VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kandidatski status BiH neće biti besplatan

    Kandidatski status BiH neće biti besplatan

    Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, dobiće status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji (EU), ali to, prema mišljenju upućenih u ovu problematiku, neće biti besplatno.

    Naime, stručnjaci smatraju da će, i u političkom i u ekonomskom smislu, BiH morati ispuniti sve što se od nje bude zahtijevalo, da bi uopšte mogla prići primarnom cilju, a to su, kako ističu, pregovori o članstvu u EU.

    Na ovaj način, preporuka Evropske komisije (EK) iz oktobra ove godine, a koja se ticala i kandidatskog statusa BiH, čini se da je konačno dobila epilog, jer se, prema tvrdnjama iz Brisela, ime BiH nalazi u nacrtu dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja EU, koju će članice Unije potpisati ove sedmice.

    Podsjetimo, Komisija je u oktobru uvrstila prijedlog u vezi s kandidatskim statusom BiH u godišnji izvještaj o proširenju, uz osam prioriteta vezanih za reforme za koje Brisel tvrdi da će ojačati demokratiju u BiH.

    Igor Davidović, bivši glavni pregovarač BiH za sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, smatra da je kandidatski status izvjestan i to iz dva razloga.

    “Prvo, veliki broj članica se aktivno zalagalo za to. A drugi razlog je geopolitički, jer svi događaji koji su aktivni zbog rata u Ukrajini očigledno nalažu i EU drugačiji i elastičniji pristup dodjeli statusa zemlje kandidata BiH da bi se neutralisao ruski uticaj i BiH približila zapadnoj hemisferi”, kaže Davidović za “Nezavisne novine”.

    Ali, za BiH ništa neće biti “elastično”, jer je Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji poručio da “BiH mora da dokaže da će raditi stvari drugačije”, uz napomenu da ponuda “nije za političku klasu, već za zemlju”.

    “Naravno da će naša politička elita sebi pripisati zaslugu za ovaj status, ali to nije ni približno tačno, jer se upravo oni nisu potrudili oko statusa kandidata. Ja sam saglasan sa Varheljijem da to nije zbog političara”, naglašava Davidović.

    On je ipak stava da dobijanje kandidature ne znači da je ostvaren napredak.

    “U realizaciji evropskih uslova nismo uradili gotovo ništa. Ali, to nije razlog da se ne nadam da ćemo to uraditi. Tu prije svega mislim da ćemo morati da se posvetimo reformama, da bismo prišli glavnom cilju, a to je početak pregovora za članstvo, jer to je suštinsko pitanje”, ističe Davidović.

    Uzevši u obzir navedeno, koliko smo daleko od početka pregovora i da li je BiH sada spremna da ispuni sve što se od nje traži?

    “Ništa od ispunjenja uslova nije nemoguće, ali ja lično fakturišem EU pretjerano uslovljavanje i istovremeno postavljanje više teških uslova, koji su akumulirali, tako da smo došli u ćorsokak s nekakvih 14 tačaka, pa ne znamo odakle da krenemo. Ali, ako se desi konsenzus političkih lidera oko opšteg interesa, onda bi to značilo da moramo sami napraviti metodologiju u kojoj ćemo odrediti kada, gdje i u kom roku ćemo ispuniti neki od uslova”, pojašnjava Davidović.

    Saradnja političkih predstavnika i vlasti na svim nivoima biće ključna i za ispunjenje ekonomskih zahtjeva.

    Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da BiH u ovom slučaju može dobiti mnogo toga, ali pod uslovom da ispuni sve što od nje bude tražila EU.

    “Ako budemo slušali, možemo dobiti odgovarajuće projekte, grantove, izvori finansiranja će se proširiti i biće povoljniji, što će dovesti do toga da ćemo imati i pozitivan kreditni rejting. Sve to možemo dobiti, ali moramo biti disciplinovani. Ako takvi ne budemo, nećemo dobiti ništa”, kategoričan je Šain, koji se nada da će kandidatski stratus dovesti do promjene ploče u političkim odnosima u BiH.

    Korak bliže EU, kakav god on bio, na usluzi će biti i građanima, prvenstveno po pitanju cijena osnovnih životnih namirnica, smatra struka.

    “Evropske direktive pomažu građanima da ove cijene zaustave na nekom nivou i da se vodi druga politika vezano za potrošače. Ako nam direktive donesu promjene koje će omogućiti da zaustavimo divljanje cijena i ovakvo ponašanje naših trgovaca, građani BiH trebaju biti sretni što ćemo dobiti status”, poručuje Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor.

    Ali, ako dobijemo status, a ne uradimo ništa…

    “Onda nam slijede kazne koje EU ima. Valjda ćemo sada uraditi šta se od nas očekuje, jer se kandidatski status ne dobija tako lako, a mi do sada ništa ispunili nismo kako treba”, navodi Marićeva.

    Podsjetimo, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH podržali su, između ostalih, češko Predsjedništvo EU, Austrija, Slovenija, Italija i Mađarska, dok su Francuska, Nizozemska i donekle Njemačka protiv.

    BiH je potencijalni kandidat za učlanjenje još od 2003. godine, a zvaničan zahtjev za članstvo predala je u februaru 2016. godine.

  • Brašno uskoro jeftinije?

    Brašno uskoro jeftinije?

    Iako su mlinari do kraja godine najavili poskupljenja brašna u Bosni i Herecegovini, stabilizacija cijena pšenice na svjetskom tržištu i niže cijene goriva uticali su da se predomisle i trenutno to odgode.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, rekao je za “Nezavisne” da su mlinari ranije najavili da će doći do poskupljenja brašna za 10 odsto, ali je sada drugačija situacija.

    “Cijena pšenice se stabilizovala, a potražnja za žitaricama je nešto smanjena. Nadamo se da će ovako ostati i da neće doći do poskupljenja pšenice”, naveo je Pelemiš.

    Na pitanje da li će zbog stabilizacije cijena pšenice na tržištu, ali i pojeftinjenja goriva doći do smanjenja cijena brašna, Pelemiš odgovara da je to u ovom trenutku teško prognozirati.

    “Situacija se mijenja iz momenta u moment. Sve će na kraju zavisiti i od potražnje. Cijene goriva jesu nešto pale, a pšenice su se stabilizovale, imamo zaliha, ali bilo kakve prognoze o cijenama su nezahvalne. Ovo bi trebalo uticati da ne dođe do najavljenog poskupljenja brašna i mi se trudimo da do toga ne dođe. Doći će do nekih malih korekcija, ali pekarski proizvodi ne bi trebalo da poskupe”, kazao je Pelemiš.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, istakao je da još ne zna šta će se dešavati na tržištu, te da su ovoj kompaniji povećane cijene brašna sredinom novembra.

    “Čuo sam da padaju cijene, i može se desiti da, ako se nastavi ovaj trend, u narednom periodu mlinari spuste cijene brašna. Ukoliko se to desi i budu snižene cijene brašna, mi ćemo vidjeti koliko će to biti i onda definisati cijene pekarskih proizvoda. Bitno je da nema daljeg rasta”, naglasio je Trivić.

    Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, naveo je da naši mlinari nabavljaju pšenicu od strane svojih dobavljača po cijeni koja prevashodno utiče na cijenu brašna.

    “Posljedica viših cijena pšenice je i cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Naši mlinari zavise isključivo od nabavke iz susjednih zemalja, Srbije, Hrvatske i Mađarske, a svi oni znaju da nemamo dovoljno vlastite proizvodnje ni robnih rezervi pa takvu situaciju iskorištavaju stalnim povećanjem cijene pri svakoj isporuci. Očekivano je da, ako dođe do pada cijena pšenice i goriva, u konačnici dođe i do pojeftinjenja brašna i pekarskih proizvoda”, objašnjava Selimović.

    Podsjećamo, Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ranije je najavio da će brašno poskupjeti do kraja godine jer pšenica poskupljuje na berzama, a osnovni razlog poskupljenja je prekid izvoza žita iz Ukrajine, te da bi nadležni trebalo da imaju robne rezerve, programe i mjere kako bi zaštitili stanovništvo, ali ne na štetu proizvođača.

    Inače, trenutno vreća standardnog brašna od 25 kilograma košta u prodavnicama od 30 do 33 KM.

  • Šta radi Evropa? 8 od 27 – ništa

    Šta radi Evropa? 8 od 27 – ništa

    Mere koje preduzimaju vlade zemalja Evropske unije za smanjenje potrošnje gasa i električne energije znatno variraju širom Evrope.

    I one su nedovoljne su za postizanje ciljeva uštede energije, otkriva analiza Evropske kancelarije za životnu sredinu (EEB).Prema istraživanju EEB-a, mere koje su evropski lideri usvojili pre četiri meseca za smanjenje potrošnje gasa u svojim zemljama za 15 posto i struje za 10 procenata – vrlo su neujednačene.

    “Osam od 27 država EU još nije uvelo nikakve mere za smanjenje potrošnje gasa i električne energije. Ni u domaćinstvima ni u preduzećima ili državnim telima“, pokazuje studija EEB, prenosi agencija Anadolija.

    Prema studiji, samo je 12 država EU usvojilo neke obavezne mere za smanjenje potrošnje energije. Zemlje koje uvoze velike količine ruskog gasa, poput Italije i Nemačke, uvele su najstrože mere za uštedu gasa.

    One manje zavise od gasa, poput Francuske i Španije, takođe prednjače u EU s merama za smanjenje potrošnje energije, pri čemu ciljaju i javni i privatni sektor, uključujući domaćinstva, kao i industriju i mala preduzeća.

    Švedska, Finska, Luksemburg, Holandija, Austrija i istočnoevropske zemlje naginju ka labavijim merama za smanjenje potrošnje energije.

    Iako su među zemljama koje najviše zavise od gasa, s udelom od 30 do 40 posto u ukupnoj potrošnji energije, Holandija i Hrvatska su primenile samo dobrovoljne mere za uštedu gasa.

    Rumunija i Litvanija, koje se uveliko oslanjaju na fosilna goriva, nisu sprovele nikakve mere za smanjenje potrošnje energije.

    “Što pre smanjimo potrošnju, brže ćemo smanjiti uzlazni pritisak na cene energije, što će efektivno pružiti olakšanje domaćinstvima i industriji“, kaže povodom nalaza studije zamenik menadžera za klimatske politike u EEB-u, David Sabadin.

    On je pozvao kreatore politike da prioritet daju smanjenju potražnje za energijom u uslovima brojnih izazova s kojima će se EU suočiti kod punjenja skladišta gasa uoči zime sledeće godine.

    “Smanjenje potražnje za energijom mora biti glavni prioritet za kreatore politike, a ne kratkoročne mere s kojima ćemo se zarobiti u neefikasnom sistemu koji ‘guta’ fosilna goriva. EU definitivno može da učini više na koordinaciji akcija za uštedu energije među svojim državama članicama“, rekao je on.

  • Banjalučanin povrijedio kičmu na radnom mjestu, pa ostao bez posla

    Banjalučanin Nino Katić prije oko deset mjeseci povrijedio je kičmu tokom radnog vremena u “Centrumu” u Banjaluci, a ovih je dana, dok je još na bolovanju, poštom obaviješten da je ostao bez posla.
    Katić je 11. februara ove godine pao sa lotri koje su iznenada pukle, a sve su snimile nadzorne kamere u ovom objektu.

    Sporni snimak je objavljen na stranici “Crna lista poslodavaca RS” na kojoj oštećeni radnici širom Srpske upozoravaju na loše ili nezakonite postupke različitih firmi i poslodavaca.

    Katić je za Mondo ispričao da je prošle godine počeo raditi u spomenutoj firmi, prvo kroz probni rad, a potom je zaključivao ugovore na određeno vrijeme.

    Istakao je i kako su njemu i drugim radnim kolegama, lotre jedno od osnovnih sredstava za rad, ali da su se nalazile u prilično lošem i dotrajalom stanju.

    Na to je, kako tvrdi, upozorio i nadređene ali nije bilo adekvatne reakcije, pa je sam na njima markerom ispisao “opasno”.

    “Sa tim natpisom su stajale mjesecim, ali smo ih nastavili koristiti jer nam trebaju svakih 15 minuta. Kobnog 11. februara ove godine su samo pukle ispod mene, pao sam i slomio kičmu”, ispričao je Katić.

    Kazao je da je imao operaciju kičme, ugrađena mu je šipka kroz pet pršljenova, a jedno vrijeme je bio vezan za krevet. Kasnije se oslanjao na štake, dok je sada na pola liječenja i šipka mu još nije izvađena.

    “Najveći problem u svemu je što sam ja slomio kičmu na radnom mjestu, i od februara do septembra mi se bolovanje vodilo kao povreda na radu, da bi potom ljekarska komisija u rubriku gdje stoji ‘povreda na radu’ upisala ‘ne’. To je urađeno nakon otvaranja novog bolovanja kod moje porodične doktorice, iako ja posjedujem kompletnu medicinsku dokumentaciju, otpusno pismo iz bolnice, prethodne izvještaje komisije o trajanju privremene nesposobnosti za rad, nalaz iz Službe hitne pomoći… Nakon svega uslijedio je novi šok kada sam prije nekoliko dana poštom dobio prekid ugovora o radu od poslodavca kod kojeg sam povredu i zadobio”, istakao je Katić.

    Podvukao je da je u dokumentu koji je dobio poštom, između ostalog, stajalo: “Po sili zakona više ne produžavamo ugovor”.

    U “Centrumu” u Banjaluci za Mondo su potvrdili da su upoznati sa ovim slučajem, te podvlače da Katić nije dobio otkaz.

    “Kolega nije dobio otkaz nego mu jednostavno nije produžen ugovor koji je bio zaključen na određeno vrijeme. Unazad dva mjeseca je dostavljao doznaku ‘povreda van rada’ kako stoji u rješenju ljekarske komisije. Dakle, običnu doznaku. S obzirom na to da je nama u ovom periodu smanjen obim posla, mi više nismo u mogućnosti da produžavamo ugovor.

    Dakle, od februara do septembra je dostavljao doznaku o povredi na radu i sve je uredno isplaćivano. Za oktobar i novembar je dostavljao doznaku za obično bolovanje i iz tog razloga ugovor nije produžavan. Zimski je period i mi nismo u mogućnosti da zadržimo radnika, a ugovor je bio na određeno”, objasnili su za Mondo u pravnoj službi preduzeća “Centrum” Banjaluka.

    Dražan Pejaković, administrator stranice “Crna lista poslodavaca RS” gdje je objavljen navedeni video-snimak, i osnivač udruženja “Radnički pokret”, najavio je pravnu borbu.

    “Poslodavac je tužen zbog povrede na radu, a biće angažovan i advokat zbog nezakonitog otkaza”, istakao je Pejaković.

  • Petković: Zadatak Euleksa je vladavina prava, a Vigermark ne zna gdje je Pantić

    Petković: Zadatak Euleksa je vladavina prava, a Vigermark ne zna gdje je Pantić

    Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković saopštio je da je primarni zadatatak Euleksa na Kosmetu stvaranje vladavine prava, a šef te misije Lars Gunar Vigemark ne zna ni gdje je Dejan Pantić, bivši policajac iz Kosovske Mitrovice, koji je uhapšen na Jarinju.

    Petković je u objavi na “Tviteru” ocijenio da je izjava Vigemarka skandalozna.

    “Primarni zadatak misije Euleksa na Kosovu je stvaranje vladavine prava, a šef Euleksa Lars Vigemark ne zna ni gdje je pritvoren Dejan Pantić, ni kako je tretiran, ni da li je vidio advokata, ni da li je vidio porodicu, ni da li je primio lijekove? Skandalozno”, naveo je Petković.

    Šef Euleksa Lars Gunar Vigemark izjavio je da misija EU ima kontradiktorne informacije o uhapšenom Dejanu Pantiću i da još ne znaju gdje se on nalazi.

    “Imam kontradiktorne informacije. Imam informacije i da je primio terapiju i da nije. Istražujemo ovu situaciju. Dostavili smo lijekove kosovskoj policiji u Leposaviću i zahtijevali da budu predati Pantiću koji je zadržan na lokaciji koju zvanično ne mogu da potvrdim, jer ne znam tačno gdje je”, rekao je Vigemark.

    Dejan Pantić istupio je iz policijske službe na Kosmetu 5. novembra kada i svi policajci srpske nacionalnosti na sjeveru Kosova i Metohije. Organi Prištine uhapsili su ga u subotu, 10. decembra, na punktu Jarinje na sjeveru Kosova i Metohije, pod optužbom da je “učestvovao u organizaciji i napadu na policiju prije nekoliko dana”.

    Zbog Pantićevog hapšenja, Srbi na sjeveru Kosova i Metohije su istog dana podigli barikade na više lokacija, zahtijevajući njegovo i oslobađanje još jednog sunarodnika uhapšenog dan ranije.

  • Vigemark ističe da Euleks ima kontradiktorne informacije o uhapšenom Pantiću

    Vigemark ističe da Euleks ima kontradiktorne informacije o uhapšenom Pantiću

    Šef Euleksa Lars Gunar Vigemark izjavio je da misija EU ima kontradiktorne informacije o uhapšenom Dejanu Pantiću i da još ne znaju gdje se on nalazi.

    Imam kontradiktorne informacije. Imam informacije i da je primio terapiju i da nije. Istražujemo ovu situaciju. Dostavili smo lijekove kosovskoj policiji u Leposaviću i zahtijevali da budu predati Pantiću koji je zadržan na lokaciji koju zvanično ne mogu da potvrdim, jer ne znam tačno gdje je – rekao je Vigemark.

    On je naveo da mu je rečeno da su Pantiću predati lijekovi, ali da “postoje kontradiktorne izjave” zbog čega će poslati policijsku jedinicu i policijskog savjetnika u Leposavić.

    Vigemark ističe da je veoma važno da Pantić bude tretiran u skladu sa odgovarajućim standardima i da je u odgovarajućem pritvorskom centru.

    On je rekao za “Kosovo onlajn” da “nije siguran na kojoj je lokaciji Pantić fizički pritvoren, da li je ta lokacija odgovarajuća prema kosovskom zakonu, da li se poštuju njegova prava, da li je vidio advokata i da li je u kontaktu sa porodicom”.

    Vigemark je dodao da Pantić “mora da sarađuje u pogledu davanja izjave i da mora biti svjestan optužbi.

    – Koliko razumijem saslušan je putem video linka i određeno mu je zadržavanje od 30 dana. Budite sigurni da pomno pratimo ovaj slučaj – rekao je Vigemark.

  • Eskobar: Odbacujem ideju da bi trebalo da militarizujemo problem

    Ne želim da prejudiciram ishod pregovora, ali želim da kažem jednu stvar. Ovo je početak rješenja dugoročnih problema za ovaj region. Tražili smo od Prištine da uspostavi ZSO, iz perspektive SAD to je obavezujuće. Moramo da nađemo način da tu ideju ostvarimo – rekao je večeras specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar.

    Prema njegovim riječima, ideju o osnivanju ZSO trebalo bi ostvariti odmah.

    Odgovarajući na pitanje o eventualnom slanju Vojske Srbije na KiM, Eskobar je naveo:

    – Kategorički odbacujem ideju da bi trebalo da militarizujemo problem, već moramo da vodimo dijalog. Moj stav je da se Srbi vrate u institucije, potrebni su nam tamo i da bi trebalo da budu uklonjene barikade – kazao je Eskobar .

    Upitan koju poruku je donio u Beograd, on kaže da bi iz svake krize trebalo da tražimo optimizam i rješenja koja ćemo primijeniti u budućnosti.

    – Ne tražim rješenje za političare koji su umješani već za mlade ljude koji napuštaju ovaj region – dodao je Eskobar.

    Podsjetimo, danas su više od dva sata trajali razgovori, najprije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i specijalnog predstavnika EU Miroslava Lajčaka, kojima se nešto kasnije pridružio i Eskobar.

    Eskobar je razgovarao i sa predsjednicom Vlade Srbije Anom Brnabić i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem.

    Do ovih sastanaka dolazi nakon tenzija na Kosovu i Metohiji koje traju danima, a okidač za posljednja dešavanja bilo je hapšenje bivšeg policajca Dejana Pantića na Jarinju prije pet dana. Tada su Srbi sa sjevera Kosova, u znak protesta, na nekoliko lokacija podigli barikade, prenosi Blic.

  • Stanivuković: Mogao bih voditi PDP

    Stanivuković: Mogao bih voditi PDP

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković potvrdio je u emisiji ATV-a da ima plan da se kandiduje za predsjednika PDP-a.
    Stanivuković je govoreći o ambicijama da preuzme PDP poručio da ne bježi odgovornosti i da ne krije plan da se kandiduje za poziciju predsjednika PDP-a.

    “Moja odgovornost na rezultate koje imam u Banjaluci je da idem na tako nešto. Ne krijem svoj plan da se kandidujem za takvu poziciju unutar PDP-a kada se stvore uslovi kroz unutarstranačke izbore. Ne bježim od odgovornosti, ako ostvarujem dobre rezultate tražim i veću odgovornost za veće rezultate”, rekao je Stanivuković.

    Na pitanje da li bi mogao vidi PDP Stanivuković poručuje:

    “Vrlo je izvjesno i realno, ali politika me je naučila da ništa ne kažem dok se to ne desi. Svaki put kad pomislite da će biti, to ne bude”.

    Iako ga doskorašnji saborac u stranci Jelena Trivić optužuje da je radio protiv nje za izbore i da PDP može da bira između nje i njega, on ističe da su u dobrim odnosima.

    “Što se mene tiče u dobrim smo odnosima. Moje najveće moguće poštovanje. Trudim se da imamo kontakt i trudim se da na organima stranke razgovaramo. Sada će doći sjednice predsjedništva, trudiću se da razgovaramo, ako mene pitate, moja vrata su otvorena”, rekao je Stanivuković.

    On ističe da o njemu i Trivićki treba da raspravljaju organi stranke.

    “Mi smo radili ozbiljno. Jelena je imala najzavidniji rezultat u pozitivnom smislu. Ako uzmete sve izborne prevare, pikanterije, moguće ili nemoguće, onda pričate o tome da je to istorijski rezultat. U PDP-u u Banjaluci smo uspjeli uraditi ono što niko nije. Jelena je imala 55.000 glasova podrške”, rekao je Stanivuković.

  • Đokić: U privredi će cijena struje biti 65 evra

    Đokić: U privredi će cijena struje biti 65 evra

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da će cijena električne energije u privredi Srpske biti promijenjena sa dosadašnjih 53 na 65 evra po megavat času.

    “Kada je riječ o domaćinstvima, prema procjeni koju smo dobili od ‘Elektroprivrede Republike Srpske’ i Regulatorne komisije za energetiku koja utvrđuje tarifu za javno snabdijevanje, procjenjujemo da vrijednost januarskog računa neće biti uvećana za energiju, već za troškove mrežarine, čiji će rast biti znatno manji nego što se očekuje”, naveo je Đokić.

    On je istakao da je resorno ministarstvo dalo pozitivno mišljenje na prijedlog Regulatorne komisije za energetiku o uspostavljanju blok tarife, pojašnjavajući da će veću cijenu električne energije plaćati onaj ko mjesečno potroši više od 1.500 kilovata.

    Đokić je naglasio da vlasti Republike Srpske pokazuju visok nivo solidarnosti sa građanima kako se oni ne bi opterećivali u teškom vremenu porasta inflacije, koja, prema statističkim podacima, ima trenutni pad 12 do 12,5 odsto.

    On je rekao da će Vlada Republike Srpske u idućoj godini nastojati da u Srpskoj budu definisane socijalno ugrožene grupe stanovništva ili građani pojedinačno kako bi bile utvrđene mjere za pomoć.

    Kada je riječ o formiranju nove Vlade Republike Srpske, Đokić, koji je i predsjednik Socijalističke partije (SP) rekao je da ne očekuje da će biti problema, ali da će sigurno biti nezadovoljnih.

    On je istakao da pozicije i zastupljenost partija u novoj Vladi Republike Srpske određuje realan broj osvojenih glasova i broj mandata koje su stranke unutar vladajuće koalicije osvojile na proteklim izborima.

    “Bilo bi poželjno da Republika Srpska ima takav ustavni mehanizam da se za tri nova ministarstva poveća sastav Vlade Republike Srpske i to ne zbog apetita kolaicionih stranaka, već zbog realne potrebe”, rekao je Đokić večeras za RTRS, prenijela je Srna.

    Đokić je dodao da je zadovoljan rezultatima koje je Socijalistička partija ostvarila na proteklim izborima, iako je očekivala više.

  • Sve je u rukama Zelenskog?

    Sve je u rukama Zelenskog?

    Zvaničnik američkog Veća za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi kazao je da Volodimir Zelenski treba da odluči kada će doći do pregovora sa Rusijom. On je sa “CNN” rekao da bilo kakve diskusije o tome da li je pravo vreme za pregovore s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini treba “prepustiti predsedniku Vladimiru Zelenskom, a ne SAD-u”. Kirbi je odmah dodao da se “inicijalne procene da bi se rat mogao završiti do kraja godine sada ne čine verovatnim”.

    “Mi bismo voleli da rat završi, ako ne danas, onda pre kraja ove godine koji se, naravno, brzo približava. No, s obzirom na ono što vidimo na terenu u Ukrajini, teško je zaključiti da će rat biti gotov do kraja godine”, rekao je Kirbi za CNN