VRBAS Media

Autor: INFO

  • SDS: Draško Stanivuković šalje sliku razdora u opoziciji

    SDS: Draško Stanivuković šalje sliku razdora u opoziciji

    Jovica Radulović, v.d predsjednika SDS-a rekao je da mu je žao što Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a “crta druge opozicione partije kao svoje oponente i šalje sliku razdora u opoziciji”.

    “Mi već dugo ćutimo, nastojeći sačuvati jedinstvo opozcije, ali na neke stvari se više ne može ćutati. Izbor je jednostavan – ili ste uz kandidata opozicije ili želite da sačuvate Milorada Dodika kroz produženu ruku u liku Siniše Karana. Svako će svojim izborom reći i o sebi”, rekao je Radulović.

    On je rekao da je neprijatno iznenađen Stanivukovićevom izjavom “Na koju stranu mi okrenemo, ja mislim da će se na tu stranu stvari i okretati”.

    “Iskren opozicionar o onoj drugoj strani i ne razmišlja. Tu nema i ne smije biti kompromisa. Mi se borimo za korijenite promjene i na putu za smjenu kleptokratskog režima ne smije biti kalulacija i koketiranja”, rekao je Radulović.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a komentarisao je i Stanivukovićevu izjavu da će “PDP biti druga po snazi partija, da će imati dvocifren broj poslanika i trocifren odbornika”, ističući da je PDP prošle godine osovio 44 mandata i 16.000 glasova manje nego na izborima 2020. godine.

    “To je volja birača, kao što je njihova volja i pobjeda Stanivukovića. Mi se borimo za promjenu političke paradigme oličeen u koruptivnoj kupovini papaka, bilo da su oni poslanici ili odbornici. To nije volja naroda nego brutalna krađa, i nema razlike da li su počinioci iz vlasti ili opozcije. Nije pobjeda s torbom novca šetati po Republici Srpskoj i parlamente tretirati kao buvlju pijacu. Nije rješenje za Republiku Srpsku da opozicija radi iste loše stvari koje radi vlast. Pobjeda i rješenje za Republiku Srpsku je pokazati da se može raditi pošteno i u interesu naroda”, rekao je Radulović.

  • Duraković podnio krivičnu prijavu protiv Pranjića

    Duraković podnio krivičnu prijavu protiv Pranjića

    Ćamil Duraković, potpredsjednik Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, podnio je 2. oktobra, krivičnu prijavu protiv svog kolege, Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, jer je, kako tvrdi, Pranjić nezakonito ovlašćen da potpisuje ukaze o proglašenju zakona od strane Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, kojem je CIK BiH oduzela mandat zbog presude Suda BiH.

    Duraković je takođe podnio i Inicijativu za pokretanje postupka o ocjenjivanju ustavnosti i zakonitosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima pred Ustavnim sudom Republike Srpske, a koji je proglašen upravo potpisom Davora Pranjića.

    “Podsjećam javnost da je Miloradu Dodiku presudom Suda BiH od 12. juna 2025. godine izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika entiteta Republika Srpska. Time je trajno izgubio pravo da donosi odluke ili da svoja ovlaštenja prenosi na bilo koga. Uprkos tome, donijeta je odluka kojom se potpredsjednik Davor Pranjić ‘ovlašćuje’ da potpisuje zakone – odluka koja je pravno ništavna, neustavna i kao takva nikada nije objavljena u ‘Službenom glasniku RS”, naveo je Duraković u objavi na svom Facebook profilu.

    On je naveo da se povodom toga obratio Ustavnom sudu RS jer “kada zakone proglašavaju neovlaštena lica, onda padaju i Ustav, i pravo i vladavina zakona”.

    “To sam učinio jer je pravna država jedini okvir u kojem možemo graditi društvo u kojem zakoni važe za sve, a ne samo za slabe i obespravljene”, poručio je, između ostalog, Duraković.

    Prema njegovim riječima, kao potpredsjednik entiteta Republika Srpska, on nema izvršna ovlašćenja niti poluge vlasti, ali ima pravo i obavezu da digne glas i da se bori pravnim putem.

    “Vrijeme je da se oni koji gaze Ustav i zakone konačno suoče sa odgovornošću. Vrijeme je da pravna država profunkcioniše. Vrijeme je da dokažemo da niko nije iznad zakona”, zaključio je Duraković.

    Podsjetimo, Davor Pranjić je 15. septembra potpisao ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je, nekoliko dana kasnije, objavljen u Službenom glasniku RS, a nakon što ga je ovlastio Milorad Dodik.

  • Dronovi obustavili vazdušni saobraćaj u Minhenu

    Dronovi obustavili vazdušni saobraćaj u Minhenu

    Aerodrom u Minhenu ponovo je otvoren jutros nakon što je tokom noći bio zatvoren zbog sumnjivih dronova, prenose njemački mediji.

    Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je vidjelo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagesšau.

    Zbog toga je sinoć nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani.

    Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika.

    Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

    Brojni zarobljeni putnici morali su da provedu noć na aerodromu.

    Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

    Rad aerodroma je sada obnovljen, navodi njemačka televizija.

  • Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava: Za devet mjeseci prikupljena 235,2 miliona KM više prihoda

    Poreska uprava Republike Srpske je u prva tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 3,261 milijardu KM, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, izjavio je direktor ove uprave Goran Maričić.

    Maričić je rekao da je naplaćeno za tri procenta više javnih prihoda u odnosnu na plan za ovaj period.

    – Rast naplate javnih prihoda zabilježen je u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za 10 procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za tri procenta – naveo je Maričić.

    Najviše javnih prihoda, dodao je on, prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde KM, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, navodi se u saopštenju Poreske uprave.

    – Po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje za devet mjeseci prikupljeno je po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite devet odsto više – precizirao je Maričić.

    Maričić je naveo da su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 758,8 miliona KM, što je za 20,4 miliona KM više nego za devet mjeseci prošle godine.

    Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak i iznosi oko 356,6 miliona KM ili 50,3 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za oko 34,9 miliona KM.

    – Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023. godini, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza – pojasnio je Maričić.

    Kod ostalih javnih prihoda, naplata je za devet mjeseci ove godine iznosila 461,5 miliona KM, što je za 33,3 miliona KM više u odnosu na uporedni period.

    – Po osnovu taksa i naknada prikupljeno je 228,9 miliona KM ili četiri procenta više. Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 12 odsto, kazni za 15 odsto, te koncesionih naknada za 10 procenata – napomenuo je Maričić.

    Govoreći o septembru, Maričić je naveo da je naplaćenio 343,7 miliona KM, što je za 37 miliona KM ili 12 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

  • Soreka: BiH treba više konstruktivnog pristupa a manje poziranja

    Soreka: BiH treba više konstruktivnog pristupa a manje poziranja

    Nakon godinu i po diskusija, Savjet ministara Bosne i Hercegovine uspio je dostaviti Evropskoj komisiji finaliziranu Reformsku agendu. Time se otvaraju vrata za povlačenje značajnih investicija u okviru Plana rasta. Međutim, ovo nije kraj procesa, već tek njegov početak.

    U svom prošlosedmičnom obraćanju Parlamentarnoj skupštini BiH, EU komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da EU nudi milijardu evra ulaganja u putnu infrastrukturu ove zemlje, jeftinije energente i bolji i brži internet. Jasno je istakla svoju želju da se iznos u cijelosti utroši u korist građana BiH. Međutim, jednako je snažno napomenula da će iznos predviđen za BiH u okviru Plana rasta biti umanjen za oko sto miliona evra ako se Reformska agenda ne dostavi do 30. septembra, nakon ranijeg umanjenja u sličnom iznosu u julu.

    Dokument koji je upućen u Brisel samo nekoliko sati prije isteka roka sada je predmet ocjene Evropske komisije. Nakon usaglašavanja, Bosna i Hercegovina može biti korisnica do 976,6 miliona evra finansijske podrške EU za podsticanje investicija, stvaranje radnih mjesta i podsticanje rasta.

    Reformska agenda dostavljena Evropskoj komisiji predstavlja sveobuhvatan dokument kao potvrdu sposobnosti i kompetencija državnih službenika u BiH. Takođe ukazuje da politički akteri mogu postići obostrano korisna rješenja kada za to postoji volja. BiH treba više ovakvog konstruktivnog pristupa, a manje redovnog prozivanja i emocionalnog poziranja koje je toliko štetno za interese zemlje.

    Redovno smo isticali da Reformska agenda predstavlja transformativni plan za BiH. Jedna, istinski, nevjerovatna prilika. Najveća nagrada zapravo nisu sredstva koja EU osigurava, već same reforme, koje će unaprijediti poslovnu klimu i omogućiti BiH da u potpunosti iskoristi ogroman talenat i potencijal u ovoj zemlji.

    Širom Evrope vidimo kako ljudi iz BiH uspijevaju kada im se pruže prave prilike. Moramo stvoriti uslove da ljudi napreduju i kod kuće.

    Uzmimo, na primjer, uspostavljanje okvira za e-upravu u BiH, što je jedan od ciljeva navedenih u Reformskoj agendi. Jedna od najvećih pritužbi koju čujem od građana, kao i od privrede, tiče se vremena izgubljenog na administrativne procedure. E-uprava će sigurno poboljšati uslove za ulaganja, kao i kvalitetu života građana.

    Ili, pak, cilj povećanja broja upisane djece u predškolskom obrazovanju i osiguranje većeg pristupa internetu u školama? S obzirom na ubrzani tempo širenja tehnološkog razvoja, budući ekonomski uspjeh svake zemlje zavisi od vještina i obrazovanja njenih građana, počevši od ranog djetinjstva.

    Još jedna reforma u Reformskoj agendi dovesće do uvođenja 5G mreže, kao i sigurnijeg širokopojasnog interneta, što je ogroman mogući poticaj za zemlju.

    I druge navedene reforme dovešće do finansijske podrške nakon ostvarivanja rezultata u borbi protiv korupcije, borbi protiv organizovanog kriminala te efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa. Ukupno je predviđeno preko stotinu reformi, od kojih će svaka donijeti jasna poboljšanja za život u BiH.

    Nakon što domaće vlasti provedu reforme, finansijska podrška će također biti dostupna za investicije putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). EU više neće finansirati velike infrastrukturne projekte u BiH mimo Plana rasta. Da BiH nije dostavila Reformsku agendu, bila bi to glavna prepreka u finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH. Vlasti u BiH još nisu dostavile popis projekata za koje bi željele dobiti finansiranje u okviru Plana rasta, ali moguća ulaganja uključuju podršku za završetak autoputa Koridor 5c ili projekte obnovljivih izvora energije.

    Sveukupno, ne treba zaboraviti da se BiH nalazi u srcu Evrope i da smo jači kada radimo zajedno. Gotovo tri četvrtine izvoza iz BiH ide u EU. Manje od jedan odsto u Rusiju. Jasno je da kada je u pitanju bilo koji pokazatelj, bilo da se radi o demokratiji, borbi protiv korupcije, vladavini prava, ljudskim pravima, obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi ili bilo kojem drugom pitanju od istinske važnosti za građane, snažniji odnos s EU koji vodi ka članstvu u EU je daleko najbolji način za poboljšanje kvalitete života građana.

    Sada kada su prvi koraci napravljeni, radimo zajedno kako bismo stigli do cilja.

    (Autor je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH)

  • Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se slaže sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u pogledu pokušaja obojene revolucije u Srbiji.

    Na pitanje istoričara Aleksandra Rakovića iz Srbije šta misli o pokušajima Zapada da organizuju obojenu revoluciju, Putin je odgovorio:

    “Situaciju u Srbiji pokušavaju da destabilizuju preko omladine. Mladi ljudi koji izlaze na proteste su patriote, sa njima treba voditi dijalog, što Vučić i pokušava. Snage koje ih guraju na ulicu žele da srpski narod strada još više.”

    On se složio sa ocjenama da Zapad pokušava da na silu smijeni vlast u Srbiji.

    “Obojene revolucije ne vode ničemu dobrom, treba ostati u okvirima ustavnih normi”, rekao je on.

  • Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da bi moglo doći do otpuštanja državnih službenika i smanjenja projekata ako se federalna vlada ponovo ne otvori.

    “Možda bude otpuštanja, a to je njihova krivica (demokrata u Kongresu). Možemo da smanjimo projekte koje su htjeli, omiljene projekte, i oni bi bili trajno ukinuti”, rekao je Tramp u intervjuu za OAN televizijsku mrežu, upitan o nedavnom memorandumu Kancelarije za upravljanje i budžet, u kojem je najavljena mogućnost otpuštanja radnika.

    Tramp je naveo da bi mogao smanjiti projekte koji nisu bili odobreni “na pravi način”, naglašavajući da će vjerovatno donijeti takve odluke. Savezna vlada je djelimično zatvorena u srijedu nakon što Kongres nije postigao dogovor o finansiranju, dok je nastavljen rad samo za najosnovnije usluge.

    Tramp je rekao da su prihodi od novih tarifa tek počeli pristizati, ali da bi mogli dostići bilion dolara godišnje. Dodao je da će neki od tih prihoda biti iskorišteni za smanjenje državnog duga, koji bi mogao dostići 38 biliona dolara.

    Američki predsjednik naveo je da razmatra korištenje prihoda od tarifa kako bi izdao “čekove povrata novca za Amerikance”.

    “Takođe bismo mogli napraviti raspodjelu za ljude, skoro kao dividendu za ljude Amerike. Razmišljamo možda o iznosu od 1.000 do 2.000 dolara. To bi bilo sjajno”, rekao je Tramp.

  • Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    SAD vjerovatno neće isporučiti Ukrajini krstareće rakete dugog dometa “Tomahawk”, uprkos tome što su godinama na listi želja Kijeva.

    Vijest, koju je sinoć objavio Rojters, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika i tri druga izvora, umanjuje nade da će ukrajinski arsenal uskoro biti značajno ojačan, izvještava Kijevski independent.

    Nada nakon sastanka sa Zelenskim
    Odluka dolazi kao iznenađenje, s obzirom na to da je potpredsjednik SAD Dž. D. Vens nedavno rekao da Vašington razmatra zahtjev Kijeva za rakete dometa do 1.000 milja. Navodno je sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao na ovom pitanju tokom sastanka sa Donaldom Trampom na marginama Generalne skupštine UN 23. septembra.

    Prioriteti SAD i moć “Tomahawka”
    Iako SAD imaju značajan broj raketa “Tomahawk”, zvaničnici su objasnili Rojtersu da su postojeće zalihe prvenstveno namijenjene američkoj mornarici.

    Vašington, izgleda, preferira opciju obezbjeđivanja sistema kratkog dometa ili omogućavanja evropskim saveznicima da nabave oružje dugog dometa za Ukrajinu.

    Rakete Tomahawk su ključni dio američkog arsenala, poznate po svojoj sposobnosti da lete na malim visinama, izvode odbrambene manevre izbjegavanja i budu u stanju da reprogramiraju metu u letu.

    Za Kijev bi takvo oružje predstavljalo prekretnicu jer bi omogućilo precizne udare na komandne centre i logistička čvorišta duboko na ruskoj teritoriji.

    Reakcija Rusije i trenutna situacija
    Kremlj je već reagovao na mogućnost isporuke, a portparol Dmitrij Peskov upozorio je da će Rusija odgovoriti “na odgovarajući način” ako Vašington isporuči Tomahawke.

    S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin, na Valdaj forumu, ocijenio je potencijalnu isporuku kao vojno beznačajnu.

    Ukrajina se trenutno oslanja na rakete Western Storm Shadow, čiji je domet od 250 kilometara znatno manji od dometa Tomahawka, dok Rusija i dalje ima značajnu prednost i redovno napada ukrajinske gradove raketama Kalibr i Iskander.

    Ova diskusija se odvija u kontekstu novog sporazuma o naoružanju kroz koji Trampova administracija isporučuje pomoć Kijevu. Prvi paket, odobren 16. septembra, već je uključivao sisteme Patriot i HIMARS.

  • Vukanović: Stanivukovićev pokret ide u vlast po svaku cijenu

    Vukanović: Stanivukovićev pokret ide u vlast po svaku cijenu

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ponovo je kritikovao Draška Stanivukovića, tvrdeći da je njegova glavna ambicija da po svaku cijenu uđe u vlast.

    U objavi na svom blogu Vukanović je naveo da Stanivuković kroz novi politički projekat „kupuje i usisava“ sve što može na političkoj sceni, prije svega iz opozicionih redova, ali i dijelom iz DEMOS-a. Prema njegovim riječima, Stanivukovićev plan je da nakon izbora 2026. godine sa „Pokretom za vlast“ uđe u vladajuću koaliciju, bilo sa SNSD-om ili sa opozicijom.

    – To je on (Stanivuković) potvrdio i danas izjavivši da će njegov Pokret odrediti pobjednika, zavisno na koju stranu okrenu. Dakle i on samo javno i jasno kaže da nije nikakva opozicija, iako želi ostaviti takav lažni utisak kako bi prevario glasače, i da sam to priznaje, te daje jasan signal da je mnogo bliži SNSD, jer nijednu riječ nije rekao protiv Dodika i čelnika režima, ne samo danas već mjesecima, dok je bljuvao vatru po svim strankama opozicije – naglasio je Vukanović.

    On je dodao da je Stanivuković na nedavnoj konferenciji za medije najviše napada usmjerio upravo na njega i Jelenu Trivić.

    – Pokušao je da me ismije da sam “dekan iz Trebinja koji daje pečat opozicije”, napadao je i SDS jer su podržali Jelenu Trivić za gradonačelnika Banjaluke, zaboravivši da je upravo zahvaljujući našoj podršci, a ne Stevandiću, Igoru i Miloradu Dodiku ili Nešiću, došao na čelo Banjaluke 2020. godine tvrdeći da je Igor Radojičić korumpirani kriminalac koji je uništio Banjaluku, a sada ga postavlja za prvog saradnika i sa njim pravi koaliciju – poručio je Vukanović.

    Podsjetio je i na slučajeve iz 2021. godine kada su, kako tvrdi, pojedini političari bili „projekti režima“.

    – Kao što su Nenad Nešić i Goran Selak bili projekat kukavičija jaja podmetnuta od strane Dodika i režima opoziciji 2021. godine, da nas kompromituju i unesu razdor, a bio sam nažalost poprilično usamljen u stavu da im ne treba dozvoliti da se približe opoziciji, da nećemo ništa dobiti već da ćemo izgubiti povjerenje građana, da će se odmah posle Opštih izbora 2022. godine vratiti u naručje Dodiku, ako SNSD pobijedi a oni pređu cenzus, vrijeme je pokazalo da sam bio i pravu. Njihovu ulogu preuzeli Igor Radojičić, Dejan Kojić i Draško Stanivuković, koji se ujedinjuju, a spaja ih činjenica da godinama ništa nisu rekli i uradili protiv Milorada Dodika, da sa njim sarađuju onda ga podržavaju, otvoreno ili prikriveno, a da su decenijama istinski protivnici SDS, PDP, Liste za pravdu i red i opozicije – naveo je Vukanović.

    Zaključujući, Vukanović upozorava da bi birači mogli biti obmanuti ako povjeruju da je Stanivukovićev Pokret alternativa aktuelnoj vlasti.

    Ako se, kako kaže, narod „upeca na slatkorječivost i ogroman prljav novac Stanivukovića i partnera“ i glasa za njegov Pokret, misleći da se radi o opoziciji Dodiku, zapravo će indirektno podržati režim i doživjeti scenario sličan onome sa Nešićem i Selakom.

  • Tramp: SAD je u ratu sa narko-kartelima

    Tramp: SAD je u ratu sa narko-kartelima

    Predsjednik SAD Donald Tramp je donio odluku da su SAD u “nemeđunarodnom oružanom sukobu” sa narko-kartelima, prema dokumentu koji je upućen Kongresu i koji pojašnjava pravnu osnovu za američke napade na brodove s drogom kod Venecuele.

    Dokument, u koji je Rojters imao uvid, dostavio je zakonodavnom tijelu glavni pravnik Pentagona.

    Američka vojska je uništila najmanje tri broda u posljednjih mjesec dana i ubila najmanje 17 osoba, a kritičari optužuju Trampa da testira granice svojih predsjedničkih ovlašćenja.

    U dokumentu su ubijeni kvalifikovani kao “nezakoniti borci”.

    Napominje se da je Tramp odlučio da su narko karteli u suštini “nedržavne naoružane grupe” čije djelovanje “predstavlja oružani napad na Sjedinjene Države”.

    – Predsjednik je odlučio da su Sjedinjene Države u ne-međunarodnom oružanom sukobu sa ovim označenim terorističkim organizacijama – navedeno je u odluci.

    Dokument upućuje “Ministarstvo rata”, kako Tramp naziva Ministarstvo odbrane da preduzme operacije protiv njih u skladu sa zakonima ratnog sukoba.

    Trampova administracija tvrdi da napadi šalju jasnu poruku narko kartelima, posebno nakon što su ove organizacije označene kao terorističke ranije ove godine.