VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković o Odluci Ustavnog suda

    Stanivuković o Odluci Ustavnog suda

    Gradonačelnik Draško Stanivuković, nakon što se u medijima pojavila informacija, ali i dio Odluke Ustavnog suda Republike Srpske kojom se osporava donošenje Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banja Luka iz 2018. godine, poručio je da je ovim potezom oboren Regulacioni plan koji je usvojila prethodna gradska administracija, na čelu sa tadašnjim gradonačelnikom Igorom Radojičićem i njegovim zamjenikom Srđanom Amidžićem.

    -Ovim potezom je dokazano da je za vrijeme prošle gradske administracije donošenje ovog regulacionog plana 2018. godine, bilo neustavno i nezakonito, što je danas, prema saznanjima iz medija, Ustavni sud oborio nakon četiri godine. Dakle, podsjećam da je ovaj regulacioni plan usvojen za vrijeme prethodne administracija, 2018. godine, što sam i ranije naglašavao – rekao je on.

    Dodao je kako Grad još uvijek nema uvid u ovu Odluku Ustavnog suda, koju je dobila jedna medijska kuća, te da po dobijanju i analiziranju iste, biće poznati dalji koraci.

    – Odluku moramo detaljno da pročitamo onda kada je dobijemo. Mi smo, ponavljam, radili po Regulacionom planu iz 2018. godine, koji je usvojen tada. Naša dužnost i obaveza je bila da isti poštujemo. Gradska uprava uložila je maksimalne napore da u okviru postojećeg regulacionog plana izvuče što veću koristi za građane. Moram da dodam da Grad u potpunosti pozdravlja sve odluke koje znače pobjedu građana, jer je to naša zajednička pobjeda – zaključio je gradonačelnik.

    Još jednom je napomenuo da će Odluku detaljno da prokomentariše onda kada ista bude dostavljena Gradu Banjoj Luci.

  • Vučić: Četiri kandidata za premijera, veći dio Vlade biće novi ljudi

    Vučić: Četiri kandidata za premijera, veći dio Vlade biće novi ljudi

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će veliki dio nove Vlade Srbije činiti neki drugi ljudi, u odnosu na njene dosadašnje članove, a da su četiri kandidata za premijera.
    Na pitanje da li će neki ministri ostati u vladi, Vučić je odgovorio da neki hoće, ali da dobar dio neće.

    – Ne bih da licitiram, ali veliki dio nove vlade biće neki drugi ljudi – rekao je Vučić za TV Pink.

    Naveo je i da postoje četiri kandidata za premijera, od kojih je, kaže, za dvoje potpuno jasno o kome se radi, do se o dva imena do sada nije spekulisalo u javnosti, jer o njima nije govorio.

    Na konstataciju da mediji spekulišu da bi na čelo vlade mogli Ana Brnabić, Siniša Mali, Marko Đurić i Miloš Vučević, Vučić je rekao da je “pomenula dva od ta četiri kandidata”, dodajući da on posmatra i malo šire.

  • Šeranić se oglasio: Nema sumnji na majmunske boginje u Srpskoj

    Šeranić se oglasio: Nema sumnji na majmunske boginje u Srpskoj

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je danas Srni u Bijeljini da za sada nema nikakvih prijava niti sumnje na majmunske boginje u Srpskoj.

    Šeranić je naglasio da je sistem nadzora podignut na najviši nivo shodno procjeni rizika Instituta za javno zdravstvo.

    “Pratimo svu situaciju na terenu”, rekao je Šeranić.

    On je istakao da Institut rukovodi time kao što rukovodi generalno s nadzorom zaraznih bolesti i da će, ukoliko bude bilo kakve sumnje, javnost biti obaviještena.

    U Sarajevu je potvrđen danas prvi slučaj zaraze majmunskim boginjama u BiH.

  • Proces proširenja mogao bi trajati decenijama

    Proces proširenja mogao bi trajati decenijama

    Pristupni proces zemalja zapadnog Balkana mogao bi trajati decenijama, jer nijedna od zemalja neće u dogledno vrijeme biti spremna da postane članica, navedeno je u najnovijem izvještaju Međunarodne krizne grupe o BiH.

    Iako je rat u Ukrajini, kako navode, podstakao rasprave unutar EU o ubrzavanju pretpristupnog procesa, oni tvrde da ubrzani pristup nije realan.

    “Brisel bi trebalo da bude brutalno iskren, jer čak i usljed novog entuzijazma za veću ujedinjenost koji je stvoren ruskom invazijom na Ukrajinu, puno članstvo je daleko. Sve vlade u regionu treba da pokažu mnogo veći kapacitet za usvajanje evropskih normi prije nego što pristup postane realnost”, navode oni.

    S obzirom na to da je to proces koji bi mogao da potraje, u Međunarodnoj kriznoj grupi preporučuju da EU iskoristi taj period da pronađe druge načine kako da produbi veze sa zemljama zapadnog Balkana i ojača političku i ekonomski saradnju drugim sredstvima koja ne uključuju punopravno članstvo.

    “Uz pomoć Vašingtona, Brisel bi trebalo da nastavi na nekoliko kolosijeka i da prioritizira smirivanje krize. EU i SAD bi trebalo da rade na smirivanju krize u BiH i poboljšaju odnose između Srbije i Kosova”, kažu oni.

    Što se tiče BiH, oni ističu da se kriza sastoji od prijetnji RS za nezavisnošću, bošnjačkog odbijanja da priznaju prava Hrvatima i prijetnje Hrvata da će poslije izbora blokirati institucije ako ne bude izborne reforme.

    Krivci za usporavanje evropskog puta, prema njihovom mišljenju, su i u Briselu i u zemljama regiona, s tim da su, kako navode, glavni razlozi u samim zemljama članicama.

    “Tu postoje ekonomska pitanja, jer će trenutnim tempom biti potrebne decenije da zemlje budu spremne da odole pritiscima tržišne ekonomije. Nijedna od zemalja nije funkcionalna tržišna ekonomija, a životni standard u regionu je daleko ispod evropskog prosjeka. A još veće prepreke su u vladavini prava, jer poštovanje vladavine prava je urušeno u nekim zemljama, kao i demokratske norme”, ističu oni.

    Oni naglašavaju da su Rusija, Kina i Zapad ušli u međusobne obračune zbog uticaja na zapadnom Balkanu i da se Zapad boji da gubi svoj uticaj na štetu ovih zemalja i Turske.

    “Nakon što je splasnuo entuzijazam Zapada iz devedesetih godina prošlog vijeka, mnogi u Briselu i Vašingtonu brinu se da bi vakuum mogli da ispune Rusija, Kina i drugi igrači. Oni gledaju sa zabrinutošću kako srpski lideri u Beogradu i Banjaluci dobijaju termine kod ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako kineske firme šire svoju investicionu mrežu, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan organizuje turneje cijelim regionom”, navode oni.

    Kao primjer gubljenja zapadnog uticaja oni ističu imenovanje njemačkog političara Kristijana Šmita za visokog predstavnika bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN i kojeg RS ne priznaje, za šta, kako navode, imaju podršku Rusije i Kine.

    “Ovo je imalo za efekat da su njegova izvršna ovlaštenja na tankom ledu. Jer ako bi Šmit iskoristio svoja ovlaštenja da ukine zakone ili ukloni zvaničnike s pozicija, Banjaluka bi se mogla osloniti na kinesku i rusku podršku za odbacivanje njegovih poteza. U praksi, oni su već pokazali spremnost da visokog predstavnika ignorišu”, navedeno je u ovom dokumentu.

    Što se tiče djela odgovornosti u EU za stagnaciju, oni ističu da se radi o odnosu pojedinih zemalja članica prema proširenju, ilustrujući to najavom Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, o stvaranju političke zajednice između EU i evropskih zemalja koje nisu članice.

    “Dio problema je u tome što su EU i uticajne zemlje u EU i dalje nejasne kada je u pitanju namjera da prime nove članice ili da preduzmu korake ka većoj integraciji”, naglašeno je, uz napomenu da su dosadašnji uspjesi EU i SAD u regionu u velikoj mjeri ovisili o tome da je zemljama u izgled stavljeno članstvo u evropskom bloku.

    Ova strategija, naglašavaju, sada počinje da pokazuje svoja ograničenja, uključujući i jednoglasni način donošenja odluka unutar Evropskog savjeta.

  • Dodik poručio da šef Delegacije EU u BiH nema empatije prema Srbima

    Dodik poručio da šef Delegacije EU u BiH nema empatije prema Srbima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da šef Delegacije EU Johan Satler vrijeđa srpske žrtve i srpski narod, te da se sa ljudima poput njega ne može postići pomirenje u BiH.

    Kada ga uhvati emocija, onda kaže da su slike koje su istaknute, provokacija. Kako sa takvim ljudima, kao što je on, da se postigne pomirenje u BiH? Kakvo pomirenje, maksimalno što mi možemo je da živimo jedni pored drugih u miru, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini, komentarišući Satlerovo vrijeđanje srpskih žrtava.

    Dodik je poručio da su “idealni” međunarodni koncepti zajedništva u BiH promašeni i da se zato pokušavaju okriviti lokalni političari.

    – Da smo mi mogli da napravimo jedan dogovor i da izgradimo novi sistem ovdje, on bi bio daleko uspješniji od inputa koji dolaze Evrope – rekao je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH rekao je da srpski narod podržava ono što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali da neće biti BiH onakve kakvom Evropa hoće da je napravi.

    – To što oni kažu da je to separacija, a šta je ovo što oni ruše međunarodni ugovor koji se zove Dejtonski sporazum? Kako se to zove, kada pošaljete čovjeka koji nije imenovan u Savjetu bezbjednosti da bude navodni visoki predstavnik? Kako se zovu sve te intervencije koje oni rade, kako se zove to što oni smatraju da je muslimanska žrtva vrednija nego srpska i da to dijele? – upitao je Dodik.

    Dodik je rekao da ne postoji empatija prema srpskom stradanju i da Satler u BiH provodi politike koje su veoma jasne.

    – Ja sam i prije godinu dana s njim razgovarao na jednom sastanku, rekao sam mu da je vidljivo da opet Austrija i Njemačka žele ovdje da odlučuju o svemu i da je on dio tog rješenja. To slušamo svaki dan, a imate i onih koji ovdje u Republici Srpskoj najčešće kažu da niko ne prijeti Srpskoj, pa bi to pitanje više bilo za njih nego za mene – rekao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da je juče, čuvši da Njemačka ponovo govori o sankcijama, rekao da će ih sam sebi uvesti, jer nema ni potrebe da ide u Njemačku.

  • Vučić: Nisam otišao u Srebrenicu jer tamo nisam dobrodošao

    Vučić: Nisam otišao u Srebrenicu jer tamo nisam dobrodošao

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da nije otišao u Srebrenicu zato što tamo nije dobrodošao, te ocijenio da je ove godine bila žešća kampanja sa više mržnje usmjerene prema srpskom narodu.

    Vučić je istakao da je “ćutao 11. jula”, zato što bi Srbija bila izložena najbrutalnijim napadima, jer ne bi izgovorio “magičnu reč koju oni žele da čuju”.

    “Zato što neko ne želi od nas da oseti pijetet, ne želi da vidi poštovanje žrtvama, već želi pravnu formulaciju da bi mogao na tome da zasniva neke druge političke poteze u budućnosti – a to je ukidanje Republike Srpske, kompenzacione mere i dalje mere protiv Srbije”, rekao je Vučić za TV “Pink”.

    Predsjednik Srbije ukazao je da nije tu riječ o poštovanju prema žrtvama i emocijama, nego o nečemu što neko misli da na takav način može da gradi svoju budućnost.

    Vučić je rekao da je 11. jul težak dan zločina nad Bošnjacima, ali i da ima mnogo teških dana u godini, kao i mnogo drugačijeg viđenja.

    “Ono što je ove godine bilo jasnije naglašenije bila je snažnija kampanja i više mržnje prema srpskom narodu i možda nažalost više pogrešnih odgovora”, naveo je Vučić.

    On je ocijenio da se ponekad čini kao da svi na Balkanu “čekaju drugo poluvreme”, sa mnogo strasti, emocija i mržnje, te da Srbija to mora da izbjegne po svaku cijenu, ali ne zato što je slabija.

    Vučić je podsjetio da je otišao u Srebrenicu prije sedam godina, pa da su bošnjački političari rekli da je to bila provokacija.

    “Šta god da uradite i šta god da kažete nikada nije dovoljno dobro zato što Srbija, po nekima, mora da bude unižena”, rekao je Vučić.

    On je rekao da razumije zašto Zapad vodi računa o Srebrenici, ali da ne razumije kako ne dolaze na pomen jasenovačkim žrtvama pod izgovorom da će prisustvovati ruski ambasador, kao ni zašto nema rezolucije u Evropskom parlamentu o zločinima nad srpskim narodom ili zašto je dozvoljeno da se govori o ulicama Mile Budaka i Jure Francetića u Mostaru, ali ne na teritoriji članice EU – Hrvatske.

    Vučić je ukazao da na sve to odgovor Srbije mora biti jačanje nacionalne svijesti i veza sa srpskim narodom, te ukazao da to nije stvaranje nikakve velike Srbije, nove države, već čuvanje srpskog jezika i kulture.

    “Imamo tri zadatka: pod jedan, da podižemo nacionalnu svest, čuvamo jezik i kulturu, dva – da pokažemo poštovanje prema drugima i pod tri – da čuvamo mir i stabilnost, da time čuvamo svoju državu i njenu budućnost”, rekao je Vučić.

    On je ukazao da srpski odgovor ne treba da bude mržnja, već ekonomski rast.

    Vučić je ukazao da je, uprkos svemu, za Srbe važno da grade najbolje odnose sa Bošnjacima koliko god je to moguće, jer u suprotnom sve drugo bi “odvelo u katastrofu”.

    Upitan za izjavu šefa Delegacije Evropske unije u BiH Johana Satlera da je pomirenje uvreda za žrtve, Vučić je rekao da mu je video goru izjavu.

    “Komplikovana je ta izjava. Video sam mu ja goru izjavu u kojoj je govorio da je svako pominjanje srpskih žrtava u stvari provokacija”, dodao je Vučić.

    Upitan kako je moguće da to kaže predstavnik EU, Vučić je odgovorio pitanjem: “Kada je Evropski parlament doneo rezoluciju o Jasenovcu?”.

  • Super Mjesec viđen po celom svetu – još uvek nije kasno, pogledajte kroz prozor

    Super Mjesec viđen po celom svetu – još uvek nije kasno, pogledajte kroz prozor

    Super Mjesec pojavio se večeras na nebu, a slike ovog fenomena stižu iz svakog kraja sveta.

    Neverovatne slike stizale su iz Kine, Turske, Španije…

    Ovo je najveći i najsjajniji super Mjesec ove godine.

    Postoji mnogo debata oko toga da li zaista pun mesec utiče na kvalitet sna. Godinama se proučava uticaj meseca na ponašanje i zdravlje ljudi.


    Uticaj mjeseca na plimu i oseku je odavno naučno dokazan, no još postoji puno nepoznanica kad je u pitanju uticaj meseca na biljke, životinje i ljude. Čini se kako to nisu “bapske priče”. Istraživanja pokazuju kako pun Mesec i Mesečeve mene zaista utiču na spavanje i kvalitet sna.

    Mesečev ciklus

    Koliko veliki mjesec ćemo videti u njegovoj punoj fazi zavisi od položaja Zemlje, Meseca i Sunca u odnosu jedno na drugo dok se rotiraju. Svakih 29,5 dana događa se pun Mesec – kada se sunčeva svetlost odbija od strane Meseca koju možemo videti sa Zemlje. To stvara efekat svetle kugle koju povezujemo s punim Mesecom.

    Tokom faze mladog Mjeseca sunčeva svetlost se odbija od strane Meseca koju ne možemo videti sa Zemlje, pa nam se tih noći čini kako Meseca uoptše nema, piše verywellhealth.

  • “Kriza nije neizbežna ni ako Rusija zaustavi gas”

    “Kriza nije neizbežna ni ako Rusija zaustavi gas”

    “Nemačka ne mora da potone u krizu ni ako Rusija potpuno zaustavi isporuku gasa.”

    To je ocenila Klaudija Kemfert, stručnjak Instituta za privredna istraživanja (DIW). Hoće li i tada biti nestašice, naime, zavisi od nekoliko faktora.Ruski gasni monopol Gasprom je u petak zbog planiranog remonta isključio gasovod Severni tok 1, glavnu arteriju snabdevanja Nemačke. Međutim, političari u Berlinu brinu hoće li Rusija, zbog ukrajinskog sukoba, slavinu ponovo odvrnuti kada obavi desetodnevne radove, prenosi dpa.

    Vlada može da izbegne nestašice dogovori uvoz iz drugih zemalja, stalno dopunjuje skladišta i ako podstakne javnost da štedi gas, rekla je Kemfertova.

    “Ima još mogućnosti, ali ako dobro rešimo samo prve tri, ne vidim da se zaista suočavamo sa nestašicom”, dodala je.

    Nemačkoj su su alternativni izvori prirodnog gasa do sada bile Holandija i Norveška.

    Ministar privrede Robert Habek je o uvozu tečnog prirodnog gasa (LPG) razgovarao proletos u Kataru, ali ostaje da se vidi je li uspeo da dogovori uvoz LPG i koliko ostaje da se vidi.

    Nemačka polako ali stabilno dopunjuje i skladišta, koja su sada na oko 65 odsto kapaciteta.

    Uz to, vlada i Savezna agencija za mrežne sisteme su više puta stanovništvo i privredu pozvali da štede energiju.

  • Kontranapad osuđen na propast: “Ukrajina ima problem”

    Kontranapad osuđen na propast: “Ukrajina ima problem”

    Vojni ekspert Aleksej Leonkov smatra da Oružane snage Ukrajine nisu u mogućnosti da izvedu kontranapade na bojnom polju.

    Prema njegovim rečima, Oružane snage Ukrajine imaju problem zbog nedostatka resursa.”Ne možete samo da uđete u tenk i krenete. Za rezervoar je potrebno gorivo, ulje, municija, baza, vozilo BRM koje će ga izvući. Pored toga, trebalo bi da postoji artiljerija, minobacači, pešadija, haubice, municija, sanitarna i logistička podrška”, rekao je Leonkov. Sva ova oprema može biti koncentrisana na mestima gde je planirana ofanziva. Iz tog razloga je važna i brzina dopunjavanja municije.

    Leonkov je podsetio da milionska armija treba da se hrani.

    Dakle, pored trupa trebalo bi da budu puni magacini, voda, pokretne kuhinje i gorivo u rezervoarima.

    Takvih velikih priprema nema nigde u južnom pravcu.

  • Ukrajina odlučila: “Prekidamo”

    Ukrajina odlučila: “Prekidamo”

    Ukrajina je odlučila da danas prekine diplomatske odnose sa Severnom Korejom.

    Ukrajina je ovu odluku donela nakon što je Pjongjang priznao samoproglašene Donjecku Narodnu Republiku (DNR) i Lugansku Narodnu Republiku (LNR), saopštilo je ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova.

    “Na ovu odluku gledamo kao na pokušaj Pjongjanga da podrije suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine”, navodi se u saopštenju ministarstva, preneo je TAS S.

    Lider DNR Denis Pušilin je danas rekao da je priznanje Pjongjanga “još jedna pobeda diplomatije” te teritorije.

    “Međunarodni status Donjecke Narodne Republike i njena državnost nastavljaju da jačaju. Ovo je još jedna pobeda naše diplomatije”, objavio je Pušilin na Telegramu, prenela je agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, ova odluka će biti osnova za dalji razvoj odnosa sa Severnom Korejom, pored ostalog i u sferi ekonomije.