Autor: INFO

Evropska komisija optužila TikTok za kreiranje ovisnosti o aplikaciji

Evropska komisija u petak je optužila TikTok da je svoju aplikaciju namjerno dizajnirao na način koji potiče ovisničko korištenje, navodeći funkcije poput beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja videa, push notifikacija i algoritma preporuka. S druge strane, TikTok je sve to negirao.

U preliminarnim nalazima istrage o usklađenosti s evropskim Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), Komisija je navela da TikTok nije adekvatno procijenio kako dizajnerske odluke mogu negativno utjecati na dobrobit korisnika, posebno maloljetnika i ranjivih grupa.

Kao problematični indikatori istaknuti su noćno korištenje aplikacije i učestalost otvaranja tokom dana.

U saopćenju Komisije se navodi da određene funkcije aplikacije “nagrađuju” korisnike stalnim novim sadržajem, što može dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjenja samokontrole.

Zbog toga se od TikToka traži izmjena osnovnog dizajna korisničkog interfejsa, uključujući gašenje beskonačnog skrolanja, uvođenje obaveznih pauza za vrijeme korištenja te izmjene sistema preporuka.

TikTok je odbacio optužbe, navodeći da su preliminarni nalazi “kategorijski netačni i bez osnova” te poručio da će iskoristiti sve pravne mehanizme kako bi osporio zaključke Komisije.

Navode i da TikTok nudi alate za upravljanje vremenom pred ekranom i roditeljske kontrole, ali Evropska komisija smatra da te mjere nisu dovoljno efikasne jer ih je lako zaobići i zahtijevaju dodatni angažman roditelja.

Ove optužbe dolaze u trenutku kada su društvene mreže širom svijeta pod pojačanim nadzorom regulatora.

TikTok sada ima rok za odgovor na preliminarne nalaze Evropske komisije, a potvrđeno kršenje DSA pravila može rezultirati kaznama do šest posto globalnog godišnjeg prihoda kompanije.

9 Februara, 2026
Ko ima pravo na naknadu nakon dobijanja otkaza u Republici Srpskoj?

Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

Šta kaže zakon?

“Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

“Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

Koliko dugo se može primati naknada?

Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

“Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

Preko 35 godina – 18 mjeseci;

Koliki je iznos novčane naknade?

Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

“Visina novčane naknade utvrđuje se u iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

Šta kaže zakon?

“Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

“Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

Koliko dugo se može primati naknada?

Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

“Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

Preko 35 godina – 18 mjeseci;

Koliki je iznos novčane naknade?

Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

“Visina novčane naknade utvrđuje se u iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

“U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

Šta kaže zakon?

“Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

“Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

Koliko dugo se može primati naknada?

Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

“Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

Preko 35 godina – 18 mjeseci;

Koliki je iznos novčane naknade?

Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

“Visina novčane naknade utvrđuje se u iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

9 Februara, 2026
Brak u BiH već 25 godina gubi važnost, razvodi sve češći

Manje brakova, više razvoda i sve kasnije stajanje na “ludi kamen”, ukratko bi opisalo posljednjih 25 godina u Bosni i Hercegovini, jer podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je sklapanje brakova u kontinuiranom padu, dok je broj razvoda u porastu.

Tako je, prema njihovim podacima, u 2024. godini sklopljeno 16.213 brakova.

“Broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu, te je u 2024. godini sklopljeno 6.259 brakova manje nego u 1999, a najveći broj je sklopljen među supružnicima od 25 do 29 godina starosti”, navode iz Agencije, što znači da su 1999. godine bila sklopljena 22.472 braka.

Manje brakova, više razvoda

Dok je manje brakova, više je razvoda. Samo u 2024. godini bilo je preko 900 razvoda više u odnosu na 1999. godinu.

“Broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina raste. U 2024. godini je razvedeno 2.913 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina”, navode oni.

Osim što se manje ljudi vjenčava, teže se na brak i odlučuju, što potvrđuje prosječna starost nevjeste i mladoženje koja je za 25 godina porasla za oko tri godine.

Tako je prosječni mladoženja 1999. godine imao 27,8 godina, a 2024. 30 godina, dok je mlada 1999. u prosjeku imala 24,3 godine, a 2024. godine 27,3.

Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističe da je riječ o dubokoj društvenoj promjeni, te da je pitanje koje se prirodno nameće: Da li su današnje generacije opreznije, zrelije, uplašenije – ili jednostavno realnije?

Ekonomska nesigurnost igra važnu ulogu

“Ekonomska nesigurnost svakako igra važnu ulogu. Mladi ljudi danas ulaze u odrasli život u okolnostima koje karakterišu nesigurna zaposlenja, niska primanja, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja i osjećaj da se ‘tlo stalno pomjera pod nogama’. Brak, koji je nekada bio i ekonomska zajednica, danas se doživljava kao dodatni rizik ako osnovni uslovi stabilnosti nisu zadovoljeni”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

Međutim, kako dodaje, bilo bi pojednostavljeno svesti ovu pojavu samo na novac.

“Današnji mladi su generacija koja je odrastala uz visoku stopu razvoda, često svjedočeći emocionalno teškim, konfliktnim ili hladnim brakovima svojih roditelja. Mnogi su vrlo rano naučili da brak sam po sebi ne znači sigurnost, ljubav ni trajnost”, ističe ona.

Kako dodaje, u psihoterapijskoj praksi često čuje rečenice poput “ne želim da živim kao moji roditelji” ili “radije ću biti sama nego u lošem braku”.

“Za razliku od ranijih generacija, mladi danas više govore o emocijama, granicama, mentalnom zdravlju i ličnim potrebama. Brak se sve rjeđe doživljava kao ‘obavezan životni korak’, a sve češće kao odnos koji mora imati smisao, kvalitet i sigurnost. To znači da se u brak ne ulazi ‘po svaku cijenu’. Ljudi čekaju dok ne osjete emocionalnu sigurnost, ličnu stabilnost, partnerstvo, a ne puku ulogu. Iz te perspektive, kasnije stupanje u brak može biti znak opreza”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Mladi u odnose ne ulaze “praznih ruku”

Prema njenim riječima, jedan od ključnih, a često zanemarenih faktora u razumijevanju dugoročnog pada broja brakova i rasta razvoda jesu transgeneracijske traume.

“Mladi ljudi danas ne ulaze u odnose ‘praznih ruku’, oni u njih donose emocionalna iskustva svojih roditelja, ali i šireg društva”, navodi ona.

Kako dodaje, trauma koja nije imala prostor da bude prepoznata i obrađena često se nije ispoljavala riječima, nego kroz odnose – šutnjom, emocionalnom nedostupnošću, konfliktima, rigidnim ulogama ili potpunim povlačenjem.

Kada je riječ o rastu broja razvoda, ona ističe da se danas ljudi češće usuđuju izaći iz odnosa koji su nasilni, toksični ili emocionalno prazni.

“Ranije su mnogi brakovi trajali ‘na papiru’, ali ne i u stvarnosti. Danas se manje trpi u tišini. To jeste bolno, ali je i znak veće svijesti o ličnom dostojanstvu i mentalnom zdravlju”, ističe Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

Vasić: Došlo do promjene sistema vrijednosti

Pomenuti podaci ne čude Vladimira Vasića, sociologa, ali kako ističe za “Nezavisne novine”, zaista su zabrinjavajući.

“Činjenica je da je došlo do promjene sistema vrijednosti, promjene odnosa prema porodici. I dan-danas imamo narativ da nam je porodica na prvom mjestu, da su nam djeca na prvom mjestu, međutim, u ovim podacima se tačno vidi da nam na prvo mjesto izbija profesionalno usavršavanje, karijerni život i negdje se vide te kulturološke promjene u sistemu vrijednosti, u interesovanjima i na kraju krajeva vidi se promjena da je sve više zastupljena egoistična kulturna života”, ističe Vasić.

On dodaje da danas ljudi žive na način da su sami sebi dovoljni.

“Nismo spremni da podnosimo žrtvu, a brak i porodica su svakako žrtva. Sa druge strane, govori i o promjeni načina života, ali i o nekim ekonomskim razlozima, odnosno kvalitetu života”, objašnjava Vasić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, dolazi do transformacije porodice, te više nemamo velike porodične zajednice.

On dodaje da se ovakav trend može nastaviti i u budućnosti jer nas je brojčano, odnosno demografski manje, ali i iz razloga što se sve više ljudi okreće individualističkom životu.

“Na kraju krajeva, sve je manje novca, a sve su veći apetiti mladih. Stečena djeca u braku i brak zahtijevaju i ekonomsku stavku, a ne samo ljubav i strast”, zaključuje on.

9 Februara, 2026
CIK BiH objavio rezultate izbora: Karan ima 224.384, Blanuša 213.513 glasova

Siniša Karan, kandidat SNSD-a, pobijedio je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, objavila je večeras, 8. februara, Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

Prema podacima koje je objavio CIK, gdje su sabrani ranije utvrđeni plus od danas preliminarni rezultati ponovljenih izbora, Karan ima 224.384 glasa.

Drugoplasirani Branko Blanuša, kandidat SDS-a, ima 213.513 glasova.

Trećeplasirani Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) ima 2.028, sljedeći je Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske) sa 1.660, a zatim slijede nezavisni kandidati Igor Gašević sa 1.364 i Slavko Dragičević sa 1.068 glasova.

Kolika je bila izlaznost

U Republici Srpskoj danas su održani ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 osnovnih izbornih jedinica.

Sva biračka mjesta su otvorena u sedam, a zatvorena su u 19 časova. Pravo glasa na ponovnim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske imalo je 84.474 birača. Glasalo je 41.826 ili 49,51 odsto birača.

Šta su izjavili kandidati

Karan se večeras zahvalio svima koji su glasajući za njega branili Republiku Srpsku i dodao da će nastaviti raditi za sve građane, i za one koji su glasali i oni koji nisu glasali za njega.

“Ovo je bila naša odbrana institucija. Izbori su bili jasan odgovor srpskog naroda naroda koji živi ovdje i svih građana Republike Srpske”, rekao je Karan.

Blanuša je rekao da nije razočaran i da se radi o utakmici koju možete dobiti ili izgubiti.

“Naredna utakmica je u oktobru i na nama je da iz ovoga izvučemo pouke i najbolje se pripremimo”, rekao je Blanuša.

9 Februara, 2026
BiH ostaje bez evropskih sredstava?

Od 976 miliona evra, koliko je BiH dobila iz Reformske agende EU, 261 milion namijenjen je za zelenu tranziciju, 223 miliona za razvoj privatnog sektora, 234 miliona za razvijanje ljudskog kapitala, a 257 miliona za temeljne sistemske reforme.

Od ovih 976 miliona, predviđeno je da 280 bude dodijeljeno u vidu grantova, a ostatak kroz pozajmice, i to 454 miliona iz trezora EU, 241 milion iz fonda za zapadni Balkan.

Novac dodijeljen po stavkama

Prema podacima koje smo dobili iz Evropske komisije, ugrubo se može reći da je za razvoj digitalizacije EU dodijelila BiH oko 50 miliona evra, za sajber bezbjednost oko 20 miliona, dok je za reformu tržišta dodijeljeno oko 55 miliona evra.

Za dekarbonizaciju planirano je 73 miliona evra, a za energetsku efikasnost još oko 47 miliona evra. Čak 200 miliona evra predviđeno je za reforme namijenjene poboljšanju poslovnog okruženja, a 15 miliona za reformu finansijskog sistema. Za obrazovanje je planirano oko 120 miliona evra, a oko 69 miliona za reformu rada, dok je 25 miliona odvojeno za reformu sistema socijalne zaštite.

Za demokratizaciju planirano je oko 22 miliona, a 55 miliona za reformu pravosuđa. Za borbu protiv korupcije bi bilo izdvojeno oko 64 miliona evra, 41 milion za borbu protiv organizovanog kriminala, a 44 miliona za temeljna prava. Za viznu politiku i pitanja granica planirano je oko 22 miliona evra.

BiH teško do novca

Međutim, zbog kašnjenja predavanja liste reformi iz agende, kao i sporosti donošenja zakona na nivou BiH, već sada postoji opasnost da BiH neće uspjeti povući ovaj novac. Konačni rok za implementaciju reformi je kraj avgusta 2027, a BiH još nije ni počela, dok su ostale zemlje u regionu već gotovo godinu dana u samom reformskom procesu.

Na primjer, iz oblasti energetike, reforme su trebale početi već 2024. godine, a BiH ni do kraja prošle godine nije ni započela svoj dio posla. I primjenu Trećeg energetskog paketa trebalo je završiti do kraja prošle godine, a BiH i u tom poslu znatno kasni. BiH je prošle godine trebalo i da započne s deregulacijom cijena energenata, posebno u oblasti električne energije, što je osjetljiva politička tema koju je teško očekivati da će biti pokrenuta u izbornoj godini. BiH je trebalo i da uvede tržišne principe u prodaji energije, posebno kada je riječ o tržištu električnom energijom prošle godine, a ni to nije ostvareno, iako je bilo određenog pomaka.

EU priprema izvještaje i kontrolu

Jedan od razloga što se bh. političari nisu previše uzrujali što se s reformama kasni je što je Komisija uvela mehanizam stroge kontrole kako se novac troši, a reforme primjenjuju.

Kako je objašnjeno u dokumentu, Komisija će Evropskom parlamentu i Savjetu EU podnositi godišnji izvještaj o napretku u ostvarivanju ciljeva.

“Godišnji izvještaj će se takođe baviti sinergijama i komplementarnostima Instrumenta s drugim programima EU, naročito podrškom obezbijeđenom na osnovu Uredbe (EU) 2021/1529, s ciljem izbjegavanja dupliciranja pomoći i dvostrukog finansiranja. Godišnji izvještaj biće dopunjen prezentacijama o stanju sprovođenja Instrumenta dva puta godišnje. Komisija će godišnji izvještaj dostavljati Odboru iz člana 31 Uredbe (EU) 2024/1449 i vodiće, najmanje dva puta godišnje, dijalog s nadležnim odborima Evropskog parlamenta, prema potrebi”, istaknuto je.

Takođe je naglašeno da će biti ocjenjivan i stepen i kvalitet sprovođenja svih reformi i investicija radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Reformskoj agendi.

“Korisnik će uspostaviti redovne i sistemske mehanizme praćenja i izvještavanja kako bi se informisalo o napretku ka ostvarivanju planiranih rezultata, uključujući razvrstavanje podataka”, naglašeno je.

9 Februara, 2026
Miličević: Nadamo se oktobru 2026. godine da bude mjesec radosti

Milan Miličević, gradonačelnik Teslića, poručio je da svi oni koji su večeras tužni, razočarani, ljuti ili se osjećaju bespomoćno, nadaju se oktobru 2026. godine da bude mjesec radosti i nade u bolji život u Republici Srpskoj.

Kako je napisao na Facebooku profilu nadali su se se da će sunčana nedjelja na birališta dovesti ljude koji su danas ostali u zatvorenom prostoru, i svaki dan gunđaju koliko nam je loše i kako moraju otići.

“Nadali smo se da će birači olovkom i razumom pokazati da želimo snažnu i sigurnu Republiku Srpsku sa njenim ovlastima zagarantovanim Dejtonskim sporazumom”, napisao je Miličević, dojučerašnji predjednik SDS-a, povodom današnjih ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

Kako je rekao nadali su se kraju avanturizma, manipulacija i politike koja frustrira cijelu naciju.

“Netko hrabro govori o tome dok drugi besramno nastavljaju tim putem – uglavnom radi interesa, a manje iz uvjerenja. Nadali smo se da dolazi vrijeme različitih ljudi, slobodnih i politički realističnih medija, vrijeme u kojem se živi, a ne preživljava i strahuje”, napisao je i dodao:

“I svi mi koji smo danas imali nadu da ćemo ostati ljudi, nastavićemo da se nadamo, borimo, pričamo i čekamo oktobar ove godine”.

Smatra da je Branko Blanuša kulturno i direktno, kako i dolikuje vrhunskim intelektualcima, predstavio sebe, svoju Srpsku demokratsku stranku i sve ljude koji su njegovi i svjesni težine trenutka za Republiku Srpsku.

“Nastavljamo sa borbom”, zaključio je Miličević.

9 Februara, 2026
Vučić čestitao Karanu: Uvjeren sam da ćete novu dužnost obavljati sa predanošću mudrog i odgovornog lidera

Srdačne čestitke Siniši Karanu na izboru za predsjednika Republike Srpske. Uvjeren sam da ćete novu dužnost obavljati sa predanošću mudrog i odgovornog lidera, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

– Obaveza koju nosi izbor od strane naroda, najveća je, najteža i najsvetija za svakog od nas. Vremena su teška, a pred našim narodom stoje ogromni izazovi. Srbija će uvijek biti uz Srpsku, spremna da širi saradnju i posvećeno radi na jačanju veza u svim oblastima na dobrobit našeg naroda i svih građana – naveo je Vučić na društvenim mrežama.

9 Februara, 2026
Sve više lidera EU želi direktne razgovore sa Rusijom

Sve veći broj zemalja EU poziva na direktne razgovore sa Rusijom, uprkos pojačanim ruskim napadima na ukrajinske civile i hibridnom ratu protiv Evrope.

Visoki zvaničnici Estonije, Letonije i Luksemburga pridružili su se ranijim pozivima Austrije, Češke, Francuske i Italije, poručivši da bi EU trebalo da ima ulogu uz SAD u mirovnim pregovorima o Ukrajini – što bi faktički okončalo diplomatsku izolaciju ruskog predsjednika Vladimira Putina od strane Zapada, piše EUObserver.

„Evropska unija treba da bude uključena i u ove razgovore“, rekao je estonski predsjednik Alar Karis, govoreći o mirovnim pregovorima koje posreduju SAD u Abu Dabiju, a koji su počeli istog dana.

„Prije nekoliko godina bili smo u poziciji da ne razgovaramo sa agresorima, a sada smo zabrinuti jer nismo za pregovaračkim stolom“, dodao je.

Letonska premijerka Evika Siliņa izjavila je: „Mislim da je potrebno baviti se diplomatijom. Uvijek morate da razgovarate, ali istovremeno moramo… i dalje da zadržimo sankcije Rusiji.“

„Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Zašto onda Evropljani ne bi pregovarali?“, dodala je ona.

Ministar spoljnih poslova Luksemburga, Gzavije Betel, rekao je: „Moramo da razgovaramo sa njima (Rusima) ako želimo rješenje… mi smo odsutni.“

Betel je kao moguće izaslanike EU predložio sebe, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen ili predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu.

Siliņa je predložila francuskog predsjednika Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca ili poljskog premijera Donalda Tuska.

Pariz pruža ruku

Makron je sa svoje strane u utorak rekao da su njegovi zvaničnici već stupili u kontakt sa Kremljom „na tehničkom nivou“ kako bi se organizovao potencijalni sastanak.

Makron se posljednji put sastao sa Putinom u Moskvi 8. februara 2022. godine, ali to nije spriječilo Rusiju da 16 dana kasnije u potpunosti napadne Ukrajinu.

Posljednji formalni telefonski razgovor održali su 1. jula 2025.

Tadašnji austrijski kancelar Karl Nehamer otputovao je u Moskvu u aprilu 2025. takođe bez ikakvog rezultata, ali su proruski lideri Mađarske i Slovačke jedini koji su redovno posjećivali Moskvu od njenog prekida sa Zapadom — što je izazvalo osude drugih država EU.

Američki predsjednik Donald Tramp sastao se sa Putinom i na Aljasci 15. avgusta 2025, ali ni to nije zaustavilo rusku agresiju.

A uoči razgovora u Abu Dabiju, Putin je pokrenuo jedan od najvećih vazdušnih napada na civilnu infrastrukturu i stambene objekte u istoriji četvorogodišnjeg rata.

Evropska komisija je u Briselu poručila novinarima da „još nema znakova takve spremnosti (za prekid vatre)“ od strane Rusije, imajući u vidu njenu odluku da „uništava civilne ciljeve i ubija ljude“ u utorak.

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas, bivša premijerka Estonije, kao i estonsko Ministarstvo spoljnih poslova, takođe su iznijeli isti stav, uprkos Karisovim izjavama, što pokazuje koliko je ovo pitanje sporno.

„Nije moguće ulaziti u razgovore sa Rusijom, niti joj treba nuditi izlaz iz izolacije“, rekao je portparol estonskog Ministarstva spoljnih poslova za Euronews u srijedu.

Betel protiv Kalas

U međuvremenu, Betel je napao Kalas, rekavši: „Ko predstavlja Evropu? Vidim da Kaja Kalas nije bila… u Vašingtonu kada su se vodili razgovori [o Ukrajini] sa predsjednikom (Trampom). To je njen posao.“

On ju je takođe diskvalifikovao kao potencijalnog izaslanika EU za Rusiju, uz obrazloženje da „oni (Rusi) ne žele da razgovaraju sa Kajom Kalas“.

Evropska komisija je ranije saopštila da će do direktnih razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom morati da dođe „u nekom trenutku“ ako rat u Ukrajini treba da se okonča.

„Mir u Ukrajini zavisi od jedne jedine osobe: ta osoba je, kao što svi vrlo dobro znate, predsjednik Putin“, rekla je glavna portparolka Evropske komisije Paula Pinjo novinarima. „Dakle, očigledno je da će u nekom trenutku morati da se razgovara i sa predsjednikom Putinom.“

EU bi trebalo da imenuje specijalnog izaslanika za Rusiju, rekli su u srijedu (4. februara) u odvojenim intervjuima za Euronews predsjednik Estonije, premijerka Letonije i ministar spoljnih poslova Luksemburga.

8 Februara, 2026
Pelegirni: Prebacivanje slovačkih borbenih aviona MiG-29 Ukrajini bila je greška

Slovački predsjednik Peter Pelegrini izjavio je danas da smatra da je odluka prethodne slovačke vlade, da prebaci lovce MiG-29 Ukrajini, bila greška.

Pelegrini je u objavi na Fejsbuku podsjetio da je kao premijer tada izdao naređenje da se slovački lovci MiG-29 zadrže u Slovačkoj, “dok novi američki avioni F-16 ne preuzmu njihovu ulogu”.

– Do danas smatram da je greška što se Slovačka riješila svojih MiG-ova, za koje u to vrijeme nije imala zamjenu. Nijedna druga zemlja to nije učinila na ovaj način, da nakon doniranja sopstvenog naoružanja ostane isključivo zavisna od pomoći svojih susjeda. Odbacujem tvrdnje tadašnje vladine koalicije da su lovci MiG-29 bili samo gomila otpada. Da je to bio slučaj, nijedan od njih ne bi mogao da leti iz Slovačke u Ukrajinu – kazao je Pelegrini.

Dodao je da je kao premijer imao priliku da lično testira let u MiG-29, i da je avion bio sposoban da obavlja sve svoje zadatke.

– Kao predsjednik Slovačke Republike, neću se miješati u političke ili kriminalne prepirke koje su se posljednjih dana pojavile oko donacije borbenih aviona. Međutim, narod Slovačke ima pravo da zna da li je tadašnja Hegerova vlada, vladajući bez povjerenja parlamenta, imala ili nije imala pravo da donira naše MiG-ove Ukrajini – zaključio je Pelegrini.

Slovačke vlasti su još 2024. godine zatražile od policije da istraži transfer borbenih aviona MiG-29 i sistema protivvazdušne odbrane Kub Ukrajini, a u jesen 2025. godine policija je saopštila da nije pronašla elemente krivičnog djela u tim odlukama tadašnje vlade.

8 Februara, 2026
Mihajlović: Srbija bi dobijanjem oko 35 odsto udjela u NIS-u mogla da utiče na odluke

Bivša potpredsjednica vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je danas da bi povećanje udjela Srbije u Naftnoj industriji Srbije (NIS) na oko 35 odsto poslije prodaje ruskog vlasništva, kao rezultat donijelo mogućnost da Srbija utiče na odluke kompanije, što do sada nije bio slučaj.

Ona je izjavila za Tanjug da priča oko NIS-a još nije završena pošto još nema potpisanog ugovora, ali da se nada da će se to dogoditi.

Odgovarajući na pitanje kako će izgledati odlazak Rusa iz NIS-a i dolazak Mađara i ADNOK-a, rekla da je to stvar tehničke prirode.

– Mijenja se vlasnik, nije više Gaspromnjeft, već dolazi nova kompanija, zajednička kompanija koju su oni napravili, u čijoj je strukturi, koliko sam razumijela ADNOK manjinski. Što se nas tiče, za nas je važno da je rusko vlasništvo prodato odnosno nadamo se da je tako jer se o tome još samo priča a nismo vidjeli da je nešto potpisano – rekla je Mihajlovićeva.

Dodala je da se nada da će se to dogoditi i da će Srbija imati drugog partnera.

– Srbija će imati drugog partnera koji više nije ruska strana, nego je MOL i ADNOK. Mnogo je važno da nema stajanja, da nafta dolazi, da rafinerija radi, da su benzinske pumpe snabdjevene. Takođe i da Petrohemija radi, što se već dogodilo – istakla je Mihajlovićeva.

8 Februara, 2026