VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zavod za statistiku: Nikada više nismo zarađivali

    Zavod za statistiku: Nikada više nismo zarađivali

    Nikada više nismo zarađivali. Tako barem kažu podaci Republičkog zavoda za statistiku. Novembar je obilježio rekordan prosjek – 1.211 KM. Lani se najbolje plaćalo u sektoru informacija i komunikacija. Prosječna plata tu je bila 1.577 KM. Najmanje u građevinarstvu – 875 KM.

    “Nominalno je veća u odnosu na oktobar 1,1%, realno 0,6%, što je posljedica inflacije. U poređenju s istim mjesecom prethodne godine nominalno veća za 7,6% i ono što je važno, realno nije bila manja kao nekoliko mjeseci iza nas, nego je veća za 2,5%”, kaže direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Milunović.

    Zaposlene u sektoru informacija i komunikacija dobro su pratili i zaposleni u finansijskim djelatnostima – prosjek je 1.555 KM, javnoj upravi i odbrani 1.533, isto toliko i u zdravstvu. Prema posljednjim rezultatima, znatno ispod republičkog prosjeka plate su bile u prerađivačkoj industriji 982 KM, saobraćaj i skladištenje 901, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 921 KM.

    “Realno na godišnjem nivou, prosječna plata je najviše rasla u oblasti obrazovanja 9,2%. Da podsjetim, realan rast plata na godišnjem nivou je 2,5 %, znači to je neki prosjek. Obrazovanje kao oblast iskače iz tog prosjeka u pozitivnom smislu, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 6,8%”, kaže Milunović.

    Nije tako sjajno npr. u oblasti bankarstva. Tu je zabilježen realan pad plata od 10,7%, administrativne djelatnosti čak 11%. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj veća je od prosječne plate u Federaciji BiH i Sjevernoj Makedoniji. Poslije Crne Gore najveći rast neto plata u regionu zabilježila je Republika Srpska.

  • Uskoro Zakon o kleveti

    Uskoro Zakon o kleveti

    Već na narednoj sjednici Narodne skupštine trebalo bi da se nađe Zakon o kleveti. Iako je to trebalo da se desi do kraja prošle godine. Iz Vlade poručuju nije se odustalo. Novčane kazne za klevetu biće drastično povečane. Medijska sloboda neće biti ugrožena ali se red mora uvesti poručuju iz Vlade.

    “Lagati i ombanjivati javnost sa tako gnusnim lažima zaista mora prestati, ja poštujem istraživačko novinarstvo i poštujem sve novinare koji će ukazati na propuste koje rade institucije”, kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Odgovornost za javnu igovorenu riječ treba povećati, smatra i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Sankcionisanje kaže nije cilj, ali se laži moraju sankcionisati.

    “Zakon o tome ćemo sigurno donijeti to nije sporno, on se već radi i to nije upereno protiv medija nego onih koji po društvenim mrežama šire laži, klevete i ostalo“, kaže predsjednik Srpske Milorad Dodik.

    U sve bi trebalo da bude uključena i novinarska zajednica. Od kazni niko ne bi trebalo da strahuje ukoliko svoj posao obavlja profesionalno. Ipak s druge strane i političari bi trebalo da znaju da su samim tim što su javne ličnosti na udaru više od drugih.

    “Ono što bih ja podvukla jeste da uvijek treba imati na umu da je zadak novinara da sakupljaju informacije i da javnost informiše o tome ne samo da je zadatak nego javnost ima pravo znati, a javne ličnost treba da vode računa da je svaka njihova riječ, svako njihovo djelo uvijek pomno praćeno i od novinara i od javnosti i da su uvijek više na udaru”, kaže Brankica Spasenić, novinar.

    Da se pripreme novi odnosno izmijene postojeći zakoni prije nekoliko mjeseci zatražio je lider SNSD-a. Zakoni bi trebalo da spriječe širenje lažnih vijesti, o spriječe jezika mržnje, a izmjene i dopune Krivičnog zakona trebalo bi da podrazumijevaju uvođenje klevete i uvrede i prošire djela protiv ustavnog poretka.

  • Turkovićeva zabrinuta zbog Šulića iz SNSD

    Turkovićeva zabrinuta zbog Šulića iz SNSD

    Ministar vanjskih poslova BiH Bisera Turković izrazila je zabrinutost zbog mogućnosti da bi SNSD-ov Denis Šulić mogao biti ministar u Savjetu ministara BiH iz reda Bošnjaka.

    Kako je rekla Turković, ukoliko u Savjetu ministara BiH bude izabran član iz reda Bošnjaka, a pod kontrolom SNSD-a, to će značiti prepuštanje potpune kontrole nad Vijećem ministara BiH proruskim političkim snaagma.

    – Važeći propisi o radu Savjeta ministara BiH zahtijevaju da za odluke moraju glasati najmanje po jedan od ministara iz svakog od konstitutivnih naroda. To ne moraju nužno biti zamjenici predsjedavajućeg. Dovoljno je jedan ministar Bošnjak koji će slijediti politiku SNSD-a i HDZ-a i da preuzmu apsolutnu vlast u Vijeću ministara BiH – navela je Turković.

    Podsjetila je da su, kako kaže, upravo Dodik i Čović u Domu naroda BiH spriječili da BiH usvoji sankcije Rusiji.

    – Proveli smo četiri godine teške borbe za očuvanje institucija BiH i postignutog napretka. Često pod ucjenama i pritiskom, ali su tri probosanska ministra Selmo Cikotić i Sifet Podžić djelovala usaglašeno sa mnom i spriječili smo da osovina SNSD i HDZ potpuno ovlada procesima i povuče BiH unazad – dodaje Turković.

  • Cijena ulja u Srpskoj u padu nekoliko mjeseci

    Cijena ulja u Srpskoj u padu nekoliko mjeseci

    Hrana u Republici Srpskoj skuplja je 26 odsto, ali je jedna namirnica od polovine prošle godine u padu. Riječ je jestivom ulju čija cijena je ljetos dosezala oko 6,80 KM, dok se trenutno može kupiti i nešto manje od četiri KM.

    Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, cijena jestivog ulja u marketima širom Srpske dosegla je vrhunac u junu kada je prosječna cijena bila 5,76 KM. Prosječna cijena u novembru bila je 4,28 KM, što znači da je ulje u pet mjeseci jeftinije u prosjeku za 1,48 KM.

    – Razlog za pojeftinjenje jestivog ulja je u tome što se popravlja stanje oko distribucije. Omogućen je prolaz brodova iz Ukrajine, a to bi trebalo da utiče i na cijenu pšenice i brašna – rečeno je nedavno za Srpskainfo u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

    Trgovci i proizvođači na teritoriji Republike Srpske formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima tržišta, osim za proizvode sadržane u Uredbi o ograničavanju marži u prometu robe, a kojom su obuhvaćeni proizvodi koji spadaju u osnovne životne namirnice. To su so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i hrana za bebe i lijekovi.

  • Rođenom bratu pokušao zapaliti kuću, pa prebačen na neuropsihijatriju

    Rođenom bratu pokušao zapaliti kuću, pa prebačen na neuropsihijatriju

    Šokantan slučaj dogodio se u popodnevnim satima u selu Pojske kod Zenice, kada je planula porodična kuća.Od strane osobe M. F. zapaljena je kuća vlasništvo M. S. iz Zenice. Nema povrijeđenih osoba, nastupila je veća materijalna šteta. Na licu mjesta PVJ Zenica, uviđaj će biti obavljen u jutarnjim satima uz prisustvo inspektora protivpožarne zaštite MUP-a ZDK.

    Upoznat je tužilac – rečeno je iz Operativnog centra MUP-a ZDK.

    Kako nezvanično saznaje portal “Avaza”, kuću je zapalio brat koji je uhapšen i odveden na neuropsihijatriju u zeničku bolnicu.

    – Cijelo selo je na nogama. Pomagali smo koliko smo mogli, važno je da nema žrtava – kažu mještani za portal “Avaza”.

  • Šengen stvorio gužve na izlazima iz BiH

    Šengen stvorio gužve na izlazima iz BiH

    Ulazak Hrvatske u Šengen prvog dana 2023. godine obilježile su velike gužve na graničnim prelazima iz BiH, ali je još rano procijeniti kako će novi granični režim uticati na građane BiH koji ulaze u tu zemlju.

    Kako nam je juče rekla Franka Vican, portparolka Granične policije BiH, prema sada raspoloživim informacijama, Hrvatska će nastaviti primjenjivati važeće odredbe Zakona o šengenskim granicama, kao i do sada.

    “Informacijski sustavi EU, poput EES i ETIAS, počet će se primjenjivati od dana kada Europska komisija donese odluku o tome. Isto tako, na zajedničkim lokacijama graničnih prijelaza, ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor, neće biti promjena u vezi s načinom obavljanja granične kontrole”, pojasnila nam je ona.

    Rekla nam je da su na graničnim prelazima, poput međunarodnog graničnog prelaza Gradiška, od početka godine do juče u 13 časova zabilježena 3.993 putnika, od čega 1.682 državljanina BiH, dok je stranih državljana 2.311.

    “U istom razdoblju, na izlazu iz BiH, na MGP Gradiška, evidentirano je ukupno 6.686 putnika, od kojih su 2.794 državljani BiH, dok je stranih državljana evidentirano 3.892. Trenutačno na izlazu iz BiH na MGP Gradiška zadržavanja su oko 60 minuta, dok na ulazu u BiH na istom prijelazu nema zadržavanja. Jučer (ponedjeljak) na MGP Gradiška bila su povremena zadržavanja ne duža od 30 minuta”, kazala nam je ona.

    Prema njenim riječima, za sada je nemoguće ocijeniti kako će se ulazak u Šengen odraziti na putnike iz BiH i za tu procjenu biće potrebno više vremena.

    S istim pitanjem smo se obratili i Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

    “S ulaskom Hrvatske u Šengen nema nikakvih izmjena niti za građane EU niti za druge osobe kad govorimo o prelasku vanjske granice. Granične kontrole obavljaće se kao i dosad sprovođenjem Zakonika o šengenskim granicama, uključujući takođe sprovođenje i drugih relevantnih uredbi Evropskog parlamenta i Vijeća. Naime, Republika Hrvatska ulaskom u EU već primjenjuje Zakonik o šengenskim granicama tako da ne bi bilo nikakvih promjena u samoj proceduri granične kontrole na vanjskoj granici”, kažu u MUP-u Hrvatske.

    Zvaničnici EU, Hrvatske i BiH izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska postala dio šengenskog prostora. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, indirektno je odgovorio na pitanje režima graničnih kontrola, pojasnivši, nakon obilaska graničnog prelaza Bregana, između Slovenije i Hrvatske, sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da će Hrvatska ukidanjem graničnih kontrola na unutrašnjim granicama EU dobiti nove resurse za zaštitu spoljnih granica EU.

    To znači da će hrvatski granični policajci pojačati nadzor granice, odnosno efikasnije sprečavati ilegalne prelaske granica, ali i da vjerovatno neće slati dodatne službenike na međunarodne granične prelaze.

    “Hvala policiji na čuvanju naše granice. Svoje kapacitete je sada spremna preorijentirati na vanjske, više od 1.350 kilometara duge granice EU i šengenskog područja. Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere. To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, poručio je on, kako je preneseno na sajtu Vlade Hrvatske.

    Fon der Lajenova je, čestitajući Hrvatskoj, rekla da će EU raditi na zaštiti šengenskog prostora, koji je uvijek pred izazovima, ali ga se ne smije uzeti zdravo za gotovo.

    “Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, rekla je ona.

    Borjana Krišto, novoizabrana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, čestitala je Hrvatskoj ulazak u Šengen i uvođenje evra, ističući da i građani BiH gaje identične aspiracije.

    “Svi mi, zajedno sa svojim konstitutivnim narodima i ostalim građanima, takođe pripadamo krugu evropske porodice, te gajimo identične aspiracije i priželjkujemo istu integracijsku budućnost”, navela je Krišto u čestitki.

    Plenković je rekao da je Hrvatska jedina zemlja koja je u Šengen i evrozonu ušla na isti dan.

    Za građane BiH će ulazak Hrvatske u evro značiti lakše plaćanje prilikom posjeta toj zemlji, a s obzirom na to da je bh. marka direktno vezana za evropsku valutu, to će značiti i manje troškove za konverzije jer više neće morati koristiti kune, koje zauvijek odlaze u prošlost.

  • Kraj rata?

    Kraj rata?

    Bivši general NATO-a Hans-Lotar Domreze predvideo je vreme za prekid vatre u Ukrajini. On je to saopštio u intervjuu novinama medijske grupe “Funke”.

    U razgovoru sa novinarima, general je 2023. nazvao godinom prekida vatre u Ukrajini. “Tokom 2023. imaćemo primirje”, naglasio je Domreze.

    Prema njegovim rečima, početkom godine Rusija i Ukrajina će pokrenuti nove ofanzive i pokušati da ostvare svoje ciljeve. Međutim, bliže letu, prema generalovim rečima, strane će shvatiti da dalja neprijateljstva ne dovode do zauzimanja novih teritorija.

    “Doći će vreme za pregovore o prekidu vatre. Ostaje samo mogućnost sklapanja sporazuma koji će odgovarati obema stranama”, rekao je izvor. Domreze je sugerisao da bi u ovom slučaju ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski mogao da odustane od planova da odmah preuzme kontrolu nad Krimom i drugim teritorijama.

    Bivši general NATO-a je napomenuo da bi se strane mogle dogovoriti o prelaznom periodu od 50 godina. Kao primer, Domreze je naveo situaciju sa povratkom Hong Konga pod kinesku kontrolu.

    Krajem decembra 2022. bivši komandant Evropske armije NATO-a, general Filip Bridlav, rekao je da bi Oružane snage Ukrajine trebalo da napadnu Rusiju na njenoj teritoriji. Prema Bridlavu, za to zemlje NATO-a moraju Kijevu da isporuče rakete dugog dometa.

  • Bajden najavio najveću koaliciju

    Bajden najavio najveću koaliciju

    Američki predsednik Džozef Bajden najavio je formiranje koalicije saveznika za reagovanje na globalne izazove, uključujući rat Rusije protiv Ukrajine.

    “U trenutku ozbiljnih globalnih izazova – od globalne inflacije, klimatske krize do brutalnog rata Rusije protiv Ukrajine – okupljamo najširu moguću koaliciju partnera da bismo postigli rezultate”, objavljeno je na Tviteru Stejt departmenta.

    U međuvremenu, NATO će povećati proizvodnju oružja.”Za artiljeriju nam je potrebna ogromna količina municije, potrebni su nam rezervni delovi. Moramo da povećamo proizvodnju i to je ono što saveznici rade”, rekao je ranije generalni sekretar Jens Stoltenberg u intervju za Bi-Bi-Si.

  • Bjelorusija ulazi u rat?

    Bjelorusija ulazi u rat?

    Situacija na granici Bjelorusije ne raduje, ali su trupe spremne za svaki razvoj događaja, rekao je zamjenik komandanta Ratnog vazduhoplovstva Anatolij Bulavko.

    “Uopšte nema razloga za radovanje. Događaji koji se sada odvijaju na našoj južnoj granici dodatno iritiraju, mislim dežurne snage PVO. Jasno je da je slučaj sa raketom neobičan”, rekao je Bulavko televiziji STV.”Ako gledamo u budućnost, bar godinu dana unapred, onda su i kopnene snage i Ratno vazduhoplovstvo i PVO spremni za svaki razvoj događaja. Mi radimo svoj posao“, dodao je on.

    Pukovnik je istakao da bezbednosne snage Belorusije razumno procenjuju situaciju i preduzimaju adekvatne mere. Na teritoriju Belorusije 29. decembra pala je ukrajinska raketa koja je ispaljena iz PVO sistema S-300. Ministarstvo odbrane Belorusije saopštilo je da je raketu oborio sistem beloruske protivvazduhoplovne odbrane. U međuvremenu je portparol komande vazdušnih snaga Oružanih snaga Ukrajine Jurij Ignat izjavio da ukrajinske snage ne poriču da bi raketa koja je pala na teritoriju Belorusije mogla biti ukrajinska. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijev spreman da sprovede istragu incidenta sa raketom.

    Načelnik uprave protivvazdušnih raketnih snaga Oružanih snaga Belorusije, pukovnik Kiril Kazancev izjavio je da bi pad ukrajinske rakete na teritoriju Belorusije mogao biti namerna provokacija Kijeva.

  • Velika Britanija obustavila uvoz tečnog gasa iz Rusije

    Velika Britanija obustavila uvoz tečnog gasa iz Rusije

    Velika Britanija je od prvog dana nove 2023. godine obustavila kompletan uvoz tečnog gasa (LNG) iz Ruske Federacije.

    Ovo predstavlja najnoviju mjeru u odgovoru Londona na invaziju koju Moskva sprovodi u Ukrajini, prenosi Guardian.

    Kancelarija za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Ujedinjenog Kraljevstva objavila je na Twitteru da je od danas obustavljen kompletan uvoz ruskog LNG-a, “kao dio odgovora na protivpravnu invaziju na Ukrajinu”.

    Odluku da će od januara 2023. godine obustaviti uvoz ruskog gasa Britanija je najavila još u oktobru prošle godine.