Pronađena je malokalibarska puška, osam bombi, revolver, pištolj, kao i lovačka puška i velika količina municije, javio je Tanjug.
Uhapšeni je osumnjičen da je u kući držao oružje za koje nema dozvolu.
Ukrajinski, američki i ruski zvaničnici održaće sigurnosne razgovore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u petak, saopštio je Kremlj, nakon sastanka vodećih američkih pregovarača s predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi o planu koji su izradile SAD za okončanje rata u Ukrajini.
Diplomatski napori za okončanje najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata ubrzali su se posljednjih mjeseci, iako se Moskva i Kijev i dalje ne slažu oko ključnog pitanja teritorija u poslijeratnom rješenju.
Američki pregovarači, predvođeni izaslanikom Stivom Vitkofom, razgovarali su s ruskim vođom u Moskvi do ranih jutarnjih sati u petak, prema saopštenju Kremlja.
Diplomatski savjetnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima da su njihovi razgovori bili “korisni u svakom pogledu”.
Interes za rješavanje problema diplomatskim sredstvima
Vitkof i američki tim sljedeće lete u Abu Dabi, gdje se očekuje nastavak razgovora.
Ruska delegacija, na čelu s generalom Igorom Kostjukovim, direktorom ruske vojno-obavještajne agencije GRU, takođe će se uputiti tamo “u narednim satima”, prema Ušakovljevim riječima.
“Dogovoreno je da će se prvi sastanak trilateralne radne grupe o sigurnosnim pitanjima održati danas u Abu Dabiju”, dodao je Ušakov.
“Iskreno smo zainteresovani za rješavanje (sukoba) političkim i diplomatskim sredstvima“, rekao je, ali je dodao: “Dok se to ne dogodi, Rusija će nastaviti ostvarivati svoje ciljeve… na bojnom polju.”
Vitkof je prethodno rekao da vjeruje da su se dvije strane “svodile na jedno pitanje”, bez daljeg objašnjenja.
Rusija želi Donbas
Video koji je objavio Kremlj prikazuje nasmijanog Putina kako se rukuje s Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Džaredom Kušnerom, i savjetnikom Bijele kuće Džošom Gruenbaumom.
Sastanak s visokim ulozima dogodio se samo nekoliko sati nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je nacrt sporazuma “gotovo, gotovo spreman” i da su se on i Tramp dogovorili o pitanju poslijeratnih sigurnosnih garancija.
Takođe je rekao da su se UK i Francuska već obavezale na snage na terenu.
Rusija, koja okupira oko 20 odsto Ukrajine, zalaže se za potpunu kontrolu nad istočnom regijom Donbasa kao dio sporazuma.
Ali, Kijev je upozorio da će ustupanje teritorija ohrabriti Moskvu i kaže da neće potpisati mirovni sporazum koji ne odvraća Rusiju od ponovnog napada.
Evropa “fragmentovana”
Potpuni detalji nadolazećih razgovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nisu objavljeni, a nije jasno hoće li se ruski i ukrajinski zvaničnici sastati licem u lice.
Zelenski je rekao da će ovi razgovori trajati dva dana.
Tramp je u srijedu ponovio svoje često izričito uvjerenje da su Putin i Zelenski blizu dogovora.
“Vjerujem da su sada u tački u kojoj se mogu ujediniti i postići dogovor. A ako to ne učine, glupi su – to vrijedi za obojicu”, rekao je nakon govora u Davosu.
Zelenski je u svom govoru u Davosu žestoko kritikovao nedostatak “političke volje” EU-a u suprotstavljanju Putinu.
“Umjesto da postane istinski globalna sila, Evropa ostaje prekrasan, ali fragmentovan kaleidoskop malih i srednjih sila”, rekao je.
Da li Evropa može vjerovati Vašingtonu?
Trampove dramatične promjene u vanjskoj politici, uključujući nedavni pokušaj preuzimanja Grenlanda – autonomne danske teritorije – izazvale su zabrinutost u Evropi o tome može li se Vašingtonu vjerovati kao pouzdanom sigurnosnom partneru.
U svom govoru, Zelenski je kritikovao Evropu zbog polaganja nade u Sjedinjene Države da će ih braniti u slučaju agresije.
“Evropa izgleda izgubljeno pokušavajući uvjeriti američkog predsjednika da se promijeni”, rekao je Zelenski.
Ruski napadi ove sedmice ostavili su veći dio Kijeva bez struje, a stanovnici 4000 zgrada bez grijanja na temperaturama ispod nule.
Rusija, koja je pokrenula specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu u februaru 2022., tvrdi da su njeni napadi usmjereni na energetsku infrastrukturu koja pokreće ukrajinski “vojno-industrijski kompleks”.
Kijev tvrdi da su napadi ratni zločin osmišljen kako bi se iscrpilo njegovo civilno stanovništvo do pokornosti, prenosi “France24”.
Beograd je jutros, 23. januara, potresao težak slučaj nasilja kada je na području Voždovca nožem napadnuta dvadesettrogodišnja djevojka.
S.R. je u ranim jutarnjim časovima primljena u Urgentni centar sa ozbiljnom ubodnom ranom u predjelu lica, nakon čega je hitno zbrinuta.
Prema dostupnim informacijama, djevojka je u bolnicu dovezena oblivena krvlju, a ljekari su odmah započeli operativne zahvate kako bi sanirali tešku povredu obraza. Povrede su okarakterisane kao teške, ali je potvrđeno da se nalazi van životne opasnosti.
Dok su ljekari ukazivali pomoć povrijeđenoj, policijski službenici su započeli uviđaj i prikupljanje informacija o napadu. U početku se sumnjalo da je riječ o nasumičnom napadu nepoznate osobe, međutim istraga je ubrzo dobila novi tok.
Djevojka je policiji izjavila da poznaje mladića koji ju je napao, čime je isključena mogućnost da se radi o nepoznatom napadaču.
Kako saznaje Telegraf.rs, o toj informaciji odmah su obaviještene sve policijske patrole na području Voždovca.
U toku je intenzivna potraga za osumnjičenim. Policija pretražuje više lokacija, analiziraju se snimci sa nadzornih kamera, a određeni dijelovi naselja su pod pojačanim nadzorom.
Ljekari su naveli da je napad mogao imati kobne posljedice, jer je sečivo prošlo u blizini vitalnih arterija, ali je djevojka, pukom srećom, izbjegla smrt.
O slučaju je obaviješteno nadležno tužilaštvo, a istraga je u toku.
Prethodno, odluka o izboru Vlade sa Savom Minićem na mjestu premijera, dobila je zeleno svjetlo od Vijeća naroda Republike Srpske.
Evropske vlade sve otvorenije priznaju da se njihov odnos prema Sjedinjenim Američkim Državama duboko promijenio. Prema navodima devet diplomata Evropske unije, danas u gotovo svim državama članicama prevladava uvjerenje da Vašington više ne djeluje kao pouzdan partner, već kao izvor političke i bezbjednosne nestabilnosti.
Sagovornici dolaze iz zemalja sa različitim istorijskim odnosima prema SAD, ali ističu da je razočaranje najizraženije upravo tamo gdje su veze sa Amerikom decenijama bile najčvršće. Strah i nepovjerenje dodatno su pojačani, pa je EU održala vanredni samit i pored Trampove odluke da, barem privremeno, odustane od uvođenja carina evropskim državama.
Posebnu zabrinutost izazvali su raniji istupi američkog predsjednika o Grenlandu. Njegov zahtjev za „neposredne pregovore“ o kupovini ostrva, iznesen u Davosu, mnogi evropski lideri vide kao prekretnicu nakon koje više nije moguće zadržati dosadašnji nivo tolerancije.
Tokom prve godine Trampovog drugog mandata, evropske prijestonice su, kako navode diplomate, gajile nadu da se najcrnji scenariji neće ostvariti. Međutim, sve je više uvjerenja da je vrijeme pasivnog čekanja završeno.
Bivši generalni sekretar NATO-a i nekadašnji premijer Danske Anders Fog Rasmusen izjavio je za BBC da je period suzdržanosti istekao i da Evropa mora zauzeti čvršći stav prema američkom predsjedniku. Prema njegovim riječima, popuštanje više nije održiva strategija.
Više evropskih zvaničnika, koji su za „Politiko“ govorili pod uslovom anonimnosti, priznalo je da osjećaju ličnu izdaju. Mnogi od njih su dio karijere gradili u SAD ili su bili zagovornici jačanja transatlantskog partnerstva.
– Naš američki san je završen. Donald Tramp ga je sahranio – rekao je jedan diplomata iz zemlje koja se godinama smatrala jednim od najodanijih saveznika Vašingtona.
Ovakav zaokret, saglasni su sagovornici, uskoro će se jasno vidjeti i na zvaničnim sastancima EU, ali i u javnim nastupima evropskih lidera. Francuski predsjednik Emanuel Makron već je u Davosu poručio da Evropa raspolaže snažnim instrumentima i da ih mora koristiti kada se suoči s nepoštovanjem i kršenjem dogovorenih pravila.
Trampov nastup u Davosu, tokom kojeg je Grenland nazvao „američkom teritorijom“, dodatno je pogoršao atmosferu. Iako je odbacio mogućnost vojne sile, evropske vlade takve poruke nisu shvatile kao smirivanje tenzija, već kao potvrdu njegovih ambicija.
Privremeno povlačenje prijetnje tarifama za osam evropskih zemalja, koje je Tramp ranije označio kao prepreku u vezi sa Grenlandom, došlo je, prema riječima diplomata, prekasno da bi se povjerenje obnovilo.
Njemački vicekancelar Lars Klingbajl izjavio je za ZDF da će se tek vidjeti kakav će biti ishod razgovora između generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea i američkog predsjednika, ali je naglasio da Evropa ne smije sebi dozvoliti opuštanje.
– Bez obzira na eventualni dogovor, jasno je da više ne možemo da sjedimo skrštenih ruku – poručio je Klingbajl.
Jedan evropski diplomata ocijenio je da je trenutak kada su zaprijećene carine označio stvarni lom u odnosima, dok drugi upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u Davosu je poručila da se globalne okolnosti nepovratno mijenjaju i da se Evropa mora prilagoditi novoj realnosti.
Uoči Trampove odluke o carinama, unutar EU se razmatralo aktiviranje najjačeg trgovinskog mehanizma – Instrumenta protiv prinude (ACI), poznatog kao „velika bazuka“. Taj mehanizam usvojen je 2023. godine prvenstveno kao odgovor na pritiske iz Kine, a sama pomisao da bi mogao biti upotrijebljen protiv SAD ranije je bila nezamisliva.
– Svjedočimo dubokom raspadu postojećeg svjetskog poretka – izjavio je visoki zvaničnik iz zemlje koja se tradicionalno smatrala ključnim američkim saveznikom u Evropi.
Preispitivanje odnosa sa SAD počelo je još početkom decembra, kada je Trampova administracija objavila Strategiju nacionalne bezbjednosti u kojoj je najavila podršku „patriotskim evropskim strankama“, što je u Briselu shvaćeno kao direktan udar na Uniju.
Dodatne tenzije izazvale su izjave o aneksiji Grenlanda, imenovanje američkog ambasadora na Islandu kao „guvernera 52. države“, kao i pismo norveškom premijeru u kojem je Tramp naveo da više ne osjeća obavezu da se isključivo zalaže za mir jer mu nije dodijeljena Nobelova nagrada.
Pojedine diplomate povlače paralele sa periodom uoči Drugog svjetskog rata, tvrdeći da je politika popuštanja iscrpljena.
– Mislim da smo prešli tačku Minhena – rekao je jedan od njih, aludirajući na sporazum iz 1938. godine.
Posebno težak udar pretrpjela je Danska, nakon što je Tramp tu zemlju javno nazvao „nezahvalnom“. U Kopenhagenu takve izjave doživljavaju kao šok, s obzirom na dugogodišnju vojnu i političku podršku SAD, uključujući angažman danskih vojnika u najrizičnijim misijama u Avganistanu.
– Generacije Danaca su studirale i radile u Americi. Ovo se doživljava kao otvorena izdaja – rekao je jedan danski zvaničnik.
Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nikada u istoriji nije imao više zaposlenih, te tako ova zdravstvena ustanova, prema najnovijim podacima, ima čak 3.716 zaposlenih.
Od ukupnog broja zaposlenih gotovo 30 odsto se odnosi na nemedicinske radnike.
Od ukupnog broja od 3.716 radnika, 2.634 je medicinskih i 1.082 nemedicinska radnika.
U odnosu na kraj 2024. godine, kada su imali 3.675, broj zaposlenih u UKC se povećao za 41.
Broj zaposlenih u UKC RS se počeo rapidno povećavati od 2017. godine kada je 1. januara ova ustanova imala 2.609 zaposlenih od čega 1.838 medicinskih i 771 nemedicinskog radnika.
Već na kraju 2018. godine broj radnika se povećao na 2.769, a na koncu 2019. godine iznosio je 2.974 zaposlena, i to je ujedno bila i posljednja godina kada je UKC imao ispod 3.000 radnika.
Na kraju 2020. broj zaposlenih iznosio je 3.116, a 2021. godine 3.416.
Kada govorimo o 2022. godini UKC je imao 3.564 zaposlena, a 2023. godine 3.602.
Vršilac dužnosti direktora UKC RS Nikola Šobot rekao je da ova ustanova ima manjak medicinskog osoblja.
„Moramo sistematizacijom unaprijediti proces rada jer su načelnici tražili izmjene sistematizacije na klinikama više kao organizaciono pitanje, da se unaprijedi proces rada. Naš srednji kadar je deficitaran“, kazao je Šobot.
Rekao je da je sistematizacija vezana za unapređenje procesa rada, ali i rješavanja problema priznavanja visoke stručne spreme srednjeg medicinskog kadra.
„Dakle, razlog sistematizacije je pitanje organizacije Kliničkog centra i unapređenje procesa rada“, pojasnio je Šobot.
Prema raspoloživim informacijama, UKC RS je na kraju novembra prošle godine, računajući i ugovore o djelu na koje se plaćaju doprinosi, imao 4.063 zaposlena, dok na današnji dan taj broj iznosi 4.062 radnika, prenosi Capital.
Postoje li u Bosni i Hercegovini funkcioneri koji su praktično nedodirljivi i za koje ne važe pravila odgovornosti prema institucijama i javnosti? Odgovor je, prema brojnim primjerima, potvrdan.
Jedan od takvih slučajeva, prema navodima izvora BN televizije, jeste i direktor Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) Davorin Primorac. Osim funkcije koju obavlja, za njega se vezuje i porodična povezanost sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, čiji je zet.
U političkom i institucionalnom sistemu BiH već godinama se ukazuje na to da profesionalne reference često padaju u drugi plan u odnosu na porodične, kumovske ili stranačke veze. U ovom slučaju, tvrde sagovornici BN-a, upravo takva veza daje dodatni prostor za izbjegavanje kontrole i odgovornosti.
Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došla BN televizija, mjesečna primanja direktora BHANSA-e iznose oko 11.000 KM. Pokušaji da se ti podaci zvanično provjere nailaze na otpor, a svako insistiranje na transparentnosti, prema navodima, tumači se kao politički ili nacionalni pritisak.
Član Parlamentarne skupštine BiH i Komisije za saobraćaj i komunikacije Nenad Grković kaže da ga ovakvo ponašanje ne iznenađuje. Kako navodi, nije prvi put da se institucije suočavaju sa odbijanjem saradnje, te da se stiče utisak kako pojedini funkcioneri smatraju da ne odgovaraju nikome.
Grković podsjeća i na ranije pokušaje izmjene zakonskih rješenja kojima bi se direktoru BHANSA-e omogućio neograničen mandat, što bi ga dovelo u povlašten položaj u odnosu na rukovodioce drugih institucija. Prema njegovim riječima, takav prijedlog bio je potpuno neprihvatljiv.
Komisija za saobraćaj i komunikacije nedavno je zakazala javno saslušanje rukovodstva BHANSA-e zbog pitanja finansijskog poslovanja, uključujući broj zaposlenih, visinu plata i postupke javnih nabavki. Međutim, dan uoči saslušanja iz Agencije je stiglo obavještenje da su svi članovi uprave na bolovanju, zbog čega se nisu pojavili pred Komisijom.
Na dodatne zahtjeve za dostavljanje traženih podataka, Komisija je, prema Grkovićevim riječima, dobila odgovor da se time ugrožava bezbjednost vazdušnog saobraćaja iznad BiH, što on kategorično odbacuje kao netačno.
Uprkos tome, najavljeno je da Komisija neće odustati od insistiranja na odgovornosti i transparentnosti, te da će novo javno saslušanje biti zatraženo već u februaru.
„Nećemo stati dok ne dobijemo informacije koje su od javnog interesa. Neprihvatljivo je da bilo ko u ovoj državi smatra da je iznad zakona i institucija“, poručio je Grković.
U periodu januar – decembar 2025. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 12,98 milijardi KM, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.
Kako se navodi u ovim podacima, od ovog iznosa se na izvoz odnosilo 5,35 milijardi KM, a na uvoz 7,62 milijarde KM.
“Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – decembar 2025. godine iznosio je 2,27 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 70,2%”, piše u podacima Zavoda.
Dodaje se da je izvoz u periodu januar – decembar 2025. godine povećan za 6,1% u odnosu na period januar – decembar 2024. godine, dok je uvoz povećan za 3,9%.
Kada se pogledaju podaci za 2024. godinu, vidi se da je u Republici Srpskoj više rastao izvoz nego uvoz.
Tako je tokom 2024. godine izvoz iznosio 5,045 milijardi KM, što znači da je prošle godine izvoz bio veći za 309 miliona KM.
Sa druge strane, uvoz je 2024. godine bio oko 7,33 milijarde KM, te je uvoz, prema ovim podacima, prošle godine bio veći za oko 289 miliona KM.
Zemlje sa kojima se najviše posluje
Kada su u pitanju zemlje sa kojima se najviše poslovalo, na prvom mjestu je Srbija, sa kojom je obim spoljnotrgovinske saradnje u prošloj godini iznosio 2,31 milijardu KM.
Od ovog iznosa uvoz iz Srbije bio je 1,37 milijardi KM, dok smo izvezli u ovu zemlju robe za oko 935 miliona KM.
Na drugom mjestu je Italija, sa kojom je spoljnotrgovinska razmjena u prošloj godini iznosila 1,59 milijardi KM.
U ovu zemlju smo izvezli robe za 524 miliona KM, dok smo uvezli iz Italije proizvoda za 1,07 milijardi KM.
Sa Hrvatskom je obim spoljnotrgovinske razmjene tokom 2024. godine iznosio 1,45 milijardi KM.
Tamo smo plasirali robu za 942 miliona KM, dok smo uvezli za 513 miliona KM.
Ohrabrujući podaci
Ekonomista Saša Stevanović kaže da podaci koje je objavio Zavod za statistiku RS jesu ohrabrujući i svakako bolji nego u prethodnim godinama.
“Rast izvoza, sporiji rast uvoza i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom ukazuju na pozitivno kretanje i određeni stepen makroekonomske stabilnosti u Republici Srpskoj. Ti pokazatelji jesu signal da se krećemo u dobrom smjeru, iako uvijek postoji prostor da rezultati budu još bolji. U poređenju sa Federacijom BiH, gdje je privreda izraženije ciklična i osjetljivija na spoljne šokove, Republika Srpska pokazuje stabilniju strukturu i umjerenije oscilacije, što doprinosi predvidivijem makroekonomskom okruženju. Upravo ta stabilnost može biti osnova za dalji rast izvoza u narednom periodu”, objašnjava Stevanović.
Šta očekivati?
Prema njegovim riječima, za ovu godinu je realno očekivati nastavak rasta izvoza, prije svega zbog nešto većeg fiskalnog prostora u odnosu na prethodnu godinu i mogućnosti da se domaća privatna potrošnja pametnije pozicionira – ne samo kao potrošnja, već i kao alat za jačanje pregovaračke pozicije domaće privrede.
“Važno je i to što Republika Srpska ima dobre i stabilne odnose sa ključnim partnerima sa kojima postoji najveća spoljnotrgovinska neravnoteža, prije svega sa Srbijom. Na pitanje da li treba ići u pravcu daljeg povećanja pokrivenosti uvoza izvozom – odgovor je svakako da. Međutim, taj proces ne može biti isključivo administrativan. Potreban je snažniji pritisak i jasnija artikulacija interesa izvoznika prema donosiocima odluka, kako bi se kreiralo okruženje u kojem izvoznici mogu biti konkurentniji, pouzdaniji i dugoročno snažniji nosioci rasta.
Drugim riječima, podaci jesu dobri, bolji nego što su bili, ali ako želimo dugoročno održiv rast, moramo ih pretvoriti u sistemsku podršku izvozu i jačanju domaće proizvodnje”, naglasio je Stevanović.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se “masivna flota” vojnih brodova SAD kreće ka Iranu, ponavljajući pritom da se “nada da neće morati da upotrijebe silu”.
Obraćajući se novinarima u avionu na povratku iz Davosa, Tramp je ponovo iznio tvrdnju da je Iran odustao od planova za pogubljenje 837 demonstranata kao odgovor na njegove prijetnje po tom pitanju, prenosi Tajms of Izrael.
– Imamo ogromnu flotu koja se kreće u tom pravcu i možda nećemo morati da je koristimo – rekao je Tramp.
On je dodao da “veoma pažljivo” prati dešavanja u Iranu.
Nedavni snijeg koji je zabijelio Banjaluku, sem što je, izgleda, iznenadio službe za održavanje snijega, iznenadio je i građane jer su ulazi ispred mnogih zgrada i poslovnih prostora danima bili neočišćeni.
Snijeg u Banjaluci danima nije bio čišćen ispred zgrada i poslovnih objekata
Komunalna policija izdavala upozorenja, bez kazni
Zakon obavezuje vlasnike i etažne zajednice na čišćenje
U Sarajevu su, za razliku od Banjaluke, izricane novčane kazne
Banjalučani prošli uz upozorenja
Upravo zbog toga iz Odjeljenja za komunalnu policiju Banjaluka za “Nezavisne novine” ističu da su tokom proteklih snježnih dana komunalni policajci, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, upozoravali osobe koje nisu postupale u skladu sa zakonom na njihovu obavezu.
Šta kaže zakon?
Kada je riječ o zakonu i pravilima, usvojene odluke kažu sljedeće:
“U skladu s Odlukom o komunalnom redu, vlasnici i korisnici poslovnih prostora i objekata dužni su da uklanjaju snijeg i led sa javne površine uz objekat u širini od najmanje dva metra. Čišćenje snijega i leda ispred stambenih objekata dužne su da organizuju zajednice etažnih vlasnika, odnosno stanari tih zgrada”, kažu oni za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, snijeg i led sa krovova poslovnih i stambenih zgrada i kuća dužne su da uklanjaju zajednice etažnih vlasnika, odnosno vlasnici i korisnici istih, ako predstavljaju opasnost za bezbjedno odvijanje saobraćaja pješaka i vozila.
Šta je zabranjeno?
“Prilikom uklanjanja snijega i leda zabranjeno je iznošenje i gomilanje snijega iz dvorišta, bašta i drugih slobodnih površina na ulice i trotoare, te bacanje snijega i leda na saobraćajnicu, kao i zatvaranje snijegom i ledom slivnika i šahtova, odlaganje snijega i leda u parkove i na zelene površine te sankanje i klizanje na javnim saobraćajnim površinama. Prilikom uklanjanja snijega i leda ne smiju se oštećivati površine sa kojih se led uklanja, objekti i nasadi na tim površinama, kao i komunalni objekti i uređaji”, navode iz Odjeljenja za komunalnu policiju.
U Sarajevu pisane kazne
Za razliku od Banjaluke, gdje su komunalni policajci samo upozoravali, u Sarajevu su ispisivane kazne.
Tako su samo do 13. januara inspektori izdali 10 rješenja upozorenja, 15 rješenja o otklanjanju nedostataka, te 50 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 32.500 maraka.