VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bihać: Zbog izazivanja rasne i vjerske mržnje slobode lišena tri lica; među njima i Ćenanović

    Bihać: Zbog izazivanja rasne i vjerske mržnje slobode lišena tri lica; među njima i Ćenanović

    Policijski službenici Agencije za istrage i zaštitu danas su po nalogu Opštinskog suda u Bihaću i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona, na području Bihaća, izvršili pretrese na tri lokacije, kojom prilikom su otkriveni i privremeno oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u daljem postupku.

    – Slobode su lišena tri lica, zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti propisano Krivičnim zakonom Federacije BiH – saopšteno je iz SIPA.

    Adil Ćenanović jedan je od uhapšenih u jutrošnjoj akciji SIPA-e koja se sprovodi danas na području Bihaća.

    Ranije je protiv Adila Ćenanovića, podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu jer je uznemiravao srpsku porodicu u Bihaću.

    Lica lišena slobode će nakon kriminalističke obrade i ispitivanja u svojstvu osumnjičenih biti predata u dalju nadležnost Kantonalnom tužilaštvu Unsko-sanskog kantona.

    Ova operativna akcija provedena je u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, navodi se u saopštenju.

  • Lavrov: Razmještanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu – neprihvatljivo

    Lavrov: Razmještanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu – neprihvatljivo

    Raspoređivanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu apsolutno je neprihvatljivo, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
    Raspoređivanje vojne infrastrukture trećih zemalja u Avganistanu apsolutno je neprihvatljivo, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Potvrđujemo kategoričnu neprihvatljivost razmještanja vojne infrastrukture trećih zemalja na teritoriji Avganistana, kao i na teritoriji susjednih država pod bilo kojim izgovorom – rekao je ministar tokom uvodnog obraćanja na sjednici Moskovskog formata konsultacija o Avganistanu.

    – Vojno prisustvo regionalnih igrača moglo bi dovesti do destabilizacije i novih sukoba. Istorija Avganistana poznaje mnoge situacije koje su uključivale strano vojno prisustvo. Vjerujem da je trebalo da svi odavno izvuku ispravne zaključke – naglasio je ministar.

    Prema njegovim riječima, Zapad mora da odustane od konfrontacije, preuzme odgovornost za obnovu Avganistana i popravi štetu nanesenu ekonomiji zemlje.

    – Јoš jednom snažno pozivamo (Zapad) da ispravi svoju konfrontacionu politiku, vrati ono što je prisvojeno i preuzme odgovornost za postkonfliktnu obnovu Avganistana, nadoknadu štete nanete avganistanskoj ekonomiji i infrastrukturi tokom decenija – rekao je Lavrov.

    Lavrov je napomenuo da će uključivanje Avganistana u političke procese u regionu olakšati aktivnosti ekonomskih i multilateralnih udruženja.

    – Polazimo od pretpostavke da osiguravanje bezbjednosti i prosperiteta našeg regiona pretpostavlja učešće Kabula u političkim procesima, u aktivnostima multilateralnih udruženja i u realizaciji zajedničkih ekonomskih projekata – rekao je ministar

  • Špirić: Reformska agenda može uspjeti samo ako se odustane od unitarizacije BiH

    Špirić: Reformska agenda može uspjeti samo ako se odustane od unitarizacije BiH

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić izjavio je da Reformska agenda predstavlja niz mjera koje će realizovati vlasti u BiH na svim nivoima i da je njen uspjeh moguć samo ako nema centralizacije ovog procesa.

    Odgovaralo to nekome ili ne, kaže Špirić, Republika Srpska je nezaobilazan faktor u procesu evropskih integracija, što potvrđuje i podrška Reformskoj agendi koja je samo korak ka sredstvima predviđenim Planom rasta.

    – Podmetanja o prenosu nadležnosti samo su plod nemoći onih koji bi o EU putu odlučivali na samo jednoj sarajevskoj adresi – rekao je Špirić.

    On je podsjetio da se mjesecima čekalo da kantoni u Federaciji BiH odobre pojedinosti iz Reformske agende, što je bio dio političkih perviranja između “trojke” i SDA.

    – Opasni su pokušaji da se pokaže kako je Republika Srpska nešto blokirala, jer je ona ravnopravan faktor koji o tome odlučuje. Ovo treba da bude nauk `trojci` i `trojkama` da se i u ovom procesu mora odustati od unitarizacije BiH i ako su odustali od toga možda smo na dobrom putu. Reformska agenda – da, unitarizacija – ne – poručio je Špirić za Srnu.

    Savjet ministara usvojio je 30. septembra Reformsku agendu i listu reformi.

  • Gutereš pozvao na okončanje sukoba u Gazi i oslobađanje talaca

    Gutereš pozvao na okončanje sukoba u Gazi i oslobađanje talaca

    Dvije godine nakon napada Hamasa i drugih palestinskih oružanih grupa na Izrael, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je na hitno oslobađanje talaca i prekid neprijateljstava u Gazi i regionu.

    – Oslobodite taoce, bezuslovno i odmah. Okončajte patnju za sve. Poslije dvije godine traume, moramo da izaberemo nadu. Sada – poručio je generalni sekretar na Iksu, ocjenivši da je situacija u Gazi “humanitarna katastrofa u razmerama koje prkose shvatanju”.

    On je istakao da su “taoci i dalje zarobljeni u užasnim uslovima” i pozvao na “trajni prekid vatre i kredibilan politički proces” kako bi se spriječilo dalje krvoproliće i otvorio put ka miru.

    Gutereš je ocjenio da nedavni mirovni prijedlog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa predstavlja “priliku koja bi trebalo da se iskoristi za okončanje tragičnog sukoba”.

    – Na ovu godišnjicu odajemo počast svim žrtvama radeći na jedinom putu naprijed – pravednom i trajnom miru u kojem Izraelci, Palestinci i svi narodi regiona žive jedni pored drugih u bezbjednosti, dostojanstvu i međusobnom poštovanju – poručio je on.

  • Cijene zlata i dalje obaraju istorijske rekorde

    Cijene zlata i dalje obaraju istorijske rekorde

    Cijene zlata su danas na globalnim tržištima premašile rekordnih 3.900 dolara po unci, što odražava zabrinutost investitora zbog zatvaranja američke vlade i procjene da će američka centralna banka ponovo smanjiti ključne kamatne stope kako bi podržala zapošljavanje.

    Na takozvanom fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva iznosila 3.943,01 dolara i bila je 1,5 odsto viša nego na kraju trgovanja krajem prošle nedjelje.

    Cijena zlata je porasla za isti procenat u fjučers ugovorima na američkom tržištu, gdje se unca trgovala po cijeni od 3.966,37 dolara, prenose agencije.

    Politička neizvjesnost pokreće investicije u sigurna utočišta.

    Potražnju za plemenitim metalom podstaklo je zatvaranje savezne vlade SAD, što je produbilo neizvjesnost među investitorima i podstaklo ih da usmjere kapital u sigurna utočišta.

    Zatvaranje vlade ušlo je u drugu nedjelju dok demokratski zakonodavci istrajavaju u svojim zahtjevima za doprinose za zdravstvenu zaštitu, a predsjednik SAD Donald Tramp najavljuje otpuštanja u vladinim službama i smanjenje budžeta.

    Ako Tramp utvrdi da pregovori sa demokratama u Kongresu „apsolutno ne vode nikuda“, Vašington će početi masovna otpuštanja federalnih službenika, rekao je u nedjelju visoki zvaničnik Bijele kuće, prenio je Rojters.

    Očekivanja daljeg smanjenja kamatnih stopa

    Zlato je poraslo za skoro 50 odsto od početka godine, a skok cijene je, između ostalog, izazvan snažnom potražnjom centralnih banaka.

    Investitori takođe kupuju plemenite metale uoči sastanka o monetarnoj politici centralne banke SAD.

    Federalne rezerve su smanjile kamatne stope za četvrtinu procentnog poena u septembru, a predsjednik Džerom Pauel je objasnio da je tempo stvaranja radnih mjesta sporiji nego što bi bilo potrebno za održavanje stabilne stope nezaposlenosti.

    Kompanije trenutno zapošljavaju vrlo malo, primetio je Pauel objavljujući odluku, a čak bi i blago povećanje otpuštanja brzo dovelo do veće nezaposlenosti.

    Komitet za monetarnu politiku Federalnih rezervi takođe je na svom septembarskom sastanku naznačio da bi, s obzirom na slabiju ekonomsku aktivnost i potražnju za radnom snagom, mogli ubrzati tempo smanjenja troškova zaduživanja.

    Kamatne stope bi mogle biti smanjene na 3,6 odsto do kraja godine, prema medijani njihovih prognoza. U junu su prognozirali da će do kraja godine biti 3,9 odsto.

    Prema FedWatch, analitičari sada procjenjuju da će ih Federalne rezerve najverovatnije smanjiti za četvrtinu procentnog poena na svom oktobarskom sastanku i za još jednu četvrtinu poena u decembru, piše Sputnjik.

  • Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Hljeb za četiri godine poskupio za 60, a junetina za 94 odsto

    Od kraja 2021. godine do sada hljeb je poskupio za 60 odsto, a junetina za 94 odsto, izjavila je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Prema njenim riječima neopravdani, nekontrolisani svakodnevni rast cijena koji je prisutan u Republici Srpskoj, a naročito od 2021. godine negativno se odražava na životni standard.

    – Primjera radi, ako posmatramo neke najosnovnije životne namirnice, mada se rast cijena dešava u svim segmentima ali pogotovo u osnovnim životnim potrebama imamo situaciju da je hljeb gotovo 60% poskupio, isto je tako ako gledamo junetinu za oko 94% skuplja nego što je to bilo na kraju 2021. godine – rekla je Božana Radomir.

    Obzirom da je iza nas period kada su se djeca pripremala za školu ona je navela i primjer školske sveske koja je poskupila za oko 122%.

    – Tako da je jasno da svaki taj neopravdani, nekontrolisani i stihijski rast cijena se negativno odražava na životni standard, na kupovnu moć radničkih porodica, tako i da ono povećanje plata što smo imali u prethodnom periodu u stvari je nivelisano tim rastom cijena, tako da prije svega plate treba da se usklade sa stopom inflacije, odnosno rastom tim cijena, a onda još da se dodatno povećaju, da bi radnici u Republici Srpske, mogli da obezbijede sve ono što jeste osnovna životna potreba – istakla je ona, piše Srpskainfo.

    Poređenja radi, prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u decembru 2021. godine iznosila je 1.038 KM. Prema podacima Saveza sindikata Srpske prosječna neto plata isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.555 KM.

  • Mitić: Evropsku uniju čeka politička neizvjesnost – odluke će se donositi teže

    Mitić: Evropsku uniju čeka politička neizvjesnost – odluke će se donositi teže

    Brojne političke turbulencije i naročito značajne promjene na čelu nekoliko evropskih zemalja, uz jučerašnji ponovni pad francuske Vlade, najavljuje u najmanju ruku političku neizvjesnost u budućnosti EU. To znači i da će se brojne odluke u Briselu sada donositi znatno teže, smatra Aleksandar Mitić, naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda.

    On je za Јutarnji program RTRS-a rekao da sadašnja dešavanja znače promjene koje su fundamentalne i za Evropu i vrlo kompleksne.

    – Nije to samo odgovor na razne krize i sukob u Ukrajini već sve zajedno. Ovo je situacija koja za sve više zemanja postaje kompeksna i može ostaviti ozbiljne posljedice. Vlasti ne mogu da se održe i zato imamo promjene – kaže Mitić.

    U prilog tome ide i zaokret u biračkom tijelu Češke, i izboru Andreja Babiša i njegove partije da sastave novu Vladu.

    – Češka je specifična zemlja. Ovakva politika koju je vodio liberalni centar sa ratno-huškačkom politikom nije mogao da opstane. Ukrajinsko pitanje je uticalo na rezultate izbora. Babiša je jasno rekao da će promijeniti politiku oko prikupljanja municije za Ukrajinu. Ne želi da Češka bude na prvoj liniji fronta i to je dalo rezultate – smatra Mitić.

    Sada, mnogi promjene u ovim zemljama vide kao podršku onim stavovima koje imaju premijer Orban u Mađarskoj i Fico u Slovačkoj. Јuče, Slovački premijer Robert Fico ponovo je kritikovao odnos EU prema Rusiji rekavši da ne želi da vidi poraz Moskve, ali da želi da spriječi još jedan veliki rat u Evropi.

    – Orban i Fico su “uigran par” kada je u pitanju ratno-huškačka politika iz Brisela. Oba jasno ističu da se tome protive. Orban je dugo kritičan prema politici EU i sada je to postalo normalno i za Fica koji je uspio promijeniti Slovačku spoljnu politiku i  zadržati taj kurs – navodi dalje Mitić.

    On kaže da je cilj da se ovaj sukob riješi što prije a ne da se “nanese strateški poraz Rusima” kako se često čuje u Berlinu i nekom drugim zemljama.

    To kažu i brojni Francuzi. U “petoj republici” sve je na klimavim nogama nakon posljednjih izbora i duboke podjeljenosti koje su oni pokazali.

    – Problemi Francuske su direktno povezani sa raznim EU problemima. Problemi migracija su dominanti godinama, a biće povezani i sa Ukrajinom, posebno kada je poljoprivreda u pitanju. To su problemi o kojima razmišljaju građani Francuske. Bez teških reformi ne može se promijeniti ta situaciju – rekao je Mitić.

    On kaže da je Makron u ovom trenutku “politički zombi” jer radi nešto potpuno suprotno francuskim principima.

    Ono što jeste jedan pozitivan trend u ovom trenutku na političkoj sceni jeste okretanje suverenističkim opcijama. Negativan trend je militarizacija i želja za naoružanjem u zemljama koje se graniče sa Ruskom Federacijom i to izaziva ogromne sumnje da se sukob u Ukrajini može riješti u skorijem vremenu.

    – To znači i krizu u EU sa komplikacijama i za nas jer svaka militarizacija u EU znači i problem za nas (Srbiju i Republiku Srpsku) jer smo mi vojno neutralni i svaka militarizacija predstavlja problem. Za nas je rješenje u završetku sukoba i otvaranju dijaloga između Moskve i EU – zaključio je Mitić.

  • Sindikalna potrošačka korpa za mnoge samo san

    Sindikalna potrošačka korpa za mnoge samo san

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na 3 člana porodice, jer je sindikalna potrošačka korpa navodno nerealna jer se obračunava za 4, a ne za 3 člana porodice kakvih je prema procjenama najviše u Srpskoj.

    Prijedlog za utvrđivanje minimalna potrošačke korpe iznio je predsjednik Privredne komore Goran Račić koji je naveo da u Republici Srpskoj prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika.

    – Minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi oko 900 KM, kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM vidi se da je to nerealan pokazatelj – istakao je Račić.

    Murisa Marić izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora smatra da ni jedna, ni druga, ni treća potrošačka korpa, kako god je nazvali, neće biti realna i da to niko u svijetu ne prati osim država bivše Jugoslavije.

    Svakodnevna poskupljenja

    – Eurostat prati rast cijena i to je nešto što je najrealnije, a sve ovo koliko je kome potrebno za život, mislim da je jednostavno jedna obična priča, da se nešto radi kroz statistike, a da to nisu oni stvarni realni pokazatelji apsolutno bilo čega za neku tročlanu ili četvoročlanu porodicu – navela je ona.

    Govoreći o praćenju potrošačke korpe za tročlanu umjesto četvoročlanu porodicu ona je rekla: “Mi popisa stanovništva nemamo i ne možemo reći da na području Republike Srpske ili BiH živi ni tročlana ni četvoročlana porodica, tako da je ovo samo jedna priča da odemo od stvarnosti i realnosti kolika je inflacija u našoj zemlji, koliko je sve poskupilo i koliko zaista teško preživljava jedna tročlana i četvoročlana ili dvočlana porodica sa nekim minimalnim primanjima koja su kod nas na snazi”.

    – Vidimo i sami svakodnevno kolika su poskupljenja i šta se dešava na tržištu. To treba kontrolisati na drugi način, a ne da raspravljamo o potrošačkoj korpi koja kolika god da je, nije realan pokazatelj i stvarni pokazatelj onoga svega što se dešava na tržištu.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je potrebno proširiti spektar tih indikatora koji pokušavaju da obuhvate poboljšanje ili pogoršanje životnog standarda različitih slojeva stanovništva.

    – I u tom smislu mislim da ima prostora da postoji i sindikalna potrošačka korpa, ali u svakom slučaju i za uvođenje ove minimalne potrošačke korpe postoji osnov za na neki način njeno definisanje zbog razloga što kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi ona polazi od četvoročlane porodice i od nekih šireg spektra stvari koje bi mogle da se na neki način više upotrijebe kao mjera jednog života kome mi težimo, koje na neki način pretendujemo da takav bude, ali nažalost distribucija zarada u našem stanovništvu je takva da gro ljudi ima višestruko nižu zaradu u odnosu na ono koliko bi objašnjavala ta sindikalna potrošačka korpa – objasnio je Mlinarević.

    Istakao je da ako se govori o nekakvoj mjeri pogoršanja standarda ljudi potrebno je da se povežu potrošačke korpe sa njihovim zaradama.

    – Pojednostavljeno govoreći mi bi trebali da znamo da srednji sloj stanovništva koji prima tu medijalnu zaradu preko tri četvrtine svog dohotka troši na hranu i piće, na komunalne usluge i na odjeću i obuću. I onda ako tri četvrtine svog dohotka troši na te stvari, mnogo je važno da se prati šta se dešava sa procentualnom promjenom vrijednosti korpe koja bi bila sastavljena od dobara iz tri grupacije dobara. Zato što bi onda mogli da ukažemo koliko je povećana vrijednost minimalne potrošačke korpe procentualno da bi onda na osnovu toga mi znali u kojoj mjeru treba pomoći ovom srednjem sloju stanovništva – rekao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima trenutno kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi, pošto je više je odraz onoga što bi bio pristojan normalan život i kad bi mi parirali tom dohotku koje imaju ljudi u Evropskoj uniji u toj srednjoj klasi, ne možemo baš da jasno uočimo ove promjene ljudi kod ljudi koji imaju niže dohotke.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske objasnila je da se sindikalna radnička potrošačka korpa izračunava još od 2008. godine, a podrazumijeva četvoročlanu porodicu koja ima 2 odrasla člana i 2 djece školskog uzrasta. Dakle, ne uključuje porodice koje imaju novorođenče, bebu, djecu predškolskog uzrasta, kao ni studente ili zaposlenu djecu.

    Posljednja sindikalna potrošačka korpa za avgust iznosila je ukupno 2.759 KM.

    – Ta sindikalna potrošačka korpa najviša je od kada postoji obračun, a posljedica je neopravdanog, nekontrolisanog svakodnevnog rasta cijena koje imamo prisutno u Republike Srpskoj još od kraja 2021. godine, tako da je sam segment prehrane, ako govorimo o njemu, dostigao je iznos od 1.272 KM – rekla je Božana Radomir.

    U potrošačku korpu uračunato je i stanovanje i komunalne usluge od 669,60, tekuće održavanje domaćinstva 161,15, odjeća i obuća 222,35, higijena i njega zdravlja 116,33, prevoz 225,75 i obrazovanje i kultura 91,52 KM.

    Kupovna moć radničkih porodica na niskom nivou

    Božana Radomir je naglasila da je u pitanju realan pokazatelj jer obuhvata sve one proizvode i usluge koji su neophodni četvoročlanoj porodici da zadovolji osnovne životne potrebe, a bazira na mjesečnom i tromjesečnom prikupljanju cijena onoga što jeste realnost, što te radničke porodice plaćaju kako za proizvode, tako i za usluge koje su prisutne u Republike Srpskoj, znači na području Republike Srpske.

    Prema njenim riječima sve to se izračunava da bi se pokazalo koji je nivo životnih potreba jedne četvoročlane radničke porodice za zadovoljenje svih potreba, to se poredi sa prosječnom isplaćenom platom, najnižom platom, takođe onim sektorskim platama i to je ono što bi jedna četvoročlana porodica trebala imati na raspolaganju, ali je realnost sasvim drugačija.

    – Ako posmatramo, primjera radi podatke Poreske uprave, da je oko 135.000 radnika u proteklom periodu primalo platu koja je jednaka ili manja čak od troškova prehrane sadržane sindikalnoj potrošačkoj korpi (1.272 KM) ili ako posmatramo da je oko 2/3 radnika u Republici Srpskoj primalo platu koja je manja od prosječno isplaćene plate, evidentno je da je ona kao takva pokazatelj i mjera da je kupovna moć radničkih porodica i dalje na niskom nivou, odnosno da je životni standard i dalje na niskom nivou, zato što se sa jednom, odnosno 2 prosječno isplaćene plate po mnogim sektorima i djelatnostima u stvari ne može obezbjediti ono sve što bi trebala jedna četvoročlana porodica po međunarodnim standardima- navela je Božana Radomir.

    Sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva odlazak u restorane, hotele, odnosno i konzumiranje ugostiteljskih usluga, kao ni odlazak na godišnji odmor bez obzira da li je u pitanju ljetovanje ili zimovanje.

  • Od Goloba se traži da podnese ostavku

    Od Goloba se traži da podnese ostavku

    Slovenačka Komisija za sprečavanje korupcije (KPK) utvrdila je u nacrtu izvještaja da se slovenački premijer Robert Golob našao u okolnostima koje mogu da predstavljaju sukob interesa.

    On je imenovao stranačkog kolegu i biznismena Tomaža Subotiča u dva upravna odbora javnih bolnica.

    Istraga je pokrenuta nakon što su mediji otkrili da su Golob i njegova partnerka ljetovali u Subotičevoj kući u Hrvatskoj, prenosi STA.

    Golobov advokat Stojan Zdolšek tvrdi da premijer nije učestvovao u izboru kandidata, da je postupak sproveden javno i da bi ishod bio isti i bez Golobovog glasa, prenosi b92.

    On osporava zakonitost postupka KPK jer je pokrenut na osnovu fotografija privatne prepiske.

    KPK navodi da nalazi ne podrazumijevaju automatske sankcije, već da je dalja odgovornost na samom zvaničniku i javnosti.

    Premijer Golob najavio je da će se o svemu oglasiti nakon što prouči detalje.

    Slovenačka opozicija je pozvala Goloba da podnese ostavku ako se utvrdi kršenje zakona o integritetu, podsjećajući na njegova ranija obećanja.

    U toku je i drugi postupak protiv Goloba, vezan za navodne pritiske na bivšu ministarku policije Tatjanu Bobnar i druge zaposlene u Ministarstvu.

  • Izvoz oružja obara sve rekorde

    Izvoz oružja obara sve rekorde

    Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

    Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

    Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

    “Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

    Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

    Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

    “Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

    Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

    “Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

    Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

    “Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

    Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

    “Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

    Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

    “Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

    Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.