VRBAS Media

Autor: INFO

  • Podoljak: Nema tajnih pregovora i predaje Rusiji

    Podoljak: Nema tajnih pregovora i predaje Rusiji

    Savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podoljak odacio je danas “teorije zavere” o predaji njegove zemlje i “tajnim pregovorima Zapada sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom” koji se navodno vode mimo znanja Kijeva.

    On je u objavi na Tviteru saopštio da se Ukrajina neće predati Rusiji i da to nije političko pitanje, već pitanje opstanka ukrajinskog naroda.

    “Bilo kakve teorije zavere o ”predaji Ukrajine” ili tajnim pregovorima Zapada sa Putinom ne uzimaju u obzir ”sitne detalje”. Ukrajince. Takvi aranžmani se ne mogu primeniti. Ukrajina neće klečati pred Rusima. To nije stvar politike. To je stvar našeg postojanja”, napisao je Podoljak.

  • Nezgoda u Banjaluci: Dijelovi opela rasuti po putu

    Nezgoda u Banjaluci: Dijelovi opela rasuti po putu

    Na raskrsnici ulica Nikole Pašića i Srpske ulice u Banjaluci jutros je došlo do saobraćajne nesreće.
    Naime, sudarila su se dva automobila a na jednom od njih vidljiva je materijalna šteta.

    Za sada nema informacija o povrijeđenima, prenosi Srpskainfo.

  • Srpska vojska u Banjaluku 1918. godine donijela baklju slobode

    Srpska vojska u Banjaluku 1918. godine donijela baklju slobode

    Ulazak srpske vojske u Banjaluku prije 104 godine donio je ovom gradu, kao i cijeloj Krajini baklju slobode koja nije ugašena ni u najtamnijim trenucima i iskušenjima Drugog svjetskog rata, kao ni devedesetih godina prošlog vijeka kada su čitav srpski narod pokušali obespraviti i proglasti tuđincem u svojoj zemlji, ocijenio je Srni istoričar Predrag Lozo.
    “Ulazak srpske vojske ne samo u Banjaluku, nego i druge gradove na našim prostorima tokom novembra 1918. godine neki su od događaja koji upotpunjuju smisao viševjekovne borbe za slobodu koju je vodio srpski narod”, rekao je Lozo uoči sutrašnjeg obilježavanja ovog značajnog istorijskog događaja.

    Prema njegovim riječima, takvi događaji treba da budu srpski nacionalni datumi koji nas vraćaju razumijevanju smisla i današnjeg postojanja Republike Srpske.

    “Iako su iluzije Jugoslavije i jugoslovenstva davno razrušene i preskupa je cjena koju je srpski narod platio za njih, u simboličkom smislu ideal slobode traži žrtvu, heroja i pregaoca”, istakao je Lozo.

    Lozo je ukazao da je ulazak srpske vojske u Banjaluku 21. novembra 1918. godine imao veliki simbolički značja, posebno ako se posmatra kroz riječi jednoga od osuđenih na takozvanom “veleizdajničkom procesu” u Banjaluci Dragoljuba Kesića koje i danas stoje na jednom karakterističnom spomeniku i ploči na banjalučkom grbolju Sveti Pantelija: “Javite Srbiji da je volim”.

    On je naveo da je slične riječi izgovorio trebinjski sveštenik Vid Parežanin dok su ga vješali austrougarski vojnici u Trebinju 1914. godine, ističući da su to bila vremena kada su riječi sloboda i Srbija bili sinonimi, ne samo kod nas nego i širom savezničkih zemalja.

    “Srpski narod ne smije da zaboravi da šta mu je u smislu kontinuiteta kao kolektivu značilo oslobođenje i ujedinjenje na kraju Velikog rata”, rekao je Lozo, napominjući da je 1918. godina za većinu srpskog naroda i drugih naroda koji žive na ovim prostoriima značila izbavljenje iz viševjekovnog ropstva pod stranim zavojevačima.

    Prema njegovim riječima, u momentima kada se pobjednička srpska vojska vraća na svoje teritorije nakon albanske Golgote, izgnanstva organa i države na Krfu i nakon junačkog proboja Solunskog fronta, dok veliki broj srezova proglašava ujedinjenje sa Srbijom, dolazi do otjelotvorenja viševjekovnog ideala ujedinjenja i oslobođenja.

    “Odluka o stvaranju Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, uz sva njena ideološka ograničenja koja su se naknadno pokazala veoma tragičnim, značila je oslobođenje i ujedinjenje prije svega srpskog naroda pod narodnom dinastijom Karađorđevića”, poručio je Lozo.

    Predsjednik banjalučkog Udruženja potomaka i poštovalaca oslobodilačkih ratova 1912-1918.godine Nebojša Kuštrinović, čiji djeda je bio srpski dobrovoljac i nosilac Solunske spomenice rekao je Srni da su Krajišnici dali nemjerljiv doprinos oslobodilačkom ratu i proboju Solunskog fronta i da su već od prvih dana rata počeli da pristupaju vojsci Kraljevine Srbije.

    Kuštrinović zaključuje da su Krajišnici, koji su se borili u Prvom svjetskom ratu, oduvijek njegovali duh i sjećanje na oslobodilačku borbu kraljevske vojske, te da su zauvijek ostali odani pobjedi izvojevanoj tih godina.

    U Banjaluci će sutra, u organizaciji odbora vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, biti obilježene 104 godine od ulaska srpske vojske u ovaj grad.

    Program obilježavanja počinje 10.30 časova u Hramu Hrista Spasitelja gdje će biti služen parastos za sve ubijene i poginule civile i vojnike u Prvom svjetskom ratu.

    U 10.50 časova predviđeno je polaganje vijenaca i cvijeća na spomenik banu Vrbaske banovine Svetislavu Milosavljeviću, dok je u 11.10 časova predviđeno obraćanje zvaničnika i umjetnički program.

    Obilježavanju će prisustvovati predstavnici institucija Republike Srpske i Srbije, srpski predstavnici u institucijama BiH, Ambasade Srbije u BiH, te delegacija Grada Banjaluka.

    Ovom događaju prisustvovaće i predstavnici Trećeg pješadijskog /Republiak Srpska/ puka, predstavnici nevladinih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske i NOR-a, Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912-1918. godine, gradskih i opštinskih nevalidnih organizacija i građana.

    Ulazak srpske vojske u Banjaluku 1918. godine predstavlja veliki istorijski događaj koji je označio slobodu za srpski narod sa ovih prostora nakon viševjekovnog ropstva pod Turcima, te od 1878. godine pod Austrogarskom.

    Nakon herojske borbe i proboja Solunskog Fronta 15. septembra 1918. godine, srpska vojska je za 45 dana oslobodila Beograd, a u Banjaluku je ušla 21. novembra 1918. godine.

    U Prvom svjetskom ratu poginulo je oko 1,3 miliona Srba, gotovo trećina stanovništva tadašnje Srbije.

  • Pašalić: Obezbijeđeno skoro pola milijarde KM za sektor upravljanja vodama

    Pašalić: Obezbijeđeno skoro pola milijarde KM za sektor upravljanja vodama

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da je u prethodnih nekoliko godina obezbijeđeno skoro pola milijarde maraka za razvoj vodoprivredne infrastrukture i sektor upravljanja vodama u Srpskoj.
    Pašalić ocjenjuje da je to bio najuspješniji period za vodoprivredu Republike Srpske jer se realizuju ulaganja koja su veća nego ukupna ulaganja u proteklih 25 godina.

    “Implementirani su ili su u fazi realizacije projekti koji u najširem smislu predstavljaju odgovor na potrebe stanovništva i privrede, kao i razvoja ruralnih područja, a to znači razvoja Republike Srpske u cjelini”, rekao je Pašalić za bilten Javne ustanove “Vode Srpske”.

    On je naveo da je za sektor upravljanja vodama u Srpskoj obezbijeđeno skoro pola milijarde maraka od međunarodnih finansijskih institucija, IPA sredstava, bilateralnih donatora, budžeta i Fonda solidarnosti Republike Srpske.

    Pašalić ističe da je resorno ministarstvo, u saradnji sa “Vodama Srpske” u proteklom periodu, a naročito nakon poplava 2014. godine, obezbijedilo više od 250 miliona KM za rehabilitaciju vodozaštitnih objekata kako bi se obezbijedio visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanjili rizici od poplava u Srpskoj.

    On kaže da hidrotehnički standardi koji se primjenjuju na području Republike Srpske premašuju standarde nivoa zaštite od poplava koji se primjenjuju u većini evropskih zemalja.

    Pašalić je rekao da su, osim značajnih infrastrukturnih ulaganja u objekte zaštite od poplava, resorno ministarstvo, Javna ustanova “Vode Srpske” i Republički hidrometeorološki zavod implementirali veći broj projekata s ciljem uspostavljanja sistema upravljanja rizikom od poplava koji je u skladu sa najboljim praksama u EU i drugim razvijenim zemljama.

    “Ovaj sistem podrazumijeva unapređenje sistema hidrološkog i meteorološkog monitoringa, korišćenje sofisticiranih alata i savremenih tehnologija i uspostavljanje prognoznih računarskih hidroloških modela upravljanja rizicima na slivnim područjima”, naveo je Pašalić.

    On ističe da su najvažniji zadaci sektora upravljanja vodama definisani postojećim strateškim i planskim dokumentima u Republici Srpskoj, prije svega Strategijom integralnog upravljanja vodama.

    “U pripremi je Plan upravljanja poplavnim rizicima koji će precizirati optimalne kratkoročne i dugoročne, investicione, ali i mjere koje ne zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, a koje mogu značajno umanjiti rizike od poplava, na primjer mjere pošumljavanja slivnih područja u uzvodnim dijelovima sliva”, rekao je Pašalić.

    On je dodao da je pripremljen nacrt plana za sliv Vrbasa, a u finalnoj fazi je priprema planova za ostala slivna područja kojima se definišu prioritetne aktivnosti i projekti koji na najbolji mogući način štite građane i
    privredu od poplavnih rizika.

    Pašalić je rekao da je stvoren finansijski okvir od oko 130 miliona evra za izgradnju sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije i unapređenja rada komunalniuh preduzeća.

    “Do sada su participirale 32 lokalne zajednice, a pokretanjem aktivnosti na republičkom nivou s ciljem implementacije Programa unapređenja sektora vodnih usluga očekujemo i značajno povećanje nivoa investicija u sektoru, što će za posljedicu imati značajno povećanje nivoa i kvaliteta vodnih usluga za stanovništvo i privredu Srpske”, rekao je Pašalić.

  • Ćosić: Moramo spremiti kvalitetnu tužbu protiv NATO-a zbog bombardovanja osiromašenim urnaijumom

    Ćosić: Moramo spremiti kvalitetnu tužbu protiv NATO-a zbog bombardovanja osiromašenim urnaijumom

    Imamo evidentne dokaze o materijalnoj šteti, ljudskim gubicima i posljedicama bombardovanja osiromašenim uranijumom, a ni 27 godina nakon NATO bombardovanja nema efekata pravde, izjavio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.
    – Moramo spremiti kvalitetnu tužbu, ne treba nastupiti površno. Ovo je ozbiljna materija. Treba da prikupimo kvalitetnu dokumentaciju, da znamo da imamo neoborive dokaze koji će postići da pravda bude dostižna – rekao je Ćosić.

    Ćosić je poručio da mu najveću nadu daje presuda u Italiji gdje su italijanski vojnici dobili tužbu protiv NATO-a.

  • Nezgoda kod Banjaluke

    Nezgoda kod Banjaluke

    U slijetanju BMW-a u kojem su bila dvojica mladića, na sreću nije bilo teže povrijeđenih, a od siline udara automobil je prepolovio betonski stub i sletio u kanal pored puta.
    Zbog ove saobraćajne nezgode koja se desila jutros rano u Krupi na Vrbasu, nakratko je bio obustavljen saobraćaj na putu Banjaluka-Jajce.

    Automobil slovenačkih tablica je u potpunosti uništen.

    Nezvanično, oni su se vraćali iz Slovenije kada je došlo do slijetanja, a istraga će pokazati šta je uzrok nezgode.

    Policija je izvršila uviđaj a u toku je izvlačenje vozila, pišu Nezavisne novine.

  • Cvijanović: Formiranje Savjeta ministara će potrajati

    Cvijanović: Formiranje Savjeta ministara će potrajati

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da će formiranje Savjeta ministara potrajati, te dodala da se vlast u Sarajevu uvijek sastavlja i da se teško može zamisliti neka progamska koalicija.

    “Imamo tehničku koaliciju od onih koji su dobili izbore”, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a, smatra da je važno da SNSD ima dogovor sa HDZ-om BiH, te da će se vidjeti ko će se iskristalisati kao partner iz Federacije BiH.

    “Poruka da mi biramo partnera bila je reakcija jer su iz FBiH počeli da poručuju da će praviti vlast bez SNSD-a. Dobili su odgovor”, rekla je Cvijanovićeva za “Glas Srpske”.

    Na pitanje da li očekuje pritiske iz EU da se ubrza formiranje vlasti kao uslov za kandidatski status, Cvijanovićeva je rekla da pritisaka iz EU ima i da će ih biti.

    “Nisam baš sigurna da je moguće da neko pritišće toliko jako pa da utiče na formiranje vlasti. To treba da se dešava kao rezultat našeg dogovora. Što se EU tiče, oni imaju svoju vizuru”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da će kandidatski status BiH biti dodijeljen svakako.

    “Mi ulazimo u jednu fazu kada će ovaj prostor biti potrebniji EU nego u nekom ranijem vremenu. Imamo određene potencijale za kojima sada vapi cijela Evropa, a drugačije nas posmatraju i u bezbjednosnom kontekstu”, dodala je Cvijanovićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da u Predsjedništvu nema namjeru da gubi vrijeme na stvari o kojima nema saglasnosti, te naglasila da postoje stavovi Republike Srpske i da će njih poštovati.

    “Ima mnogo prostora za dogovor o pitanjima o kojima imamo saglasnost, ali ima i onih o kojima te saglasnosti nema. Jedno od takvih pitanja je takozvani NATO put, i bez obzira na to što se već na konstitutivnoj sjednici vidjelo da se tu razlikujemo, svi moramo da uvažimo realnost”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da su govori na konstitutivnoj sjednici Predsjedištva BiH pokazali kakve su čije politike.

    “Ja ostajem dosljedna svom političkom radu, kao neko ko poštuje Ustav koji nas može držati okupljenim. Apsolutni sam legalista, znam da sam izabrana u Republici Srpskoj, da postoji veza onih koji su na nivou BiH sa nivoom Srpske, da svi moramo i te kako voditi računa o stavovima institucija Srpske”, dodala je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da razumije da je Predsjedništvo složena institucija, samim tim što ima tri čovjeka koji treba da predstavljaju interese onih koji su ih izabrali.

    “Sve je složeno, ali isto tako, ako želimo da budemo racionalni, onda tu ne bi trebalo da bude problema. Ako sve prebacimo na politički teren, stvari mogu biti drugačije, ali moram reći da mi imamo razlike i unutar jednog entiteta, a ne samo u Sarajevu”, navela je Cvijanovićeva.

    Komentarišući izjavu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će se zalagati za nastavak NATO puta, Cvijanovićeva je istakla da se mora uvažavati realnost, odnosno da se mora imati jednoglasan stav svih.

    “Što se Republike Srpske tiče, saradnja sa NATO-om nije problem, ali opredijeljenosti za članstvo nema”, navela je Cvijanovićeva i dodala da vidi da nema te opredijeljenosti ni u okviru NATO-a, jer ni njima nisu potrebni sistemi koji sami sa sobom ne mogu izaći na kraj.

    Na pitanje da li će bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović imati rigidniji stav kada je u pitanju Republika Srpska od Šefika DŽaferovića, Cvijanovićeva je rekla da je sasvim moguće da će se on tako ponašati, te da će se vidjeti kako će to izgledati u ovom radnom miljeu.

    Cvijanovićeva je rekla da postoje pripreme za program rada Predsjedništva BiH i da to treba da bude priča u kojoj će se baviti stvarima o kojima se mogu usaglasiti, a ne da se gubi vrijeme na teme za koje saglasnost ne postoji.

    “Treba nam saradnja kabineta da bi to teklo na prihvatljiv način. Ima stvari važnih za građane, a to su deblokada projekata, da razgovaramo o regionalnim inicijativama”, navela je ona.

    Cvijanovića je rekla da će pokušati da objasni kolegama u Predsjedništvu BiH važnost “Otvorenog Balkana”, ističući da je taj teren idealan da se savladaju neke unutrašnje stvari pa da BiH još bolje funkcioniše kao budući člani EU.

    Ona kaže da joj nije zasmetala izjava bivšeg srpskog člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića da se sadašnji sastav ovog tijela neće moći dogovoriti ni o jednom pitanju, te dodala da prosto razmišlja zašto je on sada pozvan da to komentariše.

    “Šta on smatra da je dogovor? Da se pravimo mrtvi što se neko odmetnuo? Nikad nije uložio nijedan veto jer je smatrao da tamo teče med i mlijeko. Imam namjeru da se dogovaram, ali ne i da dozvolim uzurpaciju nadležnosti, a naročito nemam namjeru da se pravim da ne postojim dok druga dva člana rade nešto na štetu Srpske”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da poštuje Ustav i ustavne nadležnosti i da želi da vidi šta se može iskoordinisati.

    “Za stvari koje su dobre, ako tamo ima volje, ja sam na raspolaganju. Ako je tamo volja da uzurpiraju nadležnosti Srpske i satiru njene interese, onda ću se tome usprotiviti i to ne izmišljenim, već ustavnim mehanizmima”, navela je ona.

    Ona je ocijenila da u Narodnoj skupštini Republike Srpske možda i postoji dvotrećinska većina, te dodala da će se to vidjeti kada je riječ o podršci nakon ulaganja veta.

    “U formalnom smislu, kao podrška za izbor vlade je i nema, ali tu i nije potrebna. Za ove stvari o kojima sam govorila će biti potrebna. Ako srpski član Predsjedništva odluči da dođe u Narodnu skupštinu nakon potezanja veta, to ne znači da poslanici tamo treba da se obračunavaju s njim, govore da ga vole ili ne vole”, kaže Cvijanovićeva.

    Govoreći o pokretanju pitanja vitalnog interesa, Cvijanovićeva je rekla da namjerava da svaki put kada se tako nešto desi, prije sjednice Narodne skupštine Srpske, razgovara sa svim poslaničkim klubovima i objasni im zašto je to učinjeno.

    “I onda je sva odgovornost na njima. I nije bitno ko je član Predsjedništva, nego je važna tema”, dodala je ona.

    Cvijanovićeva je odbacila zamjerke na račun Milorada Dodika da je sjednice Narodne skupštine Republike Srpske sazivao samo da bi se “obračunao sa opozicijom”, te istakla da su to bile važne stvari koje su zahtijevale odgovoran politički odnos.

    “To što se opozicija nije htjela baviti temom završilo je tako kako je završilo na izborima. Ta pitanja su pokretana jer je za to postojala potreba”, dodala je Cvijanovićeva.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH izjavila je da kadar iz Republike Srpske treba da bude ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara i da je to je jedan od orijentira u pregovorima o formiranju vlasti u koje se ulazi.

    Cvijanovićeva ističe da je zadatak Predsjedništva BiH da dovede u red spoljnu politiku BiH, a onda da Savjet ministara slijedi tu usaglašenu politiku.

    “To je jedan od zadataka. Da vidimo možemo li to kanalisati na ispravan način, da se saopštavaju usaglašeni stavovi, a ne da imamo slobodne strijelce”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je bilo to bilo mučno u prošlom mandatu, jer je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara iznosio svoj i stav partije.

    “Ali to nije nikakva novost. Toga je bilo i ranije, sad smo to učinili temom. Uvijek je postojala neka uzurpacija. Mi smo to učinili dostupnim javnosti. Niko nije ćutao. /Bivši srpski član Predsjedništa BiH Milorad/ Dodik nije ćutao. Neki možda jesu”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona ističe da je nedopustivo da neko nastupa, a da prethodno to nije dogovoreno.

    “Ili imate usaglašeno ili nemate stav, ali nedopustivo je da neko nastupa, a da to prethodno nije dogovoreno. Da neko uzurpira sve i ode pričati po svijetu ono što misli on ili njegova partija. Ministarstvo spoljnih poslova prati politiku Predsjedništva, a ne samo jednog člana. To smo sada doživjeli kao vrhunac nerada u spoljnoj politici i BiH ništa time nije dobila, naprotiv”, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je ocijenila da će postojati pritisci da se BiH o pitanju rusko-ukrajinskog sukoba pridruži politici EU.

    “Postojaće ti pritisci, ali sve je danas u svijetu fingiranje, osim onog brutalnog dijela koji se tiče rata i razaranja. Na zapadu se nekad zadovolje time što se neko priklonio nekoj rezoluciji iako se ona ne može sprovesti na terenu. Pa kažu da je BiH nešto podržala, a BiH je to uradila unilateralno, glasanjem nekog ministra bez stava Predsjedništva, gdje ne postoji ni naknadni stav institucija da to glasanje bude sprovedeno u praksi”, navela je ona.

    Prema njenim riječima, to je sve foliranje, fikcija.

    “Svijet je danas takav, licemjeran prilično”, dodala je Cvijanovićeva.

    Na pitanje da li je za uvođenje sankcija Rusiji, Cvijanovićeva je rekla da nikome ne treba uvoditi sankcije.

    “I nama su ih uvodili i maltretirali nas. Treba da postoji snažna diplomatija i snažni igrači da riješe ove stvari. Ovdje je suština što neki neće da idu u diplomatske razgovore”, dodala je Cvijanovićeva.

  • Dodik stigao u Mostar, počeo sastanak sa Čovićem

    Dodik stigao u Mostar, počeo sastanak sa Čovićem

    Delegacije HDZ-a BiH i SNSD-a, predvođena predsjednicima stranaka Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom, počele su sastanak u u Mostaru.

    Tema sastanka Dodika i Čovića te stranačkih izaslanstava SNDS-a i HDZ-a BiH je formiranje vlasti na nivou BiH.

    Delegaciju SNSD-a čine Željka Cvijanović, Zoran Tegeltija, Radovan Kovačević, Luka Petrović i Velibor Milivojević.

    U delegaciji HDZ-a BiH su Borjana Krišto, Marinko Čavara, Darjana Filipović i Davor Pranjić.

    Sastanak se održava u Domu HDZ-a BiH, a konferencija za novinare je najvljena u 12.30 časova.

    Dodik je ranije naglasio kako se “zajedničke strukture vlasti na nivou BiH ne formiraju jednostavno”, ali i da će HDZ i SNSD nastupiti zajedno, dodajući kako će o svemu odlučivati blok Hrvata i Srba.

    Prethodno su radne grupe stranaka ‘Osmorke’ i HDZ-a usaglasile programske ciljeve za formiranje vlasti za mandatno razdoblje 2022. – 2026. godina.

  • Stevandić: I dalje potrebno mudrosti kako bi se sačuvao mir

    Stevandić: I dalje potrebno mudrosti kako bi se sačuvao mir

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je u proteklih 27 godina bilo svakakvog nasilja nad Dejtonskim mirovnim sporazumom, uglavnom na štetu Srba, te da je i dalje rukovodstvu Srpske potrebno mudrosti i savjesnosti u vođenju poslova kako bi se sačuvao mir.
    Stevandić je istakao da je najvažniji rezultat Dejtonskog sporazuma zaustavljanje rata i krvoprolića, jer su životi uvijek najvažniji.

    “NJegov politički i istorijski značaj ogleda u tome da je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma verifikovana vijekovna težnja našeg naroda da na svojoj teritoriji ima svoju vlast i da sam odlučuje o svojoj sudbini, jer u više od 200 godina imali smo tešku borbu srpskog naroda za opstanak i očuvanje suvereniteta, kulture i tradicije na ovim prostorima”, rekao je Stevandić, povodom 27 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma.

    On je napomenuo da je rukovodstvu Srpske i dalje potrebna mudrost i savjesnost u vođenju poslova i, što je najvažnije, da pokazuje ljubav prema Republici Srpskoj.

    “Kao što su je pokazali svi ljudi koji su za nju dali život i zbog čije žrtve je bilo moguće da mi u Dejtonu pregovaramo kao strana koja obezbjeđuje mir za sve stanovnike BiH, suverenitet na teritoriji koja ima granice Republike Srpske i budućnost i razvoj svih naroda i građana u BiH”, rekao je Stevandić.

    On je naveo i da su granice Republike Srpske u zadnjih 80 godina od Drugog svjetskog rata jedine koje su rezultat međunarodnog ugovora, kakav je Dejtonski sporazum.

    “To je najveći politički, ekonomski, državni i teritorijalni dobitak koji su ikada Srbi sa ove strane Drine dobili. Zato moramo da budemo spremni da, jednako kao što čuvamo mir u BiH, čuvamo i dostignuti nivo suvereniteta Republike Srpske i da naš narod uvijek sam odlučuje o svojoj sudbini”, naglasio je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, bilo je svakakvog nasilja nad Dejtonskim sporazumom, uglavnom na štetu srpskog naroda.

    “Ni jedna promjena nadležnosti nije napravljena na štetu Federacije BiH ili BiH, ali smo sve to jako dobro izdržali. Velike pritiske, od hapšenja pojedinaca, oduzimanja njihovih dokumenata, do uništavanja budućnosti čitavih porodica. Ali, sve smo izdržali”, naglasio je Stevandić.

    I što je najvažnije, istakao je Stevandić, Republika Srpska je nadživjela neke od onih koji su bili najveći nasilnici, poput Pedija Ešdauna, nekadašnjeg visokog predstavnika.

    “Republika Srpska sa svojih 30 godina je starija i duže živi od mnogih država koje su na Balkanu postojale privremeno i trajaće i dalje, jer mislim da postoji čvrsto opredjeljenje i volja našeg naroda da čuva Srpsku, a ako je moguće i da neke nadležnosti pokuša da vrati mirnim, diplomatskim i demokratskim sredstvima”, kaže Stevandić.

    On je napomenuo da postoji nova situacija u svijetu u vezi sa sukobima u Ukrajini, koja je pomjerila geopolitičko klatno i na neki način se to pokušalo iskoristiti, te da se prikazivanjem tradicionalnih srpsko-ruskih veza kao loših postigne jedna vrsta međunarodne oštrice prema Republici Srpskoj i destabilizuje situacija u BiH.

    “Mislim da smo i to na dobar način spriječili, a moram napomenuti i da je u FBiH bilo dosta razumnih ljudi koji su shvatili da ništa ne smije biti uzrok narušavanja mira u BiH. Nadam se da će tako i ostati”, kaže Stevandić.

    U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu 21. novembra 1995. godine parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

    Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

  • Amerikanci priznali: Sve je teže i teže

    Amerikanci priznali: Sve je teže i teže

    Američka vojna industrija ima problema da “održi korak” sa ukrajinskom potrošnjom, priznali američki zvaničnici.

    Zalihe naprednog američkog naoružanja sve se brže tope, što bi moglo da utiče na mogućnost Vašingtona da vojno pomaže Kijev u narednom periodu, izjavila su tri neimenovana američka zvaničnika za CNN.Sve tanje zalihe, ali i nemogućnost američke vojne industrije da održi korak sa isporukama, doveli su administraciju predsednika Džozefa Bajdena u težak položaj. Amerikanci su poslednjih meseci Ukrajini poslali najsavremenije naoružanje vredno više milijardi dolara.

    Jedan od zvaničnika izjavio je da su zalihe “sve manje”, pošto SAD raspolažu sa “ograničenom količinom” viška naoružanja koje mogu da šalju u Ukrajinu. Amerikance posebno brine drastično smanjenje zaliha artiljerijske municije kalibra 155 milimetara, kao i raketa za prenosivi protivvazdušni sistem “Stinger”, rekao je jedan izvor za CNN, a prenosi Raša tudej na srpskom.

    Pojedini izvori rekli su da bi u budućnosti problem mogla da bude i proizvodnja drugih tipova municije, uključujući HARM antiradarske rakete, GMLRS rakete zemlja-zemlja i municiju za prenosive antitenkovske sisteme “džavelin”, iako su američke kompanije najavile da će povećati proizvodnju ovih tipova municije.

    Prvi put posle više od dve decenije SAD nisu direktno umešane u neki veći ratni sukob, nakon što su se poslednjih godina povukle iz Avganistana i Iraka. To je dovelo do pada proizvodnje naoružanja, a Amerika više nije u stanju da proizvede količinu municije neophodnu za sukob visokog intenziteta.

    Smanjenja zaliha naoružanja neće dovesti do pada spremnosti američke vojske, pošto oružje koje se šalje u Ukrajinu ne dolazi iz kritičkih rezervi, navode zvaničnici Pentagona.

    Amerika neće moći da šalje oružje u nedogled, ali je odgovor na pitanje “koliko je dovoljno” krajnje subjektivan i u velikoj meri će zavisiti od toga koliko je Pentagon spreman da rizikuje, rekao je jedan američki oficir.

    Jedan od uzroka smanjenja zaliha je i nemogućnost američke vojne industrije da održi korak sa sve većom potražnjom.

    “Sve je teže i teže”, izjavio je kongresmen i član odbora za obaveštajne službe Predstavničkog doma Majk Kvigli. “Mislili smo da će ovaj rat biti gotov za nekoliko dana, ali sada izgleda kao da će on trajati godinama. U trenutku kada su lanci snabdevanja u haosu, Zapad će imati dosta problema da ispuni ovako visoka očekivanja”, dodao je.

    Visoki zvaničnik Pentagona Kolin Kal nedavno je izjavio da je ovo prvi konvencionalni rat visokog intenziteta posle više decenija, što stvara pritisak ne samo na vojne industrije zemalja učesnica, već i onih koje te zemlje podržavaju, u ovom slučaju Ukrajinu..

    “Sekretar za odbranu Lojd Ostin je od početka potpuno fokusiran na to da ne preuzmemo nepromišljene rizike i ne dovedemo naše sopstvene zalihe u situaciju koja bi nam onemogućila da adekvatno reagujemo u slučaju neke nove krize u svetu”, dodao je.

    Bajdenova administracija zatražila je od Kongresa dodatnih 37,7 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu, od kojih bi 21 milijarda bila potrošena na rešavanje nestašice oružja.

    Republikanci, koji su na nedavno održanim međuizborima osvojili većinu u Predstavničkom domu, u poslednje vreme sve više kritikuju slanje velikih količina skupog naoružanja u Ukrajinu, u trenutku kada se američka privreda nalazi u izuzetno teškom položaju.

    Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Makarti rekao je da Ukrajini neće dati “blanko ček” za kupovinu naoružanja, iako je naglasio da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu i u narednom periodu.