VRBAS Media

Autor: INFO

  • Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, podnijeli su Ustavnom sudu BiH zahtjeve za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Fedaracije odnosno Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Do sada je Ustavni sud uvijek stajao na strani stranog predstavnika, a da li će tako biti i ovaj put, kada su njegovim odlukama pogođeni interesi Bošnjaka u BiH?

    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, podsjeća da je Ustavni sud BiH do sada izbjegavao da ocjenjuje formalnu ustavnost bilo koje odluke visokog predstavnika koji je nadustavni faktor.

    – Zbog toga što on nijednim aneksom ili Dejtonskim sporazumom nije dobio ovlaštenja koja je sam sebi prisvojio. Osim toga, on osnovu za te odluke crpi iz odluka Savjeta za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora, koji nisu uopšte organi koje spominje Dejtonski mirovni sporazum. Oni su se navodno upuštali samo u ocjenu materijalne ustavnosti njegovih akata; dakle, preispitivali su da li su oni sadržinski u skladu sa Ustavom. Cijela ta konstrukcija, naravno, nije umna. Ali, kada su i ocjenjivali tu vrstu ustavnosti, mislim da nisu postupali kako treba. Teško se može očekivati da će i sada, u ovoj situaciji, postupiti drugačije, osim podržati odluke visokog predstavnika – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Inače, do sada smo gledali nekoliko veoma sličnih situacija, a jedna od njih bila je 13. januara 2000, kada je visoki predstavnik nametnuo Zakon o državnoj graničnoj službi BiH, nakon što PS BiH nije usvojila nacrt tog zakona.

    Tada je 11 članova Predstavničkog doma BiH podnijelo Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti. Sud je 3. novembra 2000. odlučio da je zakon u skladu sa Ustavom BiH. Tadašnje obrazloženje Ustavnog suda BiH, kao i mnogim slučajevima kasnije, bilo je nevjerovatno: pravdali su se time da su i Njemačka i Austrija nakon Drugog svjetskog rata imale međunarodnog predstavnika koji je djelovao slično kao ovaj u BiH!?

    – Akti koje su donosile međunarodne vlasti su često bivali donošeni u ime država pod kontrolom – piše u obrazloženju ove odluke.

    Sudije su prije 22 godine još zaključile da se takva situacija svodi na neku vrstu funkcionalne dualnosti: jedna vlast jednog pravnog sistema interveniše u drugom pravnom sistemu, čime njene funkcije postaju dualne.

    – Isto vrijedi i za visokog predstavnika: međunarodna zajednica mu je povjerila posebna ovlaštenja i njegov mandat je međunarodnog karaktera. U konkretnom slučaju, visoki predstavnik – čija ovlaštenja koja proizilaze iz Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i Bonske deklaracije, nisu podložne kontroli Ustavnog suda, kao ni vršenje tih ovlasti – intervenisao je u pravni sistem BiH, zamenjujući domaće vlasti. U tom pogledu on je, stoga, djelovao kao vlast BiH, a zakon koji je on donio je prirode domaćeg zakona, te se mora smatrati zakonom BiH – navodi se u ovoj odluci iz 2000. godine.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit nije imenovan rezolucijom SB UN i za visokog predstavnika ga, samim tim, ne priznaju Rusija, Kina, ali ni Republika Srpska. Izmjene koje je unio u zakonodavstvo i federalni Ustav veoma je teško objasniti u teoriji, a odnose se na bržu prohodnost zakona u FBiH, imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, ali i na izbor delegata u federalni Dom naroda.

    Kako je u apelaciji naveo Komšić, Šmit je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana BiH, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

    – Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u entitetu Federacija BiH, Šmit je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane BiH u stanje pravne nesigurnosti. Posebno iz razloga što je uvođenjem „posljednjeg popisa“, ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove – navodi se u apelaciji.

    Zahtjevom Džaferovića se traži utvrđivanje nesaglasnosti odredbi osporavanih amandmana i Zakona sa Ustavom BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konsekventno tome načelo vladavine prava, odnosno njegov princip pravne sigurnosti, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

  • Šojgu: “Zadatak izvršen”

    Šojgu: “Zadatak izvršen”

    Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je nakon sastanka sa predsednikom Vladimirom Putinom da su aktivnosti vezane za delimičnu mobilizaciju završene.

    “Zadatak koji podrazumeva mobilizaciju 300.000 građana je izvršen. Nastavak mobilizacije nije predviđen“, rekao je Šojgu i naglasio da se pripremi mobilisanih građana pre njihovog slanja u zonu specijalne operacije pridaje velika pažnja.

    Ministar odbrane preneo je ruskom lideru da je u zonu specijalne operacije do sada poslato 82.000 mobilisanih vojnika, javio je Sputnjik.

    Takođe je rekao i da će svi koji učestvuju u borbenim operacijama u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini dobiti status veterana.

    Istovremeno, ruski predsednik je zahvalio svima koji su organizovali mobilizaciju i poručio da je sada glavni zadatak da svi oni koji su mobilisani prođu svu neophodnu obuku i da dobiju kompletnu opremu.

    „Sada je najvažnije da se oni pripreme i da dobiju svu neophodnu opremu kako bi se osećali sigurno ukoliko bude potrebe da učestvuju u neposrednim borbama“, istakao je Putin i dodao da se na front mogu slati isključivo dobro pripremljeni borci.

  • Abazović: Spreman mi je Đinđićev scenario

    Abazović: Spreman mi je Đinđićev scenario

    Premijer crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović je na kontrolnom saslušanju na Odboru za bezbjednost rekao da mu je jedan strani diplomata rekao da mu se sprema isti scenario kao za ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića.
    Taj diplomata mu je, kaže, rekao da je takav scenario pripremljen kako bi se proizveo utisak da nije likvidiran zbog borbe protiv kriminala, već zbog veze sa kriminalom.
    Metu su mu, kazao je, nacrtali lider DPS i predsjednik države Milo Đukanović, nekadašnji ministar odbrane Predrag Bošković i nedavno smijenjeni ministar odbrane Raško Konjević.

    Naveo je da je borba njegove vlade sa švercom cigareta besprijekorna i da je situacija s kamionom cigareta koji je nestao “bila namještaljka”.

    Ističe da je svaki detalj otkriven i da je zato od direktora Uprave carina Miloševića tražio da podnese ostavku.

    “Spreman sam da odgovaram i da idem u zatvor, ali to neće riješpiti problem šverca. Neki su od šverca stvorili imperije. Četiri čovjeka su izgubila život zbog šverca cigareta – Goran Žugić, Beli Raspopović, Duško Jovanović i Ivo Pukanić”, kazao je Abazović i dodao da je žrtava bilo mnogo više.

    Kad je riječ o Jeleni Maraš, kazao je da je bio cilj da se ide, ne samo protiv Andrije Mandića i Milana Kneževića, već i protiv njega.

    “Cijela akcija je dobro smišljena, ali postoji kosmička pravda i to ne funkcioniše. Vas je na izborima stigla ruka pravde. Tek će da stigne ruka pravde ljude koji permanentno podmeću drugima. To je stiglo i do Brisela”, kazao je Abazović.

    Abazović je otkrio da je targetirao još ljudi koji su povezani sa švercom.

    Đukanović je, kaže, nakon izbora išao u Prištinu da bi pričao protiv njega, a o tome su ga obavijestili, kaže, “ljudi za stolom”.

    “Ako me pitate da li je jedan čovjek iz URA imao kontakt sa licem iz SOCTA (Procjena prijetnje od teškog i organizovanog kriminala) – jeste, samo vezano za Temeljni ugovor. Zašto? Zato što je to lice bilo istaknuti predstavnik, što je njegovo političko pravo, komitskog pokreta. Uredno mi je to prenio i to nema nikakve veze sa švercom cigareta”, kazao je Abazović.

    Rekao je i da će se razočarati ako se sa izvještaja o 4. i 5. septembru prošle godine, kada je na Cetinju ustoličen mitropolit Joanikije, skine oznaka tajnosti.

  • Grupa pritvorenika pripremala ubistvo tužioca Čampare

    Direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević poslao je svim Policijskim upravama depešu u kojoj je naredio da se podignu mjere bezbjednosti zbog saznanja da su planirala dva ubistva, potvrdio je Kostrešević za ATV.
    “Od Državne agencije za istrage i zaštitu zaprimili smo saznanja da za sada neidentifikovana grupa pritvorenika iz predmeta koji se odnosi na dešifrovanje ‘Sky’ aplikacija preuzima konkretne aktivnosti na organizaciju ubistava tužioca Tužilaštva BiH Dubravka Čampare. Ubistvo se planira kao poruka tužiocima Tužilaštava BiH.

    Isti izvor ukazuje da ista gurpa pritvorenika priprema i ubistvo neimenovanog načelnika Policije iz Banjaluke.

    Nalaže se svim Upravama da preduzmu pojačane mjere i aktivnosti na svome području, te u slučaju dolaska do korisnih informacija odmah obavijeste Upravu za organizovani i teški kriminalitet”, potvrdio je za ATV direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević.

  • Pobjeda republikanaca znači kraj pomoći Ukrajini?

    Pobjeda republikanaca znači kraj pomoći Ukrajini?

    Iako ukrajinske snage trenutno solidno stoje na frontu, postoji mogućnost da se sve preokrene i to u samo jednom danu.
    Naime, republikanci su ranije upozoravali da postoji mogućnost da će prekinuti pomoć Ukrajini ako osvoje kontrolu nad američkim Kongresom na predstojećim izborima. Srednji izbori se održavaju dve godine nakon predsjedničkog mandata, odnosno na polovini predsjedničkog mandata. Oni biraju svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 članova Senata, a ovogodišnji izbori biće održani 8. novembra. Dakle tada će konačno postati jasno da li će SAD ostati na strani Kijeva ili ne.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je video na kojem se vidi vatreni niz raketa američke proizvodnje kako osvjetljavaju noćno nebo dok pogađaju svoju metu, dok se u pozadini svira pjesma Metalike.

    Oružje koje su Amerikanci dali Ukrajincima je savremeni višecjevni raketni bacač, poznatiji kao HIMARS. SAD su do sada poslale Ukrajini osamnaest ovih raketnih sistema, u okviru paketa pomoći vrednog 52 milijarde dolara. Vojni eksperti i ukrajinska vlada kažu da je podrška bila ključna za njihovu misiju.

    Mark Kasnije, bivši pukovnik američkih marinaca i stručnjak za odbranu u Centru za strateške i međunarodne studije rekao je da bi bez ovoga poraz Ukrajinaca bio izvjestan.

    Cijeli paket podrške uskoro bi mogao da bude doveden u pitanje jer su republikanci izrazili zabrinutost zbog trošenja toliko novca na Ukrajinu dok se Amerikanci bore sa rastućim troškovima života.

    Šta republikanci kažu o pomoći Ukrajini?
    Ranije u oktobru, lider manjine u Predstavničkom domu Kevin Makarti sugerisao je da Kongres koji kontrolišu republikanci ne bi bio voljan da ispiše „blanko ček” Ukrajini.

    „Mislim da će ljudi biti pogođeni recesijom i neće pisati blanko čekove Ukrajini“, rekao je Makarti.

    Trenutno je njegova stranka favorit za preuzimanje kontrole nad donjim domom Kongresa, koji, prema Ustavu SAD, inicira sve rezolucije o potrošnji. Kao predsjednik, Mekarti bi odlučivao o kojim zakonima će se glasati.

    I drugi republikanci su izrazili slične sumnje. Senator iz Misurija Džoš Houli rekao je u maju da pomoć Ukrajini nije u interesu Amerike i da omogućava Evropi da iskoristi njihovu velikodušnost i da se oslobodi. Komentari su istakli podjele u stranci, pri čemu je bivši potpredsjednik Majk Pens oštro osudio odbranu Putina i članove njegove sopstvene stranke koji bi ih natjerali da se odvoje od svijeta.

    Sa njim se slaže i lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel, koji je pozvao Bijelu kuću da poveća pomoć Ukrajini. Rekao je da bi SAD trebalo da učine više da obezbjede Ukrajini neophodne alate za suprotstavljanje ruskoj agresiji.

    Zanimljivo je da su samo republikanci, njih 57 u Predstavničkom domu i 11 u Senatu, glasali protiv paketa pomoći Ukrajini od 40 miliona dolara ovog proljeća.

    Da li će SAD zaista povući pomoć?
    Zbog toga je glavno pitanje koje se postavlja – šta će se desiti nakon izbora. Britanski poslanik Tobajas Elvud, član parlamentarnog odbora za odbranu rekao je da u Evropi raste zabrinutost za budućnost rata.

    „Ako se Amerika povuče, Putin bi mogao da izvuče pobjedu iz ralja poraza“, rekao je Elvud.

    Ukrajinski zvaničnici i posmatrači sa sjedištem u SAD kažu da je malo vjerovatno da će pomoć biti značajno smanjena, bez obzira na ishod predstojećih izbora.

    Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov vjeruje da pomoć neće biti uskraćena. Takav utisak na njega su ostavili prethodni susreti sa američkim predstavnicima, među kojima su bili i demokrate i republikanci.

    „Mnogi signali su ukazivali na to da će se, bez obzira na to ko će biti na vlasti, dvostranačka podrška Ukrajini nastaviti. Verujem u to“, rekao je Reznikov.

    Džon Herbst, koji je bio američki ambasador u Kijevu između 2003. i 2006. godine, rekao je da bi Makarti mogao biti kriv za zauzimanje političkog stava u korist svoje stranke.

    „Nema sumnje da na populističkoj, Trampovoj strani stranke, postoji skepticizam u pogledu pomoći Ukrajini. Čak i mala količina neprijateljstva prema Ukrajini i izvesnog poštovanja prema Putinovoj Rusiji“, rekao je Herbst.

    Dodao je da postoje dobre šanse da će populističko krilo stranke u Kongresu ojačati nakon izbora, ali da li će ovaj pritisak dovesti do smanjenja finansiranja i dalje je otvoreno pitanje. Demokrate su odgovorile na Makartijeve komentare ponavljajući svoju podršku Ukrajini, iako imaju unutrašnje partijske pobunjenike čije povjerenje moraju da dobiju. Grupa lijevo orijentisanih demokrata povukla je pismo u kome se poziva na rešenje rata u Ukrajini putem pregovora usred optužbi da potkopavaju predsednika Džoa Bajdena.

    Kako američka javnost gleda na rat u Ukrajini?
    Ipak, ankete pokazuju da je američka podrška i dalje jaka, ali ima znakova da jenjava kako se rat odugovlači.

    Prošlog mjeseca, 20 odsto građana reklo je da SAD daju Ukrajini previše pomoći, prema Pev Research-u, u odnosu na 12 u maju i sedam odsto u martu ove godine, prenosi nova.rs.

  • Kako dalje poslije još jednog poraza

    Kako dalje poslije još jednog poraza

    Dan nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila rezultate ponovnog kontrolnog brojanja glasova za predsjednika Republike Srpske, a koji su pokazali da je Milorad Dodik pobjednik izbora, u opoziciji još nisu odlučili šta i kako dalje.

    Izvori Srpskainfo iz vrha najveće opozicione stranke, SDS, tvrde nam da je u toj partiji stanje, najblaže rečeno, haotično te da niko ne zna na koji način nastaviti političku borbu. Iako je lider SDS, Mirko Šarović, nedugo nakon što je CIK objavio Dodikovu pobjedu najavio podnošenje žalbe, naši sagovornici ističu da od toga niko u rukovodstvu stranke ne očekuje ništa spektakularno.

    – Naravno da će biti podnijeta žalba, ali ne treba očekivati da će se bilo šta značajno promijeniti. Narednih dana trebalo bi da se održe sjednice najviših stranačkih organa, pa će se vidjeti šta dalje. Jasno je da ovako više ne ide. Mirko Šarović sigurno odlazi sa čela SDS, a da li će sam podnijeti ostavku ili će se čekati par mjeseci, dok na redovnim unutarstranačkim izborima ne bude izabran njegov nasljednik, manje je bitno – kažu izvori Srpskainfo.

    Član Predsjedništva PDP, Ljubiša Krunić, za naš portal kaže da ni u toj opozicionoj stranci još nisu odlučili o daljim koracima nakon što je CIK juče donio odluku da potvrdi pobjedu Milorada Dodika za predsjednika Srpske.Odluka CIK je svakako skandalozna i predstavlja verifikaciju izbornih krađa, prevara i kriminala. O narednim koracima treba pažljivo promisliti, na koji način nastaviti opozicionu borbu, ali je jasno da se s ovim ne smijemo pomiriti niti tek tako preći preko još jednog ismijavanja narodnoj volji. Građani su demoralisani jer vide da su kriminal i korupcija institucionalno zaštićeni. Borbu protiv ovakvog sistema treba voditi beskompromisno, a na koji način to ćemo da vidimo. Ne smijemo da se pomirimo s krađom, jer se onda postavlja logično pitanje čemu održavanje izbora ako se pobjednik unaprijed zna – kaže Krunić.

    On, između ostalog, dodaje da je sad jasno zbog čega je SNSD, kako kaže, bio žestoki protivnik izmjena Izbornog zakona koje su predviđale skeniranje glasačkih listića, elektronsko glasanje i uvođenje video-nadzora na biračkim mjestima.

    Na naše pitanje da li je opozicija napravila grešku time što je pristala na učešće na izborima bez navedenih novina u izbornom procesu, Krunić odgovara da je „lako biti general poslije bitke“.

    – Naravno da se sada postavlja pitanje da li smo trebali ići na izbore po pravilima koja dopuštaju krađu izborne volje građana. Bez uvođenja skenera, elektronskog glasanja i video-nadzora ne treba pristati na bilo kakve nove izbore. Bilo lokalne ili opšte – smatra Krunić.

  • Planirano ubistvo tužioca i načelnika policije, pronađeno oružje

    Planirano ubistvo tužioca i načelnika policije, pronađeno oružje

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH pretresli su pritvorske jedinice KPZ u Vojkovićima zbog sumnje da su pojedini pritvorenici planirali ubistvo tužioca Tužilaštva BiH, ali i još jednog policijskog načelnika.

    “Provjeravaju su određene informacije, a detaljnije informacije biće poznate po okončanju istrage”, naveo je izvor Srpskainfo iz bezbjednosnih službi.

    Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija BiH Siniša Perković izjavio je da se pretresaju pritvorske jedinice, ali nije želio detaljnije komentarisati slučaj.

    Pripadnici MUP-a Republike Srpske po naredbi Suda BiH pretresli su šest lokacija na teritoriji Sokoca i Han Pijeska i tom prilikom kod jednog lica u Sokocu pronađeno je oružje: jedan snajper i jedna automatska puška.

    Prema saznanjima ATV-a oružje je pronađeno u kući koja je u vlasništvu M.Š.

  • Broj poginulih u poplavama na jugu Filipina porastao na 42

    Broj poginulih u poplavama na jugu Filipina porastao na 42

    Broj poginulih u poplavama i klizištima na jugu Filipina porastao je na 42, dok su spasioci u potrazi za desetinama nestalih, saopštio je danas visoki zvaničnik vlade.

    Ministar unutrašnjih poslova južne autonomne regije Bangsamoro, Nagib Sinarimbo, strahuje da je na filipinskom ostrvu Mindanao još mnogo ljudi zarobljeno u blatu i poplavnim vodama, prenosi Rojters.

    “Taj broj bi mogao da dostigne 80, ali se nadamo da neće biti tako”, naveo je on i dodao da je posebno kritično u mjestu Datu Odin.

    Ministar je rekao da su operacije spasavanja privremeno obustavljene tokom noći i biće nastavljene u subotu ujutro.

    Navodi se da je jak pljusak izazvan približavanjem tropske oluje Nalgae doveo do poplava i klizišta koji su pogodili nekoliko opština u provinciji Mindanao.

    Dodaje se da su vlasti evakuisale nekoliko hiljada ljudi sa putanje tropske oluje, koja bi trebalo da udari u Filipine večeras, naveli su zvaničnici za upravljanje katastrofama.

    Nalgae je donijela vjetrove jačine od 75 kilometara na čas, a otkazani su brojni letovi, dok su škole zatvorene.

  • Pucao na radnike “Elektrokrajine” jer su mu htjeli isključiti struju

    Pucao na radnike “Elektrokrajine” jer su mu htjeli isključiti struju

    B.K. iz Novog Grada osumnjičen je da je pucao na dvojicu radnika “Elektrokrajine” i polomio im kutiju s alatom kada su došli da isključe struju na poslovnom objektu, prilikom radnih zadataka u industrijskoj zoni Poljavnice kod Novog Grada.

    “Napad se desio kada su radnici Terenske jedinice Novi Grad, po standardnom nalogu Direkcije za tržišno snabdijevanje ‘Elektroprivrede RS’, došli da s mreže isključe brojilo poslovnog objekta dotičnog kupca zbog duga za neplaćenu električnu energiju”, navode iz “Elektrokrajine”.

    Kako ističu, napadač je prema radnicima uperio oružje duge cijevi i iz neposredne blizine ispalio jedan hitac, te nogama šutirajući polomio kutiju s radnim alatom koji su koristili radnici.

    “Kada je po drugi put repetirao oružje, radnici su otrčali u službeno vozilo i istim se udaljili. Odmah su pozvali policiju, koja je došla na lice mjesta, privela napadača i izvršila pretres imovine osumnjičenog”, navode iz ovog preduzeća.

    Uprava i kolektiv “Elektrokrajine” najoštrije su osudili brutalni napad i ugrožavanje života radnika, koji, kako navode, samo obavljaju svoj posao od kojeg prehranjuju porodice.

    “Pozdravljamo brzu reakciju policije, koja je privela napadača, te protiv njega najavila podnošenje izvještaja. Ovim putem pozivamo nadležne pravosudne institucije da u predstojećem krivičnom postupku najoštrije sankcionišu dotično lice”, navode iz “Elektrokrajine”.

    Nakon informacije da je B.K. iz Novog Grada iz puške pucao u vazduh, u preteresu objekata koje koristi oduzeti su vojna puška s optičkim nišanom i okvirom sa šest metaka, te tri zamotuljka materije za koju se sumnja da je marihuana, naveli su iz Policijske uprave Prijedor.

    Naime, policija je, kako navode, u četvrtak uhapsila B.K. zbog sumnje da je u Novom Gradu počinio krivična djela ugrožavanje sigurnosti i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja i eksplozivnih materija.

    Nakon kompletiranja predmeta Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor protiv B.K. biće dostavljen izvještaj za počinjena krivična djela, a Osnovnom sudu u Novom Gradu slijedi podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

  • Vučić: “Nemamo više kud”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i zajedno su se iz Niša obratili javnosti.

    Oni su obišli radove na izgradnji gasnog interkonektora Srbija-Bugarska.”Uradićemo sve što treba oko usaglašavanja sa evropskom viznom politikom”, rekao je Vučić nadovezujući se na govor Fon der Lajen.

    “Što se tiče razgovora sa Prištinom ja sam veoma zabrinut. Uradićemo sve što možemo da sačuvamo mir i stabilnost. Mi nemamo više kud”, rekao je Vučić.

    On je skrenuo pažnju na to da je Ursula imala priliku da upozna i nove članove Vlade, te joj se zahvalio na brizi za ljudima u Srbiji.

    Nakon njihovog obraćanja usledila su pitanja novinara, a prvo je bilo vezano za budućnost Srbije u Evropskoj uniji.

    “Proces proširenja se zasniva na zaslugama i to je u rukama zemlje koja hoće da se pridruži EU. U njihovim je rukama da napreduju u reformama, što je izuzetno važno. Do sada ste dosta uradili i radimo zajedno da biste dalji napredak postigli, ali važno je uskladiti se sa našom politikom. Računamo na vas u Srbiji kao na pouzdanog partnera”, rekla je Fon der Lajen.

    “Ja mislim da su oni nama pomagali i više nego što smo očekivali i hvala na svakoj vrsti podrške. Nadam se da ćemo pokušati da ubedimo EU da smo zaslužili da otvorimo još neki klaster, ali nisam siguran”, naveo je Vučić.

    “Mi poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine i to nikada nije dovedeno u pitanje”, dodao je Vučić i naglasio da će Srbija gledati kako da dalje napreduje na putu ka Evropskoj uniji.