VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dostavljeno 8 lista za izbor srpskih delegata u Dom naroda BiH, evo ko su kandidati

    Dostavljeno 8 lista za izbor srpskih delegata u Dom naroda BiH, evo ko su kandidati

    U Narodnu skupštinu Republike Srpske u predviđenom roku dostavljeno je osam kandidatskih lista za izbor delegata iz Republike Srpske iz reda srpskog naroda u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, potvrdio je predsjednik skupštinske Komisije za izbor imenovanje Ilija Tamindžija.

    Rok za dostavljanje bio je večeras do 18 časova.

    Prva mjesta na kandidatskim listama, koje su predložili poslanici SNSD zauzimaju Nikola Špirić, Radovan Kovačević, Sredoje Nović, Snježana Novaković Bursać i Boško Tomić.

    Prvi prijedlog na listi poslanika iz SDS je Želimir Nešković, na listi PDP Nenad Vuković, dok je prvi prijedlog na listi poslanika iz Pokreta za državu Vojin Mijatović.

    Skupštinska Komisija za izbor i imenovanje predložene liste prosljeđuje Centralnoj izbornoj komisiji BiH na postupak potvrđivanja i ovjere

  • Cvijanovićeva odgovorila na poruke Ivanića

    Cvijanovićeva odgovorila na poruke Ivanića

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da ako za Mladena Ivanića postizanje dogovora u Predsjedništvu BiH podrazumijeva da se srpski član pravi mrtav dok druga dva odlučuju kako oni hoće, onda neće biti dogovora.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Ivanićevu izjavu da su šanse da aktuelni saziv Predsjedništva BiH postigne nekakav dogovor “gotovo pa nikakve”, Cvijanovićeva je odgovorila da Ivanića kao člana Predsjedništva javnost pamti kao nekoga ko se ponašao prilično odmetnuto od institucija Republike Srpske.

    – Zato je izgubio izbore 2018, a zato mu i partija prolazi kroz šta prolazi ove 2022. godine – naglasila je Cvijanovićeva.

  • Mladen Ivanić o novim članovima Predsjedništva BiH

    Očekujem da i u naredne četiri godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine gledamo nastavak onoga čemu smo svjedočili i u prethodne četiri – samo sukobe i svađe.

    Poručio je to u razgovoru za Bosnainfo bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i počasni predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić.

    – Ne vidim da je jučerašnju konstitutivnu sjednicu Predsjedništva BiH obilježilo išta spektakularno, a naročito ne nešto pozitivno. Vjerovatno će intenzitet tih sukoba i svađa u ovom mandatu biti nešto manji nego u prethodnom – ocjenjuje Ivanić.

    Prema njegovim riječima, s obzirom da među novim članovima Predsjedništva BiH (Željka Cvijanović, Denis Bećirović, Željko Komšić) nema ključnih političkih lidera, samim tim i šanse da oni postignu nekakav dogovor gotovo su pa nikakve, “rekao bih minimalne”.

    Ivanić je mišljenja da se ponašanje Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH neće bitno razlikovati od ponašanja njenog prethodnika i šefa partije Milorada Dodika.

    Ad
    – Ne mislim da gospođa Cvijanović ima lični politički prostor da može donositi neke drugačije odluke, tako da mislim da će to samo biti nastavak svega onoga što smo već gledali – kaže Ivanić.

    Na pitanje da li je za opoziciju u Republici Srpskoj kao kandidat Pokreta za državu za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH prihvatljiv Vojin Mijatović?

    – Mislim da su potpuno nerealna očekivanja političke grupacije koja ima pet, da je podrži grupacija koja ima 12 glasova. Na Bošnjacima, odnosno na članovima tog Pokreta je da donesu odluku da li će svojom kandidaturom dati četvrtog delegata SNSD i time punu kontrolu ili ne. Ja drugi politički prostor ne vidim za bilo kakvu drugačiju varijantu.

    Dakle, na njima je da odluče hoće li imati svoju listu ili će podržati Dodika – to su dva načina kako Dodik može obezbijediti četiri, ili će podržati opoziciju i time spriječiti Dodika da ima punu kontrolu nad Parlamentom BiH. To je njihova politička odluka, tu nema potrebe nikoga ni u šta ubjeđivati. Svako treba da donese odluku kakvu misli da mu je politički korisna – govori Ivanić.

    Na kraju razgovora za Ivanića je bilo pitanje kako gleda na formiranje vlasti na državnom nivou i eventualno izbacivanje Stranke demokratske akcije (SDA)?

    – To prije svega zavisi od odnosa u FBiH. Ja generalno mislim, ako ostanu tri aktuelne političke strukture, da imamo ponavljanje posljednje četiri godine i ništa više. Ne mogu isti akteri donijeti ništa novo.

    Šansa, ali ne i garancija da se nešto promijeni jeste da opozicija iz FBiH i opozicija iz RS formiraju vlast. Ali to zavisi od čitavog niza političkih dogovora, volje, želje.

    Ne očekujem ja da će se to brzo desiti, mislim da će potrajati jedno vrijeme dok dođe do odluke ko će činiti vlast – zaključuje Ivanić u razgovoru za Bosnainfo.

  • Rusija u velikom problemu. Ostaju bez brodova

    Rusija u velikom problemu. Ostaju bez brodova

    Ukrajina tvrdi da je Vladimir Putin u velikoj krizi i da mu je ostalo samo sedam brodova na Crnom moru.

    Vladimiru Putinu je ostalo samo sedam brodova na Crnom moru, tvrdi Ukrajinska operativna komanda Jug, formacija ukrajinskih kopnenih snaga koja deluje u južnom delu zemlje.

    U objavi na Fejsbuku napisali su da je jedan od razloga smanjenja ruske flote i olujno nevreme.

    “Dok se olujno nevreme pojačava u Crnom moru, neprijateljska flota je smanjena na sedam brodova, uključujući jedan nosač podmorskih projektila”, objavila je Operativna komanda Jug u svojoj dnevnoj analizi rata. Zapadni mediji nisu mogli nezavisno da provere ove brojke, ali je poznato da je ruska crnomorska flota pretrpela velike gubitke od početka rata. Jedan od najvećih udaraca za rusku mornaricu bio je potonuće vodeće krstarice Moskve.

    Poteškoće
    Moskva je potonula nekoliko sati nakon što je odjeknula nekoliko eksplozija. Iako je Rusija izjavila da eksplozije nisu povezane sa napadima, nego s detonacijom streljiva, Ukrajina je preuzela odgovornost tvrdeći da su gađali projektilima i naneli veliku štetu. Savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Oleksij Arestovič objavio je na Tviteru video za koji tvrdi da je snimak napada.

    Uništena su još najmanje četiri broda ruske Crnomorske flote, a Ukrajina je krajem oktobra napala najnoviji, Admiral Makarov. Britansko ministarstvo odbrane ocenilo je u avgustu da Rusija “ima teškoće da kontroliše more”.

    “Trenutno ograničena efikasnost Crnomorske flote podriva celokupnu strategiju invazije”, saopštilo je tada ministarstvo.

    Rusija je takođe okrivila Ukrajinu za prošlomesečni napad na Sevastopolj, grad u kome se nalazi sedište Crnomorske flote. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je devet ukrajinskih dronova i sedam “pomorskih dronova” izvelo “teroristički napad” na brodove Crnomorske flote i civilne brodove u luci Sevastopolj.

  • Napad na bazu SAD

    Napad na bazu SAD

    Na bazu koalicionih snaga u Siriji, predvođenih SAD, ispaljene su rakete.

    Niko nije povređen, niti je naneta šteta bazi, saopštila je večerasr američka Centralna komanda.

    “Američke snage na severoistoku Sirije istražuju incident”, dodaje se u saopštenju, preneo je Rojters.

  • Čović: Čini se da idemo u pravcu formiranja vlasti s Osmorkom

    Čović: Čini se da idemo u pravcu formiranja vlasti s Osmorkom

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je danas da se čini da stvari idu u pravcu toga da će se fomirati koalicija Osmorke i HDZ-a i da nakon uspostave vlasti mora biti izmjenjen Izborni zakon da bi Hrvati birali člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

    Na pitanje da li su HDZ i Osmorka novi koalicijski partneri Čović je kazao da će vidjeti, ali da se čini da ide u tom pravcu.

    “Uspjeli smo napraviti jedan snažan iskorak u smislu tih načela, programskog, zajedničkog djelovanja na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Ono što sam ja vidio ja mislim da ćemo mi već sutra kroz razmjenu elektronskih podataka, određenih korekcija tog sporazuma, u narednih nekoliko dana moći reći da smo taj dio usaglasili i onda idemo u narednu fazu kako bi ispoštovali sve rokove”, rekao je Čović.

    Smatra da imaju dovoljno kapaciteta da s Osmorkom formiraju izvršnu vlast do Božića.

    “Tamo gdje možemo u kantonima zajedno, a svakako na nivou Federacije BiH i Vijeća ministara”, naglasio je Čović.

    Dodao je da se sa “uzurpacijom” pozicije člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata mora rasčistiti trajno i zbog toga priča o Izbornom zakonu.

    “Moramo stvoriti ambijent da Hrvati imaju pravo birati svog člana Predsjedništva BiH. Ostavit ćemo neki period od tri do šest mjeseci da se uspostavi vlast i da ta procedura ide bez bilo kakvih dogovaranja s međunarodnim predstavnicima. Da razumijemo, bez nekih konferencija, okupljanja, to mora ova vlast biti svjesna da mora uraditi. To moramo kao dio reformi za kandidatski status uraditi”, kazao je Čović.

    Podsjećamo, juče je u centrali SDP-a održan sastanak na kojem je prisustvovalo osam političkih partija koje su predstavile njihov zajednički dokument o programskim načelima Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH, koji je, kako je rečeno po okončanju sastanka – usaglašen.

    Presudna politička borba u smislu izgleda buduće vlasti u Federaciji BiH i BiH odvija se u bošnjačkom klubu Doma naroda FBiH između stranaka Osmorke s jedne i SDA i DF-a s druge strane.

  • “Raketni napad na Ukrajinu je rezultat toga što Kijev odbija pregovarati”

    “Raketni napad na Ukrajinu je rezultat toga što Kijev odbija pregovarati”

    Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da su napadi ruskih snaga na objekte u Ukrajini posljedice toga što Kijev odbija pregovarati.

    “Specijalna vojna operacija se nastavlja, ne zavisi od klimatskih ili vremenskih uslova”, rekao je Peskov. Dodao je da “njeni ciljevi moraju biti ostvareni”.

    Odgovarajući na pitanje o milionima građana Ukrajine koji su 15. novembra ostali bez napajanja električnom i toplotnom energijom zbog borbenih dejstava u vrijeme kada su vremenske prognoze predviđale niže temperature vazduha, Peskov je rekao da je to posljedica udara na “vojnu infrastrukturu” zbog odbijanja Kijeva da vodi pregovore sa Rusijom.

    Komentarišući masovne raketne napade koje je izvela ruska vojska na Ukrajinu 15. novembra, Peskov je naglasio da su “infrastrukturni objekti u pitanju direktno ili indirektno povezani sa vojnim potencijalom Ukrajine i ukrajinskim režimom”.

    “Nespremnost ukrajinske strane da riješi problem i da uđe u pregovore, štaviše, odbijanje ukrajinske strane usaglašenog razumijevanja teksta (Istanbulskih sporazuma) su osnovni razlozi posljedica”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje u kakvoj su korelaciji vojni ciljevi specijalne operacije sa efektima na miran život običnih ukrajinskih građana.

  • Nova serija napada na Ukrajinu

    Nova serija napada na Ukrajinu

    Rusija je danas pokrenula novi napad projektilima na Ukrajinu, pogodivši više energetskih postrojenja i drugih civilnih zgrada manje od dva dana nakon jednog od najtežih bombardiranja dosad.

    Sedam ljudi poginulo je kada je projektil pogodio njihovu stambenu zgradu u Vilnjansku, u blizini južnog grada Zaporožja, saopštilo je ukrajinsko predsjedništvo.

    Postrojenje za proizvodnju plina na istoku i tvornica projektila u Dnipru bile su među posljednjim metama, kažu dužnosnici. Mnogi ljudi pogođeni su nestanom struje.

    Predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je uništila zalihe električne i toplinske energije namijenjene građanima.
    Moskva je nastojala opravdati svoje nedavne napade optužujući Kijev za “nespremnost” na pregovore.

    Fotografije stambenog bloka Vilnjansk pretvorenog u ruševine objavio je na Telegramu Kirilo Timošenko, pomoćnik predsjednika Zelenskog.

    Jedan od najvećih ukrajinskih gradova, Dnipro, sjeverno od Zaporožja, bio je među onima koji su napadnuti u četvrtak. Premijer Denis Šmihal rekao je da je tvornica Pivdenmash – koja proizvodi projektile – napadnuta.

    Drugi je dužnosnik rekao da su 23 osobe, uključujući jednog tinejdžera, povrijeđene nakon što je grad granatiran. BBC nije mogao neovisno potvrditi najnovije civilne žrtve.

    Jugozapadno od Zaporožja, 70 granata navodno je palo oko grada Nikopolja, ostavivši hiljade domova bez struje i vode. U međuvremenu, državna energetska firma Naftogaz saopštila je da su njena postrojenja za proizvodnju plina na istoku Ukrajine bila izložena “masovnom napadu”.

    Daljnje udare na infrastrukturu – kao i povrede civila – zabilježili su dužnosnici u južnoj regiji Odesa i Harkovu na sjeveru.

    Glavni grad, Kijev, bio je samo jedno mjesto gdje su se oglasile sirene za zračnu uzbunu. Lokalna protuzračna obrana je krenula u akciju, a vojne vlasti su izvijestile da su oborene četiri krstareće rakete i pet bespilotnih letjelica iranske proizvodnje. Predsjednik Zelenski rekao je da Rusija ne želi mir.

  • “Cilj NATO bombardovanja je bio da se smanji populacija”

    “Cilj NATO bombardovanja je bio da se smanji populacija”

    17/11/2022 17:07 BLportal_IV
    Republika Srpska i poslije 27 godina trpi nesagledive posljedice NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom i među vodećim je zemljama u svijetu po broju oboljelih od karcinoma, rekao je Srni pukovnik Vojske Republike Srpske u penziji Milan Jolović Legenda.
    Jolović je istakao da je jedan od ciljeva NATO-a bio da se smanji populacija u Republici Srpskoj, što je rađeno na najsuroviji mogući način.

    “Nema porodice u Republici Srpskoj gdje neko od bližih nije obolio od karcinoma, nažalost i naša pokoljenja će imati problem sa tim”, naveo je Jolović.

    On je podržao i inicijativu gradonačelnika Istočnog Sarajeva LJubiše Ćosića o pokretanju tužbe protiv NATO-a, te naglasio da svu energiju i uticaj treba iskoristiti da odgovaraju oni koji su krivi za bombardovanje Republike Srpske osiromašenim uranijumom.

    NATO bombardovanje Republike Srpske pod kodnim imenom “Operacija namjerna sila” i “Operacija mrtvo oko” bila je vojna intervencija snaga NATO-a tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata u BiH od 30. avgusta do 20. septembra 1995. godine.

    Pod NATO udarima bili su položaji u okolini Srpskog Sarajeva (Jahorina, Han Pijesak, Sokolac), Čajniča, Majevice, Nevesinja, Srbinja (Foča), Ozrena, Goražda…

    U toku agresije na Republiku Srpsku bačeno je 1.026 bombi, od čega 708 vođenih, sa oko 10.000 tona eksploziva i tri tone osiromašenog uranijuma.

    U toku NATO agresije poginulo je 46 pripadnika Vojske Republike Srpske, a 98 je ranjeno.

  • Ko bi mogli biti potpredsjednici Narodne skupštine RS?

    Već je donesena odluka o tome ko su potpredsjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) u novom sazivu, nezvanično saznaju “Nezavisne novine”.

    Kada su u pitanju konkretna imena, potpredsjednik NSRS će biti Anja Ljubojević kao predstavnik konstitutivnog naroda iz reda Hrvata. Pored nje mjesto potpredsjednika najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj pripalo je članu Socijalističke partije iz Bratunca, Petku Rankiću.

    Kada je u pitanju opozicija, za sada se spominje nekoliko imena. Ono što su informacije iz izvora bliskuh SDS-u, je da će Vukota Govedarica biti šef kluba poslanika ove partije, a da će mladim snagama prepustiti mjesto potpredsjednika, od kojih su za to mjesto najbolji kandidati Milan Petrović iz Prnjavora i Želimir Nešković iz Lopara.

    Kada su u pitanju Bošnjaci, pretpostavlja se da vladajuća koalicija čeka rasplet oko izbora delegata u Domu naroda BiH, te da bi u slučaju da koalicija Pokret za državu podrži SNSD-ovog kandidata, oni mogli dobiti mjesto potpredsjednika, a to bi onda bio Selvid Hurtić iz Doboja. Ovim bi se mogla potvrditi priča o tome da će dosadašnjem potpredsjedniku Denisu Šuliću pripasti mjesto ministra u Vladi RS.