VRBAS Media

Autor: INFO

  • Komemoracija zvjerski ubijenim Srbima u Glinskoj crkvi

    Komemoracija zvjerski ubijenim Srbima u Glinskoj crkvi

    U Glini će danas biti održana komemoracija Srbima nad kojima su ustaše izvršile masakr u Glinskoj crkvi 1941. godine, a pomen stradalima služiće Njegovo preosveštenstvo episkop gornjokarlovački Gerasim.

    Iz Srpskog narodnog vijeća najavljeno je da će komemoracija žrtvama jednog od najvećih ustaških zločina počinjenog u ljeto 1941. u pravoslavnom hramu Rođenja Presvete Bogorodice biti održana u 19 časova.

    Komemoracija će biti održana u znak sjećanja na sve izgubljene živote u genocidnoj kampanji na mjestu nekadašnje bogomolje, na kojem je u znak sjećanja 1969. godine podignut Spomen-dom koji je u pokušaju brisanja sjećanja 1995. godine preimenovan u Hrvatski dom, naveli su iz SNV-a.

    Glina i njena okolina spadaju među najveća gubilišta Srba u bivšoj Јugoslaviji u Drugom svjetskom ratu.

    Na gubilištima Gline ubijani su Srbi iz Banije i Korduna (mnogi iz srezova Glina i Vrginmost) koji su hvatani prilikom masovnih potjera ili njihovih pojedinačnih dolazaka u Glinu, zatim Srbi iz Srema, Slavonije i BiH , kao i Јevreji, koji su dovođeni na suđenje u Pokretni prijeki sud.

    Posebnu težinu tih zločina čini pokolj Srba u Srpskoj

  • Odbraniti kulturu zemlje od spoljnih uticaja

    Odbraniti kulturu zemlje od spoljnih uticaja

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da ne želi da Mađarska postane imigraciona zemlja i da je potrebno odbraniti kulturu te zemlje od spoljnih uticaja.

    “Ne želim da Mađarska postane imigraciona zemlja i ne želim da migracije postanu jače u Mađarskoj. To je uvijek bio moj stav i takav će i ostati, i to nema nikakvu biološku osnovu. To za nas nije rasno pitanje, već je pitanje kulture. Jednostavno, našu civilizaciju treba sačuvati kakva jeste”, rekao je Orban nakon razgovora sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom u Beču, objašnjavajući zašto je protiv migracija.

    Nehamer je rekao da su migracije izazov sa kojim se treba suočiti, prenio je AP. On je dodao da je jasno rekao Orbanu da Austrija odbacuje svaku formu trivijalizacije ili relativizacije rasizma, pa čak i antisemitizma.

    Nehamer je rekao da je prihvatio prijedlog mađarskog kolege o održavanju zajedničke konferencije sa Srbijom da bi bio smanjen pritisak ilegalne migracije.

    On je podsjetio da je u Austriji znatno porastao broj tražilaca azila i da je se u zaustavljanju ilegalne migracije mora sarađivati sa Mađarskom i Srbijom, prenio je “Sputnjik”.

    Nehamer je podsjetio da je Austrija preuzela više od 80.000 izbjeglica iz Ukrajine i oko 30.000 dodtanih zahtjeva za azil u prvoj polovini godine, rekavši da je to izazov za Austriju, pored energetske krize, inflacije i pandemije.

    Poređenja radi, Njemačka je registrovala više od 900.000 izbjeglica samo iz Ukrajine od početka rata u toj zemlji. 

  • Klime kupuju umjesto ogreva

    Klime kupuju umjesto ogreva

    Boravak u klimatizovanim prostorijama često je jedini spas tokom vrelih ljetnjih dana, a trgovci kažu da je povećana potražnja za klima-uređajima, ističući da se građani Srpske najčešće odlučuju za one koje se mogu koristiti i zimi.

    Iako je ljeto u punom jeku, brojni stanovnici Srpske već sada prave planove za zimu, pa strahujući od novih poskupljenja energenata spas vide u uređajima za klimatizaciju koje mogu koristiti tokom cijele godine.

    U banjalučkom preduzeću “Elektromont” kazali su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja, te dodali da ljudi u 80 odsto slučajeva kupuju takozvanu klimu “dvanaesticu”.

    • Građani najviše kupuju klime koje mogu da griju i da hlade, a najčešći iznos do kojeg su klijenti spremni da idu je 1.200 KM – rekli su u “Elektromontu”, dodajući da najnoviji i najskuplji modeli klima za kućne varijante idu i do 6.000 KM. Objasnili su da ljudi tokom ljetne sezone generalno više kupuju klime, ali ove godine je primjetno da strahuju od zime i poskupljenja.
    • Ove godine je zaista pomama za klimama koje se mogu koristiti ljeti, ali i zimi, jer se ljudi usljed ove energetske krize boje da će ostati bez energenata, drveta i peleta, koji su znatno poskupjeli. Onda se odlučuju za grijanje na klime, koje je znatno jeftinije u odnosu na sve ostale energente – rekli su u ovoj radnji.

    U banjalučkom “Trimontu”, gdje se bave montažom i ugradnjom klima, kažu da svaki dan imaju oko dvadesetak poziva.

    • Posla ima kao i prošle godine u ovo doba, jer su ljudi zbog ovih velikih vrućina primorani na ugradnju, pa ne pitaju za cijenu – kazali su u “Trimontu”. Objasnili su da su u odnosu na prošlu godinu poskupjele klime, ali i materijal.
    • Neke su skuplje i za 300 KM po komadu, pa smo zbog cjelokupne situacije i mi morali korigovati cijene. Montiranje klime košta od 200 do 250 maraka za “dvanaesticu”, a za one veće je skuplje – poručili su iz “Trimonta”, dodajući da se najjeftiniji klima-uređaj može pronaći za oko 600 maraka.

    Serviser Bojan Golemović iz Banjaluke kaže da ljudi više postavljaju klime nego lani.

    • Uglavnom se odlučuju na neke jeftinije opcije, iako im savjetujemo da su bolje one srednjeg kvaliteta. U ponudi moramo imati sve, jer su interesovanja različita – rekao je Golemović. Usluge običnog servisa ove godine se, kako kaže, ne rade za manje od 50 maraka, dok je dubinski servis oko 80 maraka.
    • Cijene su skočile u odnosu na prošlu godinu, jer ni cijene goriva, materijala, ali ni radne snage nisu iste kao lani – kazao je Golemović. Na pitanje da li je teško pronaći radnike, Golemović odgovara da on ima dobre radnike, ali da ih je generalno teško pronaći.
    • Pronaći nekog da ga platite i da sve sam završi, te da poslije njega ne morate popravljati, gotovo je pa nemoguće – rekao je Golemović.

    Banjalučanka Ljilja Pavlović kaže da je nedavno kupila klimu, ali da je majstora za montažu čekala sedam dana, jer su svi prebukirani.

    • Vrućine su od juna nesnosne, pa sam morala da kupim klimu. Birala sam veću klimu, koja može da rashladi i sobe, ali sam tražila onu koja i grije – rekla je Pavlovićeva.

    Potrošači
    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da je su poskupljenja dovela do toga da građani moraju tražiti alternativu za sve, pa i za grijanje.

    • Kupuju klime da bi mogli da premoste zimu, jer su cijene kubnog metra znatno skočile, pa su previsoke za naše građane – kazala je Marićeva.
  • Banjalučanin rekorder sa platom od 60.000 KM

    Banjalučanin rekorder sa platom od 60.000 KM

    Najveća plata u Republici Srpskoj isplaćena u maju po osnovu radnog odnosa iznosi vrtoglavih 60.584 marke.

    Listu deset najvećih pojedinačnih isplata mjesečnih primanja po osnovu radnog odnosa, koja je u posjedu “Glasa Srpske”, predvodi Banjalučanin, zaposlen u IT sektoru, kojem je u maju na račun leglo više od 60.000 maraka.

    Na drugom i trećem mjestu nalaze se njegovi sugrađani koji su zaposleni u sektoru ostalo novčano poslovanje (posredovanje), a koji su zaradili oko 20.000 maraka manje. Odnosno drugoplasiranom je na račun leglo 41.916 maraka, a onom na trećem mjestu 41.232 marke.

    Na listi najvećih pojedinačnih isplata po osnovu radnog odnosa za maj najviše je Banjalučana i to njih sedam, a zauzimaju čak prvih pet mjesta.

    Tako je četvoroplasirani i petoplasirani koji su takođe kao i njihove prethodne kolege zaposleni u sektoru posredovanja, za maj dobili platu od 40.814 maraka, odnosno 38.412 maraka. Niz Banjalučana, prekida radnik iz Laktaša.

    • Na šestom mjestu liste nalazi se radnik iz Laktaša koji je zaposlen u oblasti informacionih tehnologija, a kojem je u maju isplaćeno 37.891 marka – kazali su “Glasu Srpske” u Poreskoj upravi RS.

    Na sedmoj poziciji nalazi se Bratunčanin kojem je u istom mjesecu isplaćeno 34.879 maraka, a koji za razliku od prethodnih radi u sektoru vađenje ostalih ruda obojenih metala.

    Banjalučanin zauzima i osmo mjesto liste najvećih primanja i radi takođe u sektoru posredovanja. Odnosno njemu je u maju legla plata od 34.163 marke. Na listi je i jedan radnik iz Broda koji je u maju dobio zaradu od 26.400 maraka, a koji je zaposlen u sektoru proizvodnje ostalih dijelova i pribora za motorna vozila.

    I posljednja pozicija pripada Banjalučaninu koji radi u sektoru djelatnosti upravljanja. Njegova plata u maju iznosila je 25.724 marke.

    Ekonomisti ističu da u Srpskoj postoji velika disproporcija između vrlo atraktivnih zanimanja, a to je prije svega sektor informacionih tehnologija.

    • Određene kompanije imaju milionske poslove koje dobijaju kontinuirano u javnom sektoru i onda ljudi koji tu rade moraju biti i najviše plaćeni. Oduvijek su visoke plate vezane za finansije, odnosno banke, mikrokreditne organizacije te određene kompanije koje imaju stimulativni sistem naknade. To znači da ako neko od menadžera napravi dobar posao onda ima pravo i na procenat od toga posla – rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Zoran Pavlović.

    Podvukao je da bi bilo dobro da u Srpskoj postoji više radnika sa velikim zaradama jer bi to bilo dobro i za građane i sam budžet Republike, jer se doprinosi plaćaju na isplaćenu platu.

    Prosjek
    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna mjesečna plata isplaćena u junu u Srpskoj iznosila je 1.157 maraka. Najveća prosječna neto plata isplaćena je u finansijskim i djelatnostima osiguranja i iznosila je 1.537 maraka, a najmanja u građevinarstvu i to 844 KM.

  • U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta uhistoriji moderne Hrvatske počela je potpisivanjem ugovora o modernizaciji i gradnji prve dionice željezničke pruge Zagreb – Rijeka.

    Svoj su potpis u četvrtak u Karlovcu na njega stavili predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić i direktor Strabaga Veljko Nižetić.

    Riječ je o dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, dugačkoj 44 kilometra, a vrijednost ugovora je 1,7 milijardi kuna bez PDV-a (oko 442 miliona KM). Kako saznaje Jutarnji list, ovih bi dana za nju trebala biti izdana i građevinska dozvola.

    Prema najavama, gradnja dionice trebala bi početi u oktobru, i to istovremeno na tri lokacije, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2,7 milijardi kuna (oko 702 miliona KM).

    Evropska komisija još je prije dvije i po godine odobrila sufinansiranje ovog projekta sa 85 posto sredstava, ali gradnja počinje tek sada jer se odabir izvođača zbog 14 žalbi protegnuo na skoro dvije godine.

    Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojeće i gradnju nove pruge, rekonstrukciju nekoliko postojećih željezničkih stanica i stajališta, ugradnju novih signalno-sigurnosnih uređaja itd. Rekonstrukcijom postojećeg i gradnjom drugog kolosijeka ova će dionica biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gdje će ona biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.

    Pruga Zagreb – Karlovac dio je projekta gradnje nizinske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom te je njegov najsloženiji i najskuplji dio.

    Procjenjuje se da bi modernizacija i gradnja cjelokupne pruge od Zagreba do Rijeke mogla završiti 2035. godine, a procijenjen trošak tog pothvata je oko 2,8 milijardi eura. Osim dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, riječ je o dionicama Karlovac – Oštarije, Oštarije – Škrljevo i Škrljevo – Tijani – Rijeka.

    Najsloženiji i najskuplji dio je od Karlovca do Rijeke, na dužini od 110,5 kilometara. Pruga prolazi izrazito složenim terenom te se na dijelu od Karlovca do Rijeke planira gradnja čak 21 mosta i vijadukta, 19 tunela i galerija. Koliko je projekt složen, najbolje govori podatak da je od 120 kilometara pruge, čak 69,5 kilometara u tunelima te na vijaduktima i mostovima. Ukupna dužina tunela bit će 56,7 kilometara.

    Kako će iz sigurnosnih razloga svaki od njih imati dvije cijevi, trebat će iskopati ukupno 113,4 kilometra tunela. Najznačajniji su tuneli koji prolaze kroz planinski masiv Kapela, dugački 9,3 i 14,5 km, a najduži vijadukt, Tounjčica, dugačak je 2,3 km. Najteža dionica ove pruge je ona od Oštarija do Škrljeva, koja uključuje i 72,2 kilometara dionice Skradnik – Drežnica – Tijani, koja se nastavlja na dionicu Karlovac – Skradnik.

    Na tom dijelu gradi se nova dvokolosiječna pruga te velik broj tunela i mostova. Procijenjena vrijednost gradnje nove pruge od Skradnika do Tijana je čak 1,6 milijardi eura, a troškovi za dionicu od Karlovca do Skradnika procjenjuju se na oko 660 miliona eura. Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo u toku je priprema studijske dokumentacije, a za dionicu Škrljevo – Tijani – Rijeka u završnoj je fazi izrada glavnih projekata te bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom sljedeće godine, a tijekom sljedeće godine trebao bi biti objavljen i natječaj za dionicu Karlovac – Oštarije.

    Kako dionice prolaze zaštićenim područjem Natura 2000, trenutno je u proceduri i izrada glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kojom je potrebno dokazati da predviđeni zahvati neće imati značajan negativni utjecaj na zaštićena područja. U HŽ- u procjenjuju da bi dionica Škrljevo – Rijeka trebala biti sljedeća za gradnju.

    Za sada EU sufinansira gradnju dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, no očekuje se da će u konačnici s 85 posto evropskih sredstava biti finansirana gradnja i modernizacija cijele pruge Zagreb – Rijeka.

    Nizinska pruga izuzetno je važna za daljnji razvoj riječke luke i za što brži prijevoz tereta koji u nju dolazi, posebno nakon što je tvrtka APM Terminals potpisala koncesijski ugovor za razvoj i privredno korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka. U ovom se trenutku nizinskoj pruzi grade njezine dvije dionice: Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica. Nakon završetka očekuje se da bi teretni vlakovi njome do mađarske granice mogli stići za pet sati uz prosječnu brzinu od 120 kilometara na sat.

  • Danas svečanost povodom završetka izgradnje mosta na Savi kod Gradiške

    Izgradnja mosta preko rijeke Save kod Gradiške danas će biti svečano ozvaničena u prisustvu velikog broja zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života BiH, Hrvatske i EU.

    Ceremonija svečanog ozvaničenja završetka radova zakazana je za 19.00 sati.

    Izjave za medije ministra komunikacija i transporta u Vijeću ministara BiH Vojina Mitrovića i vršioca dužnosti direktora preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Slobodana Stanarevića planirane su u 13.00 sati u Banjaluci.

    Svečanosti će prisustvovati predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, ministar uprave i lokalne samouprave RS Senka Jujić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    Izjave za novinare planirane su u 19.45 sati.

    Izgradnja mosta počela je u septembru 2019. godine, a završena je krajem maja ove godine.

    Procijenjena vrijednost gradnje mosta na rijeci Savi iznosi 19,54 miliona evra, a za ovaj projekat odobren je i grant Evropske komisije putem Investicionog okvira za zapadni Balkan u iznosu od 6,8 miliona evra.

  • Troškovi taksista rastu, zarade nema

    Troškovi taksista rastu, zarade nema

    Poskupljenje goriva i ostalih životnih namirnica dovelo je do smanjenja posla banjalučkim taksistima. Iako se cijene nisu znatno promijenile, pad posla se i te kako osjeti, kazuju u taksi udruženjima.
    Ljetni period je nešto bolji, jer su tropske vrućine primorale građane da češće koriste usluge taksista.

    Predsjednik Udruženja “Mobil taksi” Milovan Trišić za “Glas Srpske” rekao je da zbog drugih poskupljenja, građani manje izdvajaju za nešto što im nije baš neophodno, pa tako i taksi.

    “Još uvijek ima turista i Banjalučana koji su došli iz inostranstva, tako da nije praktično pao posao, ali to očekujemo na jesen. Penzioneri su oni koji nas najviše pozivaju, jer su uglavnom nemoćni da autobusom idu doktoru”, kazao je Trišić.

    Istakao je da je poskupljenje goriva dosta smanjilo njihovu zaradu.

    “Izdvajanja za gorivo su neuporedivo veća u odnosu na prethodni period, samim tim i zarada je manja. Popravka automobila je poskupjela, kada uračunamo troškove goriva i održavanja vozila, na kraju dana je slaba računica”, rekao je Trišić.

    Predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” Dragan Purišić kaže da ne mogu više dizati cijene jer je neisplativo. On smatra da malo koji grad u okruženju ima uređenu taksi službu kao Banjaluka.

    “Naši ljudi se voze taksijem, živimo od njih. To što stranci dođu malo ljeti, to je ništa, jer imamo troškove svaki dan. Putnici su svjesni poskupljenja goriva, tako da se ne žale mnogo na cijene”, istakao je Purišić.

    Banjalučki taksista Siniša Petković se požalio da je posla malo, a da troškovi samo rastu.

    “Troškovi svaki dan sve veći, a cijene se ne mijenjaju. Nekada sam znao zašto radim, a danas slaba korist. Zna se desiti da mi satima niko ne sjedne u auto, a i te vožnje koje imam su uglavnom one kratke, što se skoro pa i ne isplate”, priča Petković.

    Udar
    Banjalučanka Dajana Vukić se požalila da je poskupljenje taksija bilo novi udar na džep i da ga je i te kako osjetila.

    “Često sam zbog posla primorana da koristim taksi i svako novo poskupljenje stvara i novi problem. Cijene samo rastu, a potrebe ostaju iste, kao i plate. Poslodavac mi ne daje novac za prevoz, tako da su troškovi prevoza ogromni”, požalila se Vukićeva.

  • Putin razgovarao s članovima Savjeta bezbjednosti o Roskosmosu

    Putin razgovarao s članovima Savjeta bezbjednosti o Roskosmosu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti o radu državne korporacije za svemirske aktivnosti Roskosmos, čiji je generalni direktor nedavno promijenjen.

    “Znate da smo imali kadrovske promjene u Roskosmosu. S tim u vezi, želio bih da razgovaram sa vama o nekim pitanjima rada Roskosmosa, njegovim posebnim pravcima”, rekao je Putin otvarajući sastanak, prenio je TAS S.

    Nakon toga Putin je dao riječ sekretaru Savjeta bezbjednosti Nikolaju Patruševu.

    Sastanku su prisustvovali i ruski premijer Mihail Mišustin, predsjednica Savjeta Federacije Valentina Matvijenko, predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin, ministar odbrane Sergej Šojgu, direktor Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov, direktor Spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin i izaslanik predsjednika za zaštitu životne sredine, ekologiju i transport Sergej Ivanov.

    Putin je 15. jula razriješio dužnosti generalnog direktora Roskosmosa Dmitrija Rogozina, koji je tu funkciju obavljao prethodne četiri godine.

    Istog dana on je razrešio Jurija Borisova dužnosti zamjenika premijera i imenovao ga za generalnog direktora Roskosmosa.

  • Bajden: Američka politika prema Tajvanu nije se promijenila

    Bajden: Američka politika prema Tajvanu nije se promijenila

    Američki predsjednik Džozef Bajden prenio je predsjedniku Kine Si Đinpingu da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila i da se Vašington protivi jednostranim naporima promjene statusa kvo, saopštila je Bijela kuća.

    U saopštenju se navodi da je Bijela kuća protiv svih postupaka koji podrivaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu.

    Dva lidera razgovarala su danas o velikom broju pitanja koja su važna za bilateralne odnose, kao i o drugim regionalnim i globalnim problemima.

    Lideri su zadužili svoje timove da nastave sa radom nakon današnjeg razgovora, a posebno da se pozabave klimatskim promjenama i zdravstvenim temama, saopštila je Bijela kuća.

  • Vučić najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara

    Vučić najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da će plate u javnom sektoru od 1. januara biti povećane između 12,5 i 14 odsto.

    Ako bude 13 odsto, to je 700 miliona više iz našeg budžeta kao trajna obaveza. I to se odnosi samo na javni sektor, dakle plate za ljekare, medicinske sestre, prosvetare, vojnike… Trudićemo se da bude 14 odsto, ali moram da se izvinim ljudima ako bude i 12 odsto – rekao je Vučić gostujući na TV Pink.

    Kako je dodao, nije on kriv što je počeo rat u Ukrajini.

    – Nalazimo se u velikoj krizi, ali ćemo se truditi da povećamo plate bar za 12 odsto početkom decembra tekuće godine. Dakle, ako budemo uspjeli izbjeći sve zamke. Od nekih projekata ćemo morati da odustanemo ili odložimo. Ne mogu da kažem od kojih jer ne znam. Žao mi je jer nam od tih projekata zavisi stopa rasta – naveo je Vučić.


    Govoreći o penzionerima, rekao je da će već od novembra i decembra moći da prime uvećane penzije.

    Prema njegovim riječima, potrebno je osnažiti i privatni sektor jer “on izdržava Srbiju”.

    Predsjednik je ukazao na “kratkovidost onih koji su tražili da se odreknemo uglja po cijenu sopstvene energetske bezbednosti”, a cijela Evropa se sada vratila na ugalj i nuklearke.

    – Potrebno nam je da Dunav poraste, kada mogu barže da dovoze ugalj iz Konstance. Drugačije bismo morali vozovima da prevozimo, a već su nam vozovi puni. Kamionima uvozimo sve što možemo i iz BiH i drugih dijelova bivše Jugoslavije. Borimo se koliko možemo – izjavio je Vučić.

    “Imaju veća primanja, a ne rade više”
    Vučić navodi da sada svi imaju veća primanja, ali da ne rade više.

    – Ja u toj opštoj kuknjavi oko svega ne mogu da učestvujem. Mi od maja vodimo akciju za gas, za ugalj, dok ljudi odmaraju. Odmaraju jer znaju da imaju svoju državu koja se brine o tome. Ja ne mogu da učestvujem u jednom danu u istoj kuknjavi kako je paradajz skup ujutru za kupovinu, a uveče da slušam seljaka kako je prodajna cena niska – podvukao je.

    On je rekao da država ima rezervi gasa za 50 dana, kao i da kupuje ugalj, svuda gdje može, kako se ne bi ugrozilo snabdjevanje strujom. – Sa strujom imamo mnogo problema, sa vodom beskrajno problema. Sa gasom takođe, ali smo se borili i, vjerujem, izborili i već imamo više od 100 miliona utisnuto u Mađarskoj, svaki dan po četiri, pet miliona utisnemo, a gotovo dupke je pun naš dio skladišta u Banatskom dvoru, tamo je 247 miliona kubnih metara gasa – rekao je Vučić za TV Pink.

    Ako dnevno maksimalno možemo da povučemo četiri, do pet miliona kubnih metara gasa iz Banatskog dvora, to znači da rezervi u tom gasnom skladištu imamo za 50 dana, sve i da ne dobijemo nijedan kubni metar preko Balkanskog toka.

    – Da izbije apsolutni rat, u svim dijelovima sveta, toliko gasa imamo, za 50 dana – rekao je Vučić.

    Komplikovanija situacija sa strujom
    On je ukazao da je komplikovanija situacija sa strujom, te da se uvozi ugalj, sa svih strana gdje je to moguće.

    Razgovaramo sa kineskim partnerima, pomažu nam da nabavimo dva miliona tona, to bi nas dobro spasilo – rekao je Vučić i dodao da nam sve to teško stiže u zemlju, kao i da Kina ima bolji ugalj nego što nama odgovara, ali da je država sve što može u regionu, kupila.

    – Sad bih pitao sve stručnjake… šta bi bilo da nemamo ugalj, nikom nijedan frižider ne bi radio, niti klima.. Da smo poslušali sve, da se odreknemo uglja. A, ja sam govorio – polako, prvo energetska bezbjednost i sigurnost snabdjevanja, a onda sve drugo – rekao je Vučić.

    Reverzibilne elektrane
    Rekao je da će zemlja svakako preći na korišćenje energije vjetra, sunca, kada izgradimo reverzibilne elektrane, ali ne i prije toga.

    – Cijela Evropa se vratila na ugalj i nuklearke – konstatovao je Vučić, a prenosi blic.rs.

    Dodao je i da sam nema problem da saopštava loše vesti, jer je njegov posao da uradi sve što može da riješi probleme, ali da uvijek kaže istinu.

    Rekao je i da ne može sebi da oprosti “ludost” sa litijumom, jer je Srbija jedina zemlja koja se toga odrekla, navodeći da su strane službe sve to razorile, uspjele da ovdje podbune građane, i od tog projekta se odustalo.

    – Baš me briga ko će šta da kaže, ja sam rekao istinu – dodao je Vučić.