VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Bajdene, igraš se vatrom. Izgorećeš se”

    “Bajdene, igraš se vatrom. Izgorećeš se”

    Predsednik Kine Si Đinping poručio je američkom predsedniku Džozefu Bajdenu da se igra vatrom po pitanju Tajvana.

    Ovo je peti telefonski razgovor lidera dve nacije, a kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Bajdenu da je njegova politika na Tajvanu opasna i da će se na kraju vratiti Vašingtonu kao bumerang.
    “Onaj ko se igra vatrom sigurno će se izgoreti”, rekao je Si Bajdenu, prenela je kineska televizija CCTV u četvrtak.
    “Šefovi država imali su detaljnu komunikaciju i razmenu mišljenja o odnosima Kine i SAD i pitanjima od zajedničkog interesa”, izvestila je CCTV. Telefonski razgovor je navodno trajao 2,5 sata i obuhvatao je teme od Tajvana do tekućih trgovinskih sporova između dve najveće svetske ekonomije.

    Najnoviji spor Vašingtona i Pekinga tiče se moguće posete predsednice Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi Tajvanu, ostrvu koje dobija neformalnu odbrambenu podršku od SAD, a koje Kina smatra delom svoje teritorije.
    Peking je saopštio da će eventualnu posetu Pelosi smatrati kao provokaciju i najavio „snažan odgovor“.
    Pelosi bi bila najviši američki zvaničnik koji je posetio Tajvan otkako je republikanac Njut Gingrič posetio to ostrvo 1997. Godine, kada je bio predsednik Predstavničkog doma Kongresa SAD, prenosi V92.
    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđian rekao je ranije novinarima da je kineska strana jasno naznačila SAD u više navrata da se snažno protivi poseti Pelosi Tajvanu.

  • Ambasada Rusije: Šmitova odluka donesena pod spoljnim pritiskom

    Ambasada Rusije: Šmitova odluka donesena pod spoljnim pritiskom

    Očigledno je da je odluka Kristijana Šmita o nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH donesena pod spoljnim pritiskom, koliko god da dobre namjere Šmit nudi kao obrazloženje, stav je Ambasade Rusije u BiH.

    Već sada u uslovima konačne propasti, te ionako dovoljno kompromitovanog ugleda može se pretpostaviti gdje će voditi BiH “dobre namjere” gospodina Šmita, navodi se u odgovoru ruske Ambasade Srni na molbu da daju svoje mišljenje o nametanju ove odluke.

    • Uvijek smo polazili od toga da korištenje vanrednih ovlaštenja jeste štetno i kontarproduktivno. I to je još ozbiljnije kad se radi o izmjenama u zakonodavstvu – nijedan visoki predstavnik nema pravo da nametne takve promjene u smislu samih “bonskih ovlaštenja” – istakli su iz ruske Ambasade.

    U odgovoru se napominje da je ruska Amabasada više puta istakla da ne smatra Šmita legitimnim visokim predstavnikom, te da sa logičkog i političkog stanovišta njegove aktivnosti za nju nisu legitimne.

    Principijelan stav ruskog diplomatskog predstavništva jeste da bi bilo koje promjene u BiH trebalo da budu rezultat strpljivog dijaloga strana u BiH na osnovu uzajamnog poštovanja, bez radikalne retorike, kao i bez bilo kakvog spoljnog uticaja.

    Iz ruske Ambasade naglasili su da, ako političari ne uspiju da se dogovore, onda se mora živjeti u uslovima odsustva neophodnih odluka, trpeći sve posljedice koje će proizilaziti iz toga.

    • U stvari, radi se o istinskom suverenitetu država u uslovima pokušaja Zapada da očuva svoju dominaciju. Prema našem mišljenju, istinski suveren izbor za BiH mogao bi da bude konsolidovan dogovor i zahtjev za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika. Moguće je da takav pristup postane temelj i za postizanje saglasnosti o svim aktuelnim pitanjima funkcionisanja BiH – poručili su iz ruske Ambasade.

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.

  • Dodik se obratio Šmitu

    Dodik se obratio Šmitu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da nazovi-odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH udara svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je odgovor Kristijanu Šmitu na pismo koje je dostavljeno juče u čijem je prilogu bila odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon u BiH.

    Pismo srpskog člana Predsjedništva Srna prenosi u cijelosti:

    Potvrđujemo da je u Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH dostavljeno pismo datirano 27.07.2022, u čijem prilogu je Odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon BiH.

    Predmetno pismo smatramo provokacijom i pozivamo se na stav institucija Republike Srpske, kao i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, prema kojem vi niste izabrani po Aneksu 10 koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i nemate ovlaštenja ni po Aneksu 10.

    Niste dobili saglasnost Republike Srpske kao strane potpisnice Aneksa 10.

    Podsjećamo i da svi dosadašnji visoki predstavnici, a posebno Vi koji to niste, nisu imali i nemaju izvršna i naredbodavna ovlaštenja, posebno ne zakonodavna.

    Iz ovog Aneksa 10, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, ne proizilazi donošenje zakona i drugih propisa umjesto legalnih i legitimnih organa entiteta i institucija BiH. A do sada ste (svi raniji visoki predstavnici, a i Vi, građanine Šmit) nelegalno, nelegitimno, neustavno i antidejtonski nametali zakone, mijenjali entitetske ustave, “zamrzavali” bankovne račune stranaka i građana, ukidali nižestepene sudske odluke, zabranjivali građanima imenovanje na političke funkcije, smjenjivali funkcionere na najvišem političkom nivou.

    Vaša samoprigrabljena diktatorska ovlaštenja su suprotna ljudskim pravima, ličnim i političkim pravima posebno, Vi rušite princip vladavine prava, Vi ste iznad zakona, iznad Ustava, iznad sudskih odluka, iznad političkih odluka, a posebno iznad odluka donešenih demokratskim procedurama u organima vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni.

    Pokazujete prezir prema ovim osnovnim principima, nanosite ogromnu štetu pravnoj i političkoj kulturi.

    Vi ste negacije svega, posebno negacija pojma države koju “tako braneći” gazite do dna, da ona više u ustavnopravnom i smislu konstitucionalnih elemenata, a suvereniteta posebno – ne postoji. Vaša, građanine Šmit, posljednja odluka u vezi Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH to samo potvrđuje i gurate sve u blato iz koga se teško može izaći.

    U konačnom, BiH sa visokim predstavnikom, a sa Vama posebno, postala je nesuverena, neefikasna, kvazi-država, protektorat modernog doba, koja krši ljudska prava i slobode konstituttivnih naroda i građana.

    Vaša, nazovimo “odluka”, kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ide i korak dalje. Vi udarate svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.

    Po vama je način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike samo onaj način koji Vi odredite i Centralna izborna komisija BiH, kojoj dajete sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karaktera.

    Vi čak dajete i političke smjernice kojima usmjeravate ton kampanje, pri čemu ste samo zaboravili i navesti za koga da se glasa na “slobodnim, demokratskim, ohaerovskim” izborima. Pri tome već najavljujete, a i možete – jer je ovo Vaša država, ustavne i izborne reforme nakon izbora.

    Dakle Vi, a ne narod koji bi trebalo da bira one za koje misli da će najbolje vršiti vlast i njih predstavljati, pokušavate usmjeravati izbornu volju.

    Vi rušite i gazite sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava. Izborni sistem u svakoj suverenoj državi je dio opšteg političkog i ustavnog sistema, u njemu su izraženi osnovni ustavni principi i sam politički oblik određenog društva, koji je složeniji i komplikovaniji u složenim pluralnim državama kao što je BiH.

    Vi rušite i princip vladavine prava koji podrazumijeva postojanje pravne države koja je potčinjena pravu, i to u totalitetu, što znači da svi akti koje donosi samo država (ne samo Ustav i zakoni) moraju biti pravni, a ne politički i ideološki, a posebno ne ohaerovski.

    Vi rušite i princip pravne države koja treba da vrši vlast na osnovu sopstvenih zakona, a ne ohaerovskih, građansko – šmitovih.

    Vi rušite i principe ustavnosti i zakonitosti koji su osnovni principi ustavnog sistema svake državne zajednice u kojoj postoji ustav, kao bitni instrumenti ostvarivanja vladavine prava.

    Vi niste samo neovlašteni građanin Šmit, Vi ste rušitelj velikog kalibra i – molimo Vas, idite kući, ugasite svjetlo.

  • Epidemiološka situacija u Banjaluci u pogoršanju

    Epidemiološka situacija u Banjaluci u pogoršanju

    Epidemiološka situacija u Banjaluci je u pogoršanju, rekla je specijalista epidemiologije u Domu zdravlja Vesna Lučić Samardžija.
    Samardžija je rekla novinarima da ovakvo stanje nije neočekivano budući da su u toku godišnji odmori.

    “Ne koristimo mjere zaštite, ne poštujemo fizičku distancu i ovo je rezultat svega toga, uz biološke promjene koje su se desile na virusu”, navela je Samardžija.

    Ona je preporučila nošenje FFP maski za sve, posebno starije građane koji su imuno kompromitovani.

    “Primijetili smo da je povećano obolijevanje kod djece do pet godina i da bi za roditelje bila preporuka da djecu dovedu na vrijeme na pregled”, rekla je Samardžija.

    Specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Mladen Šukalo rekao je da se javljaju pacijenti sa blažom ili srednje teškom kliničkom slikom kovid infekcije.

    On je dodao da su u Domu zdravlja obezbjedili odvojene prostorije i termine za pregled pacijenata sa akutnim respiratornim simptomima, te da se u slučaju pogoršanja kliničke slike pregled obavlja bez naručivanja i čekanja.

  • Međunarodna zajednica: Izetbegovićeve izjave opasne i podsjećaju na rat iz devedesetih

    Međunarodna zajednica: Izetbegovićeve izjave opasne i podsjećaju na rat iz devedesetih

    Predstavnici međunarodne zajednice i danas su reagovali na izjavu Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, o prebrojavanju Bošnjaka, koju su mnogi protumačili ratnohučkačkom.

    Nakon što je u srijedu Ambasada SAD saopštila da je zgrožena ovakvom izjavom, juče je i Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, osudio ovu izjavu koju je nazvao ratnohuškačkom.

    “Ratnohuškačke i zapaljive izjave, poput ove izjave gospodina Izetbegovića, opasne su i vraćaju na tragični sukob iz devedesetih. One šire strah među svim građanima, povećavaju tenzije, te ni na koji način ne doprinose unapređenju saradnje, stabilnosti i pomirenja u BiH. Gospodin Izetbegović, zajedno s ostalim političkim liderima, treba da radi na pronalaženju načina da najmlađe i najperspektivnije građane ove zemlje zadrži u BiH, umjesto da zagovara robote koji će ih zamijeniti. U prošlosti smo imali priliku čuti daleko razumnije izjave, njima se treba vratiti”, rekao je on.

    Ovu izjavu osudila je i Delegacija EU, ali su istakli da ni izjave Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH lidera SNSD-a nisu u skladu s Briselskim dogovorom s Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta i Ursulom fon der Lejen, predsjednicom Evropske komisije.

    “Nedavne prijeteće izjave lidera SDA i SNSD-a su upravo suprotne tome. Kao dio napretka BiH ka članstvu u EU, politički lideri trebaju predvoditi u smirenju političkih tenzija, promovišući međusobno povjerenje i okruženje u kojem je moguće pomirenje u interesu svih građana BiH i u skladu sa Ključnim prioritetom 5 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, rekli su iz Delegacije EU za N1.

    Podsjećanja radi, Izetbegović je na skupu u Hadžićima dao izjave koje su poticale na nasilje i pozivale na rat.

    “Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo i koliko ima mladih ljudi i koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo samo da znate”, rekao je tada Izetbegović.

    U Ambasadi SAD su istakli da su šokirani i zgroženi Izetbegovićevim komentarima koje su nazvali zapaljujućim, koji su izazvali, kako su istakli, neodgovoran odgovor Dodika.

    Nakon ovog komentara i Dodik se oglasio na tviteru, rekaviši da prebrojavanje ljudstva po džamijama nije od juče.

    “Osuda nedvosmislene Izetbegovićeve prijetnje ublažena je osudom mog stava da Srbe niko neće prebrojavati. Da ne bude da je to samo odgovor na Izetbegovićevu prijetnju, i sad bih ponovio – Srbe u BiH niko neće prebrojavati. Ima nas dovoljno”, rekao je Dodik na tviteru.

  • Minimalac u Srpskoj veći nego kod Bugara sa duplo jačim BDP, izbori razlog za novo povećanje

    Minimalac u Srpskoj veći nego kod Bugara sa duplo jačim BDP, izbori razlog za novo povećanje

    Suprotno svim ekonomskim zakonima, Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske sutra će razmatrati još jedno povećanje minimalne plate i pored činjenice da je u ovom trenutku bruto minimalna plata u Republici Srpskoj veća nego u Bugarskoj, Srbiji, Federaciji BiH, Makedoniji i Albaniji.

     Najniža bruto plata BDP per capita

    Republika Srpska 481,65 evra 5.027 evra
    Bugarska 467,79 evra 11.321 evra
    Srbija 406,73 evra 8.748 evra
    Federacija BiH 402,36 evra 5.208 evra
    Istovremeno, u odnosu na ove zemlje Republika Srpska ima najmanji BDP po glavi stanovnika, što je, kako kažu stručnjaci, još jedan od razloga zbog kojih u ovom trenutku minimalnu platu ne treba povećavati.

    Primjera radi, najniža bruto plata u Republici Srpskoj iznosi 481,65 evra, a BDP po glavi stanovnika 5.027 evra, dok je najniža bruto plata u Bugarskoj 467,79 evra, a BDP po glavi stanovnika u ovoj zemlji iznosi duplo više, ili 11.321 evro. Slično je i kada je u pitanju Srbija, gdje najniža bruto plata iznosi 406,73 evra, a BDP per kapita 8.748 evra, što je znantno više nego u Republici Srpskoj. I u Federaciji BiH najniža bruto plata manja je nego u Republici Srpskoj i iznosi 402,36 evra, dok je BDP per kapita viši i iznosi 5.208 evra.

    Inače, poslovna zajednica u Republici Srpskoj već danima negoduje zbog namjere Vlade Republike Srpske da izađe u susret sindikatu i poveća minimalnu platu, pitajući se koji je to ekonomski parametar na osnovu kojeg se želi podići minimalac.

    Kako ističu, u ovom trenutku nema nijednog opravdanog razloga da minimalna plata bude veća, osim populizma i predstojećih izbora.

    U poslovnoj zajednici nekoliko puta su naglasili da isključivu korist od podizanja minimalne plate ima država, koja će po osnovu poreza i doprinosa na višu minimalnu platu ubrati desetine i stotine miliona KM, koje će na kraju platiti privreda i sami radnici.

    “U ovom trenutku nema makroekonomskih elemenata za bilo kakvo povećanje plate. Ako je inflacija bila deset posto to je pratila minimalna plata koja je porasla. U ovom trenutku Republika Srpska ima najveće učešće bruto minimalne plate u prosječnoj plati, a najmanji BDP po glavi stanovnika. Radi se o čistom populizmu”, rekao je Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    Ono što je zanimljivo jeste da u ovom trenutku, osim Crne Gore, Republika Srpska u odnosu na okruženje ima najviše učešće najniže plate u prosječnoj plati. Učešće najniže plate u prosječnoj plati u Republici Sprskoj iznosi čak 60,1 posto, dok je to u Hrvatskoj recimo 50,6 posto, u Srbiji 48,8 posto, Federaciji BiH 51 posto itd.

    “Najniža plata u Republici Srpskoj u zadnje dvije godine povećana je četiri puta sa 266 evra u 2021. godini na 332 evra od maja 2022. godine. Takođe, bitno je napomenuti da se najniža plata koja se isplaćuje radniku uvećava po osnovu radnog staža. U Federaciji BiH od juna 2016. godine pa sve do kraja 2021. godine najniža plata iznosila je 1,18 evra po satu, odnosno 208 evra. Nakon pet i po godina, odnosno od početka 2022. godine došlo je do povećanja najniže plate, koja sada iznosi 278 evra”, navodi se, između ostalog, u materijalima za sutrašnju sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske.

    U materijalima se navodi i to da se očekuje usporavanje inflacije koja bi krajem godine iznosila 10 posto, što je još jedan od razloga zbog kojih minimalnu platu ne bi trebalo podizati.

  • Dodik poručio Šmitu: Vi ste rušitelj velikog kalibra, idite kući i ugasite svjetlo

    Dodik poručio Šmitu: Vi ste rušitelj velikog kalibra, idite kući i ugasite svjetlo

    Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH danas je saopšteno da im je dostavljeno pismo datirano 27. jula, u čijem prilogu je Odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon BiH.

    “Predmetno pismo smatramo provokacijom i pozivamo se na stav institucija Republike Srpske, kao i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, prema kojem vi niste izabrani po Aneksu 10. koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i nemate ovlašćenja ni po Aneksu 10. Niste dobili saglasnost Republike Srpske kao strane potpisnice Aneksa 10”, navodi se u Dodikovom odgovoru Šmitu.

    Takođe, Dodik podsjeća i “da svi dosadašnji visoki predstavnici, a posebno Šmit koji to nije, nisu imali i nemaju izvršna i naredbodavna ovlašćenja, posebno ne zakonodavna”.

    “Vaša samoprigrabljena diktatorska ovlašćenja su suprotna ljudskim pravima, ličnim i političkim pravima posebno, Vi rušite princip vladavine prava, Vi ste iznad zakona, iznad Ustava, iznad sudskih odluka, iznad političkih odluka, a posebno iznad odluka donešenih demokratskim procedurama u organima vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni. Pokazujete prezir prema ovim osnovnim principima, nanosite ogromnu štetu pravnoj i političkoj kulturi”, naglasio je Dodik i dodao:

    “Vi ste negacije svega, posebno negacija pojma države koju „tako braneći” gazite do dna, da ona više u ustavnopravnom i smislu konstitucionalnih elemenata, a suvereniteta posebno – ne postoji. Vaša, građanine Šmit, posljednja odluka u vezi Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine to samo potvrđuje i gurate sve u blato iz koga se teško može izaći. U konačnom, Bosna i Hercegovina sa visokim predstavnikom, a sa Vama posebno, postala je nesuverena, neefikasna, kvazi-država, protektorat modernog doba, koja krši ljudska prava i slobode konstituttivnih naroda i građana”.

    Dodik navodi da Šmitova, nazovi “odluka”, kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ide i korak dalje.

    “Vi udarate svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti. Po vama je način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike samo onaj način koji Vi odredite i Centralna izborna komisija BiH, kojoj dajete sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karektera. Vi čak dajete i političke smjernice kojima usmjeravate ton kampanje, pri čemu ste samo zaboravili i navesti za koga da se glasa na „slobodnim, demokratskim, – ohaerovskim” izborima”, dodaje on.

    Dodik navodi da Šmit nije samo neovlašteni građanin Šmit, nego da je rušitelj velikog kalibra, te mu poručuje: “Molimo Vas, idite kući, ugasite svjetlo”.

    “Vi rušite i gazite sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava. Izborni sistem u svakoj suverenoj državi je dio opšteg političkog i ustavnog sistema, u njemu su izraženi osnovni ustavni principi i sam politički oblik određenog društva, koji je složeniji i komplikovaniji u složenim pluralnim državama kao što je Bosna i Hercegovina”, zaključuje Dodik.

  • Stevandić i Gevrini razgovarali o Šmitovim odlukama

    Stevandić i Gevrini razgovarali o Šmitovim odlukama

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić ugostio je gospodina Simeone Gevrini šefa kancelarije Evropske Unije u Banjoj Luci, s kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Evropskoj Uniji, s posebnim naglaskom na odluke koje je pokušao nametnuti Kristijan Šmit.

    Sastanku su prisustvovali još i Milan Petković potpredsjednik Ujedinjene Srpske, Mirela Kajkut Zeljković, predsjednica Aktiva žena Ujedinjene Srpske i Neven Stanić, generalni sekretar Ujedinjene Srpske.

  • Oglasila se Delegacija EU u BiH

    Oglasila se Delegacija EU u BiH

    Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da EU duboko žali zbog toga što političke stranke u BiH nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi obezbijedile integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH.

    Iz Delegacije je poručeno da je današnja odluka Kristijana Šmita da nametne izmjene i dopune Izbornog zakona posljedica toga.

    U saopštenju se navodi da građani BiH zaslužuju nesmetano sprovođenje izbora uz više integriteta i transparentnosti, kao i brzo formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima nakon izbora 2. oktobra.

    – Korištenje bonskih ovlaštenja je krajnja mjera, takođe, i protiv nezakonitih radnji. Opsežna međunarodna supervizija načelno je nespojiva sa članstvom u EU čemu BiH teži – navodi se u saopštenju.

    Iz Delegacije EU podsjećaju da je Evropski savjet nedavno jasno izrazio stav da je EU spremna prihvatiti BiH kao kandidatsku zemlju, ali da očekuje da relevantni domaći akteri u BiH preuzmu liderstvo i odgovornost za reforme u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametnuo je danas odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, te naglasio da “ne dopušta ratnohuškačku retoriku”.

  • Ukrajinci pokušavaju napasti Herson

    Ukrajinci pokušavaju napasti Herson

    Ukrajinci pokušavaju osloboditi grad Herson, i to nakon što su raketama, nabavljenim iz Sjedinjenih Američkih Država, srušili ključni most Antonivskij.

    Prema pisanju BBC-a, to znači da su hiljade ruskih vojnika u opasnosti da budu potpuno odsječeni od ostalih okupiranih područja. Herson, koji se nalazi zapadno od rijeke Dnjepar, je bio prvi grad koji su Rusi okupirali nakon početka rata u Ukrajini.

    Ukrajinska vojska je 26. jula srušila spomenuti most te ga time, kako navode Zapadni vojni izvori, učinila potpuno neupotrebljivim. Ovo je jedan od dva ključna mosta za Herson.

    Ruska vojska je ovisila o njemu, jer je preko njega transportovala sve ono što joj je potrebno. Pojedini smatraju da je spomenuti ukrajinski grad jedan od politički najznačajnijih za Moskvu. Zato bi gubitak ovog grada bio veliki udarac Rusiji.

    Sekretar Nacionalnog sigurnosnog vijeća Ukrajine Oleksej Danilov je jučer, 27. jula, izjavio da je Rusija angažovala, kako je rekao, maksimalan broj vojnika u smjeru Hersona. BBC nije mogao potvrditi ovu tvrdnju.

    Ruski izvori kazuju da sada moraju koristiti pontonske mostove kako bi bili povezani s ostatkom okupiranog teritorija Ukrajine. Hersonom, koji je do početka agresije na Ukrajinu imao 290.000 stanovnika, trenutno upravlja proruska vlast.

    Planirano je i organizovanje referenduma na kojem bi se izjašnjavalo o tome da li da grad i formalno bude dio Rusije. Sjedinjene Američke Države optužile su Rusiju da se priprema za aneksiju cjelokupnog okupiranog teritorija Ukrajine, prenosi BBC.