Autor: INFO

  • Zvaničnici pozdravili odluku EU: “Signal koji građani BiH već dugo čekaju”

    Zvaničnici pozdravili odluku EU: “Signal koji građani BiH već dugo čekaju”

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je šefova vlada i država Evropske unije da BiH prepoznaju kao kandidata za članstvo u EU.

    “Dvadeset godina od ‘velikog’ solunskog obećanja o članstvu EU je potrošila u praznim pričama i šarenim lažama. Vrijeme je da EU i mi u BiH i entitetima, zajedno i kao partneri, na obostrano zadovoljstvo finaliziramo ovaj proces. S tim ciljem predložiću svim političkim akterima u BiH i entitetima da od EU do 2027. godine zatražimo finansijsku podršku u iznosu od 20 milijardi evra”, napisao je Dodik na Twitteru.

    Kako je dodao, to bi nam omogućilo da, uz poštovanje Ustava i Dejtonskog sporazuma, do 2027. godine naše zakone, standarde i institucije uskladimo s onim u EU.

    “Sve drugo je šarena laža”, naveo je Dodik.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je dobijanje kandidatskog statusa BiH za učlanjenje u EU pozitivan signal koji građani BiH već dugo čekaju.

    “Ovo je snažna poruka da je Zapadni Balkan na ljestvici prioriteta EU, ali i snažna motivacija za dalji nastavak provođenja reformi čiji je cilj poboljšanje uslova života građana BiH”, istakao je Tegeltija.

    On je istakao da je sve navedeno jasan pokazatelj da u BiH postoji volja u kontekstu procesa evropskih integracija i visok stepen saglasnosti svih nivoa vlasti o ovom pitanju.

    “Iako smo očekivali da će napori koje je BiH ulagala biti ranije prepoznati od EU, svjesni i da su neke zemlje dobile status kandidata bez ikakvih uslovljavanja, zadovoljan sam činjenicom da je trud BiH konačno prepoznat i da je BiH dobila zasluženi kandidatski status”, naglasio je Tegeltija.

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, čestitao je građanima BiH na današnjoj odluci Evropskog savjeta da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata za Evropsku uniju.

    “Ovo je jedinstvena prilika za BiH. Kandidatski status je ključni korak u daljem usklađivanju BiH sa standardima i propisima EU i još jedna potvrda opredijeljenosti obje strane za budućnost BiH kao članice EU porodice. Ovo je prilika da politički lideri rade u korist ljudi u BiH, na poboljšanju njihovog života. Bit će to težak posao i tražit će upornost, naporan rad i istinsku posvećenost. Ali to je neophodno. Bosna i Hercegovina mora ispuniti svoje obećanje kao sigurna i prosperitetna multietnička država i dokazati da je u stanju da prevaziđe političku i ekonomsku disfunkcionalnost i provede reformsku agendu. Za to su potrebni odlučni političari i funkcionalne institucije, spremne da rade u interesu zemlje. Pred vama su veliki izazovi, ali oni su vrijedni truda”, rekao je visoki predstavnik.

    Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Milan Milićević smatra da je dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU odlična vijest za građane i važan korak ka potpunoj integraciji u Uniju, što je jedini cilju oko kojeg postoji potpuni konsenzus svih političkih struktura.

    “Kandidatski status istovremeno podrazumijeva i odgovornost da bi se ispunili kriterijumi koji su uslovljeni njegovim dobijanjem, kao i volju političkih struktura da se sprovedu ekonomske, administrativne, pravne i političke reforme”, istakao je Miličević.

    On navodi da su, da bi BiH opravdala kandidatski status, potrebne reforme poreskog sistema, pravosuđa, izbornog zakona i sistema, te borba protiv korupcije i kriminala, koja podrazumijeva i političku, navodi se u saopštenju SDS-a.

  • BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU

    BiH dobila kandidatski status za članstvo u EU

    Bosna i Hercegovina napokon je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali mora ispuniti još brojne uslove da bi postala punopravna članica evropske porodice zemalja.

    Da BiH dodijele status kandidata, odlučili su lideri EU na današnjem samitu Evropskog savjeta.

    Odluku o dodjeli kandidatskog statusa za BiH su, podsjetimo, već donijeli ministri za Evropu na sastanku koji je održan 13. decembra.

    Evropska komisija je za BiH u oktobru preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, uz očekivanje da će se ispuniti osam uslova, a to je da će, primjera radi, prioritetno usvojiti izmjene u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima BiH.

    Osim toga, BiH mora donijeti i zakon o sprečavanju sukoba interesa, preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbeđivanju funkcionisanja sistema azila.

    Pritom, BiH treba da obezbijedi zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja, te da garantuje slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

    Jedan od uslova je i da BiH obezbijedi rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

    Podsjetimo, BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.

    Inače, status države kandidata jedan je od koraka u procesu pristupanja EU i prethodi otvaranju pregovora o pristupanju. Prema dosadašnjoj praksi, status se može dodijeliti državi kada je ostvarila određeni napredak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo, ali nedovoljan za otvaranje pregovora o pristupanju. Pregovori kreću kada se članice EU na sastanku Evropskog savjeta jednoglasno usaglase o početku.

    Evropska komisija je izmijenila metodologiju za buduća proširenja, a onih prvobitnih 14 prioriteta je donekle preinačeno u osam stavki, uz obavezu da i ostali zadaci budu riješeni u skorije vrijeme da bi BiH stekla status, odnosno bila bliže i otvaranju pregovaračkog procesa.

    Situacija se, dalje, u korist BiH i napretka na evropskom putu okrenula prvenstveno zbog ruskoukrajinskog sukoba, zbog kojeg su i Ukrajina i Moldavija gotovo preko noći dobile status kandidata, iako nisu bile u ozbiljnijoj igri za to.

    Status kandidata imaju i Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. Posljednje proširenje bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala punopravan član EU.

  • Koalicija SNSD-a, HDZ-a BiH i “Osmorke” ovjerena potpisima

    Koalicija SNSD-a, HDZ-a BiH i “Osmorke” ovjerena potpisima

    Smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period od 2022 – 2026. godine potpisali su danas u Sarajevu u Parlamentarnoj skupštini BiH lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović i ispred “Osmorke”, lider SDP-a Nermin Nikšić.

    Ovim je potvrđen dogovor o saradnji i koalicioni sporazum za državni nivo.

    Kako je ranije dogovoreno, Borjana Krišto iz HDZ BiH bi trebala biti predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

  • Stevandić: Skupština pokazala ozbiljnost

    Stevandić: Skupština pokazala ozbiljnost

    Predsjednik Narodne skupštne Republike Srpske, dr Nenad Stevandić, izjavio je da je danas pokazana operativnost i ozbiljnost Narodne skupštine, koja je u roku od sat vremena od formiranja Vijeća naroda Republike Srpske dogovorila termin i dnevni red dvije posebne sjednice, te da očekuje da će do kraja godine biti formirana nova Vlada Republike Srpske.

    „Želio bih da izrazim zadovoljstvo time što je konstituisano i Vijeće naroda, i sa tim su ispunjeni svi formalni razlozi za zakazivanje posebnih sjednica Narodne skupštine. Na Kolegijumu smo zakazali dvije posebne sjednice, Treću i Četvrtu, za srijedu, 21. decembra“, izjavio je, nakon sjednice Kolegijuma, predsjednik Stevandić novinarima.

    Predsjednik Stevanić je kazao da će na Trećoj posebnoj sjednici biti izabran predsjednik Vlade Republike Srpske i njegov kabinet, te da će po njihovom polaganju svečane zakletve početi Četvrta posebnu sjednica, na kojoj će biti izabrana radna tijela Narodne skupštine.

    „Nadamo se da će to biti jedan svečani čin i očekujemo veliki broj gostiju. Na Kolegijumu smo, takođe, dogovorili da raspišemo pozive za akreditaciju organizacijama od posebnog interesa koji imaju namjeru da prisustvuju sjednicama Narodne skupštine“ rekao je Stevandić.

  • Srpska u srijedu dobija novu vladu

    Srpska u srijedu dobija novu vladu

    Narodna skupština Republike Srpske trebalo bi u srijedu, 21. decembra, na trećoj posebnoj sjednici da imenuje novu vladu Srpske, izjavio je predsjednik parlamenta Nenad Stevandić.

    Stevandić je, nakon sjednice skupštinskog Kolegijuma u Banjaluci, a kako prenosi Srna rekao da će četvrta posebna sjednica, na kojoj bi trebala biti kompletirana radna tijela parlamenta Srpske, biti održana odmah nakon treće posebne sjednice.

    “To će biti svečana sjednica, očekujemo mnoge goste”, kaže Stevandić.

    Treća posebna sjednica parlamentra Srpske trebala bi početi u 12 časova.

  • Bjelorusija, pa Ukrajina?

    Bjelorusija, pa Ukrajina?

    Predstavnik generalštaba ukrajinske vojske Aleksij Gromov izjavio je danas da Rusija nastoji da rat u Ukrajini pretvori u dugu vojnu konfrontaciju.

    Dodao je i da Rusija obučava nove snage na teritoriji susedne Bjelorusije. Dodaje da je verovatnoca pokretanja vojne operacije sa beloruske teritorije i dalje mala, prenosi Rojters. Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je 10. oktobra najavio formiranje regionalne vojne grupe sa Rusijom nakon razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, objasnivši da je odluka o tome doneta usled zaoštravanja situacije na zapadnim granicama Unije Rusije i Belorusije, preneo je ranije TAŠ.

  • Rusi kreću na Kijev?

    Rusi kreću na Kijev?

    Komandant Oružanih snaga Ukrajine smatra da će ruske snage još jednom pokušati da osvoje Kijev.

    Prvi pokušaj osvajanja Kijeva ubrzo nakon početka rata je neslavno propao.General Valerij Zalužni je u intervjuu za Ekonomist rekao da se ukrajinska vojska sprema za novi pokušaj Rusije da osvoji Kijev, za koji veruje da bi se mogao desiti u februaru ili martu.

    Na novinarsko pitanje kako ocenjuje rusku mobilizaciju oko 300.000 rezervista i bivših vojnika, on je rekao da je uspela: “Možda nisu najbolje opremljeni, ali i dalje predstavljaju problem za nas. Procenjujemo da imaju rezerve od 1,2 do 1,5 miliona ljudi… Rusi spremaju oko 200.000 vojnika. Ne sumnjam da će ponovo pokušati da osvoje Kijev”.

    Žaluzni kaže da su njegovi generali izračunali koliko tenkova, artiljerije i vojnika treba Ukrajini da odbije još jedan ruski napad na Kijev. U njemu se navodi da su ruski komandanti povukli svoje vojnike izvan dometa američkih skupih lansera HIMARS, dodajući da je to oružje najvećeg dometa koje Ukrajina trenutno ima.

    Komandant ukrajinske vojske je povukao paralelu sa Drugim svetskim ratom, rekavši da Rusi “negde iza Urala spremaju nove resurse”. “Prema mojim proračunima, Rusi su potrošili oko 3,5-4 godine intenzivno pripremajući resurse: ljudstvo, opremu i municiju. Imali su resurse tri meseca da ostvare svoje ciljeve”, rekao je on.

    “Činjenica da su iscrpili te resurse i bacili taj potencijal, a da praktično nisu postigli nikakav rezultat govori da su pogrešno procenili situaciju. Sada moraju ponovo da razmišljaju kako da se izvuku iz te situacije”, ustvrdio je Zalužni.

    “Sada verovatno traže načine da zaustave borbe, odnosno da naprave pauzu po svaku cenu: granatiraju civile, puste da se naše žene i deca smrznu na smrt. Ovo im je potrebno iz jednog jednostavnog razloga: potrebno im je vreme da prikupe resurse i stvore. novi potencijal kako bi mogli da ostvare svoje prvobitne ciljeve“, rekao je ukrajinski general

    “Po mom mišljenju, iako nisam stručnjak za energetiku, čini mi se da smo na ivici. Balansiramo na finoj liniji. Ako nam unište energetsku mrežu, onda će vojnici i žene i deca početi da se smrzavaju. Takvi moguć je scenario. Možete li da zamislite u kakvom bi raspoloženju tada bili naši borci? Bez vode, struje i grejanja, kako uopšte možemo da pričamo o pripremi sredstava za nastavak borbe?“, upitao je Žaluzni.

  • I ova godina bez ulaganja u Poslovnu zonu u Ramićima

    I ova godina bez ulaganja u Poslovnu zonu u Ramićima

    Uprkos činjenici da je italijanski investitor odustao od ulaganja u Poslovnu zonu „Ramići“, gradska administracija i dalje ulaže napore da se privredni razvoj u gradu poboljša.

    “Italijanski investitor, koji je želio da ulaže u Poslovnu zonu u Ramićima, odnosno otvori firmu i zaposli 300 radnika, odlučio je da ta sredstva uloži u Laktaše”, istakli su iz Gradske uprave.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je istakao da je ova tačka sa dnevnog reda Skupštine grada Banjaluke od strane skupštinske većine skinuta nekoliko puta.

    “Tema naših politika u kojima se razlikujemo ne može da bude ova investicija, koja je vrijedna oko 70 miliona KM i koju je Skupština odbila. Ovu tačku, bez adekvatnog obrazloženja, oborili su pet do šest puta“, rekao je on.

    Nakon toga, kako kaže, isti taj investitor odlučio je da uloži sredstva u Laktaše.

    “Poštujem ih, meni je drago zbog Laktaša, ali krivo mi je zbog Banjaluke, krivo mi je da neko to nama uzme. Međutim, kada je investitor vidio da skupštinska većina stalno odbija ovu tačku, on je otišao u Laktaše”, naglasio je on.

    Podsjećamo, gradonačelnik Draško Stanivuković više puta je istakao kako je riječ o izuzetno velikoj investiciji u Banjaluku, koja je od javnog interesa, te da bi za naš grad bilo izuzetno značajno prodati ovu halu i zaposliti 300 radnika.

  • Duraković: U dogovoru sa Dodikom obići ću sve lokalne zajednice u RS

    Duraković: U dogovoru sa Dodikom obići ću sve lokalne zajednice u RS

    Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković rekao je danas da će u dogovoru sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, obići sve lokalne zajednice, te prenijeti informacije sa terena kako lokalne zajednice žive i koji su gorući problemi.

    Duraković se danas u Novom Gradu sastao sa načelnikom opštine Miroslavom Drljačom i skupštinskim rukovodstvom.

    “Za svoju prvu službenu posjetu odabrao sam Novi Grad jer sam ranije čuo pozitivne stvari o načelniku opštine i načinu kako ovdje funkcionišu međunacionalni odnosi”, rekao je on i dodao da je za probleme sa kojima je danas upoznat čuo sam i ranije.

    “To je pitanje graničnog prelaza. Vjerujem da se ovaj problem može delegirati i kod formiranja Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara”, rekao je Duraković, prenosi Srna.

    Duraković kaže da je ranije upoznat i o problemu Trgovske gore.

    “Svi smo saglasni, i entiteti i BiH, da je to neprihvatljivo. Niko ne spori izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, ali ta lokacija mora biti na sigurnoj distanci, da ne ugrožava ljude”, naglasio je on.

    On očekuje da će se saradnja nastaviti te da će podršku dobiti projekti značajni za ovu lokalnu zajednicu.

    “Otvorio sam svoj kabinet i učiniću sve da, kad se formira Vlada Republike Srpske, lobiram za vitalne projekte koje ova lokalna zajednica predloži”, rekao je Duraković.

    Drljača je zahvalio Durakoviću jer je za prvu službenu posjetu odabrao Novi Grad i izrazio nadu da će saradnja biti nastavljena u narednom periodu.

    “Dobro je da i dalje možemo računati na sredstva sa viših nivoa vlasti. Razgovarali smo i u ranijem periodu kad su iz federalnih ministarstava dolazila sredstva za projekte u većinski povratničkim naseljima”, rekao je on.

    Drljača očekuje da će saradnja po pitanjima koja su u interesu Novog Grada biti nastavljena.

  • Srebrenka Golić predsjedavajuća Vijeća naroda RS

    Srebrenka Golić predsjedavajuća Vijeća naroda RS

    Srebrenka Golić, još uvijek aktuelni ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, izabrana je za predsjedavajuću Vijeća naroda Republike Srpske dok su kao potpredsjednici izabrani Vojislav Gligić iz srpskog naroda i Nada Tešanović iz hrvatskog naroda.

    Inače, Novoizabrani delegati u Vijeću naroda Republike Srpske danas su preuzeli uvjerenja o dodjeli mandata koje im je uručio Jovan Kalaba, član Centralne izborne komisije BiH, a nakon čega su nastavili sa konstitutivnom sjednicom Vijeća naroda.

    Kalaba je delegate upoznao sa zakonomskom obavezom koja kaže da su dužni u roku od 30 dana o dana objave potvrđenih rezultata izvršiti elektronski unos podataka u obrazac izjave o imovinskom stanju.