade”, dodao je Lukač i dodao da se nada da niko ni na koji način neće pokušati ulicom ili nekom silom da preuzima vlast u Republici Srpskoj.
Smatra da to nije nikome potrebno i nada se da se to neće.
“Ali, ko god pokuša na bilo koji način silom da radi policija će adekvatno da odgovori i spriječi bilo kakav pokušaj provođenja sile od bilo čije strane na teritoriji Srpske. Naš jedini mir je cilj i bezbjednost građana, a sve ostalo treba da ide u skladu sa zakonskim procedurama”, istakao je Lukač.
Što se tiče samih izbora i izborne noći, kao i i obezbjeđenja izbornog materijala Lukač je naglasio da su sve aktivnosti koje je MUP Srpske imao u svojoj nadležnosti da obezbijedi,s obzirom da su prvi put dobili nova zaduženja, uspješno urađeno.
“Angažovano je 100 odsto naših snaga da bi na svim izbornim mjestima mogli da obezbijedimo materijal, da on ne bude na bilo koji način kompromitovan, ili da lica koja bi imala namjeru da naprave neke mahinacije to uspjeli da urade. Policija je uradila svoj zadatak na veoma korektan način i nije bilo nekih posebnih primjedbi”, naglasio je on.
Kada je riječ o primjedbama tokom izborne noći i postizbornih dešavanja Lukač navodi da policija i dalje prati situaciju na terenu.
“Imali smo na samim izborima prijave gdje smo reagovali u skladu sa ovašćenjima. Bilo je i hapšenja lica koja su pokušale da naprave neke manipulacije na izbornim mjestima. Na druge prijave i informacije koje smo dobili sa svih strana, bez obzira o kojoj se političkoj stranci radi, policija je reagovala, obaviješten je tužioc koji je naložio šta dalje da se radi. Sve što tužilaštva u skladu sa zakonom nalože da se radi, to ćemo i uraditi”, istakao je Lukač.
Naglasio je da će sva lica koja treba naknadno saslušati, jer kako je istakao, sigurno postoji veliki broj prijava po kojima će policija da postupa, biće saslušana ali za to je potrebno vrijeme.
“Izjave će biti uzeti i dostavljene tužiocima i oni će da procesuiraju sve one za koje utvrde da su pokušali ili napravili neke mahinacije u smislu da obezbijede glasove svojim strankama ili određenim pojedincima koji su se nalazili na listama”, kaže Lukač.
Iranski vojnici su na Krimu gdje pomažu ruskim snagama da izvode napade bespilotnim letjelicama – “dronovima” iranske proizvodnje na Ukrajinu, saopštila je Bijela kuća.
„Danas možemo da potvrdimo da su ruski vojnici bazirani na Krimu upravljali iranskim dronovima i koristili ih za napade u Ukrajini, uključujući i na Kijev posljednjih dana“, rekao je porptarol Nacionalnog savjeta za bezbjednost američkog predsjedništva Džon Kirbi.
„Procjenjujemo da su iranski vojnici bili na terenu na Krimu i da su pomogli Rusiji u tim operacijama. Nemam broj Iranaca koji se nalaze na Krimu“, rekao je on nagovještavajući da su oni još tamo, uz ruske snage.
Kirbi je rekao da je Rusija do sada dobila desetine „dronova“ i da će nastaviti da ih dobija, i istakao da SAD strahuju da Rusija sada možda pokušava da dođe do iranskog konvencionalnog oružja kao što su rakete zemlja-zemlja da bi ih koristila u Ukrajini.
Kirbi je precizirao da su Iranci u Ukrajini tehničari i nastavnici, a da su ruski vojnici izvodili napadae „dronovima“ kojima je teško oštećena ukrajinska infrastruktura.
„Teheran je sada direktno angažovan na terenu“, rekao je on.
„SAD će uraditi sve da objelodane te isporuke oružja, odvraćati od toga i boriti se protiv toga“, dodao je Kirbi i rekao da će SAD nastaviti oštro da primjenjuju sankcije protiv prodaje oružja i Rusiji i Iranu.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je na samitu EU u Briselu postignut dogovor da se bilo koje buduće ograničenje cijene gasa neće odnositi na 15-godišnji sporazum koji Mađarska ima sa ruskim Gaspromom.
Orban je na svom Fejsbuk nalogu naveo da je “Mađarska dobila izuzeće od ograničenja na cijenu gasa, tako da to neće ugroziti mađarsku sigurnost po pitanju snabdijevanja gasom – prenio je Rojters.
On je, takođe, saopštio da ukoliko dođe do zajedničke nabavke gasa za Evropu “to neće biti obavezujuće za Mađarsku”.
Najistaknutiji republikanac Kevin McCarthy kritikovao je politiku koju administracija Joea Bidena vodi prema Ukrajini rekavši da SAD više Ukrajini ne može ispisivati bianco čekove i praviti se kao da njeni građani nemaju ništa protiv takve politike.
McCarthy je rekao da će ljudi sjediti kod kuće u ekonomskoj krizi i neće im biti lako gledati kako SAD šalju Ukrajini milijarde.
“Bidenova administracija previše se bavi stvarima izvan SAD-a, a ne svakodnevnim problemima s kojima se građani susreću. Ukrajina je važna, ali ne smije biti najvažnija”, rekao je McCarthy.
Biden je na to odgovorio da se ne ovdje samo o Ukrajini nego o čitavoj istočnoj Evropi i o NATO-u, rekavši da je riječ o veoma ozbiljnim i važnim potezima i ukidanje pomoći Ukrajini bi moglo biti veliki problem.
“Jeste li čuli što ti likovi govore? Oni ništa ne razumiju. Ne shvaćaju da potezi koje vuče Amerika određuju što će ostatak svijeta raditi. Čitav svijet nas gleda kao lidera, a oni nemaju pojma o američkoj vanjskoj politici”, rekao je Biden.