VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zavjera – neutralisaće ga?

    Zavjera – neutralisaće ga?

    Jevgenij Prigožin tvrdi da su mu iza leđa ruski predsjednik Vladimir Putin i sekretar ruskog Savjeta bezbednosti Nikolaj Patrušev skovali zavjeru.

    U najnovijem izveštaju Instituta za proučavanje rata (ISW) stoji da je pres služba osnivača „Vagnera“ objavila 16. marta navodni zahtev za komentarom koji je šefu „Vagnera“ uputila ruska novina Nezavisimaja Gazeta.

    Prigožin tvrdi da je upitan je li bio upoznat s navodnim razgovorima između Putina i Patruševa u vezi s budućnošću „Vagnera“, kao i da je plan Putina i Patruševa bio da potkopaju i neutrališu „Vagner“ grupu.

    Prigožinova pres služba navodi i da su informacije o razgovorima Putina i Patruševa nedavno kružile ruskim i ukrajinskim Telegram kanalima, kao i da je Patrušev rekao ruskom predsedniku da od „Vagner“, za jedan i po do dva meseca, neće ostati ništa.

    Patrušev je, navodno, već naredio promatranje i kontrolu nad kretanjem bivših boraca „Vagnera“, a Putin se s tim složio i zahvalio Patruševu na njegovim naporima da neutrališe „Vagner“, a posebno Jevgenija Prigožina”, stoji u objavi Prigožinove pres službe.

    Međutim, ISW u svom izveštaju ističe da nije došao do ikakvih informacija koje bi sugerirase da su se dogodili takvi razgovori između Putina i Patruševa.

    “Ne postoji potvrda ove teme, što sugeriše da je Prigožin iskonstruirao zaveru za promociju ’Vagnera’ i vlastitog ugleda”, objavio je ISW.

  • Milionske kazne zbog lova u mutnom i greške radnika

    Milionske kazne zbog lova u mutnom i greške radnika

    Ugostitelji, trgovci i drugi privredni subjekti u sistemu fiskalizacije kažnjeni su lani s 5,4 miliona maraka jer nisu izdavali fiskalne račune, a poslodavci ističu da osim onih koji love u mutnom i izbjegavaju porez, dio krivice za paprene kazne snose i radnici koji nemaju nikakve odgovornosti, što treba promijeniti.
    U Poreskoj upravi Republike Srpske kažu za “Glas” da su inspektori prošle godine izvršili 3.336 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 1.495 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazni od 5,477 miliona maraka.

    “Istovremeno, za 22 poreska obveznika izrečene su mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 ili 30 dana. Broj kontrola i iznos izrečenih kazni lani je bio veći u odnosu na 2021. godinu”, rekli su u Poreskoj upravi Srpske.

    Istakli su da je u djelatnostima trgovine i ugostiteljstva utvrđeno najviše nepravilnosti prilikom kontrola izdavanja računa.

    “I u narednom periodu nastavićemo s kontrolama širom Srpske te pozivamo poreske obveznike da poštuju zakonske propise, svoju dobit grade na pružanju kvalitetnijih usluga, u zakonskim okvirima i fer tržišnoj utakmici, a ne na izbjegavanju poreskih obaveza. Pozivamo i građane da prijave slučajeve neizdavanja fiskalnih računa na našu i-mejl adresu kontakt@peraskaupravars.org”, naveli su u Poreskoj upravi i dodali da njihov cilj nije kažnjavanje privrednika već stvaranje lojalne konkurencije, odnosno da svi u Srpskoj posluju pod istim uslovima.

    Izdavanje računa svakodnevno je i pod lupom Republičke tržišne inspekcije koja je lani u okviru redovnih inspekcijskih kontrola u 340 slučajeva utvrdila da račun nije izdat potrošaču.

    “Takođe, u protekloj godini u okviru posebnih akcija izvršeno je 169 kontrola izdavanja računa koje su u najvećem broju realizovane u ugostiteljskim objektima. U 100 slučajeva utvrđene su nepravilnosti i izrečene kazne u iznosu od oko 100.000 KM”, rekli su u Inspektoratu RS. Dodali su da objekti koji se bave prometom prehrambene i neprehrambene robe, kao što su prodavnice mješovite robe te tekstila i konfekcije najčešće izbjegavaju da uredno izdaju račun potrošaču, kao i bifei, kafići, roštiljnice i drugi ugostiteljski objekti.

    Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović kaže za “Glas Srpske” da je izdavanje fiskalnih računa neupitna zakonska obaveza i da tu mora postojati nulta stopa tolerancije.

    “Problem se može posmatrati iz dva ugla. Prvi je da pojedini poslodavci svjesno izbjegavaju izdavanje računa kako bi ostvarili određenu korist koja nije oporeziva. Drugi su nesavjesni radnici koji ne izdaju račune, a poslodavac mora platiti kaznu zbog propusta zaposlenog koji nema nikakvu odgovornost po tom pitanju. Imamo brojne pritužbe poslodavaca koje muče problemi tog tipa jer ne mogu non-stop kontrolisati radnika”, priča Kurtinović i dodaje da će udruženje insistirati da se na neki način definiše i odgovornost radnika za prekršaj neizdavanja računa.

    Predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović kaže za “Glas” da nema prodavca koji ne izdaje račune uopšte, već da su u pitanju sporadični slučajevi.

    “Desi se da trgovac za poneki prodati proizvod kupcu ne izda račun, ali to je posljedica invazije trgovinskih centara koji su presnabdjeveni robom i zbog kojih manje trgovine odumiru. U takvoj tržišnoj utakmici oni mali, kako bi se spasili i ostvarili koliku-toliku zaradu, tu i tamo potrošaču ne izdaju račun”, kazao je Marjanović.

    Rigorozne mjere

    Goran Kurtinović smatra da je kaznena politika u Srpskoj kada je u pitanju neizdavanje fiskalnih računa preoštra.

    “Kazne su veoma rigorozne. Za prvi prekršaj kazna iznosi 4.000 maraka, a svakim sljedećim ponovljenim prekršajem iznos izrečene kazne se uduplava. To nisu nimalo mala sredstva i nikom se ne isplati neizdavanje računa”, rekao je Kurtinović.

  • Iz Stejt Departmenta o sankcijama: Nećemo se zaustaviti

    Iz Stejt Departmenta o sankcijama: Nećemo se zaustaviti

    Šef Kabineta za koordinaciju sankcija Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Država Jim O'Brien danas se osvrnuo na sankcije i stavljanje na crnu listu za tri osobe iz Bosne i Hercegovine.
    Podsjećamo, od juče su na crnoj listi SAD bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske Dragan Stanković i vođa narko-kartela Edin Gačanin.

    O'Brien je naveo da su sankcije odraz stava Amerike da suštinu antidejtonskog djelovanja predstavlja to što stranke, kako je istakao, preferiraju da javna dobra koriste za svoje interese. Dodao je da je odluka o sankcijama posljedica dugoročnog rada.

    “Odluke su donesene nakon povezanih istraga, koristimo sve izvore koji su nam na raspolaganju. Ništa se ne dešava preko noći i sve je zasnovano na dobro razvijenom procesu koji nadzire veliki broj ljudi u američkoj vladi. Zato niko ne bi trebao biti iznenađen”, ističe je O'Brien.

    Naglašava da State Department sarađuje sa institucijama za provođenje zakona, kao i sa svim ostalim institucijama koje su zainteresovane za to.

    “Normalno je da dijelimo informacije po ovim pitanjima. To je ono što rade funkcionalne institucije – pogledaju dokaze, uzmu si vremena, pregledaju dokaze i zatim djeluju”, dodaje.

    Ukazao je da je korupcija u središtu zabrinutosti administracije američkog predsjednika Joea Bidena. Najavio je da će koristiti sve, kako je naveo, alate u borbi protiv nezakonitosti, tj. da se SAD neće zaustaviti.

    Jim O'Brien je sebe kao zvaničnikom koji ima veliko iskustvo u vođenju američke politike prema Zapadnom Balkanu. Bio je angažovan i na Dejtonskom mirovnom sporazumu.

  • Karan: Stanje bezbjednosti u Srpskoj stabilno

    Karan: Stanje bezbjednosti u Srpskoj stabilno

    Sa saradnicima sam obišao svih 10 policijskih uprava u Srpskoj, i došli smo do zaključka da je stanje bezbjednosti stabilno, ali uvijek težimo da ono bude još bolje, rekao je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    • Obišao sam svih 10 policijskih Uprava, od Mrkonjić Grada, Prijedora, Gradiške, Banjaluke, Doboja, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Zvornika, Foče i Trebinja. Sagledali smo sve aspekte i to je višestruko značajno iz više razloga. Djelovanje MUP-a na terenu u cijeloj Republici Srpskoj sa aspekta da li ispunjavaju svoju osnovnu nadlažnost, a to je da obezbijede miran, stabilan život naših građana, da naši građani spokojno žive na svojoj imovini u punoj slobodi. Došli smo do zaključka da je stanje bezbjednosti stabilno, ali da uvijek može bolje – naglasio je Karan.

    Karan je istakao da je sagledao aspekte gdje se može napraviti korak naprijed.

    • Prije svega da vladamo kriminalitetom, da hvatamo izvršioce i da ih privodimo nadležnim organima. Naravno, uz još veću bezbjednost u saobraćaju. Analizirali smo i opremljenost naše policije, od zgrada, automobila, oružja, forenzičkih timova na terenu, obučenosti Žandarmerije, kriminalističih odjeljenja. Imamo dovoljno prostora za unapređenje na svim tim poljima – istakao je Karan.

    Naglasio je da će se posebna pažnja u budućnosti posvetiti popunjavanju policijskih snaga.

    • Nama u ovom trenutku nedostaje 580 policajaca, a još nekoliko stotina, gotovo hiljadu odlazi u penziju, jer su stekli sve uslove za nju. U Banjaluci je veliki nedostatak policijskih snaga. Imamo obuku kadeta, ali nemamo dovoljnu dinamiku i u kvantitetu i u kvalitetu. Planiramo već od ove godine pokrenuti Srednju školu MUP-a, kako bi dugoročno riješili taj problem – rekao je Karan.

    Karan je naglasio da je veliki izazov biti dobar policajac, i da to nije niti malo laka profesija.

    • Posljednjih 30 godina imamo 30 policijaca koji su izgubili život, preko 400 ih je povrijeđeno i još na stotine napada na službena lica. Nije lako biti policajac, ti ljudi rade odgovoran posao. I zato težimo da naša policija bude maksimalno profesionalna, jer samo tako može izvršiti sve zadatke koji se postave pred njih na bilo kojem polju – istakao je Karan.

    Velika borba vodi se i unutar samog MUP-a da se “pročiste” vlastiti redovi.

    • Kaznićemo svakog policijaca koji ne bude radio po propisima, za njih neće biti mjesta u našim strukturama. Nama su najbolje mjerilo naši građani, jer koliko oni poštuju policiju, tada najbolje znamo koliko vrijedimo – istakao je Karan.

    I ovog 4. aprila, MUP Srpske obilježiće dan osnivanja, a sada je to 31. rođendan.

    • Ne smijemo zaboraviti da je MUP Republike Srpske jedna od prvih institucija Republike Srpske, i da je bez obzira na sve odolila svim izaozovima – naglasio je Karan.
  • Potpisan Memorandum o razvoju željezničke mreže kroz Srpsku

    Potpisan Memorandum o razvoju željezničke mreže kroz Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Uprave ERG internešnel grupe Mustafa Sani Erbilgin potpisali su u Banjaluci Memorandum o razumijevanju u svrhu razvoja i unapređenja željezničke mreže kroz Srpsku.

    Memorandum je potpisan nakon inicijalnih sastanaka koji su Dodik i predstavnici ERG kompanije imali u posljednja dva mjeseca, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska prepoznala zainteresovanost za saradnju ove kompanije sa međunarodnim iskustvom, te opredijeljenost i spremnost da angažuju adekvatne resurse i najbolju praksu kako bi podržali ekonomski razvoj Srpske.

    Cilj memoranduma je i da doprinese daljem razvoju saradnje Republike Srpske i ERG internešnel grupe, rekonstrukcijom, elektrifikacijom, signalizacijom i modernizacijom željezničke pruge Doboj – Tuzla – Zvornik.

    Tokom sastanka sagovornici su izrazili uvjerenje da će saradnja biti realizovana, kao i da će rezultati, na projektima od nacionalnog značaja u oblasti željezničke infrastrukture, uskoro biti vidljivi.

  • Haos na ulicama Pariza: U protestima i neredima uhapšeno više od 200 osoba

    Policija Francuske sinoć je uhapsila 217 osoba tokom protesta u Parizu protiv kontroverzne penzione reforme koja je progurana kroz parlament bez konačnog glasanja u donjem domu, saopštili su lokalni mediji.

    Televizijska kuća France Info citirala je policijske izvore koji kažu da je 217 ljudi uhapšeno dok su neredi izbili na Trgu sloge u centru Pariza u blizini mjesta sastanka donjeg doma parlamenta.

    Prema medijskim izvještajima, interventna policija upotrijebila je vodene topove i suzavac. Demonstranti su palili drvene palete i bacali predmete na policajce. U trenutku izbijanja sukoba na trgu je bilo oko 6000 protivnika penzione reforme.

    Francuska vlada je juče poslijepodne odlučila u posljednji trenutak provesti najvažniji reformu predsjednika Emanuela Makrona koja predviđa postupno povećanje dobi za penzionisanje sa 62 na 64 godine. Vlada je u proceduri zaobišla donji dom parlamenta, Nacionalnu skupštinu, gdje je rezultat glasanja bio na granici za donošenje odluke.

    U Francuskom ustavu postoji poseban članak koji to Vladi omogućava. Reforma se još uvijek može srušiti izglasavanjem nepovjerenja Vladi.

    Protesti su izbili i u drugim francuskim gradovima, a sindikati su pozvali da se novi nacionalni dan štrajkova i protesta održi sljedeći četvrtak, prenosi Avaz.

  • Osmica koristio OBA za potrebe SDA

    Osmica koristio OBA za potrebe SDA

    Ono što je vlast u Srpskoj upozoravala odavno, postalo je zvanično nakon što su SAD na „crnu listu“ stavile bivšeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmicu: OBA je korištena protiv političkih protivnika SDA.

    Mehmedagić je, navodno, koristio državnu (federalnu) telekomunikacionu kompaniju „BH Telekom“ za prikupljanje mobilnih aktivnosti od političara koji nisu povezani sa SDA.

    – Mehmedagić je takođe dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom u entitetu Republika Srpska (RS). Osim toga, Mehmedagić je iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz “Osmorke”, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrži SDA. Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku – navodi se u saopštenju američkog OFAC.

    OFAC imenuje Mehmedagića na osnovu E.O. 14033 za saučesništvo u korupciji u vezi sa Zapadnim Balkanom, ili direktno ili indirektno umiješano u korupciju, uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom na zapadnom Balkanu, ili sadašnjeg ili bivšeg vladinog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je pronevjera javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu korist ili političke svrhe, ili podmićivanje.

    Istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Vuk Vuksanović, uz ogradu da ne može da govori o tome šta ovo znači za sistem nacionalne bezbjednosti u BiH, kaže da da je evidentno da američke sankcije Osmici govore da je sistem ugrožen političkim podjelama kao i podjelama između entiteta i različitih političkih frakcija.

    Vuk VuksanovićFOTO: AL JAZEERA BALKANS /YOU TUBE/SCREENSHOT
    – I da to upravio dovodi do ovakvih problema. To je samo po sebi očigledno. A svakako to što je Mehmedagić stavljen na crnu listu SAD, to itekako govori da je čak i za Vašington bilo nešto što se ne može tako lako oprostiti. Da je u pitanju dovoljno ozbiljan grijeh da se stavlja i na crni spisak. Spisak evidentno postaje sve ekspanzivniji iz dana u dan i sankcija idu mimo podjela na entiteta i na narode u BiH jer su svi predstavnici zastupljeni na tom američkom spisku. Vašington sve elite u BiH doživljava kao problem u funkcionisanju države i to na neki načim objašnjava zašto se svi tamo nalaze. Ovo pokazuje koliko je Vašington zapravio kivan na alite u oba entiteta – kaže Vuksanović za Srpskainfo.

    Postavlja se pitanje na koji način odvojiti moć obavještajnog sektora u BiH od bilo koje, naročito vladajuće, političke elite?

    – To bi bolje objasnile kolege koje se bave službama bezbjednosti. Ali svakako, sa jedne strane, postoji ono što je u zakonodavstvo. Isto tako, postoje i drugi, jači mehanizmi. Uloga parlamenta, uloga specijalnih komisija za to. Ali isto tako treba da postoje i drugi vidovi. Pitanje je koliko je osoba koja se imenuje za mjesto direktora povezana sa političkim liderima. To su oni kriterijumi koji su u demokratskim zemljama sastavni dio postupanja – kaže Vuksanović.

    Podsjećamo, lider SNSD i aktuleni predsjednik RS, Milorad Dodik u nekoliko navrata je izjavljivao da je OBA BiH „neprijateljska organizacija“ prema Republici Srpskoj.

    – Obavještajno-bezbjednosna agenciji (OBA) BiH je strana organizacija ubačena da radi protiv Srpske. Republika Srpska, prema Ustavu, ima pravo na svoju obavještajnu službu i radiće u tom pravcu. Republika Srpska i u ovom trenutku ima informativno-obavještajnu strukturu koja može da parira svim opasnostima te vrste. OBA mene posmatrala kao neprijatelja i to nije služba koja koristi narodima BiH, nego je obavještajna služba američke Centralne obavještajne agencije. Ja nisam nikada bio siguran u njih, niti sam se oslanjao na njih. Svaka obavještajna tajna služba štiti predsjednika, Predsjedništvo. Oni su direktno radili protiv mene. Pakovali su one priče za sankcije. Oni pričaju i šire priču o negativnom ruskom uticaju – rekao je Dodik u novembru 2022.

  • Upozorenje: Čeka nas propast bankarskog sistema

    Upozorenje: Čeka nas propast bankarskog sistema

    Prvi čovek BlackRocka upozorava da su ove finansijske institucije verovatno samo “prve domine koje su pale”.

    Izjavom prvog čoveka najveće svetske korporacije za upravljanje investicijama Blackrock Lerija Finka, nervoza, nestabilnost i nejasnoće koje prate američko bankarsko tržište od kraha SVB ovog vikenda samo su porasle.

    Fink se u svom redovnom pismu investitorima osvrnuo na nedavni kolaps Silvergatea, Signature Banka i SVB-a, upozoravajući ih da su ove finansijske institucije verovatno samo “prve domine koje su pale” pre potencijalne “kaskade kroz čitav američki bankarski sektor koji čeka još padova i gašenja banaka”.

    Kako se njegova pisma investitorima objavljuju javno, deo u kom pominje krah američkih banaka Blic prenosi u celosti:

    Cena jeftinog novca – da li domine počinju da padaju?

    “Protekle nedelje videli smo najveći bankrot u poslednjih 15 i više godina pošto su federalni regulatori zaplenili banku Silicijumske doline. Ovo je klasična neusklađenost imovine i obaveza. Prošle nedelje su propale i dve manje banke. Prerano je znati koliko je šteta rasprostranjena.

    “Regulatorni odgovor je do sada bio brz, a odlučne akcije su pomogle da se izbegnu rizici od zaraze. Ali, tržišta su i dalje na ivici. Da li će neusklađenost imovine i obaveza biti druga domina koja će pasti?

    “Prethodni ciklusi zaoštravanja (monetarne politike) često su dovodili do spektakularnih finansijskih raspada – bilo da se radilo o krizi štednje i kredita koja se odvijala tokom osamdesetih i ranih devedesetih ili o bankrotu okruga Orange, Kalifornija, 1994. U slučaju S&L krize, to je bila “kriza koja se sporo odvija” – ona koja se samo nastavila. Na kraju je trajalo oko deceniju i više od hiljadu štediša je nestalo.

    “Još ne znamo da li će se posledice lakog novca i regulatornih promena preneti u celom američkom regionalnom bankarskom sektoru (slično S&L krizi) sa novim zaplenama i zatvaranjima.

    “Čini se neizbežnim da će neke banke sada morati da povuku kreditiranje ako bi ojačale svoje bilanse, a verovatno ćemo videti strože standarde kapitala za banke.

    “Na duži rok, današnja bankarska kriza će dati veći značaj ulozi tržišta kapitala. Kako banke potencijalno postaju sve ograničenije u svojim pozajmljivanjima, ili kako se njihovi klijenti probude zbog ovih neusklađenosti imovine i obaveza, očekujem da će se verovatno u većem broju obratiti tržištima kapitala za finansiranje. Zamišljam da mnogi korporativni blagajnici danas razmišljaju o tome da se njihovi bankovni depoziti čiste svake noći kako bi smanjili rizik druge uguvurne strane”, napisao je Fink.

  • Bankarska kriza je gotova?

    Bankarska kriza je gotova?

    Analitičar brokerske kompanije Odeon, Dik Bouv, ocenio je da je ”bankarska kriza gotova”.

    Nakon objavljivanja izveštaja u kojem se navodi da će najveće privatne banke u SAD obezbediti dodatnih 30 milijardi dolara likvidnosti za stabilizaciju Prve republičke banke, Bouv je da “bankarski sistem ima novac i upotrebiće ga da zaustavi ovo jednom zauvek”.

    Analitičar brokerske kompanije Odeon, Dik Bouv, ocenio je danas da je ”bankarska kriza gotova”, nakon objavljivanja izveštaja u kojem se navodi da će najveće privatne banke u SAD obezbediti dodatnih 30 milijardi dolara likvidnosti za stabilizaciju Prve republičke banke.

    Kako navodi Blumberg, banke JP Morgan, Banka Amerike i Siti Grup banka bi doprinele sa po pet milijardi dolara u depozitima, zajedno sa manjim depozitima iz drugih institucija.

    ”Federalne rezerve nemaju novca da spasu banku, ali sam bankarski sistem ima taj novac, i upotrebiće ga da zaustavi ovo jednom zauvek”, rekao je Bouv.

    Indeks KBV porastao je za čak 4,2 odsto nakon današnjih vesti, pošto je prethodno pao za 3,7 odsto. On dodaje da takav potez banaka podseća na 1998. kada se 14 banaka udružilo da spasu dugoročni kapitalni menadžment , spasavajući hedž fond i sprečavajući kolaps globalnih finansijskih tržišta.

    ”Jasno je da se bankarsko računovodstvo mora revidirati. Banke su iskoristile čitavu gomilu računovodstvenih mogućnosti da predstave lažnu sliku o čemu se radi. Uništili su poverenje u svoj sistem”, rekao je Bouv.

  • Poznat datum i dva scenarija ukrajinske ofanzive

    Poznat datum i dva scenarija ukrajinske ofanzive

    Ukrajinska vojska počeće aktivna ofanzivna dejstva protiv ruskih trupa u kasno proljeće ove godine, piše američki list Politico.

    Kako navodi izdanje, najvjerovatnije vreme za kontraofanzivu Oružanih snaga Ukrajine je maj.

    Američka vojska žuri da prebaci naoružanje i opremu na bojno polje ali i da obučava ukrajinske snage, uoči velike ofanzive na Rusiju koja se očekuje krajem proleća.

    Američki list naglašava da ukrajinska vojna komanda još nije u potpunosti odlučila o strategiji predstojeće kontraofanzive. Kako prenosi Politico, u Kijevu se razmatraju dva scenarija napada.

    Prvi predviđa ofanzivu od Hersonske oblasti do Krima. Proterivanje Rusa sa Krimskog poluostrva predstavljao bi finalni udarac za Zelenskog i Zapad. Međutim, novinari iz politika ne veruju u uspeh takve akcije.

    Činjenica je da je Rusija previše dobro ojačala odbranu Krima, a ukrajinska vojska jednostavno nema potreban broj ljudstva za probijanje ešalonirane odbrane.

    Ostaje druga opcija, koja predviđa napredovanje Oružanih snaga Ukrajine na istok, a zatim na jug, u nadi da će se prekinuti snabdevanje južne grupacije ruskih trupa i preseći kopneni koridor prema Krimu. Upravo ovoj ideji, prema Politiku, naginje vojna komanda kijevskog režima.

    Inače, u prilog ovoj verziji govori i pokušaj izviđanja na snazi u Zaporoškoj oblasti, koje su prethodnog dana organizovale Oružane snage Ukrajine. Pretpostavlja se da će u bliskoj budućnosti slični pokušaji, uprkos rizicima, biti nastavljeni.