U požaru koji je banjalučkoj policiji prijavljen juče izgorio je mercedes, vlasništvo Miroslava Popržena, direktora Osnovne škole “Sveti Sava” u Banjaluci.
Kako saznaje Srpskainfo, policija je nakon dojave o požaru saopštila da je pokrenuta istraga kako bi se utvrdio uzrok i okolnosti zapaljenja automobila.
O slučaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.
Popržen je inače na prošlim izborima bio kandidat SNSD za odbornika u Banjaluci.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) jednoglasno je danas usvojio rezoluciju u kojoj se naglašava da nova talibanska vlast u Avganistanu mora uspostaviti inkluzivnu vladu sa punim, jednakim i smislenim učesćem žarta 2022. godine, dajući članicama vrijeme da procijene djelovanjem i poštovanjem ljudskih prava.
Rezolucija koju je usvojio SB UN produžava trenutni mandat političke misije UN u Avganistanu za šest mjeseci, prenio je AP.
U rezoluciji se, takođe, naglašava važna uloga koju će UN nastaviti da imaju u promovisanju mira i stabilnosti u Avganistanu.
Rezolucija, koju su podnijele Norveška i Estonija, u suštini odlaže odluku SB o novom mandatu misije UN, poznatu kao UNAMA, do 17. mnje talibanske vlade u narednim mjesecima.
Ona osigurava da misija UN može da nastavi da prati i izvještava o ljudskim pravima štiteći civile, o kršenju i zloupotrebi djece i da podrži puno, ravnopravno i smisleno učešće žena na svim nivoima odlučivanja.
Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a BiH donijela je odluku u postupku koji se vodi protiv Gordane Tadić, glavne tužiteljke Tužilaštva BiH, ali je ne saopštava.
Prema svemu sudeći, Komisija je potvrdila prvostepenu odluku, kojom je razriješena dužnosti, međutim još ta informacija nije zvanično potvrđena.
Vlado Adamović, advokat Tadićeve, rekao je danas da nije dobio drugostepenu odluku te da ne zna šta je odlučeno, ali da će se u slučaju potvrđivanja prvostepene odluke žaliti.
“Ta odluka nije pravosnažna i imamo mogućnost žalbe, što ćemo iskoristiti u slučaju potvrđivanja prvostepene presude. Žalba se upućuje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, koji će dati konačnu riječ”, rekao je Adamović za “Nezavisne novine”.
I sama Tadićeva je rekla da nije obaviještena o bilo čemu te da bi voljela znati šta se dešava, ali da u svakom slučaju ima mogućnost žalbe ukoliko se potvrdi odluka Prvostepene disciplinske komisije.
Podsjećanja radi, Prvostepena komisija razriješila je Tadićevu dužnosti glavnog tužioca 26. jula ove godine. Tada je utvrđeno da je počinila disciplinski prekršaj nemar ili nepažnja u vršenju službene dužnosti i propuštanje iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima vijeća.
“Izriče se disciplinska mjera premještanje s mjesta glavne tužiteljke na mjesto tužiteljke Tužilaštva BiH”, navedeno je u odluci Prvostepene disciplinske komisije.
U tužbi koju je protiv Tadićeve podnijela Kancelarija disciplinskog tužioca navedeno je da je zanemarivala obaveze i naloge VSTS-a da se predmeti Tužilaštva BiH raspoređuju u rad tužiocima putem sistema koji je automatizovan. Takođe, kako se navodi u tužbi, Tadićeva je propuštala da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih bezbjednosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga VSTS-a da sve pravosudne institucije u BiH sprovedu sve obaveze i mjere Zakona o zaštiti tajnih podataka.
Drugostepenu odluku u postupku protiv Tadićeve donijeli su Sanin Bogunić, Slavo Lakić i Mustafa Šabić. O ovoj Drugostepenoj komisiji bilo je puno govora s obzirom na to da je još ranije Adamović, kao branilac Tadićeve, tražio izuzeće dva člana i to Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića. Na kraju su svi zahtjevi koje je Adamović naveo za izuzeće odbačeni, međutim Švraka je smijenjen zbog isteka mandata u VSTS, a na njegovo mjesto imenovan je Bogunić.
Još ranije, Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, rekao je da u slučaju žalbe na drugostepenu odluku, na sjednici VSTS može se samo odlučivati o visini sankcije, a nikako o tome postoji li krivica ili ne, jer se krivica utvrđuje najkasnije na drugom stepenu.
S obzirom na to da su i Tadićeva i Adamović ranije kritikovali disciplinsku komisiju jer su za odluku o njenoj smjeni s mjesta glavne tužiteljke Tužilaštva BiH saznali iz medija, u VSTS su juče rekli da će odluka Drugostepene komisije biti objavljena tek nakon što bude dostavljena stranama u postupku. Međutim, prema svim nezvaničnim informacijama, prvostepena odluka je potvrđena, ali će konačnu odluku o eventualnoj smjeti Tadićeve s mjesta glavne tužiteljke ipak dati Visoki sudski i tužilački savjet, koji ju je na tu funkciju i imenovao 23. januara 2019. godine. Podsjećanja radi, nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH nije dočekao kraj mandata i svi prethodnici Tadićeve s te pozicije su smijenjivani zbog disciplinskih prekršaja.
Talibani su danas zatvorili vladino ministarstvo za ženska pitanja i umjesto njega ponovo otvorili ministarstvo poznato po provođenju stroge vjerske doktrine tokom njihove prve vladavine prije dvije decenije, javlja AFP.
Radnici su viđeni kako podižu znak za Ministarstvo za promociju morala i sprečavanje poroka u zgradi u kojoj je bilo smješteno ministarstvo za ženska pitanja u glavnom gradu Kabulu.
U posljednja 24 sata na Twitteru se pojavilo nekoliko postova na kojima se vidi kako radnice iz ministarstva protestuju ispred zgrade, i objašnjavaju da su ostale bez posla.
Nijedan zvaničnik talibana u petak nije odgovorio na zahtjeve za komentar o ovom pitanju.
Uprkos tome što su insistirali da će ovaj put vladati umjerenije, talibani nisu dozvolili ženama da se vrate na posao i uveli su pravila o tome kako se smiju odijevati na univerzitetima.
Nova talibanska vlada objavila je prije dvije sedmice da nema niti jednog ženskog člana, niti da će imati ministarstvo koje bi zastupalo njihove interese.
Iako su i dalje marginalizovane, afganistanske žene borile su se i stekle osnovna prava u posljednjih 20 godina, postajući poslanice u parlamentu, sudije, piloti i policajci.
Stotine hiljada žena ušlo je na tržište rada – što je u nekim slučajevima bilo neophodno jer su mnoge žene udovice ili sada izdržavaju muževe koji su invalidi u zemlji koja trpi dvije decenije sukoba.
Od povratka na vlast 15. augusta, talibani nisu pokazali nikakvu namjeru da planiraju poštivati prava žena.
Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je zaključke povodom Građanske inicijative za vraćanje Cetinjskog manastira Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC).
U zaključcima se navodi da Skupština Prijestonice Cetinje podržava Inicijativu radi omogućavanja ravnopravnosti u korištenju Cetinjskog manastira svim pravoslavnim vjernicima i ravnopravnog i slobodnog vršenja vjerskih obreda i vjerskih poslova svim pravoslavnim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, saopćeno je iz kabineta gradonačelnika Prijestonice nakon završene sjednice Skupštine.
Skupština u zaključcima ukazuje da očuvanje ljudskog dostojanstva mora biti osnovno opredjeljenje države.
“Ljudska prava i slobode kao sadržaj ljudskog dostojanstva trebaju biti neprikosnoveni. Obaveza svih državnih organa, svih grana vlasti, jeste da ih poštuju i štite. Aktuelna izvršna i zakonodavna vlast u kontinuitetu, suprotno međunarodnim dokumentima i Ustavu Crne Gore, sprovode aktivnosti kojima se onemogućava ostvarenje prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti vjernicima i svještenstvu Crnogorske pravoslavne crkve”, piše u zaključcima.
U cilju zaštite ljudskih prava i sloboda Skupština je pozvala predstavnike međunarodnih organizacija, međunarodne institucije i organizacije civilnog društva da “doprinesu ostvarivanju i zaštiti ugroženih prava i sloboda građana Crne Gore, kao i utvrđivanju odgovornosti za postupanje državnih institucija suprotno međunarodnim dokumentima i standardima”.
“Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i potestvuje zbog djelovanja Vlade Crne Gore i poziva je da se uzdrži od daljeg protivpravnog postupanja, i da povuče donijete akte i sprovedene radnje kojima se bez zakonskog utemeljenja želi zabraniti raspolaganje Prijestonici imovinom koja se nalazi u njenom nespornom vlasništvu”, navedeno je u zaključcima, prenose Vijesti.me.
U zaključcima Skupština poziva nadležne državne institucije da u skladu sa zakonom sprovedu radnje i aktivnosti u cilju “zaštite kulturne baštine u svojini Prijestonice od kontinuirane devastacije koju vrši Mitropolija Crnogorsko primorska – crkve Srbije”.
“Skupština Prijestonice zabranjuje bilo kakvo adaptiranje, rekonstrukciju ili građenje u zoni zaštićenog kulturnog dobra Cetinjski manastir, bez prethodno dobijene saglasnosti Prijestonice. Ovlašćuje se gradonačelnik Prijestonice, da u saradnji sa nadležnim organima lokalne samouprave i Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa Prijestonice, uz angažovanje advokatskog tima, u cilju zaštite prava i interesa Prijestonice pred nadležnim državnim organima, preduzme odgovarajuće pravne radnje kako bi se onemogućilo da se Cetinjski manastir kao ishodište istorijskog, državnog i duhovnog identiteta Crne Gore i kulturno dobro od najvećeg značaja za državu, zaštiti od uzurpacije i devastacije, i obezbijedi stvaranje preduslova da se odluči o pravu korištenja i upravljanja Cetinjskim manastirom. Obavezuje se gradonačelnik Prijestonice da Skupštinu Prijestonice Cetinje redovno obavještava o preduzetim mjerama i radnjama, u skladu sa navedenim zaključcima”, piše u zaključcima.
Podsjetimo, nedavno su u Crnoj Gori zabiljženi neredi na Cetinju i sukobi između policije i demonstranata koji su se protivili ustoličenju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u Cetinjskom manastiru.
Mini Schengen ili Otvoreni Balkan samo su neki od nekoliko naziva koji su dati ekonomskoj ideji s velikom političkom sjenom nad sobom. Politika je kod nas supustila palac, ali poslovna zajednica ima posve drugačije poglede.
Otvoreni Balkan politika je ocijenila je kao pokušaj Vučića za političku dominaciju nad Zapadnim Balkanom. Poslovni ljudi na drugoj strani, uopće se ne bave politikom, niti gledaju u tom smjeru.
Salem Ekmeščić vlasnik je kompanije EZ iz Busovače, koja se bavi proizvodnjom kućne hemije i ambalaže. On kaže kako njegova kompanija ima ogromne gubitke zbog neulaska naše zemlje u tzv. Otvoreni Balkan.
“Moje vozilo do Niša ide tri dana, a u predloženim okolnostima bi bilo sve za jedan dan za odlazak i povratak. Ovim su troškovi višestruko veći. Sad su još i okolnosti teže, jer za razliku od vremena kad je bio i za nas se borio gospodin Šarović (bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, op.a.), našu robu sanitarni inspektori tretiraju tako da nam otežavaju trgovinu i čine nas nekonkurentnim. U predloženim okolnostima ni tih kontrola na granicama ne bi bilo, jer bi se priznavale analize iz Bosne i Hercegovine”, kaže Ekmeščić za Klix.ba.
Otvoreni Balkan eliminirao bi kriminal na granicama, dodaje on, kako kaže “lov ispod žita”, koji sada vlada na prijelazima između dvije zemlje.
“Trenutno je na snazi jedna opća blokada trgovine u regiji. Siguran sam da bi moja kompanija za jednu godinu s otvorenim granicama za 30 posto povećala ukupnu prodaju”, zaključuje on.
O važnosti Otvorenog Balkana za bh. ekonomiju često govori i ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
“Bosna i Hercegovina je mala otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama okruženja i Evropske unije, što pokazuje podatak da 73 posto cjelokupnog izvoza Bosne i Hercegovine odlazi prema zemljama članicama EU, a blizu 17 posto prema zemljama članicama ili potencijalnim članicama Otvorenog Balkana. Drugim riječima, na svakih 10 izvezenih maraka iz BiH, devet odlazi na ovo područje. Stavljajući političke razloge u stranu, Bosna i Hercegovina bi mogla očekivati dodatno jačanje trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zbog smanjivanja ili ukidanja barijera na granicama, ali ne treba zanemariti ni značaj jačih integracijskih veza”, kazao je on.
Hadžić navodi kako je u zemlje članice i potencijalne članice Otvorenog Balkana u periodu 2014.-2019. stiglo 34 milijarde dolara direktnih stranih investicija, od čega je u BiH stiglo samo 8 posto ili 2,7 milijardi dolara.
“Ovaj region ima velikih problema i sa iseljavanjem stanovništva, gdje prednjači Bosna i Hercegovina, što se može dijelom usporiti kroz brže i zajedničko napredovanje ka Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina treba, ukoliko se odluči da pristupi Otvorenom Balkanu, zaštititi svoje interese i pokušati dobiti što veću korist za građane, privredu i društvo u cjelini”, izjavio je on.
Otvoreni Balkan ili kako se ranije zvao Mali Schengen je ekonomska zona između Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tokom boravka na obilježavanju Dana srpskog jedinstva u Beogradu dao je izjave koje i par dana kasnije ne prestaju da izazivaju reakcije.
Tako je savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Milan Tegeltija, kazao da bi Stanivuković trebao da se bavi vodovodom i kanalizacijom, a ne nacionalnim pitanjima.
– Gradonačelnik Banjaluke bi trebao da se bavi gradom, vodovodom, kanalizacijom, smećem itd., a ne nacionalnom politikom za koju nije kapacitiran ni u jednom pogledu. No, ako je to zvanična politika PDP onda imamo već dvije neskriveno i javno deklarisane probosanske stranke u Republici Srpskoj – napisao je Tegeltija.
Tegeltija je ovo prokomentarisao povodom izjave gradonačelnika Banjaluke da se nije mudro odricati Bosne i Hercegovine.
– Srbi su vijekovima bili većinski narod u BiH. Odreći se Bosne i Hercegovine znači odreći se i svoje istorije, istorije svoga naroda. Ja živim u Republici Srpskoj i to je dio Bosne i Hercegovine. Dodiku je odzvonilo i on se koristi jeftinim trikovima – rekao je Stanivuković.
Stanivuković je u intervjuu koji je dao u Beogradu, komentarisao izjave predsjednika SNSD Milorada Dodika o mirnom razdruživanju.
– Kada slušate jednog Srbina iz RS, koji se predstavlja velikim Srbinom, gospodina Dodika, koji kaže mi smo najbolji, mi smo jedini, sami protiv svih, svijet je protiv nas, Zapad nam je neprijatelj. S druge strane, imate glas iz Srbije koji kaže Njemačka je naš prijatelj, naš saveznik, hvala im za investicije. To je glas razuma, mnogo mudriji – kazao je Stanivuković.
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti rekao je danas da da susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem neće biti prije 6. oktobra.
Kurti je nagovijestio da će sljedeći sastanak biti održan u Sloveniji, na Samitu EU i zemalja Zapadnog Balkana, prenosi Koha.
On je na konferenciji za novinare rekao da se tokom razgovora sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom nije dogovorio o narednom sastanku u okviru nastavka dijaloga.
Kaže da sa Lajčakom nije razgovarao o pitanju otvaranja arhiva.
– Nismo razgovarali o reciprocitetu, ali sam mu rekao da su evropski lideri od mene primili pismo o kršenjima koja Srbija čini – rekao je Kurti dodajući da su u pitanju formalni problemi.
On smatra da “Srbija insistira na ustupcima koje je dobila od prethodnih vlada”, kada je riječ o predstavljanju tzv Kosova bez oznaka državnosti u međunarodnim dokumentima.
Poručio je da je to za njega neprihvatljivo i optužio Srbiju da je kriva što je 5. jula izostao bilo kakav dogovor.
Kurti kaže da reciprocitet prema Srbiji nije osveta, već “koncept izveden iz jednakosti kao vrijednosti”.
Istakao je da želi da Srbija “ukloni barijere”, od kojih su neke, kako kaže, sporadične, a neke sistematske.
Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać istakla je da se “radi obnove direktorskog mandata (uhljebljenja) u instituciji čijim radom su porodice nestalih Srba potpuno nezadovoljne, krši sve – od zakona i reda do zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske”.
Ovo se zove politička bijeda u režiji i izvedbi SDS i PDP, objavila je Bursaćeva na Tviteru komentarišući odluku Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH da će novi Kolegijum direktora Instituta sačinjavati Nikola Perišić, Marko Jurišić i Mujo Hadžiomerović.
Unazad godinu dana u Srpskoj su značajno poskupile sve životne namirnice, neke i za više od 50 odsto, dok su primanja penzionerske i radničke populacije tek neznatno povećana.
Sobzirom na to da mnogi građani svojim platama i penzijama već odavno ne mogu da sustignu troškove života, dodatnu glavobolju im zadaju najave novih poskupljenja, koja će, po svemu sudeći, obilježiti i jesen i zimu koje nam predstoje.
A najviše ih pogađa povećanje cijena namirnica koje svakodnevno moraju da kupuju, tako da je za mnoge odlazak u trgovinu, pekaru ili na pijacu, postao prava noćna mora.
Crna lista
Ništa čudno, s obzirom na to da je, na primjer, cijena ulja za godinu dana skočila za čak 75 odsto, pa litar sad ide i do 3,5 KM.
U manjoj ili većoj mjeri porasle su i cijene ostalih životnih namirnica. Tako je kilogram pilećeg filea za godinu dana poskupio sa sedam na 10 KM. Skočila je i cijena brašna, a pekari su, od početka ovog mjeseca, neke svoje proizvode poskupili i do 30 feninga.
Iz Saveza sindikata RS nedavno su upozorili da u posljednjih nekoliko mjeseci na tržištu imamo svakodnevna i značajna poskupljenja goriva i osnovnih životnih namirnica, poput brašna, mlijeka i mliječnih proizvoda, masti i ulja, mesa i mesnih prerađevina. Pozvali su Vladu RS da ta poskupljenja ublaži smanjenjem marži, na što su iz resornog ministarstva poručili da se marže koriguju samo kad dođe do značajnijih poremećaja na tržištu ili vanrednog stanja.
Mlinari
U odnosu na jesenas, drastično su skočile i cijene voća i povrća, a najviše je poskupio krompir – sa 0,6 na čak dvije KM po kilogramu, dok rekord obara i cijena kupusa. Razlog je izuzetno sušna godina i loši prinosi, te činjenica da su ratari ove godine zasijali manje nego lani, pa je potražnja veća od ponude.
– Svo povrće je poskupilo, i to u značajnom iznosu. Vreća krompira je lani bila tri, dok kilogram sada košta dvije KM, a identična situacija je s kupusom. Paradajz je jesenas bio 50 feninga, sad kilogram ide i preko dvije KM – kaže za Srpskainfo poljoprivrednik Vladimir Usorac.
Mlinari poručuju da do kraja godine treba očekivati da će, zbog poskupljenja pšenice, cijena brašna otići u vis do 30 odsto.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ističe da je u ovo doba 2020. vreća brašna koštala 18, a sad 20 KM, te da se očekuje dalji rast cijena.
– Pšenica u Srbiji košta između 220 i 230 evra po toni, a lani je to bilo 160-170 evra. U Mađarskoj je cijena pekarske pšenice oko 245 evra, a najkvalitetnija košta i do 280 evra po toni. Ovoliki skok cijene pšenice ne prati cijene brašna, ali i one idu postepeno na gore. Mlinari još imaju zaliha, ali će poskupljenja neminovno biti – ističe Kos za Srpskainfo.
Zbog poskupljenja repromaterijala, pekari su i početkom ovog mjeseca podigli cijene većine svojih proizvoda, ali najavljuju da će poskupljenja još biti.
– Konstantno rastu cijene ulja, masnoća, šećera, brašna, goriva. Zato i mi moramo da poskupljujemo svoje proizvode, ako želimo da opstanemo. Od početka septembra, od 10 do 40 odsto porasle su cijene skoro polovine pekarskih proizvoda, a riječ je o poskupljenju između 10 i 30 feninga – ističe za Srpskainfo vlasnik pekare „Bodaxco“ iz Bijeljine, Njegoslav Zagorac.
Mirjana V. iz Banjaluke kaže da ne pamti da su poskupljenja bila tako česta kao ove godine.
– Šta da vam pričam, kada me je sitna kupovina u piljari koštala devet maraka. Svratila sam samo po povrće, da spremim ručak za taj dan, uzela sam malu tikvicu, dvije paprike, kilogram krompira i još pride kilogram jabuka. Bukvalno sam ostala zatečena kada mi je prodavac rekao cijenu, jer me je to ranije koštalo pet maraka. Vidim i u prodavnici da je sve poskupilo; svaki dan ostavim po 30 KM, a izađem samo s jednom kesom. A plate i penzije rastu tek sporadično – navodi naša sagovornica.
Statistika pokazuje da su od početka ove godine penzije ukupno povećane za pet odsto, što na prosječnu penziju iznosi oko 20 KM. S druge strane, prosječna plata u RS je, od januara do jula, povećana za 57 KM.
Prosječna penzija u RS iznosi 405, a prosječna plata 1.119 KM, dok sindikalna potrošačka korpa košta 1.929, od čega je trošak za hranu 742 KM.