Autor: INFO

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, Branko Blanuša, trebalo bi da se u narednim satima sastane s liderom PDP-a Draškom Stanivukovićem, kako bi razgovarali o mogućnosti zajedničkog nastupa opozicije na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.

Prema saznanjima Srpskainfo, susret Blanuše i Stanivukovića predstavljaće uvod u sastanak delegacija SDS-a i PDP-a, koji je planiran za srijedu.

– Stanivuković i Blanuša trebalo bi da se sastanu večeras ili sutra ujutro, a zatim, gotovo sigurno u srijedu, da uslijedi i susret rukovodstava dvije najveće opozicione partije. Kako sada stvari stoje, sve upućuje na to da će Stanivuković podržati Blanušinu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske – rekli su izvori iz opozicionih krugova.

Iako je PDP ranije najavio bojkot predsjedničkih izbora, Stanivukovićev stav očigledno se promijenio. Njegove nedavne izjave nagovijestile su da bi upravo Blanuša mogao postati zajednički kandidat opozicije.

– Naša saradnja može da jača, moramo se okupiti oko jednog programa, ideje i cilja, a to je promjena ovog sistema. To je nada narodu, a to je u ovom trenutku taj kandidat – izjavio je Stanivuković prije nekoliko dana.

Međutim, stavovi u opozicionom bloku nisu jedinstveni. Lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, poručio je da ne planira nikakve sastanke sa Stanivukovićem.

– Nemamo mi šta s njim da sastančimo, mi smo sve razgovore završili. Mislim da je Stanivukovića najbolje raskrinkao Igor Radojičić, koji je rekao da je već dogovoreno da će Draško, ispred tog pokreta za vlast, biti kandidat za predsjednika. On je svjestan reputacione štete koju je nanio sebi i PDP zbog kalkulisanja sa Brankom Blanušom i sad pokušava da se izvadi, kako bi sebi sačuvao koliko-toliko opozicionog legitimiteta i da bi prikrio svoju stvarnu ulogu, da je on čovjek vlasti – rekao je Vukanović.

On smatra da SDS ne bi trebalo ni da razgovara sa Stanivukovićem, jer je, kako tvrdi, već nanio ozbiljnu štetu opoziciji.

– Stanivuković je nanio dovoljno štete pričom da su ovo Šmitovi izbori, da su nevažni. Neće ništa suštinski uraditi da pomogne Blanuši, a jedini mu je cilj da se on predstavi javnosti kao neko ko je podržao Blanušu. To je jedan podlac, koji je raskrinkan. Ako hoće, neka dođe na neki skup, ali što se nas tiče, on je čovjek režima, što je i sam priznao prije nekoliko dana – poručio je Vukanović.

Prema njegovim riječima, Stanivuković će podržati Blanušu „moleći Boga da izgubi“.

– Našu podršku ne može imati, on je kandidat vlasti. Kandidati za inokosne funkcije treba da budu ljudi koji su prepoznatljivi kao iskreni opozicionari, koji nemaju nikakve dogovore sa režimom i koji će biti garant da se neće dogoditi simbioze, papci i prevaranti – dodao je Vukanović.

Sličan stav ima i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, koja smatra da Stanivukovićev novi kurs dolazi kao odgovor na burne reakcije javnosti i opozicije.

– Rekli smo da smo dali bjanko podršku promjenama i da tu ne bi trebalo da bude nikakvih upitnika, onda je i on (Stanivuković) sada odlučio da razgovara. Posebno je jasna ona njegova rečenica da će se stvari okretati, gdje se on okrene. Ja sam tada rekla: zar on uopšte razmišlja da se okrene na stranu režima!? Ako on razmišlja da se naginje na stranu režima, onda to nije dobro – izjavila je Trivićeva za Srpskainfo.

Prema njenim riječima, javnost je već prepoznala Stanivukovića kao „igrača Milorada Dodika“.

– Sada se, zbog svih reakcija, posipa pepelom. Zanimljivo je i da proziva Dodika zbog česte promjene stavova, što i jeste činjenica, ali evo, on svoje stavove mijenja brže nego Dodik. Dodik poslije Dodika – zaključila je Trivićeva.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske treba da se u skorijoj budućnosti transformiše na dva odvojena ministarstva, i to prvo koje će se baviti isključivo resorom rada i socijalnog staranja, a drugo za boračka pitanja.

Ideja je ovo koju odavno zagovaraju predstavnici Sindikata uprave Republike Srpske, a za koju je, tvrde, sada pravo vrijeme, jer kako poručuju, aktuelno Ministarstvo se već duži niz godina ne bavi suštinski pitanjem radnika i ostalim pitanjima proisteklim iz radnog prava.

“Jednostavno, u situaciji kada imamo 270.000 radnika, a da nemamo opšti kolektivni ugovor i da se u javnom sektoru manje-više krše radnička prava, mislim da nam treba jedno snažno ministarstvo koje će se mnogo angažovanije i agresivnije boriti sa problemima sa kojima se suočavaju radnici u Republici Srpskoj, imajući u vidu demografiju i odlazak radnika”, poručuje Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

Smatra i da borci zaslužuju svoj resor.

“Republika Srpska ima veliki broj boraca, pripadnika VRS i svih ostalih jedinica kojima se mora posvetiti pažnja, da se riješe problemi jer su oni najzaslužniji što danas zapravo i postoji Republika Srpska i što možemo da živimo u njoj. Zato smatram da ovako organizovano Ministarstvo kao što je sada ne može da na adekvatan i uspješan način rješava probleme niti boraca, niti radnika. A ovdje jedino što je jasno uređeno je uvećanje penzija, koje je jasno definisano zakonom, da mora doći do usklađivanja sa rastom troškova života i najniže plate u Srpskoj”, navodi Marić.

Nadalje podsjeća da Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite pripada i Zavod za zapošljavanje RS (ZZZ), a on je, kako tvrdi Marić, pretvoren u socijalnu ustanovu.

“Jer smo nekim populističkim mjerama odredili veoma visoke naknade za nezaposlena lica. Prema svim našim podacima, imamo jako velike zloupotrebe toga, čak tako da se ljudi iz FBiH, a koji žive u pograničnim opštinama, prijavljuju u Republiku Srpsku samo zbog toga da bi mogli dobiti naknade, odnosno ostvarivati ta prava. Moramo u narednom periodu razgovarati sa Vladom RS o toj temi da ne bismo ugrozili funkcionisanje ZZZ i kako bismo spriječili zloupotrebe”, navodi Marić za “Nezavisne novine”.

Ovo je, kako dodaje “posljednji vapaj Vladi RS da razmisli o ovom prijedlogu, ukoliko su radnici potrebni Republici Srpskoj”.

“Mi smo razgovarali sa aktuelnim premijerom Minićem na ovu temu, ali nam je poručeno da Vlada RS ima neke druge prioritete. Ono što je naš prioritet je opšti kolektivni ugovor, koji Republika Srpska nema već devet godina i smatramo da je to radnički ustav koji bi trebalo da postoji i da to više ne bi smjelo da se zanemaruje. Ali sam isto tako siguran da u ovakvoj organizaciji Ministarstva, gdje se resor rada bacio u neki zapećak, jednostavno ne postoji trenutno sinergije između poslovne zajednice, sindikata i Ministarstva, naročito ako uzmemo u obzir to da Ekonomsko-socijalni savjet maltene uopšte ne funkcioniše i da Vlada RS već sedam-osam godina sama donosi odluku o najnižoj plati, jer ne postoji socijalni dijalog”, izričit je Marić.

Realizacija ove namjere, prema njegovim riječima, obavila bi se kroz Zakon o republičkoj upravi, a uvjeren je da bi transformacija Ministarstva mogla da se uvrsti u plan ekonomskih mjera 2026-2028.

Na sličnom fonu razmišljaju i poslodavci.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS, poručuje da oni sa predstavnicima Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite imaju redovne kontakte i korektnu saradnju, ali da su saglasni sa sindikalcima da bi poseban resor za rad bio dobra stvar.

“To je jedna kompleksna materija koja obuhvata dosta toga, kako nezaposlenih, zaposlenih, kompletne regulative, svih onih koji na neki način čekaju posao ili namjeravaju da ga u budućnosti traže. Dakle, treba da bude koordinacije između ministarstva rada i nekih drugih ministarstava kao što je npr. Ministarstvo prosvjete. Tako da to pitanje zaslužuje jednu pažnju u smislu analize da li to ministarstvo može biti jedan poseban segment”, rekao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

S druge strane, na Trgu Republike nisu bili zainteresovani za priču.

Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, kratko je rekao za “Nezavisne novine” da nema komentar na ovu temu.

U Vladi RS trenutno postoji 16 ministarstava.

U Evropskoj uniji od petka na snazi je uredba koja kaže da svi politički oglasi moraju jasno otkriti ko ih je platio, koliko i da li su usmjereni na određenu publiku, što je u BiH, barem za sada, nemoguće sprovesti u djelo, jer se i postojeći Zakon o finansiranju političkih partija ne poštuje i političari nađu način da ga zaobiđu.

Kada je riječ o Evropi, uredba postavlja zajedničke standarde u EU i ne zabranjuje političko oglašavanje, niti reguliše sadržaj. Takođe, lični stavovi, politička mišljenja kao što je i bilo koji nesponzorisani novinarski sadržaj, ili komunikacija o organizaciji i učešću na izborima od strane zvaničnih nacionalnih ili EU izvora nisu pogođeni.

Ovaj okvir, kako su naveli, osmišljen je da služi kao globalni model za osiguranje pravednijih izbora, zaštitu građana od zloupotreba korištenja njihovih ličnih podataka i jačanje demokratske otpornosti u suočavanju sa stranim uplitanjem.

Međutim, i u Evropi bi moglo doći do problema zbog nove uredbe jer su “Google” i “Meta” već najavili da će zaustaviti sve oglašavanje o političkim, izbornim, pa čak i društvenim pitanjima.

“Sloboda izražavanja nikada ne smije postati sloboda manipulacije ili alat za dezinformacije. Vrijeme je da platforme preuzmu svoju odgovornost u zaštiti naših izbornih procesa. Regulativa koju danas primjenjujemo je jasna, zaštita javnog interesa i demokratije ima prednost nad profitom digitalnih giganata”, rekao je Sandro Gozi, glavni pregovarač Parlamenta za ovaj predmet, a prenose agencije.

Ipak, ovako nešto, barem kada je riječ o BiH, još uvijek nije moguće i to iz razloga što političari ne poštuju zakone koje sada imamo, a za koje stručnjaci kažu da su dobri.

“Imamo Zakon o finansiranju političkih partija u BiH i političke partije u BiH su već dužne da u toku kampanje dostave sve svoje troškove, uključujući i one koji se odnose na plaćeno oglašavanje. Oni su dužni to dostaviti, ali mi smo svjedoci da su mnogi finansijski izvještaji političkih partija netačni”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On kaže da je Koalicija “Pod lupom” od partija tražila informacije koliko su plaćale svoje posmatrače na izborima, te da im je od 15 najvećih partija njih 13 odgovorilo i to na način da ih oni ne plaćaju, već da rade volonterski.

“Svi znamo da to nije tačno i svi znamo da su posmatrači na izborima plaćeni u kešu od strane političkih partija”, rekao je Šehić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da u BiH već postoji obaveza da se, kada je riječ o predizbornoj kampanji, materijal kao takav mora označiti, ali da su problem kod nas, a i u Evropi, političke poruke koje su upućene koje nisu kao predizborne, a vjerovatno jesu.

“Političari, posebno koji su kandidati, od medija dobijaju prostor i šalju predizborne poruke i to ne označavaju kao plaćene oglase. To nije transparentno, možda je tom mediju dat novac na ruke, ali ne postoji trag i to je gotovo nemoguće utvrditi, pogotovo sa našim institucijama i sa resursima koje imamo”, rekao je Ožegović.

On kaže da u Bosni i Hercegovine sve političke poruke ne moraju biti naglašene, već samo one kada počne predizborna kampanja.

“U BiH zvanična kampanja počinje mjesec dana pred izbore, a svih ostalih tri godine i 11 mjeseci te poruke ne moraju biti naznačene kao političke”, rekao je Ožegović.

Iako je tek počelo u Evropi, nova pravila, kako ističu stručnjaci iz EU, izazvaće ogromne probleme, a već su neki izašli sa stavom da će biti moguće izigrati tu uredbu koja je donesena.

“Sugerisati da je moguće zaobići zakon i izbjeći odgovornosti koje su nametnute bilo kojem akteru koji posluje na našem tržištu jednostavno je neprihvatljivo”, rekao je Gozi.