Autor: INFO

  • Komšić nije oduševljen: Dodjela kandidatskog statusa BiH je samo geopolitički potez EU

    Komšić nije oduševljen: Dodjela kandidatskog statusa BiH je samo geopolitički potez EU

    Dodjela kandidatskog statusa BiH svakako je lijepa vijest, iako je ona zapravo geopolitički izraz Evropske unije prema regionu zapadnog Balkana, što je očito posljedica agresije Rusije na susjednu Ukrajinu, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
    Odnosno, treba nama svima biti jasno da dodjela kandidatskog statusa nije rezultat ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, već je to, kao što sam rekao jedan geopolitički potez Evropske unije. U psihološkom smislu, to je svakako podstrek i jedna pozitivna vijest za građane BiH ocijenio je Komšić.

    Sa druge strane, smatra on, to je ogromna odgovornost za sve političke aktere u BiH, jer otvaranje pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom će biti moguće tek nakon ispunjavanja svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    “To smatram veoma značajnim dijelom zaključka Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa BiH, jer su prethodne godine potrošene u opravdavanju pojedinih političkih elita, zašto to nije moglo da se uradi, pa čak uz njihovu namjeru da se prikaže da ovakva BiH sa njenim političkim sistemom može postati članica Evropske unije koja bi po njima morala sniziti kriterije, što najkraće rečeno, nije tačno”, rekao je Komšić.

    Sa svoje strane, navodi Komšić, “kao što sam to više puta isticao, svih 14 ključnih prioriteta su apsolutno prihvatljivi, što smo probali pokazati i kroz predlaganje više zakona koji se tiču ispunjavanja nekih od 14 ključnih prioriteta, što su drugi politički akteri odbijali”.

    Osim toga, ističe, veoma je značajan zaključak Evropskog vijeća u kojem se veoma jasno i nedvosmisleno traži od BiH da izmijeni sve diskriminatorske odredbe u svome ustavu i nizu zakona, te da se mora osigurati potpuna jednakost svih građana BiH kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je u suštini evropski standard koji se ne može zaobići, prenosi Bosnainfo.

    “Ovakva BiH, sa etničkim političkim sistemom i etničkim načinom odlučivanja, sa svojom komplikovanom unutrašnjom strukturom i mehanizmom koordinacije, ne može čak niti pregovore započeti, već se mora ova zemlja suštinski reformisati i uskladiti sa evropskim standardima, kako bi bila dovoljno osposobljena da otvara pregovaračka poglavlja”, zaključio je Komšić.

  • Borelj o dodjeli kandidatskoga statusa BiH

    Borelj o dodjeli kandidatskoga statusa BiH

    Lideri Evropske unije su jednoglasno odlučili da Bosni i Hercegovini dodijele status kandidata za članstvo u EU. Odluka predstavlja važnu prekretnicu koja potvrđuje evropsku budućnost zemlje i odgovora na jasne zahtjeve građana BiH da žive u dostojanstvu, miru i prosperitetu.
    Ova odluka bi trebalo da pokrene novu energiju za promjene u Bosni i Hercegovini. Politički lideri sada imaju jasan zadatak da sprovedu odlučujuće, dugo očekivane reforme, kako bi ovu ambiciju pretvorili u stvarnost.

    Od početka svog mandata sam radio na tome da Bosna i Hercegovina i dalje može računati na podršku EU. Intenzivno smo radili kako bismo pomogli političkim liderima u BiH da unaprijede funkcionalnost institucija, odgovore na izazove migracija i pripreme ambiciozan paket izbornih reformi, prenose Nezavisne.

    Zadržali smo snažan mandat naše vojne misije EUFOR/Althea i osigurali potrebnu finansijsku podršku. Kao što sam rekao u Sarajevu ranije ove godine: naša predanost održanju sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini je čvrsta kao stijena. Kao i do sada, ostajemo u potpunosti privrženi jedinstvu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.

    Nezakonita i ničim izazvana agresija Rusije na Ukrajinu nas je sve upozorila na krhkost mira na našem kontinentu. Ne možemo biti neutralni između agresora i žrtve.

    EU i partneri sa zapadnog Balkana zajedno dijele odgovornost za izgradnju demokratskog, stabilnog i mirnog kontinenta. BiH je ovu odgovornost shvatila ozbiljno, te je osudila agresiju i pridružila se do sada nezabilježenim sankcijama Evropske unije protiv ruskih lidera.

    Ovakav stav pokazuje da se naša zajednička budućnost temelji na vrijednostima i načelima koje dijelimo.

    EU je blisko sarađivala s partnerima širom svijeta kako bi ublažila negativan uticaj ruske agresije na snabdjevenost hranom, inflaciju, cijene energije i robe, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Zapravo, niko ne pomaže BiH više od Evropske unije, i mi to radimo bez skrivenih ciljeva.

    EU je mobilizirala milijardu evra za pomoć porodicama i malim i srednjim preduzećima na zapadnom Balkanu kako bi se iznijeli s rastućim cijenama energije.

    Dugoročno, ulažemo u zelenu, ekološku tranziciju kako bismo okončali energetsku zavisnost i stvorili kvalitetna radna mjesta u regiji.

    Radujem se saradnji sa novoizabranim liderima u BiH, koji će evropske integracije staviti u središte svoga djelovanja. Preostaje još puno toga da se učini: kandidatski status nije konačno odredište, nego je samo početak novog poglavlja.

    Za otvaranje pristupnih pregovora potrebno je ozbiljno ubrzanje reformi, koje se ne sprovode radi “Brisela”, već radi poboljšanja svakodnevnog života svih ljudi u Bosni i Hercegovini.

    Premda je krajnja odgovornost za sprovođenje na izabranim zvaničnicima, svaki građanin i građanka imaju svoju ulogu u tom procesu.

    Iako je put od Dejtona do Brisela i dalje izazovan, odredište je sada jasno na vidiku, a mapa puta tačno određena. Angažujmo se skupa na novom putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

  • Ukrajinski general priznao: “Uspijeli su”

    Ukrajinski general priznao: “Uspijeli su”

    Djelimična mobilizacija u Rusiji omogućila je Moskvi da uspori ukrajinsku kontraofanzivu kod Kremenaje i Svatova u samoproglašenoj Luganskoj Narodnoj Republici.

    To je danas izjavio ukrajinski vrhovni komandant, general Valerij Zalužni u intervjuu za britanski “Ekonomist”.”Ruska mobilizacija je uspela”, rekao je Zalužni, preneo je TAS S.

    Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Aleksandar Sirski se slaže sa tim.

    “Oni imaju veoma veliki potencijal u ljudstvu”, rekao je Sirski i dodao da su mobilisane snage usporile ukrajinsku kontraofanzivu kod Kremenaje i Svatova.

    Prema Sirskom, mobilizacija je omogućila Rusiji da češće rotira snage, dajući joj više vremena za rekreaciju i oporavak.

    “U tom pogledu oni su u prednosti”, istakao je on.

    Govoreći o novom talasu mobilizacije u Ukrajini, Sirski je rekao da se trenutno na ovaj ili onaj način bori preko 700.000 Ukrajinaca, a da se 200.000 sprema da učestvuje u borbama.

    On je pre svega ukazao na nedostatak municije.

  • “Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru, vara se. Evropa na ivici sukoba”

    “Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru, vara se. Evropa na ivici sukoba”

    Zapad je, uzdižući do apsoluta pravo NATO-a na proširenje, približio Evropu do ivice sukoba, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN.Prema rečima Vasilija Nebenzje, izrečenim na sastanku Saveta bezbednosti UN, zahvaljujući politici pojedinih zapadnih država koje žele da zadrže svoje monopolske privilegovane pozicije u svetu, narušeno je poverenje u međunarodne institucije, u međunarodno pravo i u model sveta za kakav se UN zalažu.”I to se ne dešava samo od februara ove godine. Evidentno je da se danas odlučuje o pitanju budućnosti svetskog poretka. Put se račva na dve strane: ili je ovo poredak sa jednim hegemonom koji uspostavlja pravila koja su od koristi samo njemu, ili će to biti demokratski, multipolarni, fer, svet bez ucena, bez dominacije, zastrašivanja i bez neokolonijalizma”, rekao je Nebenzja, a prenosi Raša tudej Balkan.

    On je naveo da je “očigledno da se to ne dopada onima koji su glavni korisnici ovog umirućeg sistema”.

    Pokušavajući da oživi jednopolarni model pod sloganom “poretka zasnovanog na pravilima”, Zapad svuda nameće ideju podele, pokušavajući da proširi svoju sferu uticaja na sve regione sveta, istakao je stalni predstavnik Rusije pri UN.

    “Ukrajinsku krizu kolektivni Zapad na sve moguće načine pokušava da svede samo na početak naše specijalne vojne operacije, koja je zapravo samo jedan od elemenata višedimenzionalne krize, ka kojoj se svet već dugo kreće. Ukrajinska kriza je sistemska, preduslovi za nju su se stvarali postepeno tokom dve do tri decenije”, naveo je Nebenzja.

    On je napomenuo da NATO danas pretenduje na globalnu pokrivenost, a Zapad nije želeo da vodi sadržajan dijalog uoči krize, kao što ne želi da ga vodi ni sada.

    “Danas se računa na iscrpljenost i strateški poraz Rusije. Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru ove godine, vara se”, zaključio je ruski diplomata.

  • Putin: Računica Zapada je bila pogrešna

    Putin: Računica Zapada je bila pogrešna

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je protiv Rusije pokrenuta agresija bez presedana, kako bi se uništila njena ekonomija.

    Računica Zapada da će uništiti rusku ekonomiju, međutim, nije bila tačna, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.”Kao što je poznato, protiv Rusije je pokrenuta sankciona agresija bez presedana. Ona je usmerena na to da se u što kraćem roku suštinski samelje naša ekonomija, da se pljačkanjem naših valutnih rezervi oslabi nacionalna valuta rublja i da se isprovocira razorna inflacija”, rekao je Putin na sednici Saveta za strateški razvoj i nacionalne projekte.

    Prema njegovim rečima, računica Zapada da će ruska ekonomija biti uništena nije se opravdala, građani Rusije su ispoljili jedinstvo i odgovornost.

    “Ta računica, kao što vidimo, svi to vide, nije se opravdala. Ruski preduzetnici, organi vlasti radili su pribrano i profesionalno, građani su ispoljili jedinstvo i odgovornost”, rekao je Putin i dodao da je Rusija, zahvaljujući zajedničkom radu Vlade, Banke Rusije i drugih subjekata uspela da stabilizuje situaciju.

    On je istakao da će Rusija tražiti partnere među zemljama koje se sada dinamično razvijaju – u Aziji i Latinskoj Americi.

    “Tražićemo druge, perspektivnije partnere u regionima svetske ekonomije, koji su u fazi aktivnog rasta. To su Azija, Bliski istok, Latinska Amerika, Afrika. Upravo na tržište prijateljskih zemalja ćemo preorijentisati isporuke ruskih energenata”, dodao je Putin.

    Ruski predsednik je, takođe, rekao da će Rusija, bez obzira na sankcije, nastaviti da ide samo napred, oslanjajući se na sopstvene resurse.

    Zemlje Zapada uvele su nekoliko paketa sankcija protiv Rusije zbog situacije u Ukrajini.

    Putin je ranije rekao da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada, kako bi se pogoršao život miliona ljudi.

    “Pad ruskog BDP-a u ovoj godini 2,5 odsto”
    Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije smanjiće se za oko 2,5 posto u 2022, saopštio je danas ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku Saveta za strateški razvoj i nacionalne projekte.

    „Smanjenje BDP-a do kraja godine je projektovano na oko 2,5 procenata“, rekao je on, dodajući da se zapadna kalkulacija „o padu ruske ekonomije, kao što vidimo, kao što i svi vide, nije materijalizovala“, prenosi agencija Tass.

    Putin je naveo da će Rusija proširiti trgovinsku saradnju sa novim partnerima, uključujući preusmeravanje tokova gasa ka istočnim susedima, u okviru borbe protiv zapadnih sankcija.

    Šef ruske države je u televizijskom obraćanju, kako prenosi Rojters, poručio da će Rusija razvijati ekonomske odnose sa partnerima u Aziji, Africi i Latinskoj Americi kako bi osujetila napore Zapada da je ekonomski izoluje.

    „Uklonićemo ograničenja u logistici i finansijama. Zapadne zemlje su uvođenjem sankcija pokušavale da potisnu Rusiju na periferiju svetskog razvoja. Mi nikada nećemo ići putem samoizolacije. Naprotiv, širimo i širićemo saradnju sa svima koji su zainteresovani za to”, rekao je.

    Prema njegovim rečima, sankcije uvedene Rusiji otvaraju nove mogućnosti i postale su podsticaj za izgradnju ekonomije koja ima potpuni suverenitet.

    “Sankcije su stavile mnoge teške zadatke pred našu zemlju. Bilo je problema sa komponentama, nedostatakom tehnoloških rešenja, poremećajima u normalom funkcionisanju logistike. S druge strane, to otvara nove mogućnosti, i postaje podsticaj za izgradnju privrede koja ima potpun, a ne delimičan tehnološki, proizvodni, kadrovski i naučni suverenitet”, rekao je Putin.

    Kako prenosi Tass, on je naglasi da je važno ne samo da se neke uvozne stavke zamene domaćim, već da je potrebno “ostvariti liderstvo u ključnim, vitalnim oblastima, kao što su veštačka inteligencija, transfer podataka, nove industrijske tehnologije“.

    Podsetio je i na svoj plan izgradnje novog “gasnog čvorišta” u Turskoj, navodeći da će cene za prodaju gasa Evropi biti definisane korišćenjem te “elektronske platforme”.

    Putin je kazao da Rusija nema potrebe da se zadužuje u inostranstvu i da „zahvaljujući snažnom platnom bilansu…ne mora da bude u ropstvu“.

    „Očuvana je otpornost javnih finansija Rusije. Od kraja januara do novembra ove godine, savezni budžet beleži suficit od 560 milijardi rubalja (8,22 milijarde evra), a konsolidovani budžet suficit od 1,45 biliona rubalja (21,3 milijarde evra)“, precizirao je ruski lider.

    Putin je takodje saopštio da je Rusija izvezla oko 22 miliona metričkih tona žitarica u poslednjih pet meseci, pretežno u azijske i afričke zemlje, i da je spremna da isporuči još 4-5 miliona tona do kraja godine.

  • Čović: Sada prvi put imamo partnerstvo, ranije su to bile iznuđene koalicije

    Čović: Sada prvi put imamo partnerstvo, ranije su to bile iznuđene koalicije

    Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je danas nakon današnjeg potpisivanja sporazuma o formiranju Vijeća ministara da je koalicija HDZ-Osmorka-SNSD prvo partnerstvo nakon dugo vremena, a ne kao do sada, iznuđena koalicija.

    On je kazao da će Vijeće ministara jednoglasno donositi odluke, što će pratiti odluke u zakonodavnim tijelima Parlamentarne skupštine BiH.

    Uvjeren je da se unosi nova dimenzija u radu Vijeća ministara.

    “Nakon dugo dugo vremena mi smo napravili partnerstvo i stavili ga na papir. Do sada su to bile iznuđene koalicije kojima se ni u Vijeću ministara nisu mogle donositi odluke jer je neko uvijek bio protiv u Domu naroda i u Predstavničkom domu”, kazao je Čović.

    Istakao je da je sporazum velika stvar jer niko nije vjerovao nakon izbora da će Vijeće ministara biti formirano u ovoj godini i da će biti usvojen budžet.

    “Dogovori su već napravljeni u jednom krajnje fleksibilnom odnosu i predstavnika Osmorke i onoga što predstavlja HDZ sa strankama HNS-a i ovo što radi SNSD sa partnerima iz RS-a”, rekao je Čović.

    Dodao je da je sporazum pravljen po sličnom konceptu kako su se Osmorka i HDZ dogovarali za federalnu vlast.

    “Razgovori koji smo vodili dalje nastavit ćemo vezano za resore. Iduće sedmice Predsjedništvo BiH treba zakazati hitnu sjednicu da imenuje mandatara jer su sve provjere završene. Idemo sa popunom Vijeća ministara. Glavni cilj koji smo obećali prijateljima iz Evropske unije da ćemo za kandidatski status napraviti iskorak”, kazao je Čović.

  • Nikšić: Siguran sam da će nakon formiranja ovog Savjeta ministara građani osjetiti poboljšanje

    Nikšić: Siguran sam da će nakon formiranja ovog Savjeta ministara građani osjetiti poboljšanje

    Nakon potpisivanja sporazuma sa koalicionim partnerima HDZ-om i SNSD-om, Nermin Nikšić je govoreći uime Osmorke kazao kako je siguran da će novi Savjet ministara pokazati građanima da je bolja saradnja na državnom nivou moguća.

    “Naravno da možemo potencirati razlike koje evidentno postoje u našim pogledima, ali smo se opredijelili da se fokusiramo na ono oko čega se možemo dogovoriti i da pokušamo vratiti nadu građanima. Gradeći barikade i kopajući rovove između nas, ljudi odlaze iz zemlje”, rekao je Nikšić.

    Komentarisao je i sadržaj sporazuma, dok su ostali potpisnici kazali da je ovo prvi put zapravo da na državnoj vlasti postoji neki dokument koji se ne odnosi samo na podjelu resora.

    “U našem sporazumu nema nikakvih tajni, radili smo u kvalitetnoj atmosferi i on sadrži priču eurointegracijama, oko vladavine prava, socioekonomskih mjera – znači stvari koje trebaju ovim građanima”, rekao je on.

    Dodaje još kako je “siguran da će nakon formiranja ovog Savjeta ministara građani osjetiti poboljšanje i neku drugu saradnju, nešto što će im vratiti nadu”.

    Odgovarajući na pitanje novinara, Nikšić je rekao kako će raditi na pozitivnim rješenjima, ali da ne možemo očekivati instant promjene.

    “Sigurno je da se neće sve preko noći promijeniti i da nećemo od ponedjeljka imati pravnu državu, ali ako dođe do realizacije ovog sporazuma očekujemo dobre stvari. Jedan dio sporazuma je izvršavanje obaveza koje smo dogovarali sa poslodavcima iz oba entiteta, to je između ostalog preduslov za bolji život, ali nam naravno morate dati malo vremena da sve počne funkcionisati. Ne može niko reći to će biti sutra”, kazao je on.

  • Dodik: Zvali su me Bakirovi prijatelji i molili da ga ne ostavim na cjedilu

    Dodik: Zvali su me Bakirovi prijatelji i molili da ga ne ostavim na cjedilu

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kazao je nakon potpisivanja sporazuma o formiranju vlasti na državnom nivou da je uložen ozbiljan napor i ozbiljna brzina za postizanje sporazuma.

    “Dakle, mislim da je uložen ozbiljan napor, ozbiljna brzina, i uvažavanje partnera koji su došli u ovo sve, to je podrazumijevalo nekoliko osnovnih dokumenata, usvajanje važnih dokumenta za funkcionisanje budžeta, razvojnih planova i deblokada planova. Mislim da smo dobro izabrali dan, kada Bosna i Hercegovina treba da dobije kandidatski status”, kazao je Dodik.

    Poručio je da postoje razlike, da niko nije napustio svoje pozicije i rekao da će se nastaviti baviti pitanjima saradnje, te da Bosna i Hercegovina ima plan reformi za odbranu i saradnju sa NATO-m koji će nastaviti raditi.

    Isatako je da su pregovarači iz Osmorke bili uporni u nastojanju da osiguraju svoje pozicije i interese, ali i jednako fleksibilni te da je neobično brzo se došlo do konsenzusa

    “Ne sumnjivo da postoji saradnja sa NATO-om, nesumnjivo da je rečeno u dokumentu da to ne prejudicira proširenje i nesumnjivo da će odluka o pristupanju Bosni i Hercegovine NATO-u biti donesena u Bosni i Hercegovini. HDZ ima svoje pozicije oko NATO i misli da treba, Osmorka misli da treba, mi mislimo da ne treba i ništa nismo dodavali ni oduzimali iz programa reformi”, kazao je Dodik o putu ka NATO.

    Rekao je da primijeti ozbiljnu razliku u odnosu na pregovore sa SDA, i da sa SDA nije bilo nikakvih sporazuma, programskih i drugih načela osim što su se dijelile pozicije, a da ovaj put postoje programska i druga načela.

    Rekao je da želi zahvaliti ljudima iz koalicije Osmorka i to da su imali dovoljno širine da se dogovore i da po prvi put uopće postoji potpisani sporazum.

    “Sad imamo sjajne stvari, imamo neke dogovore , da se deblokiraju institucije, da se poštuju procedure, da je Ustav glavni dokument koji će opredijeliti sve, pa i dogovore oko obrazovanja koji će osigurati prolaznost diploma. Sve je to daleko kvalitetnije, ste može da potvrdi i Dragan. Prošli put smo imali samo pozicije, sada smo potpisali neka programska načela, evropsku opredijeljenost”, kazao je Dodik.

    Podvukao je da su to neke kvalitete koje treba prepoznati i da ne brani bilo čiju poziciju, ali da je zadovoljan što učestvuje u ovom procesu.

    “Mislim da smo uspjeli napraviti dobar sporazum i potpisali, ovo je dobra vijest za Bosnu”, podvukao je Dodik.

    O odnosu sa Bakirom Izetbegovićem kazao je da mu je on poručivao da on njega mora napadati, a ako ga ne napada da je onda u lošoj poziciji.

    “Za Osmorku me niko nije zvao. Kad je bilo oko Osmorke zvali su me Bakirovi prijatelji sa strane i molili da ga ne ostavim na cjedilu,” rekao je Dodik.

  • Pročitajte kompletan sporazum koji su potpisali Dodik, Nikšić i Čović

    Pročitajte kompletan sporazum koji su potpisali Dodik, Nikšić i Čović

    Lideri SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić potpisali su danas u Sarajeva smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH za period 2022-2026. godina.

    Potpisivanju sporazuma prethodio je sastanak SNSD-a, HDZ-a BiH i “osmorke” na kojem je razgovarano o formiranju Savjeta ministara BiH i ostalih struktura vlasti na nivou BiH.

    Smjernice obuhvataju pet tačaka, a potpisnici su se obavezali da će, između ostalog, raditi na nastavku evropskog puta Bosne i Hercegovine.

    Takođe, obavezali su se na brzo usvajanje budžeta, kao i na kreiranje novog programa ekonomskih reformi. Dodik, Čović i Nikšić su izrazili opredijeljenost za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

    U smjernicama se navodi i da će se raditi na izmjenama izbornog zakonodavstva, reformi pravosuđa i reformi bezbjednosno-obavještajnog sistema BiH.

    U nastavku možete pročitati kompletan sporazum koji su potpisali Dodik, Čović i Nikšić.

    Uvažavajući strukturu i ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine (BiH) predviđene Opštim okvirnim sporazumom za mir (Dejtonskim sporazumom) i Ustavom BiH kao Aneksom IV tog sporazuma, poštujući ustavne nadležnosti Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike Srpske, Brčko Distrikta BiH, kantona, gradova i opština,

    Iskazujući važnost i izražavajući opredijeljenost za što brže uspostavljanje funkcionalne i efikasne strukture vlasti na nivou BiH, kao zajedničkog interesa tri konstitutivna naroda i građana BiH, kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH,

    Polazeći od principa ustavnosti, zakonitosti, transparentnosti i uzajamnog uvažavanja kao načina zajedničkog djelovanja,

    Fokusirajući se na politiku koja nudi primjerene odgovore na probleme i potrebe konstitutivnih naroda i svih ostalih građana,

    Spremni da zajednički radimo na relaksaciji međunacionalnih i međuentitetskih odnosa, s ciljem stvaranja političkog i društvenog ambijenta tolerancije i saradnje,

    Opredijeljeni za suzbijanje govora mržnje u javnom prostoru,

    Iskazujući nužnost stvaranja konstruktivnog ambijenta saradnje u namjeri unapređenja društveno-političkog i socio-ekonomskog ambijenta, uz podsticanje i podizanje nivoa domaćih i stranih investicija u BiH,

    Podržavajući ustavnu obavezu ostvarivanja pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana BiH,

    Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s evropskim pravnim standardima,

    Izražavajući zajedničko opredjeljenje za što brže pristupanje i punopravno članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao i nastavak saradnje na regionalnom planu i sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti.

    Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, usvajamo sljedeće:

    SMJERNICE, NAČELA I CILjEVE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI NA NIVOU BiH ZA PERIOD 2022. – 2026. GODINE

    1. EVROPSKE INTEGRACIJE
      a) Potpisnici ovog sporazuma izražavaju opredjeljenje za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji, te će u tom cilju preduzimati zakonodavne, reformske i druge potrebne aktivnosti u cilju ispunjavanja uslova za pridruživanje, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti BiH, entiteta te konstitutivnost naroda i ustavne mehanizme odlučivanja i njihove zaštite.

    b) Potpisnici ovog sporazuma će aktivno raditi na kapacitiranju nadležnih institucija Bosne i Hercegovine za značajniji pristup fondovima EU i drugim međunarodnim fondovima.

    c) Tokom realizacije ovih aktivnosti potpisnici će usko sarađivati s Evropskom unijom kao i međusobno, u dobroj vjeri, tražiti i težiti kompromisima u prevazilaženju svih spornih političkih pitanja.

    1. BRZO USVAJANjE BUDžETA
      a) Odmah po uspostavljanju Savjeta ministara pristupiće se svim potrebnim radnjama kako bi se što prije usvojio Budžet za 2023. godinu.

    b) Princip brzog usvajanja Budžeta biće opšti princip funkcionisanja vlasti u periodu obuhvaćenim ovim sporazumom.

    c) Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su za adekvatno finansiranje i kapacitiranje institucija BiH.

    1. MJERE I AKTIVNOSTI ZA EKONOMSKI RAST I RAZVOJ, TE USPOSTAVLjANjE MEHANIZMA ZA BRZU PROHODNOST I ODOBRENjE INVESTICIONIH PROJEKATA
      a) Partneri iz ovog sporazuma obavezuju se na kreiranje novog programa ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, te su opredjeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti, a za koje je u skladu s ustavnim nadležnostima potrebna ratifikacija, odobrenje ili neka druga vrsta aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem brzog uklanjanja svih administrativnih barijera za realizaciju takvih projekata. U cilju podizanja nivoa investicija u Bosni i Hercegovini, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata.

    b) Potpisnici ovog sporazuma su saglasni za provođenje ekonomskih mjera, s ciljem ublažavanja posljedica ekonomske krize u Bosni i Hercegovini i osiguranja podrške privredi.

    d) Stranke iz ovog sporazuma obavezuju se na transparentno informisanje o investicijama.

    e) Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko Distrikta BiH i kantona.

    g) Potpisnici su opredjeljeni za zaštitu domaćih proizvođača i izvoznika kroz efikasan rad nadležnih institucija, uključujući olakšanje graničnih procedura i infrastrukturno kapacitiranje.

    h) Potpisnici podržavaju napore institucija da diplome stečene na akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne na EU akademskom nivou, te na EU tržištu rada.

    1. IZBORNO ZAKONODAVSTVO I DEMOKRATIZACIJA IZBORNOG PROCESA
      Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su za:

    a) hitno provesti, a najkasnije u roku od šest (6) mjeseci od uspostave vlasti na svim nivoima, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH saglasno odluci Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ova mjera uključuje reformu koja će zaštititi kolektivna prava i individualna prava saglasno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda BiH, te u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava (Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i domovi naroda).

    b) Uspostavljanje pune ustavnosti i integriteta izbornog procesa.

    1. REFORMA PRAVOSUĐA
      Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su izvršiti cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
    2. REFORMA BEZBJEDNOSNO- OBAVJEŠTAJNOG SISTEMA
      Potpisnici ovog sporazuma opredjeljeni su izvršiti reformu bezbjednosno-obavještajnog sistema u cilju njegove potpune depolitizacije i profesionalizacije, kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba tog sistema u političke ili neke druge svrhe.
  • Zatler čestitao građanima BiH: Kandidatski status znak da vjerujemo u ovu zemlju

    Zatler čestitao građanima BiH: Kandidatski status znak da vjerujemo u ovu zemlju

    Dragi građani i građanke Bosne i Hercegovine, dijelim sa vama sreću što je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u EU, napisao je na Twitteru Johan Zatler, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU.

    “Ujedinjeni u različitosti je vodilja i temeljna vrijednost EU. Bosna i Hercegovina i EU počivaju na istim temeljima – princip ‘ujedinjeni u različitosti’ je naša zajednička vrijednost, snaga i bogatstvo. Ova zemlja obiluje energijom i talentom. Bilo gdje da krenete u ovoj zemlji, naići ćete na kulturno naslijeđe i prirodne ljepote, uspjehe u oblasti umjetnosti i sporta, inovacije i tradicije – i najvažnije nepokolebljivi duh”, naveo je Zatler.

    Kandidatski status je, kako je naveo, “naš znak da vjerujemo u ovu zemlju i da dijelimo vaše nade za bolju budućnost”.

    “Snažnija zaštita ljudskih prava, više povjerenja, djelotvorna borba protiv korupcije, funkcionalne javne institucije, jača ekonomija, bolja zdravstvena zaštita i obrazovanje. To je ohrabrenje za sve građane i građanke koji znaju da je put ka EU – put ka boljoj Bosni i Hercegovini. Ali je i poruka političkim liderima da okrenu novu stranicu i provedu potrebne reforme koje će donijeti dobro građanima i građankama, a BiH približiti EU”, naveo je Zatler.

    Dodao je da “znamo da je puno izazova pred nama, ali novi politički zamah je tu. Iskoristimo ga!”. “Vjerujemo u ovu zemlju. Zemlju koja je – oduvijek u srcu Evrope!”, zaključio je Zatler.