Autor: INFO

  • Dodik i Vučić na večeri koju je organizovao Orban

    Dodik i Vučić na večeri koju je organizovao Orban

    Premijer Mađarske Viktor Orban organizovao je večeru za učesnike Četvrtog demografskog samita u Budimpešti, a večeri prisutvuju i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Na večeri sa Orbanom su, između ostalih, i premijer Slovenije Janez Janša i češki premijer Andrej Babiš.

    Po dolasku u Mađarsku, Dodik i Vučić su posjetili danas popodne Crkvu Svetog orđa u Budimpešti, koja pripada Eparhiji budimskoj, gdje ih je dočekao vladika Lukijan sa sveštenstvom.

    Vladika Lukijan je tim povodom služio moleban, što se čini samo u slučaju kada se u crkvama dočekuju posebni gosti.

  • Izvoz raste uprkos izazovima

    Izvoz raste uprkos izazovima

    Obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom od januara do kraja avgusta ove godine iznosio je 6,207 milijardi maraka, a rast izvoza domaćih proizvoda za 29,2 odsto potvrda je da, uprkos brojnim izazovima koje nameće pandemija virusa korona, privreda stoji na čvrstim temeljima.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za osam mjeseci ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 2,705 milijardi maraka, od čega se čak 2,342 milijarde KM odnosi na plasman proizvoda prerađivačke industrije.

    U istom periodu na domaće tržište stigli su proizvodi vrijedni 3,457 milijardi maraka, tako da je uvoz za osam mjeseci ove godine povećan za 20,4 odsto u odnosu na isti period lani.

    Statističari su izračunali da je pokrivenost uvoza izvozom u navedenom periodu iznosila 79,6 odsto. Najviše je izvoženo u Hrvatsku i Srbiju, a najviše proizvoda na police marketa u Srpskoj stizalo je iz Srbije i Italije.

    Statistika pokazuje da industrijska proizvodnja u Srpskoj u posmatranom periodu bilježi rast od 14,7 odsto. Osim toga, povećan je i broj zaposlenih u toj grani privrede u avgustu ove godine za 0,4 odsto u odnosu na isti mjesec lani.

    Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević rekao je za “Glas Srpske” da su ovi podaci ohrabrujući.

    • Veoma je važno da je nastavljen pozitivan trend oporavka, koji je započeo krajem prošle godine stabilizacijom situacije prouzrokovane pandemijom virusa korona kako na domaćem, tako i na nama najvažnijim tržištima. Posebno ohrabruju pozitivni rezultati koje bilježi industrijska proizvodnja, konkretno prerađivačka industrija, i nadamo se da će ovaj trend biti nastavljen do kraja godine kako bi bar djelimično sanirali gubitke iz prošle godine – istakao je Blagojević.

    Naglasio je da sve veći broj preduzeća ima poteškoće u poslovanju zbog rasta broja zaraženih radnika, zbog čega se i Privredna komora RS aktivno uključila u proces kolektivne imunizacije.

    • Cilj nam je, prije svega, zaštita zdravlja stanovništva, odnosno radnika, zbog čega organizujemo vakcinaciju zaposlenih u privredi Srpske – poručio je Blagojević.

    Rekordna plata

    Prosječna mjesečna plata nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.025 KM i najviša je do sada. U Republičkom zavodu za statistiku kažu da je prosječna plata u avgustu u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno veća za 6,5 odsto, a realno za 4,3 odsto.

    Najviša prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.501 KM, dok je najniža u području djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu – 743 KM.

  • Orban: Da je Srbija već primljena u EU, svi bismo bili bezbjedniji

    Orban: Da je Srbija već primljena u EU, svi bismo bili bezbjedniji

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi EU trebalo da štiti granice Šengena još južnije i da bi svi bili bezbjedniji da je Srbija već primljena u EU.

    Orban je tokom obilaska mađarsko-srpske granice u društvu češkog premijera Andreja Babiša rekao da je Srbija već trebalo da postane članica i EU i zone Šengena, prenose mađarski mediji.

    On je rekao da bi bez ograde na toj granici, milioni migranata ušli u zonu Šengena i da bi u Evropi bilo više kriminala i terorističkih napada.

    Orban je upozorio da će se Mađarska uskoro suočiti sa rastućim migrantskim pritiskom na svojoj južnoj granici, jer tu, kako je naveo, ljudi koji bježe iz Avganistana pokušavaju da uđu u EU.

  • Nevakcinisanim radnicima ne daju na posao: Da li je krenuo talas zabrana u preduzećima

    Nevakcinisanim radnicima ne daju na posao: Da li je krenuo talas zabrana u preduzećima

    Već dvije privatne firme u Srpskoj obavijestile su svoje zaposlene da se moraju vakcinisati protiv virusa korona, jer im u suprotnom neće biti dozvoljeno da rade.

    Da li poslodavci imaju zakonsko uporište za takav zahtjev, ako znamo da ovakav proglas nije upućen ni javnim ustanovama i preduzećima, čak ni samim medicinarima?

    Da li poslodavci krše prava i slobode radnika ili, s druge strane, imaju prava da u firmi regulišu rad po svojim pravilima? Da li se nevakcinisanim radnicima ugrožavaju ljudske slobode ili pak oni ugrožavaju zdravlje kolektiva?

    Slučaj preduzeća iz Kozarske Dubice i Milića, koji su zaposlenima postavili ultimatum o vakcinaciji, pokrenuo je pravu raspravu mogu li firme to zahtijevati od svojih radnika, s obzirom da je vakcinacija u Srpskoj dobrovoljna!? I da li je ovo na kraju samo briga privatnog sektora, pošto ni republičke institucije nisu imale “hrabrosti” da se tako postave prema svojim zaposlenima?!

    Polemike u vezi ovog pitanja vode se i u svijetu, tako je obavezna vakcinacija propisana u nekim državama za zdravstvene radnike i policiju, dok građani bez potvrde o vakcinisanju ne mogu ući u tržne centre i kafiće.

    Da li naša preduzeća imaju zakonsko uporište za iste zahtjeve prema radnicima? U Ministarstvu rada RS, koje smo prvo kontaktirali, samo kratko odgovaraju da to pitanje nije definisano odredbama Zakona o radu.

    Za razliku od ministarstva, u Uniji poslodavaca imaju stav. Oni se zalažu za vakcinaciju, ali bez prisile.

    – Stav je da se ljudi ne prisiljavaju, a s obzirom na zakonska rješenja, to se ne može ni primjenjivati. Mislim da najveći dio poslodavaca neće preduzimati takve mjere – poručio je predsjednik Unije Saša Trivić.

    U firmama koje su se priključile organizovanoj vakcinaciji, podseća, vakcinisano je oko 50 odsto zaposlenih.

    Direktor dubičke firme, Dražen Vidović, tvrdi da zvaničnim dopisom nikoga ne uslovljavaju.

    – Ja ne otpuštam radnike. Pozivam ih i molim da se prijave za vakcinaciju putem Privredne komore, zbog svog i zdravlja svojih porodica, ali i same fabrike koja zapošljava 380 ljudi. Ako brinemo o 380 porodica, obezbjeđujemo posao, ne dugujemo državi ništa, minimum koji tražim u ovim uslovima je da se ljudi prijave za vakcinaciju. Ako se ne vakcinišu, radnici ne mogu da uđu u fabriku, jer želim da zaštitim zdravlje ljudi, radna mjesta i poslovanje – govori Vidović za Srpskainfo.

    Napominje da su prošle sedmice na bolovanju imali više od 40 radnika, od toga trećina je s potvrđenom infekcijom.

    Podsjeća da su vlasnici ove firme italijanski investitori, kao i da je Italija obavezala javni i privatni sektor da se moraju vakcinisati.

    – Tvrdim da će u vrlo kratkom roku i naša Vlada i sindikati morati da donesu takav zakon kako bi regulisali sigurnu sredinu za rad ljudi – prognozira Vidović.

    Radnike, naravno, najviše zanima šta na sve imaju da kažu sindakalci. A, oni poručuju: važno je zaštiti zdravlje, ali i proces rada.

    – Najviše bismo voljeli kada bi radnici prihvatili apel poslodavaca, ali i sindikata, da zaštite sebe, zdravlje svoje porodice i kolega radnika u fabrici. Jer za siguran proces proizvodnje moramo biti zdravi, a s druge strane moramo da kažemo da ni zakonom nije regulisano da svako mora biti vakcinisan. To je na dobrovoljnoj osnovi – kaže predsjednik Sindikata tekstila, Danko Ružičić.

    Najvažnije im je, kaže, što su dobili uvjeravanja od firme da radnici koji se ne vakcinišu neće dobiti otkaz.

    – Najbitnije je da radnici neće biti otpušteni. To nam je obećano, a nevakcinisani će biti na čekanju – naglašava on, ali isto tako napominje da postoji realna opasnost da firma prekine proizvodnju zbog velikog broja zaraženih, što onda dovodi u pitanje i plate.

  • Vlada predlaže manja primanja, Sindikat uprave sprema odgovor

    Vlada predlaže manja primanja, Sindikat uprave sprema odgovor

    Tekući deficit jedinica lokalne samouprave u 2020. veći je za 74,6 miliona KM u odnosu na ostvareni tekući deficit u prethodnoj godini, a lična primanja zaposlenih porasla su za ukupno 16,2 miliona KM.

    Zbirno, opštine i gradovi su u prošloj godini iskazali deficit od 84,6 miliona KM. Ukupno 41 opština imala je deficit od 97 miliona KM, dok su 23 opštine iskazale suficit u ukupnom iznosu od 12,4 miliona KM, navedeno je u Programu fiskalne konsolidacije RS koji je Vlada uputila na sljedeću sjednicu Narodne skupštine Srpske.

    Opštine su prošle godine, u odnosu na 2019, finansijski najviše pale na prihodima od indirektnih poreza (14,5 miliona KM), prihoda od poreza na nepokretnosti (3,8 miliona KM) i na neporeskim prihodima – komunalne naknade, takse i naknade po raznim osnovama (15,5 miliona maraka).

    A gdje se trošilo? Na strani rashoda i izdataka značajno povećanje se bilježi na rashodima za lična primanja zaposlenih u iznosu od 16,2 miliona KM.

    – Povećanju pomenutih rashoda prethodile su izmjene i dopune Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave RS, te povećanje broja zaposlenih i uvođenje dva doma zdravlja u trezor jedinica lokalne samouprave. Povećani su i rashodi po osnovu subvencija, grantova i doznaka na ime socijalne zaštite, a osnovni uzrok je saniranje posljedica izazvanih virusom korona – podaci su iz Programa fiskalne konsolidacije.

    Imajući u vidu ovakvo stanje, u Programu je predloženo nekoliko mjera za fiskalnu konsolidaciju lokalnih zajednica u Srpskoj, poput pojačane naplate za prijavu nepokretnosti (s obzirom da je porez na nepokretnosti prihod njihovih budžeta), usklađivanje maksimalnog broja zaposlenih sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, te kreditno zaduživanje samo za ekonomski opravdane investicije.

    Sve mjere koje Vlada planira da preduzme da bi se ponovo uspostavilo poštovanje fiskalnog pravila sprovodiće se u periodu od 2021. do 2023. godine.

    Međutim, dvije predložene mjere su izazvale najviše pažnje: smanjenje cijene rada zaposlenima u gradskim i opštinskim upravama (kroz usklađivanje sa republičkim nivoom), te svođenje regresa, toplog obroka i prevoza na minimum. To je bila crvena lampica za Sindikat uprave RS, koji je juče na svom Predsjedništvu ocijenio da je dio najavljenih mjera u Programu fiskalne konsolidacije za njih neprihvatljiv, jer bi izazvale ozbiljne egzistencijalne probleme za više od 6.500 zaposlenih.

    Prema njihovoj računici, ove mjere značile bi umanjenje primanja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave i za više od 40 odsto, ali i otpuštanje zaposlenih, budući da cijena rada na lokalu ide i do 140, dok je na nivou RS ona 100. Ističu da se na ovaj način krši i zagarantovana autonomija lokalnih zajednica.

    – Od Vlade, Narodne skupštine i poslanika tražimo da se ovakve mjere ne razmatraju sve dok reprezentativni sindikat i resorno ministarstvo ne obave konsultacije i razgovore na ovu temu. Razlog leži u činjenici što je pitanje cijene rada za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u isključivoj nadležnosti Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave čiji su potpisnici Sindikat uprave RS i Ministarstva uprave i lokalne samouprave – saopštio je sindikat čiji je predsjednik Božo Marić.

    Predsjednik Fiskalnog savjeta RS, Milenko Krajišnik, za sada ne odgovara na naše telefonske pozive.

  • Konačno se nazire kraj pandemije?

    Porast broja novih slučajeva kovida i hospitalizacije smatra se znakom da se pandemija bliži kraju i pomjera ka endemičnosti.

    Kako sve više ljudi stiče imunitet prema virusu korona – bili vakcinom ili infekcijom – patogenu ostaje sve manje prilika da se širi i mutira u varijante koje su bolje u tome.

    Smanjivanje pandemije na endemski nivo na kojem virus cirkuliše globalno na nivoima koji se mogu upravljati vjerovatno su iza ugla, kažu infektolozi, iako delta soj i dalje hara nekim državama u kojima je imunogenost (sposobnost pobuđivanja imunog odgovora) niska.

    “Delta ubrzava to približavanje endemičnosti”, kaže dr Monika Gandi, infektolog Univerziteta Kalifornija.

    Ona je za primjer uzela Kaliforniju, gdje je tokom ljeta zabilježen pad stope zaraze zbog porasta vakcinacija kao i prirodne izloženosti nevakcinisanih virusu.

    “Delta soj ostavlja imunitet za sobom. Dakle, dobijete sav ovaj imunitet, onda ga spustite na nizak nivo cirkulacije i onda je to način za život”, objasnila je Gandi.

    U svijetu danas ima više od 230 miliona zaraženih, a skoro pet miliona smrti, od čega najviše u Sjedinjenim Američkim Državama – preko 43 miliona inficiranih i maltene 700.000 umrlih – gdje je kovid do sada usmrtio isto toliko ljudi koliko i španska groznica prije jednog vijeka.

    Vakcine su se do sada pokazale kao efikasno sredstvo protiv hospitalizacije i težeg oboljenja, ali brojke i dalje rastu.

    Ipak epidemiolozi upozoravaju da se na te nedavne poraste broja zaraženih ne treba gledati kao na novi talas u pripremi, već ukazuju da su oni dio istog delta talasa zabilježenog ranije letos.

    Šta nas čeka u sljedećih pola godine?
    Trka između vakcinacije i novih sojeva neće se okončati dok kovid ne dotakne skoro sve, piše “Blumberg”.

    Za one koji se nadaju kraju pandemije u sljedećih tri do šest mjeseci naučnici imaju loše vijesti – pripremite se za više onog kroz šta smo već prošli.

    Epidemije će zatvarati škole i otkazivati časove. Vakcinisani stanovnici staračkih domova suočiće se sa novim strahom od infekcije. Radnici će ponijeti težinu opasnosti povratka na radna mjesta dok se bolnice, još jednom, pune.

    Skoro svi će biti ili zaraženi ili vakcinisani – a možda i oboje – prije nego što se pandemija okonča, složni su stručnjaci.

    Nesrećna manjina će se ponovo zaraziti kovidom. Trka između talasa zaraze koji vode do novih sojeva i borbe za vakcinisanje svijeta neće se završiti dok korona ne dođe svima nama.

    “Vidim da se ti kontinuirani talasi pojavljuju širom svijeta. Onda će opasti, možda pomalo naglo. A onda bi, bar mislim, mogli veoma lako da vidimo novi nalet u jesen i zimu ove godine”, rekao je “Blumbergu” Majkl Osterholm, direktor Centra za infektivne bolesti Univerziteta Minesota i savjetnik američkog predsjednika Džoa Bajdena.

    Sa milijardama ljudi koji tek čekaju vakcinu i slabim šansama da se virus iskorijeni, možemo očekivati izbijanje epidemija u učionicama, javnom prevozu i na radnim mjestima u sljedećim mjesecima, kako ekonomija gura otvaranje. Iako stopa imunizacije raste, uvek će biti onih koji su osjetljivi na virus, poput novorođenčadi, ljudi koji se ne mogu ili ne žele vakcinisati i onih koji su vakcinisani ali se svejedno zaraze kako im nivo zaštite opada.

    Sljedećih nekoliko mjeseci biće teško, ukazuje “Blumberg”. Jedna ključna opasnost je razvoj sojeva otpornih na vakcinu, ali to nije jedini rizik.

    “Prelazićemo brda i doline, najmanje sljedećih nekoliko godina kako budemo dobijali još vakcina. To će pomoći, ali će izazov postati sljedeći: koliko će velika biti ta brda i doline u smislu njihove udaljenosti? Mi to ne znamo. Ali mogu vam reći, ovo je požar virusa korona koji se neće zaustaviti dok ne nađe sve što može da zapali”, rekao je Osterholm.

    Kako će se pandemija okončati?
    Djeluje jasno da se pandemija neće završiti u sljedećih šest mjeseci. Stručnjaci se generalno slažu da će trenutna epidemija biti ukroćena jednom kad većina ljudi – možda 90-95 odsto svjetske populacije – stekne određeni imunitet zahvaljujući imunizaciji ili prethodnoj infekciji.

    Ključni element treba da bude vakcinacija, ističu eksperti.

    “Bez vakcinacije, pojedinac je kao glineni golub, jer će se virus širiti i pronaći skoro sve ove jeseni i zime”, upozorava Lon Simonsen, epidemiolog i profesorka Univerziteta Roskild u Danskoj.

    Prema “Blumbergovim” podacima, do sada je u svijetu vakcinisano preko 5,66 milijardi doza vakcina. Ali, uspjeh imunizacije u nekim regionima – poput Evropske unije, Sjeverne Amerike i Kine – skriva neuspjeh u drugima. Većina zemalja u Africi dala je jedva toliko vakcina da pokrije manje od pet odsto svojih stanovnika sa dvije doze. Indija je pokrila svega oko 26 odsto, ukazuje “Blumberg”.

    Erika Čarters, profesorka sa Oksforda, kaže da će se pandemija okončati u različito vrijeme na različitim mjestima, baš kao i prethodne epidemije.

    “Vlade sada treba da odluče sa koliko mnogo bolesti im odgovara da žive”, kaže Čarters.

    A pristupi se razlikuju. Dok neke zemlje ciljaju na nula zaraženih, malo je vjerovatno da će svijet u potpunosti iskorijeniti virus. Nacije poput Danske i Singapura, koje su uspjele da relativno kontrolišu broj zaraženih, već se kreću ka post-pandemijskom budućnosti sa manje epidemioloških mjera. Kina, Hong Kong i Novi Zeland nastavljaju da rade na lokalnom eliminisanju virusa. Kao posljedica toga, oni će vjerovatno biti među posljednjima koji će ostaviti ometanje uzrokovano pandemijom, piše Blic.

    “Završni proces neće biti uniforman”, kaže Čarters.

    Dodaje da će verovatno biti haotičan, ostavljajući za sobom trajno nasljeđe za godine koje dolaze.

    “Do tada, većina nas će morati da se pripremi na još mjeseci pandemijskog stiska”, zaključila je Čarters.

    SZO: Nastavlja da pada broj novozaraženih kovidom u svijetu
    Broj novih slučajeva kovida-19 nastavio je da pada prošle nedjelje, pošto je registrovano 3,6 miliona novozaraženih širom svijeta, što je manje od 4 miliona novih infekcija registrovanih prethodne nedjelje, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija.

    Prošlonedjeljni pad je prvi značajan pad u više od dva mjeseca, koji je registrovan u gotovo svim regionima svijeta, navodi se u najnovijem izvještaju SZO o pandemiji, a prenosi agencija AP.

    Do velikog pada u broju slučajeva je došlo u dva regiona: na Bliskom istoku gdje je registrovan pad od 22 odsto i u jugoistočnoj Aziji od 16 procenata.

    Zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija je saopštila da je tokom prošle nedjelje umrlo nešto manje od 60.000 ljudi od posljedica kovida, što je pad od sedam odsto, prenosi Tanjug.

  • Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Njemačka uvodi pravila za nevakcinisane: “Ne radi se o pritisku”

    Stanovnici Njemačke koji se nisu vakcinisali, a koji će zbog povratka iz rizičnih područja ili kontakta sa zaraženima biti prisiljeni na samoizolaciju, više neće dobijati nadoknadu zbog izostanka sa posla, odlučili su ministri zdravstva saveznih pokrajina u srijedu.

    “Ne radi se o pritisku, nego o pravednom odnosu. Zašto bi oni koji sebe i druge štite time što su se vakcinisali finansirali one koji se, uprkos tome što su se mogli vakcinisati, to iz ovih ili onih razloga nisu učinili”, rekao je savezni ministar zdravstva Jens Špan.

    Ukidanje isplate pune plate u odsutnosti zbog samoizolacije, kao u slučaju bolesti, stupa na snagu početkom novembra. Špan je objasnio da se time onima koji se žele vakcinisati daje još dovoljno vremena da to i obave.

    U oktobru se ukidaju besplatni testovi
    Bavarski ministar zdravstva Klaus Holetček rekao je da je ova mjera, kao i ukidanje besplatnih testova od 11. oktobra, signal nevakcinisanima da i oni moraju preuzeti dio odgovornosti u borbi protiv pandemije.

    “Bilo bi nesolidarno da ostatak društva snosi finansijske troškove zbog onih koji se ne žele vakcinisati, a za to nemaju zdravstvene razloge”, rekao je bavarski ministar.

    Za one koji su vakcinisani, osim ako dolaze sa područja s virusnim varijantama, ne postoji obaveza samoizolacije.

    Sindikati su ponovo kritikovali ovu mjeru vlade koju smatraju nekom vrstom prisile.

    “Naravno da i mi građane pozivamo da se vakcinišu u što većem broju. Ali sukob oko vakcinacije prenositi u preduzeća i tako unositi razdor nije pametna odluka”, rekao je Hans-Jurgen Urban, član uprave najvećeg njemačkog sindikata IG Metall.

    Većina njemačkih saveznih pokrajina uvela je za posjete ugostiteljskim, kulturnim i sportskim objektima pravilo ulaska samo za vakcinisane, one koji su ozdravili ili one koji mogu predočiti negativan test.

    Preduzetnicima je istovremeno ostavljeno da biraju hoće li u svoje objekte puštati samo vakcinisane i one koji su ozdravili, čime se izbjegava pravilo razmaka, što opet omogućava bolje popunjavanje kapaciteta.

  • Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    U Mostaru će danas biti održana 123. plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o apelaciji sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti entitetskog Zakona o šumama.

    Apelaciju su 26. februara 2021. godine podnijeli Mihnet Okić, Alija Tabaković, Džemaludin Šabanović, Faruk Đozić, Muris Čirkić, Ahmet Čirkić i Samir Baćevac.

    Delegati u Vijeću naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda u više navrata su upozorili da je ovaj entitetski Zakon štetan po državu Bosnu i Hercegovinu, a naročito nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2019. o poljoprivrednom zemljištu.

    Poslanik Senad Bratić (SDA) u Narodnoj skupštini Republike Srpske smatra da Republike Srpske ovim zakonom pokušava postati titular državne imovine, što je protivno Ustavu BiH, čijim odredbama je utvrđen pravni kontinuitet države BiH u toj oblasti.

    On je ranije podsjetio da je 2012. Ustavni sud BiH, odlučujući po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, ocijenio da je sporan Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja ove imovine i da cjelokupan zakon ne može ostati na pravnoj snazi.

    Šume i šumsko zemljište čine više od 70 posto teritorije Republike Srpske.

  • Stanić: Gradonačelnik prijetnjama pokazuje svoju nemoć

    Stanić: Gradonačelnik prijetnjama pokazuje svoju nemoć

    Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, gostujući u Centralnim vijestima ATV-a, rekao je da je prethodni dan bio mučan kako za odbornike tako i za javnost koja posmatra Skupštinu grada Banjaluke.

    “To je ono što je stvarno nepotrebno u Banjaluci i mislim da smo na ovaj način na osnovu ovoga što je gospodin Begić uradio vidjeli kako funkcioniše kolega Stanivuković, jednostavno smo dotakli jedno dno parlamentarizma, mislim da nam to ne treba u gradu Banjaluci”, rekao je Stanić.

    “Ono što je bitno napomenuti da smo mi juče, tj. nismo održali sjednicu Skupštine grada, mi smo nekoliko trenutaka prije održavanja, tj. prije početka sjednice Skupštine održali pres konferenciju i rekli, obavjestili javnost zbog silnih i konstantnih prijetnji, ucjena od strane gradonačelnika da nećemo da održimo skupštinu dok ne sjednemo za sto i dok se ne budemo usaglašavali oko bitnih stvari”.

    “Prije nekih dvadesetak dana, prije nego što smo imali sjednicu kolegijuma Skupštine grada, gradonačelnik je izašao u javnost i prijetio da će, ako se ne usvoji rebalans budžeta, on izvesti ljude na ulicu. Ja to shvatam kao otvorenu prijetnju i ne dozvoljavam da na taj način funkcionišemo. Ja kao odbornik ne pristajem ni na prijetnje ni na ucijene niti neko može uticati na moj stav i na moje odlučivanje u Skupštini grada. Mene su birali građani Banjaluke da ih predstavljam i ja ću odlučivati na način na kojim smatram da to trebam u skladu, naravno, sa potrebama građana”, rekao je Stanić.

    Na prijetnje gradonačelnika protestima Stanić je rekao da gradonačelnik tako pokazuje svoju nemoć.

    “Mi kad razgovaramo iza zatvorenih vrata na neki način možemo da sarađujemo i da komuniciramo, da usaglasimo neke stavove, ali, evo, čim se otvore vrata kad se pojave kamere, kad se pojave fotoaparati tu se javlja drugo lice Draška Stanivukovića. Konkretno, prije neki dan on je rekao da nismo imali nikakvih konkretnih zaključaka. Imali smo i opet, na kraju, računajući da smo smirili strasti on je izašao i opet je prijetio protestima ako mi ne usvojimo rebalans budžeta”, kaže Stanić.

    Sposobnost gradonačelnika se ogleda u tome da okupi skupštinsku većinu, da okupi određeni broj odbornika da bi mogli da izglasaju sve te njegove politike. On to ne uspijeva i na ovaj način stvara krizu. Stvaranjem krize to njemu odgovara da se na taj način on predstavlja kao žrtva. U suštini, jedina žrtva u ovom slučaju su građani Banjaluke koji ispaštaju i koji posmatraju ovaj cirkus. Jedina osoba za neodržavanje skupštine juče jeste gradonačelnik Banjaluke.

    Osvrnuo se i na rebalans budžeta.

    “Mi smo zato da se usaglašavamo i da usaglašavamo naše politike, da sve one naše zajedničke politike uključimo u taj rebalans budžeta kao što smo trebali to da uradimo i u prijedlogu budžeta. Što se tiče prijedloga budžeta na početku godine nismo uopšte upitani da se treba nešto da se uključi sa naše strane nego smo dobili taj dokument, da tako kažem svršen čin, po principu uzmi ili ostavi”.

    “Mi smo uputili amandmane i rekli smo da je potrebno da se pruži podrška porodiljama, zdravstvenim radnicima, penzionerima i borcima sa naše strane, ali iako smo zajedno u skupštini jednoglasno podržali takav budžet, ništa od toga nije održano. Gradonačelnik svojom voljom, bez odluke skupštine poništava one odluke koje su donesene u Skupštini”, kaže Stanić.

    Na pitanje kada će biti održana sjednica, Stanić kaže da će biti održana kada to gradonačelnik bude htio.

    “Skupština se neće održavati dok gradonačelnik ne spusti loptu i dok ne vidi da mora da sarađujemo”.

    Za napade na odbornike i medije, kojima je i naša ekipa izložena, kaže da su krajnje neprimjereni.

    “Mediji su objektivni faktor u svemu ovome, u prenošenju informacijama poslanika, odbornika, gradonačelnika prema javnosti i ta objektivnost treba da ostane takva. Svjedoci smo da su vaše kolege etiketirane ispred RTRS-a i to je skroz neprimjereno. Ne može niko na vas uticati na to kako ćete izvještavati. Sve ovo što je Begić uradio treba da završi na sudu i da pravda dođe po svoje”.

  • Stevandić: Komšić slika i prilika svega neprimjerenog u BiH

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić ocijenio je da je odlazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na sjednicu Generalne skupštine UN bez odluke Predsjedništva BiH potpuni promašaj i za BiH i za region, te da je ovaj političar slika i prilika svega što je u BiH neprimjenjivo.
     
    Stevandić je u izjavi Srni rekao da je Komšić u obraćanju na Generalnoj skupštini u Njujorku lažno predstvljao interese hrvatskog naroda i da se lažno pozivao na građane, te je podsjetio da je izabran glasovima Bošnjaka.
     
    “Komšić je pokazao da nije predstavnik Hrvata u BiH.  On je izazvao /predsjednika Hrvatske Zorana/ Milanovića da na istom mjestu  kaže da predstavalja Hrvate u omjeru koji to Ustav Hrvatske propisuje”, rekao je Stevandić.
     
    On je ocijenio da je Komšić pokazao da ni sam ne poštuje ustavnu strukturu BiH, jer je negirao osnovna ustavna načela zastupanja konstitutivnih naroda i entiteta i govorio o građanskom principu koji je van Ustava BiH.
     
    “Komšić se trudi da svakim svojim odlaskom bilo gdje izazove lavinu negativnih rteagovanja   i vjerovatno je njegov osnovni cilj da dalje destabilizuje BiH, pokušavajući okriviti nekog drugog”, smatra Stevandić i dodaje da Komšić ne razumije da ono što ide poslije njegovih nastupa je najnegativnije upravo za građane BiH na koje se poziva.
     
    Stevandić je ocijenio da Komšić dodatno svađa i dijeli građane BiH i pokreće pitanje zaštite vitalnih nacionalnih nteresa svih naroda u BiH.
     
    On je rekao da je Komšić samo iskoristio formalno predstavljanje hrvatskog naroda, a protiv koga, kako je rekao, u suštini radi, a ne predstavlja ga.
     
    “On se tu isključuje, jer, objektivno, on ne pripada ni jednom od konstitutivnih naroda”, rekao je Stevandić.
     
    Stevandić je rekao da je bio očekivan Komšićev nastup kada je riječ o republici Srpskoj, te da tu inznenađenja nema.
     
    “Uspio je da stvori neki senzacionalistički privid i da okrivi, ne samo knstitutivne narode, nego je uspio da BiH ponovo suprostavi i regionalnim državama, sa Hrvatskom i Srbijom”, rekao je Stevandić.
     
    On je zaključio da je Komšićev odlazak u UN potpuni promašaj i za BiH i za region.
     
    “Komšić je sve ono što ne treba da se desi ni u regionu, ni u BiH. Ono što on radi je širenje nepovjernja, sukoba i ugrožavanje stabilnosti, ako unutar BiH, tako i odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, a vjerovatno će se to negativno odraziti i na odnose sa EU i drugim velikim zemljama”, kaže Stevandić.
     
    Komšić se danas obratio na Generalnoj sjednici UN bez odluke Predsjedništva i bez usaglašenog teksta govora. On je, između ostalog, ukazao da postoje nastojanja čiji je “konačni cilj raspad ili dezintegracija BiH i anektiranje dijelova njenih teritorija” od strane susjednih zemalja.
     
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je upozorio generlanog sekretara UN Antonija Guteresa da, zbog internih pravila i procedura, trenutno nema predstavnika iz BiH koji ima pravo i ovlaštenje dati izjavu pred bilo kojim međunarodnim tijelom ili forumom u ime BiH, uključujući i 76. zasjedanje Generalne skupštine UN.
     
    Srpski član Predsjedništva je naglasio da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da neko u ime njih učestvuje na sjednici Generalne skupštine UN.