Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje isključena je iz električne mreže nakon što je rusko granatiranje oštetilo preostale visokonaponske vodove, ostavljajuči u upotrebi samo dizel generatore, saopštila je u danas ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom.
Ukrajinski nuklearni operater saopštio je da elektrana ima zaliha goriva kojima pokreće generatore za još 15 dana.
Blok 5 i 6 postrojenja, koje je od marta pod ruskom kontrolom, se prebacuju u hladno stanje, navodi se u saopštenju.
Ruta kojom će dio auto-puta od Beograda do Sarajeva ići kroz Brčko distrikt, odnosno dalje prema Srpskoj i FBiH, mogla bi konačno biti poznata do polovine decembra, potvrđeno je za “Glas Srpske”.
Predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, odnosno nadležnih institucija i javnih preduzeća na izgradnji autoputa od Sarajeva do Beograda, ozbiljnije pregovore o ovoj dionici su započeli još lani u decembru.
Od tada je održano nekoliko sastanaka na kojima je isticano da je ta trasa kroz Brčko distrikt svojevrsno čvorište i od posebnog interesa, ali dogovor o konkretnoj putanji nije bilo lako postići ni nakon što su svi rokovi, koji su najavljivani kao definitivni, probijeni u proteklim mjesecima.
Ipak, situacija je krenula nabolje početkom septembra kada su zvaničnici Brčko distrikta sa predstavnicima vlasti na nivou entiteta, sa direktorima republičkih “Autoputeva” i federalnih “Autocesta” na čelu, usaglasili koridore koji će prolaziti kroz distrikt.
Zavod za planiranje, projektovanje i razvoj Brčko distrikta je tada, kako je rečeno, dobio zaduženje da izradi zvanični prijedlog rješenja.
Direktor Zavoda Ismet Dedeić kaže da su nakon septembarskog sastanka, na kojem je bilo nekih korekcija na dijelu trase, sugestije unijeli u izmijenjeni prijedlog koji je poslat, u vidu obavještenja, nadležnim institucijama za autoputeve u RS i FBiH.
“Nacrt izmjena i dopuna plana trasa kroz Brčko distrikt BiH smo uputili nadležnom resoru u ovdašnjoj vladi. Dokument treba da prođe javnu raspravu, tokom koje građani mogu da iznesu svoja viđenja i sugestije. Uglavnom, imamo pomaka kada je riječ o ovom projektu i sa ovim smo završili tehnički dio”, istakao je Dedeić za “Glas Srpske”.
Procedura javne rasprave traje oko mjesec dana.
“Nakon sumiranja i sugestija, dostavljeni plan biće vraćen nama u Zavod na razmatranje, te od nas na usvajanje u Skupštinu distrikta. Procjene govore da bi to moglo doći na dnevni red polovinom decembra”, rekao je Dedeić i dodao da će, ako sve bude po planovima, spremno dočekati “dolazak” autoputa do teritorije distrikta.
Dio budućeg auto-puta, koji će povezati BiH i Srbiju, kroz Brčko je važan za Srpsku da bi spojio auto-put od Rače i Bijeljine ka Banjaluci, ali značajna je i trasa Rača – Bijeljina – Tuzla i dalje prema Zavidovićima, Žepču i na kraju Sarajevu.
Dosta problema i zastoja ima još u FBiH, dok je Srpska ubrzala pripreme za gradnju auto-puta koji treba da je, preko Posavine i Semberije, poveže sa Srbijom jer je projekat u republičkim dokumentima označen kao strateški, ukupne dužine oko 70 kilometara. Od toga dio Vukosavlje – Brčko iznosi 32, a dionica od Brčkog do Rače 38,5 kilometara.
Dokaz za to leži i u činjenici da je u Velikoj Obarskoj, nadomak Bijeljine, 15. septembra, na dan koji Srpska i Srbija zajedno proslavljaju kao Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ozvaničen početak izgradnje nove dionice auto-puta na teritoriji Srpske i to od Rače do Bijeljine, u dužini od 20 kilometara. Trasu će mahom, u odnosu od 80 odsto, finansirati Vlada Srbije, koja je u potpunosti finansirala i gradnju novog mosta u Rači.
Dogovor iz Ankare
Predstavnici BiH su u Ankari još u martu 2021. godine, tokom sastanka sa delegacijom Turske, potpisali sporazum o izgradnji auto-puta Sarajevo – Beograd. Planovima je predviđena izgradnja trase od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice BiH sa Srbijom na Rači. Početak radova u Srbiji je ozvaničen još u oktobru 2019. u Sremskoj Rači.
Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, ponovo je izazvao gnjev Hrvata u BiH, ali i susjednoj Hrvatskoj, zbog pisma koje je uputio u NATO, a u kojem se protivi dolasku Oružanih snaga Republike Hrvatske (Hrvatske vojske) u BiH.
Komšić je, naime, reagovao na pismo Vlade Hrvatske upućeno NATO savezu u vezi sa razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Altea, koja uključuju eventualni angažman hrvatskih vojnih snaga u BiH kroz NATO ili EUFOR misije.
U pismo upućeno generalnom sekretaru NATO, Jensu Stoltenbergu, Komšić je istakao da je to neprihvatljivo.
– Smatram da bi bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u BiH ili da kroz misiju EUFOR uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Hagu kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Republike Hrvatske – napisao je Komšić.
Istakao je da takve političke ambicije Hrvatske prema BiH postoje i danas i da se one nastoje ojačati i vojnim snagama.
– Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja, te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku – naveo je Komšić.
Njegovo pismo izazvalo je negativne reakcije hrvatske javnosti, koja navodi da je Komšić na ovaj način još jednom potvrdio da nije predstavnik Hrvata u BiH, zahvaljujući čemu i sjedi u Predsjedništvu BiH.
Hrvatski novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, ističe za Srpskainfo da Komšićevo pismo govori o njegovom političkom provincijalizmu, jer BiH nije članica NATO.
– Komšić izvana, odnosno iz države koja nije član saveza, pokušava da utiče na odluke unutar NATO. On jeste član Predsjedništva BiH ali je tu došao na manipulativan način. To mjesto pripada Hrvatima; izabrali su ga Bošnjaci i on sad koristi tu poziciju, koja je ukradena od hrvatskog biračkog tijela, da bi i dalje nastavio svoje manipulacije i na međunarodnoj sceni – ističe Gašparević.
Dodaje da je čudno da čovjek koji se navodno nikada nije odrekao komunizma i Titove baštine, koja je bila protivnatovska, sad odjednom traži pomoć od NATO i obraća se tom savezu.
– To sve govori da se radi o osobi sa političkom konfuzijom i sa baš nečistim političkim namjerama – smatra Gašparević.
On kaže da Komšićeva namjera neće proći jer je Hrvatska članica EU i NATO saveza, te da ima jednaka prava kao i sve druge članice, kako tog saveza, tako i Unije.
Savjet bezbjednosti UN nije usvojio nacrt rezolucije čiji je autor Rusija o ustanovljavanju komisije za istragu o aktivnostima bioloških laboratorija na teritoriji Ukrajine.
Za usvajanje rezolucije glasale su Rusija i Kina, dok su SAD, Britanija i Francuske bile protiv.
Ostale članice Savjeta bezbjednosti bile su uzdržane.
Rusija je nešto ranije podnijela zvaničnu pritužbu Savjetu bezbjednosti UN protiv SAD i Ukrajine zbog bioloških laboratorije.
Predsednik SAD Džozef Bajden okrivio je danas bivšeg predsednika Donalda Trampa.
Optužio ga je da inspiriše najave nekih republikanskih kandidata da će odbiti da prihvate rezultate na predstojećim izborima ukoliko na njima izgube i da to predstavljaja pretnju demokratiji.
Bajden je, u svom vanrednom obracjanju naciji, pozvao Amerikance da se ujedine u opoziciji “političkom nasilju” na parlamentarnim izborima koji su zakazani za 8. novembar, prenosi Bi-Bi-Si.
Predsednik SAD je rekao da je “američka demokratija na udaru” jer Tramp nije prihvatio rezultate izbora 2020. godine na kojima je izgubio.
“On odbija da prihvati volju naroda, odbija da prihvati da je izgubio”, rekao je Bajden.
Bajden je rekao da je Trampova “velika laž da su izbori 2020. ukradeni” bila podstrek i za napad na Pola Pelosija supruga predsednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi, kao i za pobunu u Kapitolu 2021. godine.
“To je laž koja je podstakla opasan porast političkog nasilja i zastrašivanja birača u poslednje dve godine”, zaključio je Bajden.
Predstavnica Velike Britanije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Barbara Woodward je komentarisala odluku Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.
Na današnjem zasjedanju Savjeta bezbjednosti, na kojem je razmatran Schmidtov izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, poručila je da podržava visokog predstavnika u korištenju bonskih ovlasti kada situacija to zahtjeva. Poručila je da je potrebno provjeriti navode o izbornoj krađi i proceusirati ih ako se krađa desila. Prema njenim riječima, treba se spriječiti secesionistička politika.
Zatim se osvrnula na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Jasno je da su to bile teške odluke i da ih nije olako donio. Razumijemo da se u nekim dijelovima te odluke smatraju kontroverznim, ali ostaje jasno da su donesene kako bi se riješio status kvo. Njegove akcije su trebale pomoći u upravljanju te da su trebale ići svima u prilog”, naglasila je britanska ambasadorica Woodward.
Suprotstavljeni stavovi BiH i Hrvatske
Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj je oštro kritivao Schmidtovu odluku da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta FBiH.
“Kako bilo koja država može da vrednuje ljude, živa ljudska bića, dajući im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebao da ima viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće, jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom, bez izuzetka”, konstatovao je Alkalaj.
Ambasador Hrvatske Ivan Šimonović mu je replicirao, poručivši mu da visoki predstavnik zaslužuje podršku, a ne kritike.
Predstavnik Srbije Nemanja Stevanović je izjavio da njegova zemlja smatra da Dejtonski mirovni sporazum treba ostati osnova Bosne i Hercegovine.
SAD, Rusija, Francuska
Sjedinjene Američke Države su još jednom podržale odluku visokog predstavnika da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona. Njihov predstavnik se osvnruo na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Bonske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da se spriječi kolaps FBiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu”, ocijenio je predstavnik SAD-a.
Ruska predstavnica je poručila da se ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj Republike Srpske taj koji “govori o stvarnim problemima”.
Upozorila je Zapad na posljedice ako nastavi s dosadašnjom politikom prema Bosni i Hercegovini.
“Žele se gurnuti u stranu organi vlasti koji se ne sviđaju Zapadu. Upozoravamo da takva kratkovida politika ima ozbiljne posljedice i pozivamo sa zaustavljanjem eksperimentisanja u nezavisnoj državi. Dajmo joj priliku da se samostalno razvija”, upozorila je.
Francuska predstavnica je izjavila da se ne mogu tolerisati oni koji pozivaju na secesiju Bosne i Hercegovine.
“Zabrinuti smo zbog činjenice da podjele i tenzije jačaju. Ne može se tolerisati da neki lideri pozivaju na secesiju i dovede u pitanje jedinstvo države. Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne želimo da se ikada više ponovo zločini. Osuđujemo veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida”, naglasila je predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a.
Namjeravano je bilo da se obrati i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), ali to se nije desilo. Kao razlog za to je navedeno to što obraćanje videolinkom nije moguće. Pravilo je da svaki govornik mora biti prisutan na samom zasjedanju.
Kako saznaje Klix.ba, Alkalaj je bio u nedoumici da li pročitati pripremljeni govor, jer se njime oštro kritikuje rad visokog predstavnika. Navodno nakon toga se Alkalaj obratio američkom specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru koji mu je savjetovao da oštra kritika nije prihvatljiva.
Vijeće sigurnosti UN-a je podržalo da se produži EUFOR-ova misija Althea.
Predstavnik Hrvatske u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Ivan Šimonović je komentarisao kritike bh. ambasadora Svena Alkalaja na račun odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.
Hrvatska je takođe pozdravila odluku Savjeta bezbjednosti da na današnjem zasjedanju, na kojem se razmatrao Schmidtov izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, produži EUFOR-ova misija Althea.
Šimonović je poručio da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. No, kako je kazao, neke političke snage još propituju Dejtonski mirovni sporazum i žele djelovati na principu dominacije.
Ponovio je da Hrvatska podržava Schmidtovu odluku da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Hrvatska podržava Schmidta koji je snažno doprinio stabilizaciji. Ovo se vidi u njegovoj odluci da na dan izbora donese odluku koja je pomogla da se ublaže poteškoće koje su bile na putu pravednog zastupanja”, ocijenio je.
Prema riječima hrvatskog predstavnika u Savjetu bezbjednosti, sada je na političarima da nastave s izbornim reformama na principu legitimnog zastupanja kojima će se otkloniti sve diskriminacije, kao i na tome da se svima omogući da budu kandidati na izborima. Ocijenio je da Alkalaj nije iznio teške optužbe samo na Schmidtov račun, već i na račun Hrvatske, što je bio razlog da mu replicira.
“U prošlosti i danas ono što vidimo u Bosni i Hercegovini jeste da se većina slaže da izborni sistem nije pravedan, da su etničke manjine uskraćene za demokratska prava te da se izbornim inžinjeringom krše prava konstitutivnih naroda. Kako su se pregovori političara strateški opstruirali, visoki predstavnik je mogao uraditi to da izbori budu legitimni. To je značilo samo da dopuni neka od pravila. Donio je odluku nezavisno i intervenisao je samo prema mandatu kada nacionalni mehanizmi nisu dali rezultat. Zato zaslužuje našu podršku, a ne kritike”, naglasio je Šimonović.
Kako je kazao, Hrvatima u Bosni i Hercegovini je četvrti put uskraćeno da imaju legitimnog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Poručio je da za Željka Komšića (DF) kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nisu glasali Hrvati.
Hrvatska se nada visoki predstavnik više neće morati intervenisati. Šimonović je istakao da će nastaviti podržavati put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Šta je rekao Alkalaj
Alkalaj je oštro kritikovao Schmidta zbog njegove odluke da nametne izmjene Izbornog zakona.
“Kako bilo koja država može da vrednuje ljude, živa ljudska bića, dajući im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebao da ima viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće, jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom, bez izuzetka”, konstatovao je Alkalaj.
SAD, Rusija, Francuska
Sjedinjene Američke Države su još jednom podržale odluku visokog predstavnika da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona. Njihov predstavnik se osvnruo na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Bonske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da se spriječi kolaps FBiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu”, ocijenio je predstavnik SAD-a.
Ruska predstavnica je poručila da se ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj Republike Srpske taj koji “govori o stvarnim problemima”.
Upozorila je Zapad na posljedice ako nastavi s dosadašnjom politikom prema Bosni i Hercegovini.
“Žele se gurnuti u stranu organi vlasti koji se ne sviđaju Zapadu. Upozoravamo da takva kratkovida politika ima ozbiljne posljedice i pozivamo sa zaustavljanjem eksperimentisanja u nezavisnoj državi. Dajmo joj priliku da se samostalno razvija”, upozorila je.
Francuska predstavnica je izjavila da se ne mogu tolerisati oni koji pozivaju na secesiju Bosne i Hercegovine.
“Zabrinuti smo zbog činjenice da podjele i tenzije jačaju. Ne može se tolerisati da neki lideri pozivaju na secesiju i dovede u pitanje jedinstvo države. Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne želimo da se ikada više ponovo zločini. Osuđujemo veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida”, naglasila je predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a.
Namjeravano je bilo da se obrati i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), ali to se nije desilo. Kao razlog za to je navedeno to što obraćanje videolinkom nije moguće. Pravilo je da svaki govornik mora biti prisutan na samom zasjedanju.
Kako saznaje Klix.ba, Alkalaj je bio u nedoumici da li pročitati pripremljeni govor, jer se njime oštro kritikuje rad visokog predstavnika. Navodno nakon toga se Alkalaj obratio američkom specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru koji mu je savjetovao da oštra kritika nije prihvatljiva.
Predstavnik Srbije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Nemanja Stevanović je izjavio da njegova zemlja smatra da Dejtonski mirovni sporazum treba ostati osnova Bosne i Hercegovine.
Na današnjem zasjedanju Savjeta bezbjednosti, na kojem je razmatran izvještaj Christian Schmidta o stanju u Bosni i Hercegovini, poručio je da Srbija poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
“Posvećeni smo očuvanju suvereniteta i integriteta susjedne države u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i podržavamo Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu sa dva entiteta”, dodaje.
Ambasador Stevanović je naglasio da Srbija želi jačati bilateralne odnose.
“Za Srbiju su bilateralni odnosi jedan od stubova regionalne stabilnosti i prosperiteta. Želimo jačati dijalog sa institucijama u Sarajevu i posvećeni smo razvoju odnosa sa Republikom Srpskom u skladu s Dejtonskom mirovnim sprozumom. Ojačat ćemo i saradnju sa Federacijom Bosne i Hercegovine”, ukazao je.
Istakao je da su u Srbiji mišljenja da je Dejtonski sporazum stvar budućnosti Bosne i Hercegovini
“Ne možemo podcijeniti sve ono što je do sada urađeno. Mislimo da je Dejton dobra osnova razvoja Bosne i Hercegovine. On mora biti temelj za nastavak procesa pomirenja, jačanja povjerenje i osudu krivičnih djela”, naveo je.
Kako je kazao Stevanović, konsenzus je jedini način da se riješe problemi te da Srbija poštuje pravo svake države na međunarodnu politiku.
Pozdravio je preporuku Evropske komisije da Bosna i Hercegovina dobije status kandidatkinje za članstvo u evropskoj uniji te je ocijenio da Bosna i Hercegovina sve više pokazuje interes za Otvoreni Balkan.
Suprotstavljeni stavovi BiH i Hrvatske
Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj je oštro kritivao Schmidtovu odluku da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta FBiH.
“Kako bilo koja država može da vrednuje ljude, živa ljudska bića, dajući im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebao da ima viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće, jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom, bez izuzetka”, konstatovao je Alkalaj.
Ambasador Hrvatske Ivan Šimonović mu je replicirao, poručivši mu da visoki predstavnik zaslužuje podršku, a ne kritike.
SAD, Rusija, Francuska
Sjedinjene Američke Države su još jednom podržale odluku visokog predstavnika da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona. Njihov predstavnik se osvnruo na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
“Bonske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da se spriječi kolaps FBiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu”, ocijenio je predstavnik SAD-a.
Ruska predstavnica je poručila da se ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj Republike Srpske taj koji “govori o stvarnim problemima”.
Upozorila je Zapad na posljedice ako nastavi s dosadašnjom politikom prema Bosni i Hercegovini.
“Žele se gurnuti u stranu organi vlasti koji se ne sviđaju Zapadu. Upozoravamo da takva kratkovida politika ima ozbiljne posljedice i pozivamo sa zaustavljanjem eksperimentisanja u nezavisnoj državi. Dajmo joj priliku da se samostalno razvija”, upozorila je.
Francuska predstavnica je izjavila da se ne mogu tolerisati oni koji pozivaju na secesiju Bosne i Hercegovine.
“Zabrinuti smo zbog činjenice da podjele i tenzije jačaju. Ne može se tolerisati da neki lideri pozivaju na secesiju i dovede u pitanje jedinstvo države. Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne želimo da se ikada više ponovo zločini. Osuđujemo veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida”, naglasila je predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a.
Namjeravano je bilo da se obrati i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), ali to se nije desilo. Kao razlog za to je navedeno to što obraćanje videolinkom nije moguće. Pravilo je da svaki govornik mora biti prisutan na samom zasjedanju.
Kako saznaje Klix.ba, Alkalaj je bio u nedoumici da li pročitati pripremljeni govor, jer se njime oštro kritikuje rad visokog predstavnika. Navodno nakon toga se Alkalaj obratio američkom specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru koji mu je savjetovao da oštra kritika nije prihvatljiva.
Zapad konstantno pokušava da predstavi Republiku Srpsku kao izvor problema u BiH i demonizuje sve što se ne uklapa u evroatlantski okvir koji se nameće narodima u BiH, izjavila je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Ana Jevstignejeva.
Ona je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN rekla da je Rusija zabrinuta zbog političke krize u BiH, koja je direktna posljedica miješanja međunarodne zajednice.
Jevstignejeva je navela da međunarodna zajednica ima “gotovo kolonijalni pristup” kada je u pitanju BiH, te da podriva ustavne temelje i državnost BiH, Dejtonski mirovni sporazum i gazi osnovna prava konstitutivnih naroda u BiH i time dovodi do novih tenzija u zemlji i na Balkanu u cjelini.
Prema njenim riječima, izbori u BiH održani 2. oktobra pokazali su da je podrška izgradnji BiH na osnovu Dejtonskog sporazuma dominantna u odnosu na “građansku formulu” koja se vještački nameće spolja.
Ona je istakla da se većina glasača odlučila za Dejtonski sporazum i njegove temelje, ali da je za žaljenje što pojedini međunarodni političari nisu bili zadovoljni demokratskim i suverenim izborom koji je napravio narod u BiH.
Jevstignejeva je napomenula da Zapad pokušava da nametne svoju volju u BiH, prije svega slanjem raznih jednostrano izabranih izaslanika i specijalnih predstavnika.
Ona je naglasila da egoističan stav Zapada ometa zakonito izabrane vlasti u BiH i želi da ih “baci u stranu”.
Govoreći o produžetku misije EUFOR “Altea”, Jevstignejeva je navela da Rusija podržava nastavak misije, ali da je zabrinuta neopravdanim udvostručavanjem broja evropskih snaga u BiH.
Ona je dodala da rješenje za probleme u BiH leži u unutrašnjem dijalogu, bez miješanja međunarodne zajednice.
“SAD čvrsto stoje uz BiH i podržavaju rad visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta”, rečeno je na Vijeću sigurnosti UN-a koje raspravlja o situaciji u BiH.
“Ovo je vitalno važna misija za mir u BiH i podršci Dejtonskom sporazumu. Iako nije ovdje danas, cijenimo visokog predstavnika Schmidta i njegov izvještaj koji je podnio nedavno”, kazao je američki delegat u Vijeću sigurnosti UN-a.
Istakao je da su SAD posvećene stabilnoj i prosperitetnoj BiH.
“Potpuno se slažemo da BiH ide prema transatlanskoj integraciji. Duboko smo zabrinutu zbog tvrdnji o izbornoj prevari posebno za izbora predsjednika RS. Pozivamo institucije u BiH da urade svoj posao. Pozivamo lidere da ulože napore za formiranje vlade i deblokade Federacije BiH kako bi se nosila sa političkim izazovima. Podržavamo visokog predstavnika i ‘Bonske ovlasti’ koje su nužne. One su spriječile kolaps Ustavnog suda FBiH”.
Sve dok BiH ne ispuni kriterije za prestanak međunarodne supervizije ured OHR mora ostati tu, rečeno je. SAD podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.”