VRBAS Media

Autor: INFO

  • Milanović: Hrvatska mora da reaguje na Izetbegovićeve prijetnje

    Milanović: Hrvatska mora da reaguje na Izetbegovićeve prijetnje

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je oštro kritikovao hrvatsku Vladu jer, kako je rekao, ne reaguje na prijeteće izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

    Milanović je naveo da hrvatska Vlada “gluvo i bez treptaja sluša prijetnje iz BiH, jezik mržnje i netrpeljivosti koji se valja sarajevskim ulicama”, prenosi Hina.

    Podsjećamo, na stranačkom skupu u Hadžićima u BiH Izetbegović je, govoreći o “vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija”, naveo: “Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate”.

    Osvrćući se na odluku Kristijana Šmita o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, Milanović je rekao da Šmit ne koristi ovlašćenja kako bi nametnuo izborni zakon koji bi osigurao prava Hrvata u BiH i dodao da je on nelegalno izabran.

    Hrvatski predsjednik je podsjetio da je mjesecima insistirao da se izmijeni aktuelni Izborni zakon u BiH jer, po njegovoj ocjeni, taj pravni akt nanosi štetu Hrvatima u BiH.

  • Sanacija klinika na UKC RS u roku od 60 dana

    Direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske iz Banjaluke Vlado Đajić održao je danas press konferenciju na temu sanacije objekata, odnosno, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Infektivne klinike i Klinike za pedijatriju, koja je u vrijednosti od 2 miliona i 600 KM.

    “Sve što smo do sada rekli, to smo i uradili, tako je i sa ovom zgradom ginekologije, pedijatrije i infektivne klinije, sanacija je u toku. Radovi na ginekologiji su počeli na četvrtom spratu i sada se spuštamo na niže etaže”, kaže Đajić

    On dodaje da je prioritet rekonstrukcija i izgradnja novih objekata, te nabavka nove opreme.

    “Imamo najsavremiju opremu, kao što imaju prestižni centri, kao i stručnjake koji su najbolji na ovim prostorima. Prioritet je edukacija naših ljekara, što se dešava u zemljama regije i Evrope”, dodaje direktor UKC-a RS

    Najavljuje i da će se raditi na osposobljavanju prostorija za vantjelesnu oplodnju.

    “Očekujemo to uskoro, imamo tri ljekara koja su specijalizovana za tu oblast”, poručio je Đajić

    Rok za završetak svih radova je 60 dana.

  • Nehamer: Nemoguć embargo na ruski gas

    Nehamer: Nemoguć embargo na ruski gas

    Embargo na ruski gas u EU nije moguć, jer bi bloku nanio veću štetu, izjavio je austrijski kancelar Karl Nehamer.

    On je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom u Beču rekao da je Austrija uvijek podržavala evropske sankcije koje više utiču na stranu kojoj se uvode nego na EU.

    “Stoga, stav Austrije je taj da embargo na gas nije moguć. To nije samo zbog toga što smo mi, Austrija, zavisni od ruskog gasa, već i njemačka industrija i ako ona izgubi stabilnost isto će se dogoditi i austrijskoj”, naglasio je Nehamer.

    Orban je na istoj konferenciji za novinare istakao da Mađarska nastavlja da se protivi embargu na ruski gas i da Budimpešta “nije sama u tome”.

    “Suočavamo se sa embargom na gas. Predlažem EU da ne ide tamo. Nisam sam po ovom pitanju”, dodao je Orban.

  • Orban: Prihvatamo

    Orban: Prihvatamo

    Mađarska prihvata hitan plan Evropske unije za ograničenje potrošnje gasa, rekao je premijer te zemlje Viktor Orban.

    “Evropsko jedinstvo je važno tako da prihvatamo, pošto se zemlje članice pripremaju za dalje smanjenje isporuka ruskog gasa, izjavio je danas Orban.”Prihvatamo odluku koja je nepovoljna za nas i nastojaćemo da je sprovedemo uz najmanju moguću štetu”, rekao je Orban na brifingu za medije u Beču nakon sastanka sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom, prenosi Rojters.

  • Izetbegović pojasnio šta je mislio “prebrojavanjem”

    Izetbegović pojasnio šta je mislio “prebrojavanjem”

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović oglasio se povodom svoje izave o “prebrojavanju”, koju je izrekao na stranačkom skupu u Hadžićima, a koja je izazvala čitavu lavinu reakcija, kako domaćih, tako i međunarodnih zvaničnika.

    Kako je rekao Izetbegović, njegova izjava da će BiH imati odgovor i za najgore scenarije i da su se “prebrojali”, izazvala je bujicu pretjeranih reakcija, uz “zgražavanje” i tvrdnju da je riječ o “ratnohuškačkoj izjavi”.

    “Niti ima potrebe za ‘zgražavanjem’, niti je izjava ‘ratnohuškačka’. Naprotiv. Tvrdnja da ćemo uvijek biti spremni da sve učinimo kako bi sačuvali vlastitu državu, sigurnost i mir u njoj, naše je pravo i obaveza. Tu obavezu svakom građaninu Bosne i Hercegovine propisuje i Ustav”, rekao je Izetbegović.

    Dodao je da ne može biti prijetnja ni ratno huškanje kada kažemo da će se braniti.

    “Ratno huškanje je kada se prijeti secesijom, podjelom države, na dnevnoj bazi govori o ‘srpskom svetu’, o prekrajanju granica, kada se vrijeđa i omalovažava cijeli jedan narod, kada iz susjedstva svakodnevno dobijamo poruke koje su vrlo često nalik onima iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Svjedoci smo četničkih okupljanja i prijetnji da će Drina ponovo teći krvava, kao što je tekla u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije od 92. do 95. godine, svjedočili smo i odlikovanjima za Radovana Karadžića i druge presuđene ratne zločince; svjedočimo i naoružavanju Srbije i policije entiteta RS, strategijama nacionalne bezbjednosti i odbrane Srbije koje obuhvataju teritorij BiH, namjernom slabljenju odbrambenih kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, svjedočimo i da već duže vrijeme MUPRS popisuje povratnike u ovaj entitet… I dugo bi se još moglo nabrajati”, naveo je predsjednik SDA.

    Naglasio je da sve to nije izazvalo skoro nikakvu reakciju, ili su te reakcije bile veoma blage od strane onih koji juče i danas žestoko reaguju na njegovu izjavu.

    “Da je bilo odlučnih reakcija na pobrojano, onda vjerovatno ni ja ne bih morao ljudima koji su s pravom zabrinuti pojašanjavati da nećemo dopustiti scenarij iz 92. godine. Bosna i Hercegovina je bila izložena agresiji, a bošnjački narod brutalnom pokolju koji je kulminirao genocidom, i istovremno – embargu na oružje. U demilitarizovanim zona Žepa i Srebrenica u kojima im je UN garantovao sigurnost, nad Bošnjacima je počinjen genocid. Zato Bošnjaci, u okolnostima u kojima svakodnevno svjedoče potezima i porukama koje prijete ugrožavanju stabilnosti i mira, imaju pravo na zabrinutost, oprez i organizovanje odbrane vlastitih života, naravno u okvirima zakona i institucija Bosne i Hercegovine”, naglašava Izetbegović.

    Podcrtao je da se ne smije više nikad dopustiti “da nas ponovo prebrojavaju po masovnim grobnicama i logorima”.

    “Bošnjaci nikada i nikog nisu napali, niti će. Nisu se nikome ni svetili unatoč stravičnim zločinima koji su nad njima počinjeni. Naprotiv, zaustavili su svaki pokušaj osvete u napaćenom, opkoljenom Sarajevu. Od Bošnjaka nikome ne prijeti opasnost. Ali, slabost i izostanak svijesti o opasnosti kojoj smo izloženi može biti uzrokom novih pokušaja da se realiziraju zločinački velikodržavni projekti na račun Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Snaga i spremnost na odbranu takve pokušaju mogu osujetiti. Svaki narod i svaka država na svijetu ima pravo na odbranu. To pravo neće biti uskraćeno Bosni i Hercegovini i Bošnjacima”, zaključuje Izetbegović.

  • Vidovićeva o ponudi za otkup potraživanja u “Birču”

    Vidovićeva o ponudi za otkup potraživanja u “Birču”

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović je, govoreći o ponudi firme “Pavgord” iz Foče za otkup potraživanja iz zvorničkog “Birča” u stečaju, istakla da će dio tog novca biti iskorišten za povezivanje penzijskog staža zaposlenih.

    Nama se nudi 100 odsto naplate onoliko koliko se duguje po svim porezima i doprinosima, a znamo da se u stečajnom postupku naplaćuje u prosjeku sedam odsto. Uvezaćemo radni staž svim radnicima kojima nije povezan i onima koji imaju manju penziju zbog toga, rekla je Vidovićeva.

    Vlada Republike Srpske danas prihvatila je ponudu privrednog društva “Pavgord” iz Foče u visini od 42.378.785 KM za otkup potraživanja u zvorničkom “Birču”, jer se njome u cijelosti izmiruju potraživanja republičkih institucija.

  • “Pavgord” otkupio dugovanja “Birča”, radnici “Alumine” zabrinuti

    “Pavgord” otkupio dugovanja “Birča”, radnici “Alumine” zabrinuti

    Vlada Republike Srpske prihvatila je ponudu Privrednog društva “Pavgord” iz Foče u iznosu od 42,3 miliona KM za otkup potraživanja republičkih institucija u stečajnom postupku nad imovinom Privrednog društva “Birač” a.d. Zvornik, a time će u potpunosti biti izmirene sve obaveze ove kompanije prema republičkim institucijama i preduzećima.

    “Na osnove ove informacije Vlada Republike Srpske jednoglasno je prihvatila samoinicijativnu ponudu Privrednog društva ‘Pavgord’ d.o.o. Foča kao najcjelishodniju iz razloga što se ponudom u visini od 42.378.785 KM u cijelosti izmiruju potraživanja republičkih institucija”, kazali su iz Vlade RS.

    Dodali su da je, prema informaciji Ministarstva finansija, zaprimljeno ukupno sedam samoinicijativnih ponuda za otkup potraživanja, ali da je “Pavgord” jedini ponuđač koji je dostavio bankarsku garanciju.

    Na ovaj način u potpunosti će biti izmirene sve obaveze “Birča” prema republičkim institucijama i preduzećima, uključujući i povezivanje penzionog staža za zaposlene u “Birču” (za period dok nisu uplaćivani doprinosi).

    “Ovim će biti omogućeno izmirivanje sljedećih potraživanja: Ministarstvu finansija (11 miliona KM), Poreskoj upravi (12 miliona KM), Fondu PIO (šest miliona KM), Fondu zdravstvenog osiguranja (5,8 miliona KM), ‘Vodama Srpske’ (885.000 KM), te ‘ElektroBijeljini’ (5,7 miliona KM). S druge strane, prosjek naplate ovih potraživanja u stečajnim postupcima u Republici Srpskoj je oko sedam odsto”, saopšteno je iz Vlade.

    Aleksandar Sajić, pravni zastupnik “Pavgorda”, kaže za “Nezavisne novine” da očekuje da će ugovor sa Vladom biti potpisan u narednih nekoliko dana.

    “Onda ćemo zajedno sa stečajnim upravnikom i ranijim povjeriocima Fabrike glinice ‘Birač’ vidjeti u kom pravcu će se dalje obavljati stečajni postupak. Rok za uplaćivanje novca je 12. septembar po ugovoru, ali ‘Pavgord’ će to, uvjeren sam, platiti odmah dan ili dva po potpisu ugovora, zato što ima obezbijeđen novac. Bankarska garancija koju je dala Nova banka data je na osnovu depozita koji ‘Pavgord’ ima kod nje. Ne čeka se ništa, samo potpis ugovora”, navodi Sajić.

    Na pitanje da li će nakon ove odluke “Pavgord” kupiti i “Aluminu”, Sajić poručuje da se to neće desiti.

    “Ne, ‘Pavgord’ neće kupiti ‘Aluminu'”. Oni će biti većinski i kontrolni povjerilac u stečajnom postupku nad fabrikom ‘Birač’. U dogovoru sa stečajnim upravnikom i povjeriocima dogovorićemo dalje upravljanje nad ‘Aluminom’. Podsjećam da tu postoje i drugi povjerioci pa ćemo vidjeti kakva su njihova razmišljanja i da li žele da prodaju potraživanja, da li žele biti akcionari u nekom budućem transformisanom akcionarskom društvu. Ali ovo je prvi korak da se taj stečajni postupak počne privoditi kraju i da ‘Alumina’ kao ono što je najvrednije u grupaciji ‘Birač’ posluju sa mnogo manje pritiska, a nadam se i mnogo uspješnije i sa mnogo više radnika”, istakao je Sajić.

    Međutim, prodajom potraživanja “Birča” nezadovoljni su radnici “Alumine”. Oni su odranije bili zainteresovani da otkupe potraživanja i, kako kažu, zaštite fabriku. “Opšte je nezadovoljstvo. Radnicima nije omogućeno da transparentno učestvuju u prodaji, koja je obavljena na nelegalan i netransparentan način, gdje smo stavljeni u neravnopravan položaj. Jednostavno nismo imali šansu, tražena je od nas bankarska garancija, a da bi se našla potrebno je da se prikupi prethodna dokumentacija. Nismo znali ni ko prodaje, ni po kojoj cijeni. A s druge strane u ‘Alumini’ ima 1.500 radnika koji su kreditno sposobni i sigurno da bi se platilo mnogo više od 43 miliona koliko su platili oni”, kaže za “Nezavisne novine” Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikalne organizacije metalske industrije i rudarstva RS, koji dodaje da su radnici zabrinuti za svoju egzistenciju.

    “Zamislite imate sigurne plate, regrese, dodatke za rođenje djeteta i vjenčanje, razna davanja. I sad se radnici plaše da će to izgubiti. Ovdje se postavlja pitanje zašto bi neko imao veće pravo od radnika koji su ovdje uložili svoje znanje, posebno u nešto što je 2013. godine bilo za staro gvožđe”, naglasio je Smiljanić.

    Aleksandar Sajić, pravni zastupnik “Pavgorda”, tvrdi da radnici ne treba da brinu.

    “‘Alumina’ i sada dobro posluje i još će bolje. Niko nije lud da sve to gurne u propast i radnici ne treba da sumnjaju u to da će sve biti kako treba. Morate da shvatite da se već devet godina ‘Aluminom’ upravlja da se ostvaruje veliki promet, a da nijedan povjerilac do sada nije namiren. E to će sada da prestane”, rekao je Sajić.

  • Mišetić: ‘Nakon BiH izbora u oktobru, Hrvati će vjerovatno moći raskinuti Dejtonski sporazum’

    Mišetić: ‘Nakon BiH izbora u oktobru, Hrvati će vjerovatno moći raskinuti Dejtonski sporazum’

    “Nakon izbora u oktobru, Hrvatska i Srbija će vjerovatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Dejtonski sporazum, uključujući Dejtonski ustav, kao rezultat kršenja Dejtonski od strane Bosne i Hercegovine”, istaknuo je 25. srpnja na Twitteru advokat, Luka Mišetić, branitelj Ante Gotovine pred Haškim tribunalom; te nastavio:

    Evo zašto:

    U osnovi Dejzonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao „konstitutivnih naroda“ na ravnopravnost. Izvještaji govore da Kabinet visokog predstavnika u BiH ove sedmice planira poduzeti radnje za izmjenu izbornih zakona u Bosni” – napisao je Mišetić 25. jula, što se pokazalo tačnim jer je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt odlučio u srijedu, 27. jula, nametnuti odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH, no one će zasad biti samo tehničke izmjene (op. a.)

  • Niko od političara nije zadovoljan Šmitovom odlukom

    Niko od političara nije zadovoljan Šmitovom odlukom

    Nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH većina političkih subjekata u BiH osuđuje ovu odluku, ili u najmanju ruku nisu u potpunosti zadovoljni.

    U RS odluku osuđuju jer su načelno protiv nametanja i ne priznaju visokog predstavnika kojeg nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Hrvatski predstavnici su nezadovoljni što Šmit nije nametnuo odredbe o legitimnom predstavljanju, a stranke u Sarajevu su kivne što je Šmit uopšte razmatrao da nametne izmjene koje su tražili Hrvati.

    Sudeći prema najavama, Šmit ne isključuje mogućnost daljih nametanja koja bi se odnosila na implementaciju presude “Sejdić i Finci”, a u toj situaciji moglo bi doći do daljeg zaoštravanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, i odnosa prema visokom predstavniku uopšteno.

    Što se tiče tehničkih odluka koje je Šmit donio, u Centralnoj izbornoj komisiji djelimično su zadovoljni jer smatraju da su dobili nove alate i ovlaštenja u kontroli poštovanja izbornih pravila.

    Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio je da se Šmit konsultovao s njima prije nego što je donio odluku i zahvalio mu je što je, kako je rekao, dao CIK-u etički pancir koji će im omogućiti da prvi put za kršenja izbornog procesa kažnjavaju i predsjednike stranaka.

    “Ovo je prvi put da dobijemo set zakonskih rješenja koja će ojačati CIK i dati alat i mogućnost da istražuje i sankcionira najodgovornije političke dužnosnike”, rekao je on.

    Među brojnim odredbama koje je Šmit nametnuo neke od najvažnijih su zabrana funkcionerima da koriste javne resurse za stranačke svrhe i oštrije odredbe o sprečavanju govora mržnje.

    U OHR-u su nakon odluke istakli da izmjene omogućavaju građanima da ostvaruju demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima.

    “Izražavamo žaljenje što političke stranke nisu mogle iskoristiti proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU”, naglasili su oni.

    U njemačkoj ambasadi ističu da pozdravljaju odluku kako bi se osigurali transparentni i pošteni izbori.

    Šmit je u intervjuu za “Deutsche Welle” juče izjavio da ne želi produbljivati etničke podjele te da štiti teritorijalni integritet BiH, ali je dodao i da nije u redu da se u mjestima gdje živi malo Hrvata bira jedan delegat u Dom naroda, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ih je više od sto hiljada, biraju samo tri.

    Ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih problema. I tu se mogu osloniti na mogućnosti koje mi daju bonska ovlaštenja ako baš ne ide nikako drugačije”, rekao je Šmit.

    U “Transparency Internationalu” osuđuju mijenjanje Izbornog zakona samo tri mjeseca pred izbore i smatraju da same izmjene ne idu dovoljno daleko.

    “Ukoliko se bude očekivala primjena nametnutih izmjena tokom tekućeg izbornog ciklusa, one mogu ozbiljno ugroziti sposobnost izborne administracije da ih provede, što može izazvati pravnu nesigurnost”, kažu oni.

    Delegacija EU, Ambasada SAD i Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva juče su podržali Šmitovu odluku, ali su u Delegaciji EU takođe istakli da je opsežna međunarodna supervizija načelno nespojiva sa članstvom u EU, što se može protumačiti i kao kritika jačanja OHR-a.

    “EU duboko žali što političke stranke nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Šmita”, rekli su oni.

    Najviše nezadovoljstva pokazali su Hrvati, koji su indirektno najavili da je poslije izbora moguć talas nestabilnosti. Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a, smatra da ova odluka destabilizuje političke prilike. Krišto je istakla da ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za sprovođenje izbora, CIK-u, za koje kaže da je izabrano protivno zakonskoj proceduri.

    U RS smatraju da je ova odluka neprihvatljiva te su ponovili da Šmita ne priznaju kao visokog predstavnika. Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH i visoki funkcioner SNSD-a, izjavio je za Srnu da je cilj ovih nametanja kreiranje izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.

    “Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga pumpana izvana biti kontraproduktivna”, rekao je.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, ustvrdio je da Šmitova odluka ponižava BiH i ojačava krizu te da BiH ne može biti država ako “gubernatori spornog legitimiteta” donose zakone umjesto zakonodavca, dok je Spomenka Stevanović, potpredsjednica Demosa, Srni naglasila da je i najgori dogovor izabranih političkih predstavnika ovdašnjih naroda bolji od bilo kojeg nametnutog rješenja sa strane.

    Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, rekao je da je vlast u RS svojim potezima oživjela protektorsku ulogu visokog predstavnika.

    “Sada se svi suočavamo s tom činjenicom koja dugoročno šteti interesima RS”, rekao je on.

  • Amerika u recesiji?

    Amerika u recesiji?

    Američka ekonomija je pala za 0,9 posto na godišnjem nivou u drugom tromesečju 2022. godine.A to je drugi kvartalni pad zaredom, prema današnjoj preliminarnoj proceni Biroa za ekonomske analize.Ovaj pad, prema najčešće korišćenoj, mada nezvaničnoj definiciji, označava prag nastupanja recesije, koja nastaje kada se tokom dva uzastopna kvartala zabeleži negativan ekonomski rast, prenosi tv stanica Si-En-En (CNN).

    U prvom tromesečju, privredni pad je iznosio 1,6 procenata.

    Mada današnja preliminirna procena predstavlja oštar pad u odnosu na privrednu ekspanziju od 6,7 odsto zabeleženu u drugom kvartalu 2021. godine, Bela kuća je nepokolebljiva u stavu da najveća svetska ekonomija, uprkos tome što se nosi sa višedecnijski visokom inflacijom i stalnim problemima u ponudi, ostaje u osnovi zdrava, napominje ovaj američki medij.

    Dalje dodaje da je administracija SAD-a čak preduzela neuobičajen korak objavljivanjem svojevrsnog objašnjenja, tvrdeći da dva uzastopna kvartala ekonomskog pada, sama po sebi, ne predstavljaju recesiju.

    Bela kuća je, prema navodima CNN-a, prošle nedelje objavila na blogu da pored BDP-a, podaci koji se odnose na tržište rada, na korporativnu i ličnu potrošnju, proizvodnju i prihode ulaze u zvaničnu odluku kojom bi bila proglašena recesija.

    Neprofitna organizacija Nacionalni biro za ekonomska istraživanja je zvanični arbitar koji proglašava recesiju, objašnjava se u tekstu i ocenjuje da je malo verovatno da će u skorije vreme doneti sud po ovom pitanju.

    Ekonomisti kažu da je glavni razlog zbog kojeg bi bilo prerano nazivati sadašnju situaciju recesijom na temelju današnjih podataka, taj što se konačni podaci mogu promeniti, što će se verovatno i dogoditi.