VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sirijska vojska: Izrael raketirao aerodrom u Damasku

    Sirijska vojska: Izrael raketirao aerodrom u Damasku

    Izrael je raketirao međunarodni aerodrom u Damasku i ciljeve na jugu grada, objavila je sirijska vojska.

    U izraelskim napadima na južni Damask ubijena su dvojica vojnika i nastala je materijalna šteta, a glavni aerodrom u zemlji nije u funkciji, saopćila je sirijska vojska.

    Izrael je više puta bombardovao ciljeve milicija u Siriji odanih Iranu uz objašnjenje da želi uništiti vojnu prisutnost Teherana, koja se proširila u posljednjih godinu dana u ratom razorenoj zemlji, prema tvrdnjama zapadnih obavještajaca. Izraelske oružane snage nisu se još oglasile o ovom napadu.

    Dva regionalna obavještajna izvora navela su da su u napadima pogođene predstraža iranskih snaga Quds i milicija koju podržavaju. Tvrde da su Iranci snažno prisutni u četvrti Sayeda Zainab u južnom Damasku, gdje proiranske milicije imaju niz podzemnih baza.

  • Kina se sprema za rat

    Kina se sprema za rat

    Kina priprema svoju vojsku za rat sa Tajvanom, upozorio je penzionisani general-potpukovnik vojske SAD i bivši savetnik za nacionalnu bezbednost H.R. Mekmaster.Odnosi između Kine i Tajvana dugo su loši zbog želje ostrva da bude nezavisno, ali su postali napetiji jer kinesko vođstvo ima sve agresivniji stav. Iako Tajvan smatra da je nezavisan od Kine i priznat je kao poluautonomna država, Kina je ostrvo proglasila svojim i smatra da je kontrola nad ostrvom ključna za ponovno ujedinjenje, prenosi “Newsweek.com”.

    Mekmaster je izjavio da veruje da bi Kina mogla da se sprema za vojnu akciju kako bi preuzela kontrolu nad Tajvanom dodajući da je kineski predsednik Si Đinping jasno stavio do znanja da planira da ponovo preuzme Tajvan.

    “Si Đinping je sasvim jasno stavio do znanja, u svojim izjavama, da će, iz svoje perspektive, Kinu ponovo učiniti celim tako što će podvesti Tajvan. A pripreme su u toku”, izjavio je penzionisani general.

    Mekmaster je rekao da je najbolji način da se spreči veliki rat oko Tajvana “odvraćanje”, dodajući da bi Sjedinjene Države, koje već troše više od 1,6 milijardi dolara na odbranu, trebalo da ulažu još više u nacionalnu bezbednost. “Kina je postala sve agresivnija, ne samo iz ekonomske i finansijske perspektive već i fizički, sa svojom vojskom“, rekao je Mekmaster i dodao da smatra da će Si Đinping uvesti Kinu u rat.

    Naveo je da smatra da je ton kineskog predsednika sve oštriji i napominje da Amerika i saveznici mogu da upadnu u zamku da prođu isto kao i sa Vladimirom Putinom.

  • Sve gori položaj Srba u FBiH

    Položaj Srba u Federaciji BiH /FBiH/ u 2022. godini dodatno je pogoršan, a njihovoj broj, prema procjenama, smanjen na samo 36.000 ili 1,64 odsto, ističe za Srnu predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović.

    “S obzirom na to da su brojčano većinski narodi Bošnjaci i Hrvati na listama svojih stranaka izabrali 19 delegata u Dom naroda iz reda Srba, autentični legitimni predstavnici srpskog naroda nemaju mogućnost da predlože potpredsjednika Federacije iz reda srpskog naroda”, naveo je Radanović.

    Činjenica je, ističe on, da su Bošnjaci i Hrvati izabrali sebi podobne Srbe u federalni Dom naroda.

    PODOBNI I NEPODOBNI SRBI

    On napominje da su “bošnjačke i hrvatske” stranke izabrale “svoje” Srbe u Dom naroda FBiH, a to su Smiljana Viteškić i Dragica Suša – SDA, Vedrana Vujović, Goran Bulajić i Žarko Vujović – Demokratski front, Slađan Ilić, Jelena Pekić, Igor Stojanović, LJubinka Atanasijević, Mladen Lonić, Vesna Saračić, Mladen Simić i Kristina Petrović – SDP BiH, Milomirka Melank – Naša stranka, Zora Dujmović, Miroslav Mitrović i Svetlana Kamenjaš – HDZ, Branka Cvijetić – Novi početak Goražde.

    “Odbor za zaštitu prava Srba u proteklom periodu izvršio je procjenu broja Srba u FBiH na dan 15. decembar. Kontaktirali smo sve srpske organizacije po kantonima, srpska udruženja po kantonima i opštinama, članove savjeta mjesnih zajednica srpske nacionalnosti i sveštenike Srpske pravoslavne crkve koji službuju u FBiH, i razultati su poražavajući”, naglašava Radanović.

    PREMA “POPISU” 56.550, A PREMA REALNOJ PROCJENI SVEGA 36.320 SRBA U FBiH

    On navodi da, prema izvršenim analizama i procjeni, na teritoriji FBiH živi 36.320 Srba, a da ih je prema “popisu u BiH iz 2013. godine” bilo 56.550.

    “Zbog nepostojanja mogućnosti da se zaposle, loše infrastrukture i generalno nepovoljnog odnosa vlasti, Srbi u FBiH su sa 2,5 odsto sada zastupljeni sa 1,64 odsto od ukupnog broja stanovnika Federacije, a prije rata bilo ih je 19,95 odsto”, precizira predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.

    BROJNA KRIVIČNA DJELA PROTIV SRBA OBILJEŽILA 2022. GODINU

    Radanović ističe da su tokom 2022. godine izvršena brojna krivična djela iz mržnje protiv vjerskog i nacionalnog uvjerenja, kao i etničkog porijekla pravoslavnih Srba u FBiH.

    On podsjeća da je 23. marta oskrnavljeno pravoslavno groblje Crkvina u Brezičanima, opština Donji Vakuf, kada su porušeni spomenici i ograda.

    U Visokom, u selu Maurovići, 13. juna ubijena je Srpkinja povratnica Nada Radulović /65/, 10. jula oskrnavljeno je pravoslavno groblje Vihovići u zapadnom dijelu Mostara, gdje su na ulaznoj kapiji i zidu oko groblja bili ispisani ustaški simboli i upućene pogrdne poruke Srbima.

    Velika šteta počinjena je i 7. decembra na Sabornoj crkvi u Mostaru.

    “BiH je dobila kandidatski status u EU. Sramota je da zemlja koja ima kandidatski status i dalje ima cijela naselja bez struje. Srbi u naseljima oko Drvara, Petrovca, Grahova i Glamoča i danas 27 godina nakon rata nemaju struju”, naglašava Radanović.

    On podsjeća da su Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH potpisale FBiH koju je zastupao tadašnji predsjednik Krešimir Zubak i Republika Srpska koju je zastupao tadašnji potpredsjednik Nikola Koljević.

    Prema njegovim riječima, Aneks sedam propisuje da će strane obezbijediti da se izbjeglim i protjerenim omogući siguran povratak bez rizika od uznemiravanja, zastrašivanja, proganjanja ili diskriminacije, naročito zbog njihovog etničkog porijekla vjeroispovjesti ili političkog uvjerenja.

    FEDERALNE VLASTI “ZABORAVILE” NA ANEKS SEDAM DEJTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

    “Ovaj aneks FBiH krši jer imamo svakodnevno kršenje prava Srba, prava koja su propisana u Katalogu prava iz dejtonskog Ustava BiH. U Aneksu sedam, član 21, stav dva propisano je da će strane i komisija za izbjeglice svakom licu koja zahtijeva naknadu umjesto povrata imovine, dodijeliti pravičnu naknadu. Pozivamo sve Srbe čije su kuće i pomoćni objekti srušeni da od Komisije za izbjeglice traže pravičnu naknadu”, naglašava Radanović.

    On tvrdi da u FBiH trenutno ima oko 220 naseljenih mjesta koja nemaju nijednog stanovnika, a prije 1992. godine su bili naseljeni isključivo Srbima.

    “Vlasti FBiH nisu pomogle srpskom narodu u obnovi putne infrastrukture u ovom entitetu. Putevi u naseljima gdje žive Srbi nisu na listama i planovima za asfaltiranje i rehabilitaciju. Najbolji dokaz je put Glamoč-Drvar koji ne žele asfaltirati ni kanton niti Federacija”, navodi Radanović.

    On smatra da su se u decembru 2022. godine desile i neke pozitivne stvari za sve ljude u BiH.

    “Smjernice u formiranju vlasti koje su potpisale SNSD, HDZ i stranke osmorke prvi put pokazuju da je moguće živjeti po ustavnim dejtonskim načelima. Sigurni smo da će u ovim načelima i po ovim principima biti bolje i Srbima u FBiH da se smanji broj incidenata nad pripadnicima srpskog naroda”, naveo je Radanović za Srnu

  • Otpor Srba – fenomen

    Otpor Srbije, koju je geografski okružio i pritisnuo NATO, zaslužuje ne samo poštovanje, već i razmatranje tog fenomena, smatra ruski istoričar Natalija Naročnjicka.

    Ona ocjenjuje da je to primjer nepovredivosti vjerskih i filozofskih osnova istorijske svijesti, te fenomen suverenog duha.

    Prema njenim riječima, suzbijanje Srbije poseban je zadatak za Zapad, ne samo zbog strateškog položaja zemlje od koje je Crna Gora sa Bokom Kotorskom ciljano otrgnuta i uključena u NATO, čime je lišena izlaza na more.

    “Srpski otpor može se uporediti sa blistavim plamenim jezikom na zgaslom ognjištu slovenske samobitnosti u istoriji”, navodi Naročnjicka.

    Ona napiminje da su za Bugare Rusija i Rusi učinili mnogo više, ali se bugarska elita skoro odmah okrenula NJemačkoj i pokazala se kao oruđe sila neprijateljskih prema Rusiji, kako u oba svjetska rata, tako i danas…

    “Mnogi Srbi hrabro su se borili u ruskoj vojsci. Imena predstavnika ruskih plemićkih porodica srpskog porijekla N.I. Depreradovića, I.J. Ševića, V.A. Vujića, M.K. Ivelića, A.S. Miloradovića, I.M. Duke, koji su se istakli u ruskim vojnim pohodima i na Borodinskom polju, mogu se vidjeti među portretima u Vojnoj galeriji Zimskog dvorca.

    Poslije revolucije, upravo Srbija je postala druga domovina, dom ruske emigracije, mjesto osnivanja Ruske zagranične Crkve”, navodi Naročnjicka.

    Ona podsjeća da su ruski profesori u Parizu kao emigranti bili prinuđeni da rade kao taksisti i radnici u preduzećima, a u Beogradu su stvarali naučne škole i smjerove, predavali na univerzitetima, prenosi portal “Fakti”.

    “Razumjevanje Rusije i njene sudbine u Srbiji svojstveno je ne samo narodnim masama, već i širokim slojevima inteligencije, biznisa, univerzitetske zajednice, političke elite, desnim i lijevim.

    Čak i srpski zapadnjaci u prošlosti i danas nisu rusofobi, već skeptici i pragmatičari. To je ono što Srbiju do sada čini prilično monolitnom u svom stavu”, navodi Naročnjicka.

    Ona ističe da Rusija mora da cijeni tu vjernost i strateški značaj srpskog otpora.

    Natalija Naročnjicka je predsjednik Fonda istorijske perspektive, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti, član Društvene komore Ruske Federacije i doktor istorijskih nauka.

  • IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    Investiciono razvojna banke Republike Srpske će zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    Poručio je to vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac, nakon čega bi, dodaje, taj prijedlog trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

    – Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite – rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

    On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

    – To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB, ona iznosi više od 190 miliona KM – rekao je Vrhovac.

    Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

    – Mi smo već nakon sedam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB – rekao je Vrhovac.

  • UIO prijavila tužilaštvima 51 preduzeće

    UIO prijavila tužilaštvima 51 preduzeće

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prijavila je ove godine 51 pravno lice nadležnim tužilaštvima zbog sumnje da su različitim krivičnim djelima oštetili budžet za 56,8 miliona KM.

    UIO podnijela izvještaje tužilaštvima protiv 51 pravnog lica

    U UIO su za CAPITAL rekli da su do 26. decembra nadležnim tužilaštvima podnijeli ukupno 69 prijava odnosno izvještaja, informacija i dopuna izvještaja protiv 51 pravnog lica.

    Oni su mahom prijavljivani zbog sumnje u poresku utaju, nedozvoljen promet akciznih proizvoda, nedozvoljeno skladištenje robe, neplaćanje poreza, nedopuštena trgovina, pranje novca, krijumčarenje, carinska prevara, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje službene isprave, nezakonito postupanje u privrednom poslovanju.

    „Ukupan iznos štete po budžet BiH po ovim dostavljenim prijavama je 56.795.651 KM“, rekao je za CAPITAL načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević.

    Broj podnesenih prijava u 2021. godini je 101, a u 2022. godini do 26. decembra 69.

  • Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Nakon pada cijena goriva ispunjeni su svi uslovi da se isto dogodi i sa osnovnim prehrambenim namirnicama i robom koja se svakodonevno kupuju, smatraju borci za zaštitu potrošača.

    cijene namirnica
    FOTO: Agencije

    „Prate to kada ide poskupljenje nafte i naftnih derivata, automatski idu cijene i namirnica gore. Ali kada pada nafta, onda se cijene zadržavaju, i samo se čeka novo poskupljenje, da bi opet digli cijene. Ovdje očito niko ne razmišlja o zaštiti potrošača“, poručuje Nedeljka Ilijić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Oaza”, Trebinje.

    Ipak, ekonomisti poručuju da kod nas više nijedno ekonomsko pravilo ne vrijedi kada je u pitanju regulacija cijena putem tržišta.

    „Nema mogućnosti da mehanizmi slobodnog tržišta definišu cijenu. Kada uzmemo našu situaciju, mi smo uvozno orijentisana privreda i uvozimo i inflaciju i visinu cijena diktira ta uvozna komponenta. Ono što sami proizvodimo, tu možemo na neki način da utičemo, ali samo jake ekonomije kroz metodologije subvencije i podsticaje mogu da utiču na cijene esencijalnih roba i da drže cijene na određenom nivou“, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

    Pad cijena goriva trebalo je da snizi i cijene struje. Da u RS ništa nije kako treba, pokazuje ono suprotno što se dogodilo, a to je poskupljenje struje uprkos pojeftinjenju nafte.

    „Za nas je bitno da nam pada cijena nafte, jer onda su očekivanja da će pasti cijena električne energije i svih ostalih inputa. I kada se sva pojeftinjenja saberu da dođe do smanjenja cijena i svih ostalih namirnica“ poručuje Saša Trivić iz Unije poslodavaca RS.

    Očigledno po ugledu na vlast u Republici Srpskoj ponašaju se i vlasnici trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi, s obzirom na to da su u više navrata dizali cijene namirnica, bez obzira na stanje na tržištu nafte, i to, kako je Inspektorat RS utvrdio, nezakonito.

    Na adrese benzinskih pumpi i tržnih centara do sada je pristiglo čak 3, 2 miliona maraka kazni zbog formiranja viših cijena od dozvoljenih.

  • Zbog razbuktavanja pandemije u Kini, Evropa razmatra uvođenje novih mjera

    Zbog razbuktavanja pandemije u Kini, Evropa razmatra uvođenje novih mjera

    Zemlje Evropske unije sastaće se u srijedu kako bi razgovarale o zajedničkom odgovoru prema putnicima koji dolaze iz Kine, zbog zabrinutosti nakon eksplozije broja slučajeva koronavirusa u toj zemlji, najavila je Švedska, novopredsjedavajuća zemlja EU.

    “Švedska traži zajedničku politiku za cijelu EU kada je riječ o uvođenju mogućih ograničenja ulaska”, stoji u saopćenju švedske vlade.

    Stockholm, koji je 1. januara preuzeo rotirajuće predsjedanje EU-om, saopćio je da je za srijedu sazvao sastanak mehanizma Vijeća za upravljanje krizama IPCR.

    “Važno je da brzo uspostavimo potrebne mjere”, rečeno je.

    Peking je iznenada ukinuo svoju drakonsku politiku “zero covid”, što je rezultiralo eksplozijom infekcija u zemlji te potaklo nekoliko država članica EU-a da nametnu covid testove putnicima iz Kine, piše Euractiv.

    Francuska, Italija i Španija ove su sedmice uvele zahtjeve za testiranje na koronavirus za putnike iz Kine. Njemačka, iako kaže da ne vidi potrebu za nametanjem rutinskih testova, traži koordinirani sistem za praćenje varijanti na evropskim aerodromima.

    Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), jedna od zdravstvenih agencija EU-a, rekao je u četvrtak da je sistemski pregled putnika trenutno “neopravdan”.

    Kao razlog je naveo nivo imuniteta u Evropi i prisutnost na kontinentu istih varijanti kao u Kini.

    Evropski ogranak Vijeća međunarodnih aerodroma rekao je u subotu da nametanje ograničenja za putnike iz Kine nije “ni naučno opravdano niti se zasniva na riziku”.

    Federacija, koja predstavlja više od 500 aerodroma u 55 evropskih zemalja, rekla je da bi se identifikacija mogućih novih varijanti koje bi se mogle pojaviti u Kini mogla otkriti genomskim sekvenciranjem analize otpadnih voda iz aerodroma, bez potrebe za testiranjem putnika.

  • MMF: 2023. će biti teška godina

    MMF: 2023. će biti teška godina

    ​Za veći dio globalne privrede 2023. biće teška godina jer će glavni pokretači globalnog rasta – SAD, Evropa i Kina – doživjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, upozorila je predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva.

    Nova godina biće “teža od godine koju ostavljamo iza sebe”, rekla je direktorica MMF-a, Georgieva u vijestima CBS-a. “Zašto? Jer tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – sve usporavaju istovremeno”, rekla je.

    “Očekujemo da će jedna trećina svjetske privrede biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine miliona ljudi osjećaće kao da jesu”, dodala je.

    U oktobru je MMF smanjio izglede za globalni privredni rast u 2023. navodeći kao razlog kontinuirano opterećenje zbog krize u Ukrajini te inflacione pritiske i visoke kamatne stope, koje su stvorile centralne banke poput američke Federalne rezerve s ciljem ublažavanja rasta cijena, prenosi “Index”.

  • Građanima Srbije i ove godine besplatan parking u Banjaluci

    Građanima Srbije i ove godine besplatan parking u Banjaluci

    Građani Srbije i ove godine će se moći besplatno parkirati u Banjaluci.

    Donio je ovu odluku Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, kao znak zahvalnosti za svu podršku, koju je Republika Srbija pružila Banjaluci, ali i cijeloj Republici Srpskoj.

    “Tako će svi građani Srbije, koji posjeduju vozilo sa registarskim oznakama Republike Srbije moći i 2023. godine da besplatno parkiraju na svim mjestima na kojima postoji naplata parkinga”, naveli su iz Gradske uprave Banjaluka.

    Ističu da je Banjaluka zahvalna Srbiji, čija je donacija od šest miliona KM najvećim dijelom usmjerena u izgradnju škole u naselju Ada.

    “Ranije je, između ostalog, zahvaljujući donaciji Srbije u naselju Petrićevac sagrađen višenamjenski objekat, u sklopu kojeg su vrtić, ambulanta i objekat mjesne zajednice”, dodaju iz Gradske uprave Banjaluka.

    Podsjećamo, besplatan parking za državljane Srbije omogućen je od polovine 2021. godine.