Autor: INFO

  • “Ibro iz Njemačke” optužen da je prijetio da će zapaliti sve u Dodikovom kabinetu

    “Ibro iz Njemačke” optužen da je prijetio da će zapaliti sve u Dodikovom kabinetu

    Opštinski sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv Nizama Jamakovića, koja ga tereti da je prijetio da će zapaliti sve zaposlene u kabinetu tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Tereti se da je to učinio 26. novembra 2018. godine u 14.52 sa svog telefona, tačnije, mobilnog operatera Njemačke, kada je, kako se navodi, pozvao na službeni broj Predsjedništva BiH i predstavio se kao Ibro iz Njemačke, te uputio ozbiljne prijetnje.

    Za glavni pretres postupajući tužilac predložio je Sudu saslušanje šest svjedoka i izvođenje oko 30 materijalnih dokaza.

  • U Srpskoj šest novozaraženih, nema preminulih

    U Srpskoj šest novozaraženih, nema preminulih

    U posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 60 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod šest osoba.

    Radi se o muškaracu i pet žena od kojih je tri mlađe, jedno srednje i dvije starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, prijavljene su tri osobe iz Banjaluke, po jedna iz Bijeljine, Doboja i Mrkonjić Grada.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđen 120.101 sučaj virusa korona, a preminule su ukupno 6.582 osobe kod koje je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 448.217 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 71, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 57, a u ostalim bolnicama 14. Na respiratoru je jedna osoba (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske).

  • HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) danas će za predsjedateljicu Savjeta ministara Bosne i Hercegovine predložiti zamjenicu predsjednika ove stranke Borjanu Krišto

    Ovo su objavili danas državna televizija BHRT i novine Večernji list, a ranije je i Klix.ba najavio Borjanu Krišto kao najvjerovatniji izbor Dragana Čovića. Osim toga, Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je ranije da će na čelu države i entiteta biti dvije žene iz HDZ-a.

    Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH počinje u 11 sati u Mostaru, a nakon sjednice predviđeno je obraćanje novinarima. Tada bi trebalo da bude i službeno potvrđena informacija o kandidaturi Borjane Krišto.

    Po ustaljenoj praksi rotacije, u novom mandatu bi čelnu funkciju u Savjetu ministara trebao obnašati kandidat iz hrvatskog naroda, mada takva odrednica ne postoji u zakonu.

    Borjana Krišto je na proteklim izborima bila kandidatkinja stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH za člana Predsjedništva BiH. Osvojila je 180.255 glasova, ali nedovoljno u odnosu na Željka Komšića.

    U proteklom mandatu bila je i članica Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

  • Stevandić: “BiH ima veoma loš izborni sistem”

    Stevandić: “BiH ima veoma loš izborni sistem”

    Dom naroda BiH jedina je zaštita Srba u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Bosna i Hercegovina ima veoma loš izborni sistem, koji favorizuje većinski narod Bošnjake i probošnjačke partije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U taj dom se bira duplo više poslanika iz Federacije BiH (28) nego iz Republike Srpske (14). Na izborima održanim 2022. godine, za izbore za nivo Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije BiH je glasalo (broj važećih glasova) 967.032 građana.

    U Republici Srpskoj je bilo 620.976 važećih glasova za isti nivo. Ukupan broj važećih glasova iz Republike Srpske je iznosio 39,1 odsto, ali ipak, Srpska može da ima samo 33 odsto poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Od 28 poslanika iz FBiH, najmanje 22, što je prosta većina u Predstavničkom domu, su iz političkih partija koje zagovaraju unitarnu BiH. Dakle, ti poslanici u svakom trenutku mogu da obezbijede prostu većinu (22) i preglasaju i Srbe i Hrvate u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Zato i postoji entitetsko glasanje u oba doma, odnosno, Republika Srpska ima ustavnu mogućnost da „obori“ sve što nije u njenom interesu.

    U prvom krugu glasanja, da bi odluka prošla, mora da postoji i entitetska većina (5 od 14), a ako nema pet glasova ide se u drugi krug, gdje RS može da zaustavi donošenje odluke sa 10 glasova protiv.


    Tu dolazimo do ozbiljnog problema, jer je izborni sistem takav da pobjednička partija sa 140.000 više od prve sljedeće nikad ne može imati tih 10 poslanika da obori odluke u Predstavničkom domu.

    Republika Srpska je oštećena ovakvim izbornim sistemom u kome se bira svega 9 poslanika direktno, a 5 je kompenzacionih. Nevjerovatno je da tih pet kompenzacionih poslanika teoretski mogu da izaberu Savjet ministara, koji se bira samo u Predstavničkom domu.

    Zbog svega toga nam trebaju ta četiri sigurna delegata u Domu naroda, jer oni štite interes Republike Srpske. Četiri delegata iz Republike Srpske u Domu naroda mogu da zaustave i odbace svaku odluku koja nije u interesu Republike Srpske, i u prvom i u drugom krugu glasanja. Zato ta četiri delegata u Domu naroda treba u potpunosti da slijede politiku vlasti i institucija Republike Srpske, jer oni, tamo u Sarajevu, štite interese Republike Srpske, a nikako bilo koje političke partije i pojedinca.

    Problem je u tome što u našim političkim podjelama kada imamo tri delegata u srpskom klubu Doma naroda iz vladajućeg i dva iz opozicionog bloka, može doći do problema i provođenja uskostranačkih politika, a to je najopasnije za Republiku Srpsku. Vrlo vjerovatna mogućnost je da bi ta dva delegata, koji nisu iz redova skupštinske većine, mogli da ne ispoštuju odluke većine u NSRS i da to objasne politikama i stavovima svojih partija koje su ih kandidovale i podržale da budu izabrani. Iskustvo političkog i parlamentarnog života, posljednjih petnaestak godina, daje za pravo za bojazan o korišćenju delegata u Domu naroda BiH za borbu vlasti i opozicije, a to bi bilo pogubno po interese Republike Srpske.

    To je sad priča o legitimitetu i legalitetu koja vodi u beskrajne demagoške rasprave. Suština je da nam nije sazrela nacionalna i državotvorna svijest da nam odluke izglasane u NSRS budu obavezujuće, jer smo tu i svi izabrani, i poslanici i delegati.

    Rješenje bi bilo da promjenimo izborni sistem i obezbijedimo da pobjedničke stranke iz Republike Srpske, koje god da budu, imaju onih 10 u Predstavničkom domu za obaranje svake odluke koja nije u interesu Republike Srpske, odnosno, koja je protivna odlukama NSRS.

    Dakle, međunarodni protektori su uradili taj inženjering i to je jedan od uzroka krize koja daje krila bošnjačkom ekstremizmu i onima koji sanjaju ili pokušavaju obesmisliti ili ukinuti Republiku Srpsku.

    Iz svih ovih navedenih razloga je jasno i veoma važno da imamo ta četiri sigurna delegata u Domu naroda BiH koji će uvijek biti odraz politike i većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    (Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske)

  • Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Vlada Tajvana suočava se sa kašnjenjem 19 milijardi dolara vrednih isporuka oružja, usred nedavno povišenih tenzija sa Kinom.

    Vašingtonski zvaničnici plaše se da će nastavak vojne podrške Ukrajini dodatno oslabiti posvećenost SAD poboljšanju odbrambene sposobnosti Tajvana, objavio je “Vol Strit žurnal”.

    Među borbenim sredstvima koja kasne su protitenkovski sistem džavelin, rakete zemlja-vazduh stinger i samohodne haubice M109A6 paladin.

    Prva serija haubica trebalo je da bude isporučena između 2023. i 2025, a pošiljke stingera su bile očekivane u 2026, međutim, odložene su zbog “tesnih rokova za proizvodnju u SAD i promena u situaciji na međunarodnom planu”, prenosi Difens post.

    Ministarstvo odbrane Tajvana objavilo je da će doći do odlaganja isporuka ključne vojne opreme ove godine zbog pomoći Vašingtona zvaničnom Kijevu.

    Aranžman s Tajvanom

    Bajdenova administracija nedavno je odobrila paket vojne pomoći Tajvanu vredan 1-1,1 milijardu dolara.

    Ugovorom iz septembra vrednim 665 miliona dolara predviđeno za održavanje i nadogradnju Rejtionovog radarskog sistema za rano otkrivanje i upozoravanje. Još 335 miliona dolara određeno je za 60 projektila Harpoon Block II namenjenih potapanju kineskih plovila, kao i 85,6 miliona za više od 100 sajdvinder raketa vazduh-vazduh.

  • Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Ukrajina naredila istragu pravoslavne crkve povezane sa Rusijom

    Najviši ukrajinski bezbjednosni zvaničnici naredili su istragu aktivnosti ogranka pravoslavne crkve koji je istorijski povezan s Moskvom, rekao je juče ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
    Dodao je da će istraga ispitati ima li moskovski ogranak crkve pravo da djeluje na jednom od najsvetijih mjesta u Ukrajini – kompleksu Kijevsko-pečerske lavre, prenosi Index.

    Formalno prekinuli veze s Ruskom pravoslavnom crkvom
    Pravoslavna crkva u Rusiji izdašno je podržala devetomjesečnu invaziju Rusije na Ukrajinu.

    “Moramo stvoriti uslove da nikakvi akteri zavisni od države agresora (Rusiji) ne mogu manipulisati Ukrajincima i slabiti Ukrajinu iznutra”, rekao je Zelenski u video-obraćanju.

    U Ukrajini je crkva povezana s Moskvom prošlog maja formalno prekinula veze s Ruskom pravoslavnom crkvom, ali joj mnogi Ukrajinci još uvijek ne vjeruju i optužuju je za tajnu saradnju s Rusijom.

    Rasprava najviših bezbjednosnih zvaničnika naglasila je važnost s kojom Zelenski i drugi čelnici još uvijek gledaju na uticaj crkve povezane s Moskvom među običnim Ukrajincima.

    Pravoslavni hršćani čine većinu od 43 miliona ljudi u Ukrajini, a od pada sovjetske vlasti konkurencija je žestoka između crkve povezane s Moskvom i nezavisne ukrajinske crkve proglašene ubrzo nakon nezavisnosti.

    Ispitaće imovinu crkve
    Zelenski je rekao da će Vlada parlamentu podnijeti prijedlog zakona kojim se zabranjuju vjerske grupe “povezane s centrima uticaja u Rusiji”.

    Preduzeće se radnje protiv “subverzivne aktivnosti ruskih specijalnih službi u ukrajinskom vjerskom okruženju”. Osim toga, ispitaće se imovina crkve, uključujući njeno korištenje Kijevsko-pečerske lavre.

    Bezbjednosna služba SBU saopštila je prošle sedmice da je pretražila 350 zgrada koje pripadaju crkvi povezanoj s Rusijom i sprovela provjere nad 850 osoba.

    SBU je rekao da je pronašao “sumnjive” ruske državljane, velike svote gotovine i prorusku literaturu, što je Moskva osudila.

  • Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija postaje treća ekonomija svijeta

    Indija bi trebala da prestigne Japan i Njemačku i da postane treća najveća svjetska ekonomija, prema S&P Globalu i Morgan Stenliju.

    Predviđanje S&P-a temelji se na projekciji da će godišnji nominalni rast bruto domaćeg proizvoda Indije u prosjeku da iznosi 6,3 posto do 2030, prenosi portal biznisinfo.ba.

    Slično tome, Morgan Stenli procenjuje da će se BDP Indije verovatno više nego udvostručiti u odnosu na sadašnji nivo do 2031.

    “Indija ima uslove za ekonomski procvat podstaknut offshoringom, ulaganjem u proizvodnju, energetskom tranzicijom i naprednom digitalnom infrastrukturom zemlje”, napisali su u izvještaju analitičari Morgan Stenlija predvođeni Ridhamom Desaijem i Girišom Akčipaliom.

    Ovi će pokretači učiniti Indiju trećom najvećom svjetskom ekonomijom i tržištem kapitala prije kraja decenije.

    Indija je zabeležila međugodišnji rast od 6,3 posto u tromesečju od jula do septembra, neznatno više od prognoze Rojtersove ankete od 6,2 posto.

    Pre toga, Indija je zabilježila rast od 13,5 posto od aprila do juna u poređenju s prošlom godinom, podstaknuta snažnom domaćom potražnjom u sektoru usluga u zemlji.

    Projekcija S&P-a zavisi od nastavka trgovinske i finansijske liberalizacije Indije, reformi tržišta rada, kao i o ulaganju u indijsku infrastrukturu i ljudski kapital.

    “Ovo je razumno očekivanje Indije, koja ima puno toga za ‘nadoknaditi’ u pogledu rasta i prihoda po glavi stanovnika”, rekao je Dhiraj Nim, ekonomista iz Australia and New Zealand Banking Group Research, za CNBC.

    Neke od navedenih reformi već su pokrenute, rekao je Nim, ističući predanost vlade da izdvoji više kapitalnih izdataka u godišnjim knjigama rashoda zemlje.

  • Prihodi od PDV-a 1,4 milijarde KM viši nego lani

    Prihodi od PDV-a 1,4 milijarde KM viši nego lani

    Prihodi od indirektnih poreza u 11 mjeseci 2022. godine iznosili su 9 milijardi i 76 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 412 miliona KM u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 7 milijardi i 664 miliona KM.

    “Samo u novembru 2022. godine prikupljeno je 862 miliona KM indrektnih poreza što je za 99 miliona KM više u odnosu na novembar 2021. godine”, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Nakon što je UIO izvršila povrat PDV-a privredi u iznosu od 1 milijardu i 889 miliona KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-novembar 2022. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 7 milijardi i 187 miliona KM i veći su za 884 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.

    Za finansiranje institucija BiH u periodu januar-novembar 2022. godine raspoređen je iznos od 792 miliona KM, a sav višak prikupljenih prihoda otišao je na račune entiteta i Distrikta Brčko. Federacija BiH za 11 mjeseci dobila je tri milijarde i 943 miliona KM, Republika Srpska dve milijarde i 182 miliona KM, a Distrikt Brčko 220 miliona KM.

    Pored prihoda od PDV-a po osnovu posebne putarne za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, Federacija BiH dobila je dodatnih 193 miliona KM, Republika Srpska 127 miliona KM i Distrikt Brčko 6 miliona KM.

  • Počela druga posebna sjednica NS RS gdje poslanici biraju delegate za Vijeće naroda

    Počela druga posebna sjednica NS RS gdje poslanici biraju delegate za Vijeće naroda

    Počela je druga posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će poslanici ovog doma birati delegate za Vijeće naroda Republike Srpske.

    Podsjetimo, bira se ukupno 28 delegata, po osam iz redova tri konstitutivna naroda (Srbi, Bošnjaci, Hrvati) i četiri iz reda Ostalih naroda.

    Princip biranja biće isti kao za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, a glasaju poslanici iz redova konstitutivnih naroda samo za kandidate koji su na listama za njihove narode.

    To znači da će svi poslanici i ad hoc poslanici (oni i redova Hrvata, Bošnjaka i redova ostalih) biti redom prozvani i imaće priliku glasati za predložene liste, kojih će biti 30 (ima ponuđeno od jednog imena, pa do pet)

    Nakon što se imenuje Vijeće naroda RS, biće praktično sve spremno za formiranje Vlade Republike Srpske, a konstitutivna sjednica za izbor izvršne vlasti najavljena je do sredine decembra.

    Podsjetimo, Vijeće naroda Republike Srpske vrši zakonodavnu vlast sa Narodnom skupštinom RS, a njegova glavna uloga je zaštita vitalnog nacionalnog interesa bilo kog naroda u Srpskoj. Drugačije rečeno, svi zakoni i propisi koje izglasa Narodna skupština Republike Srpske, a koji se tiču vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda stupaju na snagu tek kada budu usvojeni i u Vijeću naroda RS.

    Vijeće naroda Republike Srpske ima jednog predsjedavajućeg i tri potpredsjedavajuća, tako da po jedna funkcija pripada svakom konstitutivnom narodu i redu Ostalih.

    Nakon što b

  • Pronađeno tijelo muškarca u kući

    Pronađeno tijelo muškarca u kući

    U porodičnoj kući u mjestu Jaćen, u Rogatici, pronađeno je tijelo sedamdesetosmogodišnjeg muškarca, saopšteno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.

    Slučaj je prijavljen juče.

    “U toku je uviđaj u prisustvu tužioca Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo”, zaključuju iz policije.