Autor: INFO

  • Opozicija iz Srpske sutra ide u CIK u Sarajevo

    Opozicija iz Srpske sutra ide u CIK u Sarajevo

    Opozicija iz Republike Srpske sutra idu u Centralnu izvornu komisiju BiH da preda žalbu na utvrđene rezultate izbora za predsjednika Republike Srpske, saznaje Srpskainfo.

    Plan je bio da se u Sarajevu organizuje masovniji protest građana, ali su shvatili da bi to bilo veoma teško. Pa će na kraju, opozicione prvake da prati „određena grupa građana“.

    -Prije svega, u SDS vlada rezignacija, kako zbog loših rezultata izbora, tako i zbog činjenice da je gotovo nemoguće organizovati masovan protest glasača iz Srpske u sred Sarajeva. Lider SDS, Mirko Šarović, na jučerašnji sastanak u Istočnom Sarajevu pozvao je i članove Predsjedništva SDS, ali se nisu odazvali – tvrdi naš izvor.

    Lideri SDS, PDP i Liste Za pravdu i red danas će u Istočnom Sarajevu održati konferenciju za medije na kojoj će zvanično najaviti odlazak u Sarajevo.

    Podsjećamo, i tokom protesta opozicije u Banjaluci, CIK je pominjana kao sljedeća adresa okupljanja, a to je potvrđeno nakon što je CIK objavila rezultate ponovnog kontrolnog brojanja za predsjednika RS, prema kojima je takođe Milorad Dodik pobijedio Jelenu Trivić.

  • Odbijen Dodikov prijedlog da se Šmit udalji iz BiH

    Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su da se u dnevni red uvrsti prijedlog Milorada Dodika da se Predsjedništvo odredi prema Kristijanu Šmitu.

    Dodik je tražio da se Šmitovo ponašanje proglasi neustavnim i da se “udalji iz BiH u svjetlu činjenice da je BiH pred dobijanjem kandidatskog statusa”.

    Dodikov prijedlog nije uvršten u dnevni red sjednice Predsjedništva BiH niti se o njemu raspravljalo.

  • Uhapšen novoizabrani poslanik SDS-a

    Uhapšen novoizabrani poslanik SDS-a

    Aleksandar Trninić, novoizabrani poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, uhapšen je jutros zbog sumnje u izborne malverzacije.

    Potvrdili su to za “Nezavisne novine” izvori bliski istrazi, koji dodaju da je, uz Trninića, uhapšeno još nekoliko osoba.

  • Zaraženo još 20 osoba u Srpskoj, nema preminulih

    Zaraženo još 20 osoba u Srpskoj, nema preminulih

    U Republici Srpskoj u posljednja 24 časa virus korona potvrđen je kod 20 lica od 110 testiranih, a nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopšteno je iz republičkog Instituta za javno zdravstvo.

    Virus korona potvrđen je kod 12 muškaraca i osam žena od kojih je pet osoba mlađe, šest srednje i devet starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, sedam osoba je iz Banjaluke, tri iz Bijeljine, dvije sa Pala, po jedna iz Gradiške, Doboja, Laktaša, Milića, Prijedora, Rogatice, Srpca i Šekovića.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Srpskoj je 84 – u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske u Banjaluci 60, a u ostalim bolnicama 24.

    Na respiratoru je šest osoba, pet na UKC-u i jedna u Opštoj bolnici Doboj.

    U Republici Srpskoj od početka pandemije do danas virus korona potvrđen je kod 119.679 osoba, a preminulo je 6.567 ljudi.

    Na virus korona testirano je 445.261 lice.

  • Cijena nafte porasla blizu 97 dolara za barel

    Cijena nafte porasla blizu 97 dolara za barel

    Cijene nafte su porasle danas nastavljajući oporavak sa prethodne sesije od skoro 3,0 odsto, pošto su optimizam u vezi s rekordnim izvozom “crnog zlata” iz SAD i znaci splašnjavanja straha od recesije prevagnuli nad zabrinutošću zbog slabe tražnje u Kini.
    Podaci američke Uprave za energetske informacije pokazuju da je izvoz sirove nafte i naftnih derivata iz SAD skočio prošle nedjelje za 2,0 miliona barela na 11,4 miliona barela dnevno, uprkos pritiscima Vašingtona na izvoznike da šalju manje goriva u inostranstvo i da povećavaju domaće zalihe, prenio je Fajnenšel tajms.

    Evropska nafta Brent je poskupjela za 1,27 posto na kasnom popodnevnom trgovanju po srednjoevropskom vremenu na 96,91 dolar za barel, prema podacima sa portala oilprice.com, a američka WTI nafta je ojačala za 1,68 procenata na 89,39 dolara za barel.

    Brige u vezi s kineskom potražnjom zauzdale su veći rast cijena nafte.

    S druge strane, slabljenje američkog dolara, koji je dotakao jednomjesečni minimum prema vodećim rivalima, pružilo je podršku cijenama nafte, jer slabiji dolar čini naftu jeftinijom kupcima koji imaju drugih valute i podstiče apetit investitora za ulaganjem u rizičniju imovinu.

  • Izabrana idejna rješenja fasada u centru grada

    Izabrana idejna rješenja fasada u centru grada

    Autorski tim iz Kine pobjednik je Međunarodnog opšteg javnog konkursa za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje fasada objekata u bloku između Ulica Kralja Petra prvog Karađorđevića, Patrijarha Makarija Sokolovića, Teodora Kolokotronisa i Patre u Banjaluci, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Konkursna komisija je nakon ocjene i bodovanja pristiglih konkursnih radova iz najužeg izbora, rangiranja radova prema kvalitetu ponuđenih rješenja, te uvažavajući svrhu konkursa, cilj konkursnog zadatka kao i kriterijume ocjenjivanja odlučila da dodijeli prvu nagradu za rad pod šifrom autora “32261ZL” u iznosu od 4.000 evra i jednu drugu nagradu za rad pod šifrom autora “26099RL” u iznosu od 2.000 evra.
    Autori prvonagrađenog rada su: Jian Zhang, Difan Zhu i Zongwei Li, a autor drugonagrađenog rada je Mirko Milanović iz Srbije.

    Podsjećamo, konkurs je objavljen 10. juna 2022. i bio je otvoren do 10. avgusta 2022. godine.
    Do isteka roka, digitalno, stiglo je ukupno devet konkursnih radova.

  • Zamjenik visokog predstavnika UN: Nemamo mandat za istragu o biološkim laboratorijama

    Zamjenik visokog predstavnika UN: Nemamo mandat za istragu o biološkim laboratorijama

    UN nemaju ni mandat ni tehničke mogućnosti da istraže optužbe Rusije u vezi sa aktivnošću bioloških laboratorija u Ukrajini, izjavio je zamjenik visokog predstavnika UN Adabej Ebo.
    “Poznato nam je da je Rusija uputila zvaničnu žalbu u skladu sa članom šest Konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja u vezi sa aktivnošću bioloških laboratorija u Ukrajini. Kako je visoki predstavnik UN za pitanja razoružavanja Izumi Nakamicu govorila u martu i aprilu ove godine, UN nisu upoznate ni sa kakvim programima biološkog oružja. To važi i danas. Takođe bih htio da napomenem da UN trenutno nemaju ni mandat, niti tehničke i operativne mogućnosti da istraže te informacije”, rekao je Ebo.

    Prethodno je Rusija podnijela zvaničnu žalbu protiv SAD i Kijeva zbog aktivnosti američkih vojno-bioloških laboratorija u Ukrajini, prenosi “Sputnjik”.

    Ministarstvo odbrane Rusije otkrilo je ranije da su SAD potrošile više od 200 miliona dolara na rad bioloških laboratorija u Ukrajini, koje su učestvovale u američkom vojno-biološkom programu i bavile se, između ostalog, uzročnicima kuge i antraksa.

    Na teritoriji Ukrajine formirana je mreža od više od 30 bioloških laboratorija koje su radile u interesu Pentagona.

  • Danas sjednica kolegijuma NS RS: Razgovor o terminu posebne sjednice

    Danas sjednica kolegijuma NS RS: Razgovor o terminu posebne sjednice

    U Banjaluci će danas biti održana sjednica Kolegijuma Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi trebalo da bude utvrđen prijedlog dnevnog reda i termin održavanja posebne sjednice parlamenta Srpske.
    Sjednicu je sazvao predsjednik Narodne skupštimne Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Sjednica Kolegijuma zakazana je za 11.00 časova, najavljeno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

  • “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” o pobjedi Dodika: Važna pobjeda srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom

    “Ruska gazeta” objavila je da izbor Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske predstavlja važnu pobjedu srpskog naroda nad kolektivnim Zapadom.
    Ovaj ruski medij pita zašto je ovaj političar tako neprijatan Vašingtonu, Londonu i Briselu, ali i odgovara da je to očigledno vezano za njegove patriotske stavove, nastojanja za učvršćivanje ekonomskog položaja Republike Srpske, uključujući jačanje odnosa sa Mosvom.

    “Ruska gazeta” navodi da Zapad smatra BiH svojom kolonijom i da tu ne želi da vidi samostalne igrače.

    Dodik je ovaj ruski medij rekao da je Ruska Federacija najvažniji diplomatski saveznik Republike Srpske, jer štiti interese srpskog entiteta na međunarodnoj političkoj sceni i u okviru ključnih organizacija, posebno u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Rusija je garant opstanka Srba u BiH u ovo nestabilno i neizvjesno vrijeme”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska od osnivanja podržava najbližu saradnju sa Ruskom Federacijom, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    On je istakao da je za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod izuzetno važna ekonomska saradnja sa Rusijom, posebno u okviru energetskih projekata, u kojima Moskva nastupa kao strateški partner.

    Dodik je ocijenio da postoji mnogo načina za poboljšanje političkih i ekonomskih odnosa između Rusije i Republike Srpske, a posebno su, kaže, neiskorišteni u punoj mjeri potencijali saradnje u oblasti kulture i obrazovanja.

    “Obradovao sam se kad sam čuo da Rusija napušta bolonjski sistem obrazovanja”, rekao je Dodik i dodao da mu je dobro poznato kakvi su problemi sa ovakim načinom obrazovanja u Srpskoj.

    On je naglasio da omladina u Srpskoj treba da uči ruski jezik, a potom da studira na ruskim univerzitetima, te da samo na taj način mogu da se uspostave duboke kulturne veze među Rusima i Srbima, na kojima će zatim biti lako uspostavljati političku i ekonomsku saradnju.

    Govoreći o Peterburškom međunarodnom ekonomskom forumu, Dodik je istakao da je taj forum odlično mjesto za političke i poslovne susrete, a da je za njega posebno važan zbog mogućnosti susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji, kako je rekao, u potpunosti dijeli borbu Srpske za njena garantovana prava u okviru Ustava BiH.

    On je podsjetio da je ruskog predsjednika upoznao o aktivnostima rukovodstva Republike Srpske, zahvaljujući kojima je spriječeno uvođenje sankcija BiH prema Rusiji, na čemu su insistirali Vašington i Brisel, a podržavali Bošnjaci u zajedničkim institucijama.

    Dodik je naglasio da je saradnja sa Rusijom u sferi energetike strateški važna za Republiku Srpsku, da nema alternative ruskom gasu, da Srpska ima ozbiljne planove za gasifikaciju svih velikih gradova, kao i izgradnju gasnih elektrana.

    “U BiH gas danas najviše koristi Sarajevo i to po povlaštenim cijenama, koje smo mi, Srbi, dogovorili u Sankt Peterburgu sa našim ruskim partnerima. Uprkos tome, Bošnjaci u BiH vode antirusku politiku i ometaju sve projekte koje Srpska nastoji da realizuje sa Rusijom”, dodao je Dodik.

    Govoreći o odnosu Zapada prema Rusima i Srbima, Dodik je rekao taj odnos ima civilizacijski i geopolitički karakter. On je, između ostalog, ukazao i na posljedice NATO agresije na Republiku Srpsku.

    Za Ukrajinu je rekao da je tamošnji konflikt direktna posljedica širenja NATO-a na istok, a stvarni cilj je Rusija, njeno zaustavljanje, na kraju uništenje.

    “Na Ukrajini danas cijeli kolektivni Zapad učestvuje u konfliktu sa Rusijom. Devedesetih godina prošlog vijeka zapadni mediji nazivali su Srbe krivcima za sve nevolje, odnosno, mi smo bili loši momci u novom svjetskom poretku. Zato je danas meni savršeno jasno zašto je veliki srpski istoričar Milorad Ekmečić upozoravao na to da je ‘srbofobija samo dijete rusofobije’”, zaključio je Dodik.

  • Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Šolc i Makron prijete trgovinskom osvetom Bajdenu

    Nakon što su se javno posvađali, Olaf Šolc i Emanuel Makron pronašli su nešto u čemu se slažu; pojačanu uzbunu zbog nepoštene konkurencije iz SAD-a i potencijalnu potrebu da Evropa uzvrati udarac.

    Njemački kancelar i francuski predsjednik razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti tokom gotovo tri i po sata razgovora uz ručak u Parizu u srijedu.

    Složili su se da nedavni planovi američkih državnih subvencija predstavljaju mjere koje narušavaju tržište koje imaju za cilj uvjeriti kompanije da prebace svoju proizvodnju u SAD, prema osobama upoznatim s njihovim razgovorima. I to je problem kojim žele da se pozabavi Evropska unija.

    Susret umova o ovom pitanju uslijedio je nakon javnih neslaganja posljednjih sedmica o ključnim političkim pitanjima kao što su energija i odbrana, razbijajući ono što se često smatra centralnim političkim savezom EU-a između njene dvije najveće privrede.

    Ali, iako je njihov ručak bio u neugodnoj pozadini, oba su se lidera složila da EU ne može ostati besposlena ako Vašington nastavi sa svojim Zakonom o smanjenju inflacije, koji nudi smanjenje poreza i energetske olakšice za kompanije koje ulažu na tlu SAD-a, u sadašnjem obliku.

    Konkretno, nedavno potpisani američki zakon podstiče potrošače da kupuju američko kada je riječ o odabiru električnih vozila – što je potez koji je posebno naljutio velike automobilske industrije koje rade u Francuskoj i Njemačkoj.

    Makron je prvi javno objavio oštro upozorenje. “Potreban nam je Zakon o kupovini evropskog tržišta poput Amerikanaca, moramo rezervisati subvencije za naše evropske proizvođače”, rekao je francuski predsjednik u srijedu naveče u intervjuu za TV kanal France 2, misleći posebno na državne subvencije za električne automobile.

    Makron je takođe spomenuo sličnu zabrinutost zbog konkurencije iz Kine koju subvencionira država.