VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nema opasnosti od poplava u srednjem Podrinju

    Nema opasnosti od poplava u srednjem Podrinju

    Padavine su prestale, nivo Drine je u opadanju i nema opasnosti od poplava u srednjem Podrinju, saopšteno je iz Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Bratunac, čiji pripadnici prate stanje na terenu radi eventualne potrebe za pružanje pomoći.

    Sa maksimalnih 512 centimetara, koliko je nivo vode dostigao prije dvije večeri, vodostaj se smanjio za metar i rijeka se povlači u svoje korito.

    U Vatrogasno-spasilačkoj jedinici kažu da se rijeka bila izlila na nižim terenima po nekim poljima i livadama, ali nije pričinila štetu izuzev na poplavljenoj bratunačkoj Rajskoj plaži koju voda napuni pri svakom većem povećanju vodostaja Drine.

    Spasioci navode da nisu primili nijedan poziv za pomoć, niti je bilo ugroženih ljudi i objekata, ni pričinjene štete.

    Rječice u bratunačkoj i srebreničkoj opštini su u svojim koritima i nisu predstavljale nikakvu opasnost da se izliju prethodnih dana.

    Budući da su meteorolozi najavili da neće biti padavina naredna tri dana, očekuje se da će se i vodostaj Drine normalizovati.

  • Počinju taktičke vježbe Rusije i Bjelorusije

    Počinju taktičke vježbe Rusije i Bjelorusije

    Ruske trupe koje su u oktobru premeštene u Bjelorusiju započeće taktičke vojne vežbe, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    “Posle obavljenih taktičkih vežbi će komanda izneti završnu procenu borbene gotovosti i spremnosti jedinica”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Iz saopštenja ne proizilazi kada i gde u Bjelorusiji će se održati ove vojne vežbe.

    Rusija je u oktobru poslala oko 9.000 vojnika u Bjelorusiju, prenosi Interfaks.

  • Tajlandska mornarica traga za 33 mornara nakon potonuća ratnog broda

    Tajlandska mornarica traga za 33 mornara nakon potonuća ratnog broda

    Tajlandska vojska angažirala je u ponedjeljak ratne brodove i helikoptere u pokušaju da locira 33 mornara koji su nestali nakon što je jedna korveta potonula tokom noći u uzburkanim vodama Tajlandskog zaljeva, saopćila je mornarica, prenosi Reuters.

    Tri broda i dva helikoptera su upućeni da pronađu nestale pred obalom provincije Prachuap Khiri Khan, južno od Bangkoka, nakon što je ratni brod HTMS Sukhothai pretrpio kvar na mašinama i potonuo neposredno prije ponoći oko 20 nautičkih milja od obale.

    U spasilačkoj misiji tokom noći po lošem vremenu spašena su 73 od 106 mornara sa broda, saopćila je mornarica, dok su preostala 33 bila primorana da napuste brod.

  • Srpska u srijedu dobija novu vladu

    Srpska u srijedu dobija novu vladu

    Spisak ministara koji će činiti Vladu Republike Srpske u narednom periodu je spreman, traga se za još dva imena da bismo dobili što kvalitetniji kadar koji će adekvatno odgovoriti na sve izazove.
    Istakao je to juče mandatar za sastav nove Vlade RS Radovan Višković, nakon sastanka vladajuće koalicije.Prema nezvaničnim informacijama, DEMOS za sada dobija sigurno jedan resor u novom sazivu Vlade Srpske. Riječ je o Ministarstvu saobraćaja i veza, a u fotelju će, najvjerovatnije, Čubrilović, koji je u ranijim mandatima bio na toj poziciji. Iako su u stranci isticali da, na osnovu izbornog rezultata, mogu da imaju dva, pa čak i tri predstavnika, nije sigurno da li će dobiti još jedno ministarsko mjesto. Prema nekim navodima spremni su i da “odustanu” ako bi njihov kadar zasjeo u direktorsku fotelju u “Željeznicama RS”.
    Osim njega u ministarsku fotelju bi, kako su prenijeli mediji, mogli da sjednu i Siniša Karan (SNSD) i to u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dok bi Dragoslav Kabić iz iste partije mogao u Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite. Savi Miniću iz SNSD-a smiješi se pozicija ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a Željku Budimiru (SNSD) ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, prenosi Glas Srpske.

    Ministarstvo privrede i preduzetništva trebalo bi da preuzme Diko Cvjetinović (NPS), Ministarstvo pravde Miloš Bukejlović (SNSD), a Ministarstvo prosvjete i kulture Željka Stojičić (SNSD). Na čelo Ministarstva trgovine i turizma trebalo bi da zasjedne Sevlid Hurtić (Pokret za državu).

    Svoje dosadašnje pozicije, prema pisanju medija, zadržaće Zora Vidović (SNSD), Petar Đokić (SP), Alen Šeranić (SNSD), Senka Jujić (NPS) i Zlatan Klokić (SNSD).

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i Ministarstvo porodice omladine i sporta pripašće Ujedinjenoj Srpskoj i Socijalističkoj partiji, a na tim pozicijama trebalo bi da se nađu ministri iz reda Hrvata i Bošnjaka.

  • Penzije u Srpskoj od januara veće za 13 do 15 odsto

    Penzije u Srpskoj od januara veće za 13 do 15 odsto

    Za 275.000 penzionera Republike Srpske u ovoj su godini penzije povećane za 14 odsto i to je najveći rast u okviru jedne godine, a već od januara slijedi redovno i procentualno najveće do sada usklađivanje i rast penzija od 13 do 15 odsto, izjavio je direktor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Mladen Milić.

    “Od početka primjene važećeg Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, počev od 2012. godine do danas, imali smo ukupno 18 povećanja penzija, šest redovnih godišnjih usklađivanja i 12 vanrednih povećanja, a kada se saberu svi procenti nominalno je to 44,53 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 54,73 odsto”, rekao je Milić.

    On je dodao da je u ovoj godini dva puta bila i jednokratna isplata po 100 KM za sve penzionere, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila oko 55 miliona KM.

    Milić je podsjetio da je redovno godišnje usklađivanje penzija u januaru ove godine bilo po stopi od 3,36 odsto, a Vlada je paralelno donijela odluku i o vanrednom povećanju penzija za 0,64 odsto, čime je obezbijeđeno povećanje penzija od četiri odsto.

    “Vlada je, vodeći računa o standardu najstarije populacije u Republici Srpskoj, u maju donijela odluku o vanrednom povećanju penzija od 10 odsto i praktično išla korak ispred rasta inflacije i prosječne plate i penzije su u ovoj godini rasle nominalno za 14 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 14,42 odsto i to je do sada najveće povećanje penzija u okviru jedne godine”, naveo je Milić.

    Prema njegovim riječima, ako se uzme u obzir da su prihodi Fonda rasli za 15,04 odsto za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prethodne godine i tome doda rast broja korisnika prava, vidi se da je Vlada Republike Srpske, vodeći odgovornu politiku, zapravo sva ta povećanja u rastu prihoda već transferisala nazad korisnicima prava.

    REKORDNIH 325.000 OSIGURANIKA I RAST PRIHODA PENZIJSKOG FONDA

    “Republika Srpska u jubilarnoj tridesetoj godini svog postojanja bilježi rekordne podatke kada je u pitanju broj osiguranika, imamo 325.000 osiguranika koji su prijavljeni na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i plaćaju doprinose po stopi od 18,5 odsto na svoja primanja”, istakao je Milić.

    Paralelno sa rastom broja osiguranika nezaustavljiv je i rast broja korisnika prava, kaže on i navodi da je to na godišnjem nivou oko 3.000 ili 1,2 odsto u odnosu na broj korisnika prava u decembru prethodne godine, što je još relativno visok procenat.

    Milić je rekao da Fond PIO Republike Srpske godišnje zaprimi između 25.000 i 28.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju i ponovni obračun.

    “Prihodi Fonda rastu iz mjeseca u mjesec, što je najvećim dijelom posljedica rasta prosječne plate i rasta stope inflacije, a za 11 mjeseci ove godine ukupan prihod je milijardu i 56,7 miliona KM, što je za 15,04 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je direktor Fonda.

    Kao bitno, Milić je naveo da je Fond u junu, avgustu i septembru imao naplatu doprinosa veću od 100 miliona KM, dok je prosječna naplata doprinosa mjesečno 96 miliona KM.

    INICIJATORI ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA KOJA STIŽE I DO ZEMALJA EU

    Milić je s ponosom istakao da je Fond PIO Republike Srpske bio inicijator uvođenja elektronske razmjene podataka među penzijskim fondovima u regionu i da su 2014. godine imali jedan od najsavremenijih informacionih sistema, ako ne i najsavremeniji među penzijskim fondovima na prostoru bivše Jugoslavije.

    “Iako smo jedan od najmanjih penzijskih fondova nastao na prostorima bivše Jugoslavije, po broju osiguranika i korisnika prava manji je samo penzijski fond Crne Gore, mi smo bili inicijatori i na redovnim godišnjim susretima fondova govorili o tome da bi uvođenjem elektronske razmjene podataka o činjenici nastupa smrti korisnika prava ostvarivali velike uštede jedni drugima”, rekao je on.

    Primjenjujući elektronsku razmjenu podataka i vodeći kampanju “Stop prevarama, do penzije pošteno” Fond PIO je, kaže Milić, pravovremenim isključivanjem iz isplate umrlih korisnika uštedio više od 40 miliona KM.

    “Dešavalo se da Fond iza neprijavljene smrti penzionera nastavi sa isplatom penzija do kraja godine, po zakonu sva ta preplaćena sredstva moraju da se vrate, ali najčešće se to ne uspije dogovorom riješiti sa naslednicima i onda sve to završava na sudu, a procenat naplate u takvim slučajevima je bio vrlo nizak i odlazili su milioni i milioni KM iz Fonda”, pojasnio je direktor Fonda.

    Prednost od elektronske razmjene za korisnike prava je da više ne moraju godišnje da dostavljaju ovjerene potvrde o životu, naveo je Milić i dodao da Fond PIO isplaćuje penzije za 53.000 korisnika prava koji žive van teritorije Republike Srpske.

    Na taj način Fond štedi novac, vrijeme, ljudske resurse i prostor za arhiviranje nekadašnjih 53.000 potvrda, jer je svaki od tih papira trebalo zavesti kroz kancelarijsko poslovanje i arhivirati, odnosno uložiti u pojedinačno u svaki pripadajući predmet.

    Milić je rekao da je Fond PIO Srpske 2015. godine potpisao prvi sporazum o elektronskoj razmjeni podataka sa Hrvatskom, potom Slovenijom, Crnom Gorom, Federacijom BiH, Srbijom i Makedonijom.

    Prema njegovim riječima, Fond PIO Republike Srpske ima oko 12.000 korisnika prava koji žive u Hrvatskoj, u Sloveniji 1.500, Crnoj Gori 1.500, u FBiH 12.500, Srbiji 20.640, u Sjevernoj Makedoniji 150 korisnika prava, dok više od 12.000 korisnika prava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje živi u Republici Srpskoj, 12.500 Republičkog fonda PIO Srbije, iz Federalnog zavoda MIO/PIO više od 10.000, oko 4.500 iz ZPIZ Slovenije.

    “Elektronska razmjena podataka o činjenici nastupa smrti vrši se sa svim državama na prostoru bivše Jugoslavije, a u toku su razgovori sa austrijskim penzijskim fondom PVA za potpisivanje takvog sporazuma, gdje živi 1.100 korisnika našeg fonda, dok se procjenjuje da je više od 7.500 građana Republike Srpske koji su korisnici prava na penziju austrijskog penzijskog fonda”, naveo je Milić i najavi da će takav dogovor naredne godine biti započet i sa njemačkim penzijskim fondom.

    ZAHTJEV I RJEŠENJE O PENZIJI U SAMO JEDNOJ SEDMICI

    Pitanje svih pitanja o kojima rukovodstvo Fonda svakodnevno raspravlja je broj zahtjeva za ostvarivanje prava na starosnu, porodičnu ili invalidsku penziju, kaže Milić i podsjeća da je Zakon o upravnom postupku propisao da rješenje mora da se donese u roku od 60 dana.

    “Nekada se u Fondu na rješenje čekalo mjesecima, pa i godinama, a mi sada imamo slučajeve da zahtjev i rješenje budu u istoj sedmici kada je i podnesen zahtjev, pa čak i u jednom danu”, naveo je direktor Fonda.

    On je ukazao na problem da se ljudi oglušuju o apel Fonda da već godinu ili dvije prije ispunjavanja uslova za ostvarivanje prava na penziju obrate u najbližu poslovnicu Fonda PIO kako bi se pokrenula procedura za kompletiranje zahtjeva.

    “Trenutno imamo u radu 2.076 zahtjeva od kojih je čak 2.000 nemoguće riješiti, nepodobni su jer se čeka na kompletiranje dokumentacije, neki od podataka iz inostranstva”, ističe Milić i dodaje da analize pokazuju da u slučaju kada se osiguranik javi godinu dana prije sticanja prava na penziju i u najkomplikovanijim slučajevima Fond će od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje o ostvarivanju prava za svega nekoliko dana.

    STALNO POBOLJŠANJE STRUKTURE PENZIJA

    Direktor Fonda PIO kaže da je stopa zavisnosti, koja pokazuje odnos broja osiguranika i broja penzionera, bitan parametar penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti kakav je i sistem u Republici Srpskoj.

    Prema Milićevim riječima, na prostoru bivše Jugoslavije nijedna država nema stopu zavisnosti ni blizu predratnom odnosu, najpovoljniju imaju Makedonci i to je nešto ispod dva naprema jedan, dok je u Republici Srpskoj taj odnos 1,19 naprema jedan, a najniži je bio 1,12 naprema jedan 2015. godine.

    “Struktura korisnika prava stalno se poboljšava i to je jedan od benefita sprovedene reforme penzijskog sistema koja je krunisana reformiskim zakonom koji je u primjeni od 2012. godine”, rekao je Milić.

    On kaže da je prije 15 godina Fond PIO imao svega 47 odsto korisnika prava na starosnu penziju, danas je to nepunih 61 odsto, dok je 26,2 odsto korisnika porodične i 12,78 odsto korisnika invalidske penzije.

    “Mi sa ovom strukturom već idemo ka strukturi korisnika prava razvijenih zemalja EU, s tim što imamo relativno visok procenat korisnika prava na porodičnu penziju, što je posljedica proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, odnosno više od 20.000 korisnika penzije iza poginulih u otadžbinskom ratu i relativno mali procenat žena koje su radile u nekom ranijem periodu prije rata”, rekao je Milić u intervjuu za Srnu.

    Prema riječima direktora Fonda, ako se posmatra samo prethodna godina, Fond PIO Republike Srpske je već na nivou fondova najrazvijenih zemalja EU, sa 71 odsto korisnika prava na starosnu penziju, svega sedam odsto invalidskih i ostalo su korisnici prava na porodičnu penziju, njih 22 odsto.

    “Spremno dočekujemo narednu godinu i naš cilj je da penzionere, osiguranike i sve korisnike Fonda PIO učinimo još zadovoljnijim, da nastavimo sa unapređenjem poslovanja u svim segmentima, podizanjem nivoa kvaliteta pružanja usluga, da budemo još efikasniji, efektivniji, a uz to i ekonomičniji, jer uvijek se može i mora bolje i više, bar malo”, zaključio je u intervjuu Srni direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

  • Iran odgovorio SAD-u: Ne tražimo ničiju dozvolu za saradnju s Rusijom

    Iran odgovorio SAD-u: Ne tražimo ničiju dozvolu za saradnju s Rusijom

    Osim što je rat u Ukrajini izazvao direktan sukob između ove države i Rusije, indirektno se već mjesecima ovaj sukob tiče i odnosa SAD-a i Irana, a zvaničnici obje države iskoristili su priliku da ponovno optuže jedni druge za već dobro poznate stavove.

    Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u razgovoru s medijima izjavio je kako su Sjedinjene Američke Države uvjerene kako Rusija u zamjenu za isporuke bespilotnih letjelica pruža Iranu vojnu i tehničku podršku bez presedana.

    “Njihov odnos se pretvara u potpunu odbranu partnerstva. To je štetan razvoj događaja za Ukrajinu, susjedne zemlje Irana, ali i međunarodnu zajednicu”, rekao je Kirby.

    Povodom ove izjave, reagovao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanani koji je poručio kako se niko pa ni Amerika nema pravo miješati u unutrašnje stvari Irana.

    “Američki zvaničnici nastavljaju sa svojim neosnovanim političkim tvrdnjama i nezakonitim akcijama protiv Islamske Republike Iran, dovodeći u pitanje konvencionalnu odbranu i vojnu saradnju Irana i Rusije”, poručio je Kanani.

    Također, naglasio je kako će Iran i dalje nastaviti regulirati diplomatske odnose onako kako to smatra da treba.

    “Islamska Republika Iran, u skladu sa svojim nacionalnim interesima, djeluje nezavisno kako bi regulirala svoje vanjske odnose i ne traži ničiju dozvolu za to”, poručili su iz Teherana.

  • Inflacija pritisnula građane, prodaju zlato umjesto da ga kupuju

    Inflacija pritisnula građane, prodaju zlato umjesto da ga kupuju

    Iako je za 11 mjeseci ove godine BiH uvezla zlato u vrijednosti od 3.007.605,52 KM, što je oko šest puta više nego u istom periodu lani, te je iznosilo 481.758,69 KM, zlatari ipak kažu da prodaja ide slabo.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, i ukupan uvoz svih plemenitih metala u istom periodu je porastao te je iznosio 47.570.670,24 KM, što je za oko 10 miliona više nego lani.

    “BiH je u periodu od 1. januara do 30. novembra prošle godine uvezla plemenitih metala ukupne vrijednosti 37.744.448,75 KM”, potvrdili su iz UIO BiH za “Nezavisne”.

    S druge strane, iz BiH je izvezeno zlata u vrijednosti 1.091.680,83 KM, što je za oko 145.000 više nego u istom periodu lani.

    Bez obzira na značajno povećanje uvoza zlata u našu zemlju, građani se u posljednje vrijeme ipak slabije odlučuju za kupovinu, što nam potvrđuju i sagovornici.

    Kako su nam kazali iz jedne banjalučke zlatare, s obzirom na tešku situaciju i aktuelnu krizu, posao iz dana u dan opada.

    “Ljudi su se više koncentrisali na kupovinu životnih namirnica i drugih bitnijih stvari. Već neko vrijeme su cijene zlata iste te gram košta od 140 KM pa naviše, a sve zavisi od finoće, odnosno što je veća finoća i cijena je viša”, pojasnili su iz ove zlatare.

    Prema njihovim riječima, nema naznaka da će u skorijem periodu doći do novih poskupljenja.

    Igor Gavran, analitičar, za “Nezavisne” ističe da je prošle godine cijena zlata bila niža, ali je imala trend rasta pa je zlato bilo atraktivno i kupcima zlatnog nakita, koje je privukla niža cijena, kao i ulagačima u zlato, koje je privukao trend rasta cijene i očekivanje zarade.

    “Takođe, nije bilo visoke inflacije i generalno je veći broj ljudi bio u prilici da odvoji sredstva za ovakvu kupovinu. Međutim, ove godine je visoka inflacija umanjila sposobnost većine građana da kupuju zlato, čija je cijena u međuvremenu značajno porasla, dok je porastao trend prodaje zlata, odnosno pretvaranja u novac radi zadovoljavanja prioritetnijih potreba”, rekao je Gavran.

    Kako kaže, u jednom dijelu godine je i cijena prestala rasti i u relativnom smislu pala, pa je umanjen interes i kratkoročnih ulagača.

    “Mislim da je kupovina zlata svejedno pametno ulaganje jer je izvjesno da će dugoročno njegova vrijednost ponovo rasti, ali svakako da većina građana nema dovoljno sredstava za bilo kakva ulaganja, pogotovo dugoročna, te da prije slabljenja inflacije i nekog oporavka životnog standarda nije realno očekivati novi rast tražnje za zlatom”, zaključuje Gavran.

    Osim zlata, primijećen je i porast uvoza draguljarskih predmeta te je tako u prethodno navedenom periodu u našu zemlju pristiglo dragulja i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima ukupne vrijednosti 20.499.724,82 KM, što je za oko sedam miliona više nego lani.

  • Eksploatacija boksita i prašina štetni za mještane i okolinu Pecke

    Eksploatacija boksita i prašina štetni za mještane i okolinu Pecke

    U neposrednoj blizini Centra za posjetioce Pecka, u Mrkonjić Gradu, eksploatiše se crveni boksit na ležištu Gradina-Pecka na površini 5,75 hektara, i dok struka smatra da je ovaj lokalitet ugrožen te da ga treba zaštititi, iz Rudnika Boksit kažu da imaju ekološku dozvolu te da samo treba da je produž

    Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je prije nekoliko dana objavilo da je nosilac projekta Rudnik boksita d.o.o. Mrkonjić Grad podnio zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije crvenih boksita na ležištu Gradina-Pecka.

    “Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahtjeva na internet stranici Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, a primjedbe i sugestije mogu se dostaviti na adresu Ministarstva”, navode iz Ministarstva.

    Naime, u Dopuni podataka za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, koju je radio Rudarsko-tehnološki zavod d.o.o. Prijedor, navodi se da udaljenost predmetnog ležišta od rijeke Korane iznosi otprilike 350 metara. Dodaje se da udaljenost predmetnog ležišta od izvora Sane iznosi otprilike 5.950 metara te da se s obzirom na veliku udaljenost ne očekuju negativni uticaji u toku eksploatacije crvenih boksita na Vrela Sane, iako se Korana uliva u Sanu.

    “Takođe, na ovom području prisutno je i jezero u Gornjoj Peckoj. Udaljenost ležišta od jezera iznosi otprilike 275 metara”, navodi se u ovom dokumentu.

    U dijelu ove procjene, pod nazivom “Opis elemenata životne sredine na koje bi projekat vjerovatno mogao uticati”, slijedi da eksploatacija na površinskom kopu, bez obzira na sva tehničko-tehnološka rješenja, predstavlja opasnost za radnike kao i izvor zagađenja životne sredine.

    “Lebdeća mineralna prašina zagađuje radnu okolinu i može da izazove profesionalna oboljenja ljudi, prije svega njihovog disajnog trakta, nervnog sistema, čula vida i dr.”, navodi se u ovom dokumentu.

    Boro Marić iz Asocijacije “Green Ways” i osnivač Centra za posjetioce Pecka za “Nezavisne” kaže da se ovaj rudnik nalazi u neposrednoj blizini Centra te da se na točkovima vozila iznose velike količine rude od kojih je crven put.

    On ističe da je upoznat sa štetnom prašinom koja se širi na ovom lokalitetu.

    “Tražili smo nedavno da se uvrsti u ekološku dozvolu da se ne smije izvoziti ruda na put zato što je ta prašina veoma štetna. Zbog toga je bitno da se u ekološkoj dozvoli definiše šta oni mogu, a šta ne mogu i da se uskladi sa standardima te da se vrši monitoring”, rekao je Marić.

    Majda Ibraković, koordinatorka na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, ističe da ovo područje izgleda kao crna rupa te da je osim rudnika boksita, u blizini i rudnik uglja.

    “I on je krenuo sa eksploatacijom prije negoli je završena procjena uticaja na životnu sredinu. Bojimo se da će to područje postati veliki rudnik i da se neće poštovati nikakve mjere, zakoni i propisi zaštite životne sredine. Javnost, a pogotovo ta lokalna zajednica treba da se uključe i da prate procese na terenu, jer investitori već izvode radnje koje ugrožavaju ne samo životnu sredinu, već i stanovništvo”, rekla je Ibrakovićeva za “Nezavisne” te dodala da se ne smije dopustiti da Pecka postane rudnik.

    “Priroda je ugrožena, a znamo koliki je turistički potencijal prirodnih bogatstava kojim obiluje to područje. Važno je doprinijeti opstanku i zaštiti voda, šuma i prirodnih bogatstava Pecke i zaista ih ne treba dirati. Važno je da utičemo da se ispoštuju sve mjere zaštite životne sredine”, istakla je Ibrakovićeva.

    Vlajko Pekez, direktor Rudnika Boksit Mrkonjić Grad, za “Nezavisne” kaže da su ranije radili procjenu uticaja na životnu sredinu te da je ovo samo dopuna, kao i da su i prethodno imali ekološku dozvolu.

    “Ekološka dozvola se samo produžava. Prilikom izrade glavnog rudarskog projekta rađen je uticaj na životnu sredinu, a kako idu novi elementi, tako je produžavamo, i tako je već 10 godina. Otad se već tri puta mijenjalo”, rekao je Pekez.

    Kako kaže, svaki put šalju procjenu uticaja na životnu sredinu na različite načine, a po prethodnom zakonu su je radili rudarski inženjeri sa ekolozima. Naime, njima je 2018. godine odobrena eksploatacija na ovom lokalitetu, a koncesija za predmetno ležište je dodijeljena na period od 30 godina.

  • Da li će novi sastav Vlade RS zaista pročešljati javna preduzeća

    Da li će novi sastav Vlade RS zaista pročešljati javna preduzeća

    Jedan od prioriteta novog sastava Vlade RS, čije se formiranje očekuju ove sedmice, biće nadzor nad radom javnih preduzeća (JP).

    Međutim, poznavaoci situacije poručuju da od najava mandatara Radovana Viškovića neće biti ništa, jer se rad tih preduzeća odavno ne kontroliše.

    Podsjetimo, prilikom usvajanja budžeta za 2023. godinu, Višković je rekao da će nova izvršna vlast do 2025. godine pročešljati sva javna preduzeća u Srpskoj i da će biti osnovana centralna jedinica za finansijski nadzor javnih preduzeća.

    “Cilj te jedinice biće da javna preduzeća Srpske naprave što više profita, a sve u interesu građana Republike Srpske”, poručio je tada Višković.

    Ovim pitanjem bavio se i glavni republički revizor, koji je u izvještaju, objavljenom 6. decembra 2022. godine, naglasio da je Vlada RS opredijeljena na unapređenje upravljačke strukture javnih preduzeća, a da je ključ njihova reforma do 2024. godine.

    “Sva javna preduzeća (JP) treba da izađu sa planom reorganizacije. U saradnji sa tehničkom misijom MMF-a sprovešće se nezavisna revizija poslovanja JP, nakon čega će se definisati koraci u reformi s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu”, stoji u revizorskom izvještaju.

    Ukoliko izvršna vlast zaista ostane pri svom cilju, imaće pune ruke posla, jer stanje u javnim preduzećima (tu se ubrajaju i lokalne javne ustanove) nije nimalo dobro.

    Ali, ako bismo krenuli redom, slika je sljedeća. Revizori su, uzevši podatke Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u RS zabilježili da je na kraju 2021. godine u Srpskoj registrovano ukupno 198 javnih preduzeća.

    “U njima je zaposleno više od 26.000 radnika. Raspolažu imovinom od skoro 13 milijardi KM, a ostvarili su prihod od oko 2,2 milijarde KM”, naveo je APIF.

    A kada je u pitanju 2022. godina, dogodile su se dodatne promjene, jer je, prema podacima koje je APIF dostavio “Nezavisnim” u Srpskoj trenutno registrovano 238 javnih preduzeća, a broj radnika je porastao na 29.175.

    Dakle, za nešto manje od godinu dana, Srpska je “bogatija” za 40 novih javnih preduzeća. Naravno, treba uzeti u obzir da dio tih preduzeća nije aktivan, ali jeste i dalje registrovan.

    Međutim, ono što posebno bode oči jesu podaci Poreske uprave RS, koji kažu da je zaključno sa 31. oktobrom ove godine, 100 najvećih dužnika među javnim preduzećima dužno više od pola milijarde KM (535.700.458,80 KM).

    Da li je zaista Vlada spremna da izvrši nadzor i unapređenje ovako loše slike?

    “Do sada je bilo mnogo priče, a malo akcije”, kaže ekonomista Slaviša Raković.

    On u razgovoru za “Nezavisne novine” naglašava:

    “Veliki broj javnih preduzeća posluje sa gubitkom. Nije teško odgovoriti na pitanje zašto. Imamo vlast koja se zasniva na podjeli plijena i koja tako parazitira na javnom sektoru”, ističe Raković.

    Prema njegovim riječima, do sada najozbiljniju studiju poslovanja javnih preduzeća napravila je Svjetska banka, a ne Vlada, pa i ne očekuje pomak na ovom polju.

    Pored navedenog, struka smatra i da se i te kako zloupotrebljavanja status javnog preduzeća, a sporan je, kažu, i ukupan broj ovih preduzeća.

    “Danas se svašta i koješta zove javnim preduzećima, a brojke nikada do kraja nisu poznate, što je svojevrsni fenomen”, poručuje Raković.

    Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u NS RS, ističe da je Radovan Višković svjestan problema koji postoje u javnom sektoru, ali da se trudi da to dovede u red.

    “On mora uraditi ono što je najavio. To nije neka dobrovoljna aktivnost, već nasušna potreba”, navodi Mazalica za “Nezavisne” i dodaje:

    “Javna preduzeća jesu opterećenja nasljeđem komunističkog načina upravljanja i pretjeranim zapošljavanjem te često neracionalnim trošenjem sredstava”, kaže on.

    Ipak, najveći problem, priznaje Mazalica, jeste odgovornost o radu nad javnim preduzećima.

    “Kada koalicioni partneri u vlasti dobiju određeno javno preduzeće, svi oni smatraju da o radu preduzeća (dobici ili gubici) odgovaraju samo svojoj stranci, a ne Vladi RS. To se mora riješiti”, jasan je Mazalica.

    Tomica Stojanović, član Odbora za reviziju NS RS u prethodnom mandatu (novi odbor još nije formiran), podsjeća da sjednice ovog odbora u prethodne četiri godine često nisu ni održavane, pogotovo kada se trebalo raspravljati o poslovanju preduzeća poput “Šuma RS”, “Pošta Srpske”…

    “Ubijeđen sam da će nastaviti sa ustaljenom praksom. Imali smo problem da na sjednice ne dolaze članovi odbora iz stranaka većine, a dešavalo se da usred sjednice, kada treba nešto da odlučimo, oni napuste sastanak”, kaže Stojanović.

    I on je saglasan da su javna preduzeća u Srpskoj isključivo stranački plijen.

    “Imam saznanja da, ako rukovodioci ne odrade neki posao koji su dobili od strane partije, oni su prošlost. A to su u suštini pošteni kadrovi koji ne žele da ulaze u problem sa zakonom, ali nažalost, danas se teško može opstati tako. Tu dolazi sva prljavština ovoga, posebno su tu oni koji su postavljeni, a imaju kupljene diplome”, zaključuje Stojanović.

  • Stabilizacija sa energentima u Evropi neće se desiti prije 2026. godine

    Stabilizacija sa energentima u Evropi neće se desiti prije 2026. godine

    Američka kompanija Blumberg objavila je danas sopstvenu računicu po kojoj je Evropa od početka ruske operacije u Ukrajini i energetske krize izazvane sankcijama izgubila oko trilion dolara.

    U analizi se konstatuje da je ovo tek početak velike energetske krize na Starom kontinentu, jer će već visoke cijene i dalje rasti u narednim godinama.

    Prema Blumbergu, stabilizacija tržišta sa energentima u Evropi se neće desiti prije 2026. godine, kada se očekuju nove isporuke iz SAD i Katara, prenosi Blic.