VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nalazi se u teškom psihičkom stanju: Napadaču iz Lastinog autobusu određen pritvor

    Nalazi se u teškom psihičkom stanju: Napadaču iz Lastinog autobusu određen pritvor

    Državljanin Srbije (30), koji je uhapšen u Njemačkoj zbog sumnje da je napao putnike Lastinog autobusa koji je juče krenuo ka Srbiji određen je pritvor.

    Kako su saopštile njemačke vlasti, osumnjičeni se kod istražnog sudije branio ćutanjem.

    Sudija nije isključio mogućnost da se osumnjičeni nalazi u teškom psihičkom stanju, te će biti sproveden u nadležnu specijalnu ustanovu.

    Podsjećanja radi, policija je ranije danas otkrila detalje drame koja se sinoć događala na auto-putu između Hilpoltštajna i Gredinga, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen satima. U prvi mah se vjerovalo da je osumnjičeni uzeo trojicu vozača Lastinog autobusa kao taoce, ali se ispostavilo da su vozači samoinicijativno ostali sa njim u autobusu da bi spasli putnike.

    Iz policije su saopštili da se Srbin ne tereti za otmicu, već za pokušaj ubistva i rasvijetlili šta se tačno juče događalo u autobusu koji je putovao ka Srbiji, prenosi Blic.

    Kako je saopšteno, policajci su uspjeli da stupe u kontakt sa vozačima, koji su u jednom trenutku izašli iz vozila nakon čega je osumnjičeni 30-godišnjak uhapšen.

    – Prilikom hapšenja osumnjičeni nije pružao otpor – naveli su iz policije.Kod napadača nije pronađeno oružje, kao ni tokom pretresa vozila i njegovog prtljaga.

    – Tokom ispitivanja saznalo da su vozači samoinicijativno ostali sa osumnjičenim u autobusu – saopštili su iz policije.

    Mediji pišu da je za napad osumnjičen F. K., te da je u autobusu pričao kako mu je “Alah naredio da ovo uradi, jer će u suprotnom on biti napadnut”.

  • Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Kupovina podmornica: Bivši premijer Australije kazao da Francuska ima pravo na ljutnju

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd ocijenio je trenutni spor u vezi s podmornicama s Francuskom kao “debakl u vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti” njegove zemlje.

    Rudd je rekao da Francuska ima “pravo na ljutnju” zbog iznenadnog gubitka ugovora o podmornicama vrijednog više milijardi eura s Australijom, nakon što je Canberra umjesto toga odlučila kupiti američke nuklearne podmornice. On je također pozvao na parlamentarnu istragu o odluci premijera Scotta Morrisona.

    Bivši australijski premijer Kevin Rudd odbacio je argument premijera Scotta Morrisona da bi prelazak na savez AUKUS (Australija-UK-SAD) bio u skladu s interesima nacionalne sigurnosti Australije, prvenstveno rastućom prijetnjom iz Kine. Rudd je rekao da je, kada je bio na vlasti prije deset godina, prijetnja iz Kine već bila glavni prioritet i glavni razlog iza početnog dogovora o podmornicama s Francuskom.

    Rudd je rekao da Francuska ima “puno pravo biti ljuta” zbog otkazanog sporazuma, izražavajući zabrinutost da će diplomatska kriza imati trajne, štetne posljedice na bilateralne odnose.

    Rudd je rekao da je australska vlada trebala obavijestiti francusku vladu i francusku kompaniju koja proizvodi podmornice o svojim namjerama da pređu s podmornica na dizelski pogon na nuklearne. On je dodao da je Canberra umjesto pukog odabira američke ponude trebala pustiti Francusku da se natječe na novom otvorenom tenderu. Osim toga, tvrdio je da će ta odluka odgoditi isporuku podmornica i ostaviti njegovu zemlju bez zaštite tokom 2030-ih.

    Na kraju, Rudd je pozvao na parlamentarnu istragu ove odluke, naglašavajući da australijski porezni obveznici moraju tačno znati kako se odluka odvijala i koliko će ih to koštati.

  • Crnadak: Vidović prekršila bojkot institucija BiH, kad su pare u pitanju onda nema blokada

    Prema odluci Narodne skupštine Republike Srpske državni zvaničnici iz ovog entiteta bi trebalo da bojkotuju rad institucija na nivou Bosne i Hercegovine, međutim, prema riječima Igora Crnadka, Zora Vidović je jučer glasanjem učestvovala u radu sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Kada su pare u pitanju, tada nema blokada, velikih riječi i političkih prepucavanja, nego ministarka Zora Vidović poslušno glasa na sjednici institucije BiH, ne mareći ni za zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, niti za opću političku situaciju u kojoj je napravljena svojevrsna blokada zajedničkih institucija”, rekao je potpredsjednik PDP-a i narodni poslanik Igor Crnadak.

    Crnadak ističe da nije iznenađujuće što je ministarka finansija baš jučer, 21. septembra, učestvovala u radu i glasala na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Rok za kupovinu zgrade za potrebe ove institucije je 30. septembar, do kada se treba odlučiti da li se prihvata ponuda firme bliske SNSD-ovom šefu Miloradu Dodiku, a čija cijena je skoro 100 miliona KM, odnosno 61 milion KM više sredstava nego kojima UIO raspolaže u te svrhe”, rekao je on.

    Dodaje da je rješavanje ovog pitanja u interesu i SNSD-a i HDZ-a.

    “Ne bi iznenadilo ni da se naprasno relaksira politička situacija i Vijeće ministara donese odluku o odobrenju dodatnih sredstava, pravdajući to da rade u interesu Republike Srpske, iako je zakonom definisano da je UIO smještena u Banjoj Luci”, rekao je Crnadak.

    Podsjeća i da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio inicijativu po kojoj je Vijeće ministara dužno da u roku od sedam dana obustavi sve aktivnosti vezane za kupovinu zgrade od 100 miliona KM, u vlasništvu firme “Grand trade”.

    “U svakom demokratskom društvu izvršna vlast je podređena zakonodavnoj i odluke parlamenta se moraju poštovati. Prekrše li ovu odluku, dodaju li još 61 milion KM na 39 miliona kojima UIO već skoro deceniju raspolaže u svrhu kupovine ili izgradnje zgrade, neka znaju da će ih dočekati krivična odgovornost, koja povlači ozbiljne sankcije”, poručio je.

  • Kurti: Srbi na Kosovu se ne boje vlade u Prištini, Vučiću su potrebni incidenti

    Kurti: Srbi na Kosovu se ne boje vlade u Prištini, Vučiću su potrebni incidenti

    Premijer Kosova Albin Kurti obratio se na današnjoj konferenciji za medije na srpskom jeziku i kazao da Vlada Kosova i njeni građani nisu za izazivanje incidentata kao i da je lično u čestoj kominikaciji sa ljudima iz srpske zajednice koji su za saradnju.

    No, dodao je da su ti ljudi preplašeni “zbog pritiska paralelnih struktura”.

    Kurti je kazao da su specijalci kosovske policije prisutni na sjeveru Kosova kako bi podržali graničnu policiju, zbog rizika od “ljudi koji protestuju i njihovih struktura”.

    Naveo je da specijalne jedinice nemaju drugu svrhu osim zaštite granične policije na prijelazima Brnjak i Jarinje.

    “Naša odluka i mjere koje smo poduzeli nisu zamišljene protiv ikoga. Mi želimo slobodu kretanja i smatramo da treba da se o ovome razgovara u Briselu. Mi smo veoma otvoreni za te razgovore i pokazali smo našu spremnost, ali izgleda da nije bilo spremnosti Beograda”, kazao je Kurti, prenosi Kosovo online.

    Premijer Kosova ističe da nikom nije u interesu da se situacija na sjeveru Kosova pogorša i da dođe do eskalacije.

    “Moram da kažem da ako pratite način na koji govori predsjednik Srbije, onda izgleda da su nekome potrebni incidenti, ali to nije premijer Kosova i nisu građani Kosova bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Želim da ni Srbija ni Kosovo ne uvode privremene tablice, ali mi moramo da imamo naše privremene tablice dokle god Srbija ima njene”, rekao je Kurti.

    Kosovski premijer je istakao da je u stalnoj komunikaciji sa mnogim Srbima koji žive na Kosovu, od kojih su pojedini političari u Vladi Kosova, kao i sa onima koji nisu politički aktivni i da među njima ne pravi nikakvu razliku.

    “Ali moram da vam kažem da ima Srba na Kosovu koji prave razliku, kad se sastanu sa mnom, oni ne žele da to bude javno. I meni je žao što smo u ovakvoj sitiaciji. Oni su meni rekli da kada se vrate u svoju općinu, da tamo možda ja neću biti u stanju da ih branim. Ja ne mislim da su Srbi sa Kosova preplašeni od ove vlade, ali ima neki drugih faktora, od kojih se oni boje. Ja sam ovde za sve građane, bez obzira na političku stranku ili nacionalnu pripadnost, ali još nismo u toj situaciji da možemo da branimo svakoga od raznih paralelnih struktura”, naglasio je kosovski premijer.

    Kurti je naveo primer Srbina iz Raniluga, kojeg je imanovao za savjetnika i dodao da je on nakon par sati “podnio ostavku zbog prijetnji i zastrašivanja”.

    “Znači ako se Srbi na Kosovu plaše nekoga, budite sigurni da to nisam ja niti moja vlada”, zaključio je Kurti.

    Podsjetimo, Vlada Kosova je u ponedjeljak uvela mjeru reciprociteta, ne dozvoljavajući promet vozila sa srbijanskim tablicama. Vozači s ovim registarskim tablicama na ulazu u Kosovo moraju uzeti privremene registarske tablice, kao što su građani Kosova s registarskim oznakama RKS dužni da ih promijene pri ulasku u Srbiju.

    Osim toga, tablice sa sjevera Kosova (KS) više nisu legalne, i jedine važeće tablice su one s oznakom RKS (Republika Kosovo).

  • Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    U okviru generalne debate 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući prisutnim se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić gdje je govorio o izazovima pandemijske krize, klimatskim promjenama i političkim izazovima u našoj zemlji.

    Predsjedavajući Predsjedništva je naglasio važnost poštovanja i zaštite ljudskih prava zasnovanih na vrijednostima uspostavljenim Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskih pravima, te u Evropi, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

    Ipak, istakao je Komšić, u Bosni i Hercegovini su spomenute vrijednosti poljuljane i selektivno se primjenjuju, što predstavlja veliku opasnost za očuvanje sistema zaštite ljudskih prava.

    “Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost. Građani Bosne i Hercegovine veoma su osjetljivi na takve društvene poremećaje, s obzirom na rat koji su prošli od 1992. do 1995. godine, te posebno zbog genocida koji je izvršen u Srebrenici”, rekao je Komšić.

    Komšić je naglasio prisutnima da dolazi iz zemlje koja je važila za uspješan primjer uspostave mira.

    “Ipak, u zadnjih nekoliko godina naše društvo je pod sve većim pritiskom nastojanja za degradacijom osnovnih ljudskih, građanskih, prava i eliminiranjem pojedinca, građanina, kao subjekta ljudskih prava. Kompleksno izgrađen sistem institucija Bosne i Hercegovine zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu otežava postizanje političkog konsenzusa koji bi moju zemlju pomjerio sa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ka funkcionalnoj državi sa perspektivom da postane članica Evropske unije i NATO saveza, ali na način da se prihvate sve one vrijednosti koje nalažu demokratija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda”, naglasio je Komšić.

    S tim u vezi Komšić je dao primjer selektivnosti u primjeni međunarodnih akata u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču ljudskih prava. Istakao je da Ustav BiH u svojoj preambuli jasno i nedvosmisleno navodi da se on, između ostalog, temelji i na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, što ne predstavlja zakonsku obavezu zemljama koje su joj pristupili, ali da se svakako radi o sistemu vrijednosti koji ima za cilj jednakost svakog ljudskog bića na planeti u njegovim osnovnim ljudskim pravima.

    “Takav sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive”, kazao je Komšić.

    Dodao je da diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije.

    “Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”, kazao je Komšić.

    S tim u vezi naglasio je da se kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, “kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama”.

    Dodao je da isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Istakao je da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

    “Da li takvi faktori, koje negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

    Osim toga, kazao je da se u političke svrhe zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije za progon osumnjičenih za ratne zločine.

    Također, Komšić je govorio o tome da pojedine politike žele staviti pod kontrolu institucije Bosne i Hercegovine.

    “Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali ‘Zlatni ključ’ ili ‘Zlatnu dionicu’ upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti. Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da kroz forsiranje nejednakosti među građanima na temelju etničke pripadnosti, uz nastojanje stvaranja etnički čistih teritorijalnih cjelina, stoje jako opasni politički ciljevi koji destabilizuju Zapadni Balkan u cjelini.

    S tim u vezi izrazio je očekivanje da će visoki predstavnik, čije ovlasti su utvrđene rezolucijama UN-a voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka.

    “Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje – da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ukoliko na konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjene nacije još uvijek imaju izvršni mandat kroz Ured Visokog predstavnika, ne pokažemo primjerom da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u odnosu na nekog drugog i različitog”, kazao je Komšić.

    Pandemija koronavirusa i oporavak

    Osim toga Komšić je govorio o izazovima s kojima se čovječanstvo susrelo tokom pandemije koronavirusa, rekavši da je pandemija bitna poruka i lekcija kako postojeći međunarodni sistem može biti lako poljuljan ali da je isto tako bitna izdržljivost međunarodnih institucija zasnovanih na multilateralizmu.

    S tim u vezi naglasio je važnost bilateralne saradnje i pomoći susjednih ili prijateljskih zemalja, koje su u mnogim regionima, pa i na Zapadnom Balkanu, bili prvi konkretni potezi pomoći.

    “Ovdje želim pohvaliti neke od mnoštva regionalnih organizacija sa Zapadnog Balkana koje su pomogle da se održi ekonomija i omogući olakšan protok ljudi i osnovnih roba pod novim okolnostima”, rekao je Komšić.

    Klimatske promjene

    Predsjedavajući Predsjedništva je u konktestu izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja kazao da do sad nije dovoljno urađeno.

    “Klimatske promjene već odavno nisu pitanje upozorenja naučne zajednice već krizna situacija koja je već tu. Odgovor na klimatske promjene će nas koštati mnogo, ali će koštati još i više ako nužnost ubrzanja aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena ne shvatimo ozbiljno”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju nemaju dovoljno kapaciteta niti sredstava da izvrše brzu i pravičnu tranziciju na zelene izbore energije.

    “U mojoj zemlji, Bosni i Hercegovini imamo oko 40 posto zelenih kapaciteta za proizvodnju električne energije pa ipak, postupno gašenje termoelektrana, a samim tim i većine rudnika, koje se od nas očekuje u narednih 25-30 godina će izazvati manjak električne energije koji teško možemo pravovremeno nadomjestiti zelenim energetskim kapacitetima, a ujedno i očuvati rijeke i ekološki biodiverzitet, u skladu sa međunarodnim normama”, rekao je Komšić, te dodao da naša zemlja ipak stoji iza svojih obećanja o doprinosu smanjenja emisije stakleničkih gasova.

    Komšić se u svom izlaganju osvrnuo na problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva u razvijene zemlje, rekavši da je od zadnjeg Popisa stanovništva iselilo gotovo 10 posto stanovništva.

    “Naši ljudi odlaze za boljim poslovnim i životnim prilikama, ali i tragajući za sigurnošću u uređenim društvima zasnovanim na aktivnoj promociji i zaštiti vrijednosti ljudskih prava. Naši ljudi odlaze za perspektivom života u okruženju gdje svojim znanjem i radom mogu sebi obezbjediti život u izvjesnosti jednog racionalnog društvenog uređenja”, kazao je Komšić.

  • Vučić: Kurti želi priznanje Kosova u zamjenu za povlačenje snaga Rosu

    Vučić: Kurti želi priznanje Kosova u zamjenu za povlačenje snaga Rosu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Mađarsku, gdje sutra učestvuje na Četvrtom demografskom samitu u Budimpešti.

    On je prije zvaničnog dijela programa, sa srpskim članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom, posjetio Crkvu svetog Đorđa u Budimpešti.

    Predsjednik Srbije Vučić kratko se osvrnuo na situaciju na KiM, rekavši da je Srbija proglašena krivom za sve situacije od Jarinja do Cetinja, “samo zato što postaje sve snažnija”. Kao primjer naveo je, kako kaže, 122 teksta u hrvatskim medijima protiv njega.

    Kaže i da kosovski premijer Aljbin Kurti želi priznanje Kosova u zamjenu za povlačenje snaga Rosu sa Kosova, piše Blic.

    “Kurti želi priznanje u zamenu za povlačenje mera Prištine i snaga Rosu”, rekao je Vučić i naveo da Beograd neće pristati na ucjene, niti na legitimisanje nasilnih akcija.

    Vučić je naveo da neće biti nikakvih razgovora dok se naoružane snage Prištine ne povuku sa sjevera.

  • Dodik i Vučić posjetili crkvu Svetog Đorđa u Budimpešti

    Dodik i Vučić posjetili crkvu Svetog Đorđa u Budimpešti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetili su danas crkvu Svetog Đorđa u Budimpešti, a dobrodošlicu im je poželio episkop budimski Lukijan sa sveštenstvom.

    Dodik je danas otputovao u Mađarsku, gdje će, na poziv premijera Viktora Orbana, učestvovati u radu 4. Demografskog samita, kojem će, pored zvaničnika više zemalja, prisustvovati i predstavnici crkava, naučne zajednice i medija.

    Prema protokolu posjete, srpski član Predsjedništva BiH danas u 18 časova sastaće se s premijerom Slovenije Janezom Janšom, a u 19 časova prisustvovaće svečanoj večeri koju, u čast šefova delegacija učesnika Demografskog samita, organizuje mađarski premijer.

    Dodik će tokom trajanja samita u Budimpešti imati više bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima zemalja učesnica ovog skupa.

  • DF poziva Radulovića da ne prisustvuje Komšićevom obraćanju u UN

    DF poziva Radulovića da ne prisustvuje Komšićevom obraćanju u UN

    Demokratski front (DF), najveća članica vladajuće koalicije u Crnoj Gori, pozvao je crnogorskog ministra spoljnih poslova Đorđa Radulovića da u Generalnoj skupštini UN ne prisustvuje današnjem izlaganju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

    Iz DF-a su napomenuli da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pismom obavijestio i zvaničnu Podgoricu da Komšić u Njujorku boravi bez saglasnosti Predsjedništva i suprotno Dejtonskom sporazumu, te ističu da bi delegacija Crne Gore morala da to ima u vidu i da ne bude dio toga skandala.

    “Komšić je već iskoristio priliku da u Njujorku napada Srbiju i Republiku Srpsku, čime je jasno stavio do znanja koja mu je osnovna namjera i da će, nelegalno, sa govornice UN promovisati politiku mržnje i netrpeljivosti prema srpskom narodu i njegovim liderima”, saopšteno je iz DF-a.

    Iz ove stranke su istakli da se Komšić, na stranu što u BiH ne predstavlja nijedan narod, političkim akrobacijama i prevarama našao u ulozi člana Predsjedništva BiH.

    “Ocjenjujemo, takođe, da je Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore bilo u obavezi da obavijesti javnost o sadržaju pisma koje je poslao Milorad Dodik i smatramo da je neophodno da se uvaži ono što je u njemu navedeno”, naveli su iz DF-a.

  • Stefanović: Pa zar vas, Mesiću, bar malo nije sram?

    Stefanović: Pa zar vas, Mesiću, bar malo nije sram?

    Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane dr Nebojše Stefanovića ocijenio je da se današnjom izjavom o Srbiji, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić bezmalo upisao u anale i upitao je Mesića zar ga bar malo nije sram zbog onog što je rekao.

    “Čovek koji drži lekcije Srbiji, navodeći da nije uspela da shvati ono što su Nemci posle Drugog svetskog rata u kom su išli za Hitlerom, a iza kog su ostale milionske žrtve, i koji ujedno dolazi iz Hrvatske, čuvene Hitlerove saveznice. Čovek koji kaže da je Srbiji potrebna katarza. Pa zar vas, Mesiću, bar malo nije sram”, naveo je Stefanović u saopštenju.

    On je upitao Mesića kada će se suočiti sa sramotom postojanja zločinačke NDH, koncentracionih logora poput Jasenovca, logora za djecu koji su postojali jedino na teritoriji Hrvatske?

    “Njih čak ni Hitler nije imao u Nemačkoj. Kao društvo niste prošli katarzu ni na temu ovih jezivih događaja od pre osam decenija, a kamoli onu zbog etničkog čišćenja i proterivanja više od 250.000 sopstvenih građana u akciji ‘Oluja’. I danas ove surove i sramotne zločine relativizujete i ne suočavate se s njima. I ne samo to, vi delite Srbiji lekcije?! Da počnete prvo od svog dvorišta, komšije”, poručio je Stefanović.

    “Čisto da vas podsjetim”, ističe Stefanović, “na pravu istoriju, onu koja jasno i činjenično kaže da se Srbija borila protiv fašizma, za razliku od vas, i onu koja isto govori da mi Kosovo i Metohiju ne možemo okupirati jer je ono Srbija”.

    “Otadžbina i narod nikada nisu tehničko pitanje, znate vi to i sami, Mesiću. Ali izgleda ne možete da prežalite što vam u Srbiji nisu više na vlasti stari prijatelji da vam dolaze na noge da se izvinjavaju što Srbija uopšte postoji. Smetaju vam jaka Srbija i njen predsednik Aleksandar Vučić. To ne umete više ni da sakrijete, poteškoće su to za vas”, zaključio je Stefanović.

    Mesić je, kako prenosi Slobodna Evropa, rekao da je “poteškoća našeg regiona da Srbija, kao društvo, nije uspela ono što su Nemci shvatili posle Drugog svetskog rata”.

    “Nisu shvatili da su krenuli za idejama koje su neostvarive. Nemci su doživeli katarzu. Išli su za Hitlerom, najveći deo njih je podržavao Hitler, a iza kojeg su ostale milionske žrtve. Srbija, nažalost, nije doživela katarzu”, smatra Mesić.

    Navodi da se u Srbiji “niko ne usuđuje da kaže da je Kosovo tehničko pitanje za Srbiju” i da Srbije “mora da shvati da više ne može sa svojom vojskom da okupira Kosovo, niti može Kosovu nametnuti rešenje”.

  • Džonson poručio Makronu da se presabere

    Džonson poručio Makronu da se presabere

    Britanski premijer Boris Džonson poručio je danas francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu da se “presabere” i prihvati novi vojni pakt Velike Britanije, SAD i Australije.

    “Vrijeme da se presaberu neki od naših najdražih prijatelja”, rekao je Džonson u obraćanju novinarima u Vašingtonu upotrijebivši izraz na francuskom jeziku.

    Pariz je nezadovoljan jer je Kanbera potpisala pakt “Aukus” o gradnji podmornica na nuklearni pogon i odbacila sporazum sa Francuskom.

    Džonson je insistirao da SAD, Velika Britanija i Australija “ne pokušavaju da izguraju bilo koga”, prenio je BBC.

    Sklapanjem “Aukusa”, koji je usmjeren na suzbijanje uticaja Kine u Južnom kineskom moru, Francuska je ostala bez ugovora o gradnji 12 podmornica vrijednog oko 40 milijardi dolara.