Autor: INFO

  • Sve zamke kineskih kredita

    Sve zamke kineskih kredita

    Zemlje Balkana još nisu članice Evropske unije, iako su neke odmakle na tom putu. Ali, baš zato je vladavina prava značajno drugačija nego u zemljama EU, pa naši sagovornici smatraju da bi to mogao biti jedan od najvažnijih motiva ulaganje Kine i njenih kompanija na ove prostore.

    Profesor Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ističe da Kina ima interesa da se etablira na najvećem tržištu svijeta, tj. u Evropskoj uniji, a mi dođemo kao most.

    “Put do EU vodi i preko mekog trbuha, tj. Balkana, pa Kini Bosna i Hercegovina može biti interesantna kao karika u tom lancu, no daleko manje nego Srbija, na koju otpada 80 posto kineskih investicija u zemlje Balkana koje nisu članice EU. Sa druge strane, stopa štednje, pa tako i investicijskog potencijala bh. ekonomije je jako niska, pa bi bh. vlastodršci vrlo rado prihvatili inokapital za razvoj infrastrukture. Imajući u vidu neodgovornost bh. politike spram građana, nepostojanje stručnih znanja npr. za provođenje costbenefit analize ili ugovaranja projekta iz oblasti projektnih financija, netransparetnost procedura javnih nabavki itd. nije teško predvidjeti šta bi se moglo desiti. Konačno, postoje iskustva primjerice s infrastrukturnim ulaganjima Kine u Crnu Goru”, kaže Domljan.

    Direktor Istraživačkog centra MANS iz Crne Gore Dejan Milovac napominje da se ne radi o kineskim investicijama u konkretnu zemlju, već o investicionim kreditima koji su nerijetko uslovljeni obavezom zemlje primaoca kapitala da, u postupku realizacije projekta za koji se kredit uzima, bude angažovana kineska kompanija.

    “Iskustvo Crne Gore pokazuje dosta toga kada su u pitanju projekti koji se finansiraju iz kineskih kredita, a u prvom redu govorimo o ozbiljnom nedostatku transparentnosti, katastrofalnom odnosu prema životnoj sredini i potpunom odsustvu bilo kakve nezavisne kontrole kompletnog projekta, što su sve preduslovi za bujanje korupcije”, kazao je Milovac.

    On podvlači da je ogroman dio informacija o tome kako je građen crnogorski autoput i dalje pod velom tajni zbog odnosa između kineskih kreditora i crnogorskih vlasti, koji se u prvo vrijeme zasnivao na zajedničkom interesu da javnost bude što manje upoznata sa pojedinostima vezanim za autoput. Kasnije se to skrivanje informacija, dodaje Milovac, pravdalo brojnim sporovima koji su uslijedili nakon okončanja završetka projekta.

    “Crnogorski građani i dalje nemaju konačnu informaciju koliko ih je koštao kilometar autoputa, u prvom redu zbog i dalje otvorenih sporova između kineskog izvođača i crnogorske vlade, ali i zbog još neutvrđene odgovornosti za devastaciju životne sredine za koju još ne znamo koliko će da košta. Ukratko, veliki novac otvara ogroman prostor za korupciju, što uz nedovoljno razvijene institucije, kakve su i dalje crnogorske, predstavlja recept za katastrofu čiju će cijenu u konačnom platiti crnogorski građani”, naglašava Milovac.

    Na pitanje koji je rizik otplate kineskih kredita i treba li biti oprezan u smislu da će Kina, u slučaju nemogućnosti zaduženih država da servisiraju dug, svoja potraživanja prema njima pretvoriti u kapital, Domljan odgovara da bi se pitanje moglo i obrnuti: Šta ako Kina ne bude mogla da naplati dug?

    “Niko ne ulaže kapital da bi ga otpisao. Dakle, interes je kreditora da mu se novac vrati i to oplođen. Sa druge strane, interes BiH je da dobije novac po što povoljnijim uvjetima i da ga uloži tamo gdje će se najbolje oploditi ili barem gdje će polučiti najveće efekte uklanjanja uskog (infrastrukturnog) grla. Da li bh. građani i opozicija guraju poziciju da djeluje u tom pravcu? Prema tome, pitanje rizika otplate treba postavljati u izbornim bazama i parlamentima, a ne tek u medijima, jer će njima doći račun na naplatu, kaže Domljan.

    Milovac navodi da se Crna Gora odrekla suverenosti, odnosno državnog imuniteta na eventualne buduće sporove sa kineskom EXIM bankom, u slučaju da ne bude u mogućnosti da servisira kredit za autoput.

    “Ono što je važno napomenuti u crnogorskom slučaju, jeste činjenice da je u ugovor o preferencijalnom zajmu ugrađen niz klauzula kojima je zaštićen interes EXIM banke, a jako malo javni interes, što je bila dužnost Vlade Crne Gore. Ovo se u prvom redu odnosi na mogućnost da EXIM banka aktivira jednokratnu isplatu kredita u slučaju da njene procjene pokažu da Crna Gora nije u mogućnosti da uredno servisira kredit. Takođe, tu je i mogućnost da banka naše kreditno zaduženje proda trećem licu, što bi Crnu Goru izložilo novim ekonomskim rizicima, možda i geopolitičkim rizicima”, upozorava Milovac.

    U prvoj polovini godine na izmaku spekulisalo se da, kada je u pitanju obnova sarajevske tramvajske pruge, postoje tajni ugovori. Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta tada je naglasio da tajni ugovori sa EBRDom i izvođačem radova ne postoje. Šteta ističe da se od toga željelo napraviti političko pitanje.

    “Tretman svih međunarodnih ugovora u BiH je identičan. Za sve ugovore koji se rade u KS, FBiH, bilo kojem drugom kantonu, BiH, koji imaju međunarodni karakter zna se red koraka, tako da tu ne može ništa biti tajanstveno. Ne postoji mogućnost sakrivanja detalja, ugovor je međunarodnog karaktera i on poštuje sve zakonske odredbe države BiH, EU”, tvrdi ministar.

    Profesor Domljan podsjeća da naša zemlja nije članica WTOa niti EU, no ipak mora poštivati barem pravila EU, jer je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, pa tako i pravila EU o investicijama, socijalnim i okolišnim standardima, kao i to da su javne nabave transparentne i otvorene za sva poduzeća, tuzemna i inozemna, na osnovu nediskriminacije i jednog postupanja.

    “U Izvješću Europske komisije o BiH za 2022. ponavlja se da su javne nabavke podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju u toku procesa nabave i implementacije ugovora. Konkretno se kaže: ‘Selektivno i netransparentno vođenje sudskih postupaka u predmetima korupcije u javnim nabavkama razlog je za veliku zabrinutost.’ Ovome se nema šta dodati, a slučaj pruge je tek ilustracija onoga što će uslijediti”, kaže Domljan.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za više od dolar pošto sve više zemalja razmatra mogućnost uvođenja zabrana za putnike iz Kine.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 1,06 dolara ili 1,3 odsto i iznosi 82,20 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,13 dolara ili 1,4 odsto i sada je 77,83 dolara po barelu.

    Britanija razmatra mogućnost uvođenja zabrana za putnike iz Kine, dok su SAD, Japan, Indija i Tajvan uvele testiranje osoba pristiglih iz te zemlje.

  • Ćirilica izbačena iz Vukovara

    Ćirilica izbačena iz Vukovara

    Gradsko vijeće Vukovara na današnjoj je sjednici donijelo Statutarnu odluku o izmjenama Statuta Grada Vukovara kojom se iz Statuta izbacuje pravo srpske manjine na ćirilicu.

    Odlučeno je da se brišu odredbe o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma te da se time izvan snage stavlja odluka o ostvarivanju ravnopravne upotrebe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Vukovara.

    Odluka je uslijedila nakon što je popisom stanovništva utvrđeno kako u Vukovaru živi 29.73 odsto srpskog stanovništva što je manje od trećine pa time gube pravo na službenu upotrebu jezika i pisma, prenosi Index.

    Naime, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002. ravnopravna službena upotreba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.

    Podsjetimo, 2013. godine postavljena je ćirilična ploča na Policijskoj postaji u Vukovaru, sukladno tadašnjim rezultatima popisa stanovništva, no ratni veterani su je odmah razbili. 2019. je Opštinsko državno tužilaštvo u Vukovaru odustalo je od daljnjeg postupka protiv veterana kojem se sudilo jer je čekićem razbio ploču.

  • Preminuo Pele

    Preminuo Pele

    Čuveni brazilski fudbaler Edson Arantes do Nasimento PELE preminuo je večeras u 83. godini, prenijeli su brazilski mediji.

    Fudbal je izgubio svog kralja, poslije duge i teške bolesti, nije uspio da se izbori sa karcinom, pa je tako napustio ovaj svijet.

    Ovu vijest su prenijeli brojni svjetski mediji, dok se porodica još nije oglasila.

    Pele je 21. decembra primljen u bolnicu kada mu se pogoršalo stanje, kada mu se bolest prošrila na bubrege i srce, a čak mu ni za Božić nije bilo dozovoljeno da provede Božić kod kuće sa porodicom.

    Prethodnih dana je njegova porodica i objavila nekoliko fotografija iz bolnice, kada su ostali manje-više bili upoznati s njegovim stanjem.

    Nažalost, Pele nije uspio da se izbori i da ponovo stane na noge.

    Tokom karijere je igrao za Santos i Njujork Kosmos.

    Rekorder je Brazila po broju golova. Mrežu je zatresao 77 puta za 92 utakmice i osvojio četiri Svjetska prvenstva.

  • Oglasio se Borelj nakon smirivanja tenzija na Kosovu

    Oglasio se Borelj nakon smirivanja tenzija na Kosovu

    Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj izjavio je danas da je diplomatija pobijedila u deskalaciji tenzija na sjeveru Kosova i Metohije.

    Diplomatija je pobijedila u deeskalaciji na sjeveru Kosova. Nasilje nikad ne može biti rješenje – naveo je Borelj na Tviteru.

    On je dodao da pozdravlja odgovorno liderstvo predsjednika Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.

    Ukazao je i na sjajan timski rad Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Kfora.

    – Hvala svima koji su učestvovali. Sada nam je potreban hitan napredak u dijalogu – poručio je Borelj na Tviteru.

  • Porinuta nuklearna podmornica

    Porinuta nuklearna podmornica

    Predsednik Rusije Vladimir Putin učestvovao je putem video-linka u ceremoniji podizanja zastave i porinuća nuklearne podmornice “Imperator Aleksandar III”.

    Kako je istakao ruski predsednik, nova podmornica po mnogim katarketistikama nema pandana u svetu.

    Rusija će povećati tempo i obim izgradnje brodova, različitih klasa.

    Putin je istakao da će u okviru aktuelnog programa naoružanja biti izgrađene još četiri podmornice, koje će štititi zemlju u narednim godinama.

    Nuklearna podmornica “Imperator Aleksandar III” je sedmi nosač raketa iz porodice ruskih podmornica “Borej-A”.

    Oni mogu da nose 16 interkontinentalnih balističkih raketa “Bulava”.

  • Raspad NATO, pod jednim uslovom?

    Raspad NATO, pod jednim uslovom?

    NATO čeka raspad, ovu tačku gledišta izneli su stručnjaci pojedinih francuskih medija.

    Kako su naveli, to će se desiti, nakon što se odnosi između Ruske Federacije i Nemačke poboljšaju.

    Oni smatraju, da je kolaps NATO-a počeo u Kabulu u avgustu 2021. godine, kada su SAD haotično i neuredno povukle svoje vojnike iz Avganistana. Do danas se nastavlja proces raspada Severnoatlantske alijanse.

    “Sjedinjene Države neće moći da se drže Evrope, kao što neće moći da se zadrže ni Azije. NATO ratovi će se uskoro završiti. NATO je u procesu demilitarizacije i denacifikacije. U stvari, organizacija se ukida”, tvrde stručnjaci.

    Po njihovom mišljenju, do konačnog kolapsa NATO-a doći će kada se obnovi osovina Berlin-Moskva. Dan pomirenja Nemačke i Rusije, biće najteži za proamerički svet. Ostatak Evrope će pratiti Nemačku, u nadi da će uspostaviti dobre odnose sa Rusijom.

    Štaviše, čak i države poput Poljske, Letonije, Estonije i Litvanije odlučiće da uspostave veze sa Moskvom – sve one sada deluju u interesu Sjedinjenih Država, ali će se to jednog dana promeniti.

    “Iza Moskve stoji Peking i cela Evroazija, a celoj Evropi su potrebne i Kina i Rusija. Peking – zbog industrijskih dobara, Moskva – zbog energenata. Evropa mora da se vrati svojim korenima, okrećući leđa transatlantskom ništavnosti i mešanju”, objašnjavaju francuski stručnjaci.

  • Banjaluka dobila budžet za 2023.

    Banjaluka dobila budžet za 2023.

    Odbornici Skupštine grada Banjaluka usvojili su večeras budžet za 2023. godinu u iznosu od 185 miliona KM, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Potpredsjednik Skupštine grada Saša Čudić izrazio je zadovoljstvo što je sjednica protekla u demokratskoj atmosferi, te su usvojeni rebalans i budžet za narednu godinu, kao i odluke o izvršenju budžeta.

    Čudić je podsjetio da je usvojena i odluka o pozajmici banjalučkom Zavodu za izgradnju u iznosu od 700.000 KM.

    “Mogu da izrazim zadovoljstvo što smo odgovorili mnogim izazovima u proteklih nekoliko dana. Očekujem da se ovakav progresivni rad nastavi i u narednom periodu zbog svih građana našeg grada”, rekao je Čudić.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da bi sutra sva sredstva od rebalansa trebala biti raspodijeljena i namjenski utrošena.

    Stanivuković je izrazio očekivanje da će naredna godina biti plodonosnija i uspješnija.

    “Tu vjeru baziram na onim planovima koje imamo i svim dogovorima sa međunarodnim organizacijama koje nas podržavaju u projektima, kao što je izgradnja kolektora na rijeci Vrbas, uređenja obala Vrbasa”, istakao je Stanivuković.

    Odbornici Skupštine grada Banjaluka danas su jednoglasno usvojili i rebalans ovogodišnjeg gradskog budžeta od 212.300.000 KM.

  • Ruski izvoz gasa u Evropu na najnižem nivou u postsovjetskom periodu

    Ruski izvoz gasa u Evropu na najnižem nivou u postsovjetskom periodu

     Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda pao je u 2022. na najniži nivo u postsovjetskom periodu, pošto je najveći kupac smanjio uvoz zbog sukoba u Ukrajini, i jer je glavni gasovod oštećen u eksplozijama, pokazuju podaci Gasproma i računica Rojtersa.

    Glavni izvršni direktor Gasproma Aleksej Miler je izjavio da će izvoz van teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza ove godine dostići 100,9 milijardi kubnih metara gasa, saopštila je kompanija.

    Britanska agencija napominje da ta količina uključuje i izvoz u  Kinu preko gasovoda Snaga Sibira, preko kojeg je Gasprom prošle godine isporučio 10,39 milijardi kubnih metara gasa.

    To je pad od preko 45 posto u odnosu na 185,1 milijardi kubnih metara gasa izvezenih 2021. godine i jedan je od najnižih od raspada sovjetske države 1991, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

    Gaspromov prethodni postsovjetski najniži nivo izvoza, koji kompanija definiše kao prodaju gasa u “daleko inostranstvo“, bio je 1995. godine i iznosio je 117,4 milijardi kubnih metara, prema podacima Gasprom Eksporta.

    Ruski direktni izvoz gasa u Njemačku zaustavljen je u septembru nakon eksplozija na gasovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru. Istražitelji Švedske i Danske su zaključili da su četiri curenja na Sjevernom toku 1 i 2 prouzrokovana eksplozijama, ali nisu naveli ko bi mogao biti odgovoran. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je akcident činom sabotaže.

    Izvoz ruskog gasa preko gasovoda Sjeverni tok 1 iznosio je 2021. godine rekordnih 59,2 milijarde kubnih metara. 

    Rusija, u međuvremenu, povećava prodaju tečnog prirodnog gasa (LNG) iz mora, zahvaljujući uglavnom fabrici Jamal LNG na Arktiku, koju vodi Novatek. Prema Rostatu, ruska proizvodnja LNG-a porasla je za skoro 10 posto u periodu januar-novembar na 29,7 miliona tona.

    Rusija je uspjela da nadoknadi manji izvoz gasa u Evropu kroz rast cijena energenata, pri čemu su njeni budžetski prihodi od nafte i gasa skočili za više od trećine u periodu januar-oktobar 2022.

    Gasprom je, takođe, saopštio da se njegova proizvodnja gasa u 2022. procjenjuje na 412,6 milijardi kubnih metara. Godinu dana ranije, proizvodnja je dostigla 13-godišnji maksimum od 514,8 milijardi kubika gasa.

  • Optuženi za ratni zločin, pripadnike VRS drvenim kočevima tukli do smrti

    Optuženi za ratni zločin, pripadnike VRS drvenim kočevima tukli do smrti

    Tužilaštvo BiH optužilo je sedam pripadnika 511. Slavne brdske brigade Armije RBiH za ratni zločin protiv zarobljenika pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) na području Bosanske Krupe 1995. godine.

    Optuženi su Senad Bužimkić (65), Rizah Fajić (66), Almir Sefić (53), Ermin Kadić (58), Amir Patković (53), Irfo Velagić (56) i Suad Nesimović (51) koji se terete da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

    “Oni se terete da su, prilikom napada Armije RBiH na položaje VRS u rejonu Kobiljnjaka, Osmače i Ćojluka (opština Bosanska Krupa) od druge polovine maja 1995. godine pa do polovine jula 1995. godine, nakon što je zarobljeno i stavljeno van borbenih dejstava najmanje 25 pripadnika VRS, od kojih su četvorica odmah ubijeni, a preostalih 21 odvedeni u zarobljeništvo i držani pod nadzorom Vojne policije 511. brigade Armije RBiH, kao ratni zarobljenici, u više navrata, optuženi lično, sa drugim osobama, učestvovali su u odvođenju zarobljenika i njihovim ubistvima, od kojih je dio zarobljenika ubijen iz vatrenog oružja, a dio zarobljenika tučen do smrti drvenim kočevima i drugim predmetima”, saopštili su iz Tužilaštva BiH.

    Na navedeni način, kako navode, ubijeno je najmanje 25 zarobljenih pripadnika VRS.

    “Tijela ubijenih zarobljenika, razmijenjena su i pronađena tokom 1995. i 1996. godine, a tijelo jedne žrtve pronađeno je 2004. godine”, dodaju iz Tužilaštva BiH i dodaju se optuženi terete da su postupili protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava kršeći odredbe Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima

    čime su počinili krivično djelo tatni zločin protiv ratnih zarobljenika.

    Ističu da će navode optužnice tužilaštvo dokazivati pozivanjem 118 svjedoka, od čega šest svjedoka uz dodijeljene mjere zaštite, tri stručna vještaka i prilaganjem više od 180 dokaznih materijala.

    “Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH”, navode iz Tužilaštva BiH.