VRBAS Media

Autor: INFO

  • Abazović poručio da Srbija i Crna Gora ulaze u novu eru odnosa

    Abazović poručio da Srbija i Crna Gora ulaze u novu eru odnosa

    Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović izjavio je da je najbolja vijest poslije dvodnevne posjete Beogradu, tokom koje je razgovarao sa najvišim zvaničnicma Srbije, to što su, kako kaže, konstatovali da Crna Gora i Srbija ulaze u novu eru odnosa, koji treba da budu mnogo bolji nego što su bili ranije.

    Abazović je rekao da su odnosi dvije zemlje neopravdano bili opterećeni u prethodnom periodu.

    – Došli smo do dva-tri konkretna rješenja vezano za platni promet. Krećemo sa platnim prometom, odnosno procedurom za rješavanje platnog prometa između dvije države – kazao je Abazović u intervjuu za RTS.

    Istakao je da su obezbijedili i nesmetan izvoz hrane iz Srbije prema Crnoj Gori, čime će, kako kaže, biti umanjena potencijalna kriza.

    Abazović je naveo da su ostala i neka pitanja koja tom posjetom nisu mogla biti riješena, ali koja su, kako kaže, na stolu i koja će, ako bude ovakve energije, sigurno biti riješena u narednom periodu.

    – Mi bismo voljeli da preko noći možemo sve da riješimo, ali ako imamo kontinuitet dosta nategnutih odnosa, po meni neopravdano, onda mislim da je ovo značajan korak unapred, više koraka unapred – naglasio je crnogorski premijer.

    Kada je riječ o Temeljnom ugovoru koji Crna Gora treba da potpiše sa SPC, a čiji je radni tekst objavljen neposredno pred njegovu posjetu Srbiji, Abazović je podsjetio da se na tom dokumentu u Crnoj Gori radi od 2012. godine.

    – Bez obzira što i tamo postoje ljudi koji imaju tu kolektivnu amneziju, koja je produkt političkih interesa, a ne baš zaborava, radi se u kontinuitetu, radilo se 10 godina. Meni je žao što se to nije završilo u nekom prethodnom periodu, vjerovatno onda ne bismo danas razgovarali o ovome, ali 43. Vlada je odlučna da sva pitanja, a narocito ona koja značajnije opterećuju javnost, tretira odmah – rekao je Abazović.

    Naglasio je da će imati jednak tretman prema svim vjerskim zajednicama i da, kako i Ustav predviđa, država treba da se bavi državnim poslovima, pošto je sekularna, a crkva, dodao je, da se bavi svojim poslovima.

    Abazović je najavio je da će Temeljni ugovor biti potpisan u Crnoj Gori, u terminu o koji će tek biti dogovoren.

  • Lavrov potvrdio da će Rusija nastaviti nesmetani izvoz žitarica

    Lavrov potvrdio da će Rusija nastaviti nesmetani izvoz žitarica

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u telefonskom razgovoru generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Antoniu Guterresu da je Moskva posvećena ispunjavanju svojih obaveza za izvoz žitarica i đubriva.

    Guterres je početkom mjeseca izjavio da je nemoguće riješiti prehrambenu krizu bez povratka Ruske Federacije i Ukrajine na tržište.

    Zbog toga je predstavnik UN-a radio na dogovoru sa Rusijom, Turskom i drugim zemljama kako bi se izvoz ukrajinskih i ruskih žitarica vratio na svjetska tržišta.

    “Potvrđena je spremnost Rusije da nastavi ispunjavati svoje obaveze u pogledu izvoza hrane i đubriva, uprkos činjenici da je njihova provedba značajno otežana ‘nezakonitim’ jednostranim sankcijama zapadnih država i poremećajem globalne proizvodnje i lanaca opskrbe zbog pandemije koronavirusa”, navodi se u saopćenju iz kabineta šefa ruske diplomatije.

    Međutim, u saopćenju nije objašnjeno kakve nove konkretne korake će poduzeti.

    Podsjetimo, ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je globalnu prehrambenu krizu, zbog čega su cijene žitarica, ulja za jelo, goriva i đubriva porasle.

    Rusija i Ukrajina čine skoro trećinu globalnih zaliha pšenice, dok je Rusija također ključni globalni izvoznik đubriva, a Ukrajina glavni izvoznik kukuruza i suncokretovog ulja.

  • SZO: Osjetno povećan broj zaraženih virusom korona

    SZO: Osjetno povećan broj zaraženih virusom korona

    Broj novih slučajeva infekcije virusom korona porastao je za 18 odsto u protekloj sedmici, sa više od 4,1 milion prijavljenih slučajeva u svijetu, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

    SZO je u svom najnovijem sedmičnom izvještaju o pandemiji navela da je broj umrlih u svijetu ostao relativno sličan onom od prošle sedmice, odnosno oko 8.500.

    Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih virusom korona porastao je u tri regiona – na Bliskom istoku, u jugoistočnoj Aziji i Sjevernoj, Južnoj i Centralnoj Americi.

    Najveći sedmični porast kada se radi o novim slučajevima kovida-19 zabilježen je na Bliskom istoku, odnosno za 47 odsto, navodi se u izvještaju. Infekcije su porasle za oko 32 odsto u Evropi i jugoistočnoj Aziji i za oko 14 odsto u Sjevernoj, Južnoj i Centralnoj Americi.

    Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da je broj slučajeva u porastu u 110 zemalja, uglavnom zbog varijanata omikrona BA.4 i BA.5.

    “Ova pandemija se mijenja, ali nije gotova”, rekao je Tedros ove sedmice tokom brifinga za novinare.

    On je naglasio da je mogućnost praćenja genetske evolucije kovida-19 “pod prijetnjom”, jer su zemlje ublažile napore za praćenje i genetsko sekvenciranje, upozoravajući da će to otežati otkrivanje novih i potencijalno opasnih novih sojeva.

    On je pozvao zemlje da vakcinišu svoju najugroženiju populaciju, uključujući zdravstvene radnike i osobe starije od 60 godina, rekavši da su stotine miliona i dalje nevakcinisane i da su u opasnosti od teških bolesti i smrti.

    Tedros je naveo da je, iako je širom svijeta primijenjeno više od 1,2 milijarde vakcina protiv kovida-19, prosječna stopa imunizacije u siromašnim zemljama oko 13 odsto.

    “Ako bogate zemlje vakcinišu djecu od samo šest mjeseci i planiraju da urade nove krugove vakcinacije, neshvatljivo je sugerisati da zemlje sa nižim prihodima ne bi trebalo da vakcinišu i povećaju otpornost najranjivijih kategorija stanovništva”, istakao je on.

    SAD su ranije ovog mjeseca odobrile vakcine protiv kovida-19 za odojčad i djecu predškolskog uzrasta, uvodeći nacionalni plan imunizacije za 18 miliona najmlađe djece.

    Američki regulatori su, takođe, preporučili da neki odrasli dobiju buster dozu na jesen, koja odgovara najnovijim varijantama virusa korona.

  • Ponovo snažno nevrijeme zahvatilo dijelove Srpske

    Ponovo snažno nevrijeme zahvatilo dijelove Srpske

    Snažno nevrijeme zahvatilo je u poslijepodnevnim satima dijelove Republike Srpske.

    U Višegradu je padao krupan led koji je za samo nekoliko minuta zabijelio ulice.

    Na društvenim mrežama objavljeni su snimci nevremena u Višegradu, a prema pojedinim izvorima nanesena je šteta na usjevima.

    Nevrijeme je bilo i u Srebrenici, gdje je takođe došlo do leda.

  • Lavrov: SAD nastoje da oslabe ne samo Rusiju, već i EU

    Lavrov: SAD nastoje da oslabe ne samo Rusiju, već i EU

    Samit NATO u Madridu još jednom je pokazao da članice NATO-a očekuju bezuslovnu poslušnost i potčinjavanje svojoj volji od svih država, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare sa bjeloruskim kolegom Vladimirom Makejem.

    • Vjerujem da je svima očigledno šta očekuju. Oni ne bježe od toga da pričaju o tome, a to su još jednom rekli na samitu NATO-a u Madridu. Od svih država očekuju bezuslovnu poslušnost i potčinjavanje njihovoj volji, što odražava njihove egoistične interese, prije svega interese SAD – rekao je Lavrov.

    Prema Lavrovu, Vašington nastoji ne samo da oslabi Rusiju, već i da oslabi EU kao konkurenta SAD.

    On je istakao da savremena Evropa, koju predstavlja EU, gubi svoju nezavisnost ili one znake nezavisnosti koje je nekada imala i potpuno se pokorava stavovima koje nameću SAD.

    • To uključuje i oblast ekonomskih sankcija, odbijanje ruskog uvoza i uništavanje logističkih i finansijskih lanaca za čije su uspostavljanje bile potrebne decenije – dodao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, ako se uporede sankcije koje su evropske države uvele Rusiji i Bjelorusiji i one koje su uvele SAD, vidi se da suštinski Vašington za sebe pokušava da ublaži situaciju i to u područjima koja bi mogla nanijeti štetu njihovoj ekonomiji.

    • Ipak, i oni imaju negativan efekat od svog djelovanja, ali Evropa trpi mnogo više – naglasio je Lavrov.
  • Rusija možda postavi ultimatum Bugarskoj

    Rusija možda postavi ultimatum Bugarskoj

    Rusija razmatra prekid odnosa sa Bugarskom zbog protjerivanja 70 ruskih diplomata, rekla je ruski ambasador u Sofiji Eleonora Mitrofanova za agenciju BNT.

    Ona je zatražila da Sofija povuče odluku o protjerivanju 70 ruskih diplomata ili će u suprotnom ona tražiti da Moskva u potpunosti zatvori Ambasadu Rusije u Sofiji.

    Rusija je opisala potez Sofije kao potez bez presedana.

    U međuvremenu, bugarski premijer Kiril Petkov zatražio je da ruska Ambasada povuče diplomatsku notu, odnosno ultimatum koji je upućen, nakon što je Sofija donijela odluku o protjerivanju 70 ruskih diplomata.

    Petkov je pozvao Rusiju da zadrži diplomatske kanale između Moskve i Sofije uprkos protjerivanju.

    On je dodao da će Rusija i dalje imati 43 člana diplomatskog osoblja u Sofiji, za razliku od 12 koliko Bugarska ima sada u Moskvi.

    “Vjerujemo da je potreban dijalog i za to su od ključne važnosti diplomatski kanali”, rekao je Petkov i dodao da je upravo zato zatraženo da Ambasada Ruske Federacije povuče ultimatum.

  • “Stari manir kolonijalne sile”

    “Stari manir kolonijalne sile”

    Velika Britanija će poslati vojne stručnjake u BiH zbog, kako kažu, borbe protiv uticaja Rusije. Srpski član Predsjedništva kaže, to je stari manir kolonijalne sile koja nikada nije kucala na vrata svojih kolonija, kako oni BiH očigledno vide.

    Osim nelegalnog visokog predstavnika, BiH bi mogla dobiti i nelegalne nazovi vojne stručnjake, a sve pod izgovorom navodnog secesionizma i tzv. malignog ruskog uticaja.

    “Svoju viševjekovnu frustraciju Rusima bi da izliječe na BiH, na kojoj nema ko se nije igrao, obučavao i punio svoje biografije. Ništa novo od Britanaca, i pred prošle izbore su poslali svoje jedinice ovdje. Valjda procjenjuju da tako njihovi kandidati iz PDP imaju bolje šanse“, poručuje Dodik.

    Od svih stručnjaka koji su u BiH prodefilovali posljednjih 30 godina mi nismo vidjeli ništa dobro, poručuje predsjednik Republike Srpske. Željka Cvijanović tvrdi, BiH će biti mnogo bolje ako nas puste da se mi sami ovdje dogovaramo i procjenjujemo šta su naši interesi i naše potrebe.

    “Oni nas posmatraju kao eksperiment u kojem svakih malo treba poslati nekog izaslanika, svakih malo treba doći neko da nam daje određene recepture za mikrorješenja, a ja odgovorno trvdim da su institucije oba entiteta vrlo sposobne da same donose odluke i da će ih puno bolje i kvalitetnije donositi onda kad budu imali potpunu autonomiju da se ponašaju u skladu s Ustavom i zakonom”, kaže predsjednik Srpske Željka Cvijanović.

    Dolazak britanskih vojnih stručnjaka neće imati nikakvog pretjeranog značaja, osim psihološkog. Da je to nešto što bi trebalo dati krila opoziciji koja je otvoreno prozapadno orjentisana, smatra politikolog Nenad Kecmanović.

    “Oni tom gomilom vojnika i vozila, koji će se kretati narednih mjeseci kroz Republiku Srpsku, žele da stvore utisak da aktuelna i legalna vlast u Srpskoj, koja je pobijedila na fer izborima, na neki način nije u svojoj kući nego na okupiranoj teritoriji”, kaže politikolog Nenad Kecmanović.

    Britanski premijer Boris Džonson izjavio je da London ne može dozvoliti da Balkan postane još jedno “igralište za pogubne težnje ruskog predsjednika Vladimira Putina”. Zbog toga je, kaže, jačanje misije NATO-a i unapređenje stabilnosti i bezbjednosti u BiH njihov cilj.

  • Češka preuzima predsjedavanje EU

    Češka preuzima predsjedavanje EU

    Češka sutra preuzima predsjedavanje EU od Francuske, a proširenje će, iako nije navedeno među konkretnim češkim prioritetima, ostati važna tema tokom predsjedavanja.

    Naime, kako je objasnila Sonja Ubović, zamjenica ambasadora Češke u BiH, ukrajinski rat je promijenio prvobitne planove za predsjedavanje, te je istakla da su zbog toga bezbjednosne teme, ekologija i energetska nezavisnost od Rusije, kao i pomoć Ukrajini teme koje su došle u prvi plan.

    “Region zapadnog Balkana je tradicionalni portfolio naše spoljne politike i to će biti jedan od prioriteta naše politike tokom predsjedavanja. Vjerovatno vam je poznato da Češka podržava priključenje zemalja regiona zapadnog Balkana EU i s tim ćemo i nastaviti. Ukazaćemo na potrebu strateškog pristupa EU zemljama zapadnog Balkana s ciljem napretka u procesu integracija jer smatramo da je politika proširenja osnovno strateško sredstvo EU u cilju očuvanja mira i stabilnosti u Evropi”, rekla je Ubovićeva za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče BiH, istakla je da iako nije došlo do konsenzusa u vezi s kandidaturom BiH na proteklom samitu, BiH je dobila konkretnu ponudu da se ovom temom EU ponovo pozabavi krajem godine.

    “Zemlja predsjedavajuća EU nije bitna samo po tome što stavlja teme na evropski sto, nego je možda još važnije to da je ona bitna i zato što koordiniše stavove i mišljenja unutar EU. Međutim, nijedna predsjedavajuća zemlja nema čarobni štapić i ne može da utiče na stavove drugih zemalja ako nema dovoljno napretka”, naglasila je ona i pozvala BiH da na zaključke Evropskog savjeta odgovori konkretnom akcijom.

    Među temama koje je Vlada Češke navela kao prioritete su Ukrajina, energetska bezbjednost, jačanje odbrambenih kapaciteta EU, jačanje otpornosti evropske ekonomije i jačanje demokratskih institucija.

    Faris Kočan, ekspert za evropske integracije i proširenje, za “Nezavisne novine” kaže da će fokus Češke tokom predsjedavanja biti ukrajinski rat, pitanje inflacije u evrozoni i problemi koji se odnose na razvoj vještačke inteligencije.

    “Proširenje nije na agendi, ali Češku vidimo kao državu koja nije protiv proširenja. Više ćemo saznati u decembru, barem kako sada izgleda, kada se očekuje rješenje za blokadu Sjeverne Makedonije i izvještaja Evropske komisije vezano za 14 prioriteta koji važe za BiH. Ako ovdje dođe do nekog napretka, onda će češko predsjedavanje biti posmatrano uspješnim kada pričamo o proširenju”, ocijenio je on.

    Što se tiče francuskog predsjedavanja, koje je zaključeno danas, proširenje je bilo na agendi i organizovan je samit EU – zapadni Balkan, ali zbog Ukrajine uslijedio je geopolitički potres zbog kojeg je EU prioritetizovala pružanje podrške Ukrajini, a zapadni Balkan je ostao u drugom planu.

    I Kočan smatra da je ukrajinski rat poremetio početne planove i kad je u pitanju proširenje i teme koje je Francuska kandidovala na samitu sa zapadnim Balkanom.

    “Ono što je najviše proisteklo s prethodnog Evropskog samita je kandidatura za Ukrajinu i Moldaviju, a kad je zapadni Balkan u pitanju došlo je do Investicionog plana za zapadni Balkan. Francuska je pokušala pronaći rješenje za bugarski veto, ali je rješenje, kako se čini, neprihvatljivo za Sjevernu Makedoniju”, ističe Kočan i dodaje da je kao pokušaj spasavanja politike prema zapadnom Balkanu došlo do francuske ideje o političkoj uniji EU i zemalja u Evropi koji su izvan bloka, što se ponajviše odnosi na zapadni Balkan.

  • Milanović upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

    Milanović upozorio na opasnost od destabilizacije BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozorio je lidere NATO, koji su danas završili trodnevni samit u Madridu, da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine mogla imati ozbiljne implikacije za region i NATO.

    Milanović je, navodi se u saopštenju iz njegovog kabineta, u govoru želio da skrene pažnju na neke ozbiljne bezbjednosne probleme koje Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, tačnije u Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.

    “Događaji u Bosni i Hercegovini imaju direktan uticaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imaće ozbiljne implikacije za širi region i NATO. Nadamo se da nece biti prekasno da preokrenemo situaciju”, rekao je Milanović u obraćanju šefovima država ili vlada država članica NATO.

    Milanović je kazao da se bosanskohercegovackim Hrvatima sistemski onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika i time se postepeno obespravljuju.

    “Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može da učini potezom pera, koristeći svoja tzv. Bonska ovlašćenja. Ukoliko Visoki predstavnik neće da se bavi takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao”, rekao je Milanović.

    On je pozvao da se kreiranje politike prema BiH vrati na nivo državnika kako je bilo u vrijeme zaključivanja Dejtonsko/Pariskog sporazuma.

    Dodao je da se pritom ne smije zanemariti zabrinjavajuće stanje u BiH i na zapadnom Balkanu.

    Milanović je tokom samita u Madridu imao bilateralni razgovor s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom i sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

  • Putin: Zapad sam upao u zamku

    Putin: Zapad sam upao u zamku

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da je kolektivni Zapad sam upao u zamku, jer nije na vrijeme predvidio trendove slabljenja svoje globalne dominacije.

    Putin je dodao da se to dogodilo jer Zapad nije bio u stanju da analizira razvoj situacije u svijetu i predvidi slabljenje svog uticaja

    Govoreći u sjedištu Spoljne obavještajne službe Ruske Federacije, povodom stogodišnjice ruske obavještajne službe, Putin je istakao da je njen prioritet strateško predviđanje razvoja međunarodnih procesa, prenosi RIA “Novosti”.

    Putin je danas položio crvene ruže na spomenik ruskim obavještajcima ispred sjedišta Spoljne obavještajne službe.