VRBAS Media

Autor: INFO

  • Minić: Sačinjen paket mjera za pomoć privredi

    Minić: Sačinjen paket mjera za pomoć privredi

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Banjaluci da je u Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine zabilježen blagi pad industrijske proizvodnje zbog ukupnih poremećaja na svjetskom tržištu, te da je radi toga sa poslodavcima sačinjen paket mjera za pomoć privredi.

    – Vlada Republike Srpske je prije 15 dana sa poslodavcima sačinila paket mjera koji bi trebalo da bude prezentovan u četvrtak, 21. maja. Biće publikovano na koji način će se pomoći privredi, koja je pokretač svih aktivnosti – rekao je  Minić.

    Minić je istakao da je bitno da poslodavci imaju podršku Vlade Republike Srpske.

    – Postoje određeni problemi kada je riječ o tržištu. Tu prije svega mislim na drvopreradu, te obućarsku proizvodnju i zato ćemo sve uraditi kako bi u ovim granama bile ispunjene zacrtane norme – dodao je Minić.

  • Blanuša: Kandidat sam SDS-a za predsjednika, ali još uvijek nisam kandidat opozicije

    Blanuša: Kandidat sam SDS-a za predsjednika, ali još uvijek nisam kandidat opozicije

    Kandidat sam Srpske demokratske stranke (SDS) za predsjednika Republike Srpske, jer je to zvanična odluka organa stranke – Glavnog odbora i Skupštine SDS-a, ali još uvijek nisam kandidat opozicije.

    To je poručio predsjednik SDS-a Branko Blanuša, gostujući u emisiji „Istraga sedmice“, naglasivši da će insistirati na tome da SDS, kao najjača opoziciona stranka i stranka koja je dobila najveći broj glasova na prethodnim izborima, koja ima najveći broj poslanika, načelnika i odbornika, ima kandidata za predsjednika Republike Srpske.

    On je objasnio da se u političkom životu uvijek zalaže za institucionalno djelovanje, te da nije on taj koji odlučuje u ime SDS-a, nego da odluke donose organi stranke, što je jedini ispravan način.

    – Navikli smo da pojedinci donose odluke i zato uporno ističem da nije odluka Branka Blanuše da bude kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, nego je to odluka organa stranke koja ima neuporedivo veću težinu nego da sam ja, kao pojedinac, rekao: “Ja sam kandidat za predsjednika Republike Srpske”. Moj zadatak je da se u narednom periodu stvori šira podrška i da iza dva kandidata za inokosne funkcije stoji cijela opozicija – istakao je predsjednik Blanuša.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li je poziciju kandidata za predsjednika Republike Srpske spreman prepustiti Drašku Stanivukoviću, lideru PSS-a, predsjednik Blanuša je jasno poručio: „Nisam!“ i objasnio:

    – Držaću se čvrsto odluka organa stranke. Ne vidim način na koji bih ja mogao nekom drugom prepustiti funkciju za koju sam kandidovan. Odluke organa stranke su iznad mene. Ne vidim razlog zbog kojeg bismo se mi, kao veća i snažnija stranka, priklonili nastojanjima nekoga iz manje stranke ko realno ima manji uticaj – rekao je Blanuša.

    Najmanje željen scenario je da se, kako je naglasio, ide u dvije kolone.

    – Zbog toga trebaju razgovori i dogovori da se dogovorimo da imamo po jednog kandidata za obje funkcije – istakao je Blanuša.

    Prvi čovjek SDS-a rekao je i da stalno razgovara sa liderom PSS-a Draškom Stanivukovićem i da vjeruje da će i on prihvatiti stav SDS-a da ima kandidata za predsjednika Republike Srpske.

  • Ryanair se oglasio o cijenama karata u ljetnoj sezoni

    Ryanair se oglasio o cijenama karata u ljetnoj sezoni

    Irski niskotarifni avioprevoznik Ryanair objavio je vijesti je o skoku godišnjeg prihoda i dobiti, procijenivši da bi se cijene karata na vrhuncu ljetne sezone putovanja trebale zadržati na prošlogodišnjem nivou, uz ublaženi rizik od nestašice goriva.

    U fiskalnoj godini koja je završila u martu Ryanairov prihod porastao je za 11 odsto, na 15,54 milijarde evra.

    Neto dobit nakon oporezivanja poskočila je za 40 odsto, na 2,26 milijardi evra. Uprava napominje da iznos ne uključuje jednokratnu rezervaciju od 85 miliona evra za uplatu kazne koju im je izrekao italijanski regulator u decembru prošle godine.

    U 12 mjeseci zaključno s martom Ryanair je prevezao 208,4 miliona putnika, za četiri odsto više nego u poslovnoj 2024/2025., upkos kašnjenjima u isporuci 29 aviona Boeing 8200.

    Očekuju iste cijene karata
    Cijene karata bile su u upravo završenoj poslovnoj godini više za deset odsto nego u fiskalnoj 2025. Pokazao je izvještaj. Krajem januara uprava je bila procijenila da će biti više za devet odsto, podigavši dotadašnju procjenu za dva odstotna boda, prenosi Index.

    U razdoblju od aprila do juna trebale bi biti za pet odsto niže nego prošle godne. U ljetnom tromjesečju trebale bi se zadržati, više-manje, na prošlogodišnjem nivou, dodaju.

    Glavni finansijski direktor Ryanaira Neil Sorahan izjavio za irsku državnu televiziju RTE da su sve sigurniji da neće imati problema s snabdijevanjem gorivom ni nakon ljeta budući da su rafinerije pojačale preradu i pronalaze alternative nabavi iz regije uz Persijski zaliv.

    Glavni izvršni direktor Michael O'Leary naveo je pak u videoprezentaciji da su ih dobavljači ove sedmice obavijestili kompaniju kako do sredine jula ne očekuju nikakve poremećaje u snabdijevanju gorivom.

  • Prirodni biseri Srpske i dalje nevidljivi na globalnoj turističkoj mapi

    Prirodni biseri Srpske i dalje nevidljivi na globalnoj turističkoj mapi

    Republika Srpska često se opisuje kao neotkriveni dragulj Balkana, ali kada pogledate društvene mreže i turističke trendove, stiče se utisak da za veliki broj stranaca ona gotovo da i ne postoji. Dok influenseri i putnici masovno promovišu Hrvatsku, Crnu Goru ili Albaniju, sadržaj o Srpskoj ostaje rijedak i uglavnom van fokusa globalnih algoritama.

    Bosna i Hercegovina posljednjih godina dobija reputaciju pristupačne destinacije sa odličnom hranom, prirodom i autentičnim iskustvima, ali se u većini objava neprestano vrte iste lokacije. Kadrovi Baščaršije, Starog mosta u Mostaru, vožnje sarajevskom žičarom ili ispijanja kafe iz džezve postali su gotovo obavezni sadržaj svakog stranog travel profila.

    U isto vrijeme, brojni prirodni i istorijski lokaliteti Republike Srpske ostaju van digitalne pažnje. Prašuma Perućica, kanjon Tare, Sutjeska, Višegrad, Kozara ili Foča rijetko dospiju do šire publike, iako posjeduju potencijal za sadržaj koji bi lako mogao privući milione pregleda na internetu.

    Dok zemlje regiona agresivno koriste društvene mreže i trendove modernog turizma, promocija Srpske često djeluje sporadično i bez jasnog pravca. Umjesto snažnih kampanja i modernog video sadržaja na engleskom jeziku, utisak je da se i dalje računa na preporuke „od usta do usta“ i slučajne posjete turista koji prolaze kroz region.

    Putopisac Robert Dacešin smatra da najveći problem leži upravo u nedostatku zajedničke strategije promocije. Prema njegovim riječima, većina stranaca danas dolazi zahvaljujući iskustvima drugih ljudi i sadržaju koji vide na internetu, ali sistemski pristup promociji još ne postoji u mjeri u kojoj bi mogao donijeti ozbiljnije rezultate.

    Kao primjer zemlje koja je uspjela da napravi turistički bum, Dacešin izdvaja Albaniju, koja je posljednjih godina postala jedna od najpopularnijih destinacija na Balkanu. Ističe da turizam može otvoriti veliki prostor za razvoj lokalnih biznisa i omogućiti mnogim ljudima da žive od te privredne grane.

    Ipak, naglašava da postoje i pozitivni primjeri u Republici Srpskoj, prije svega Trebinje i Banjaluka, koji su posljednjih godina postali znatno vidljiviji turistima. Posebno ističe Nacionalni park Sutjeska, za koji smatra da predstavlja jednu od najvećih neiskorištenih prilika u regionu.

    Iako Trebinje mnogi smatraju jednim od najljepših gradova u ovom dijelu Balkana, veliki broj turista ga i dalje doživljava samo kao kratku usputnu destinaciju tokom boravka u Dubrovniku ili na crnogorskom primorju. Slična situacija je i sa Banjalukom, koja posjeduje rafting, prirodu, noćni život i gostoprimstvo, ali još nema status mjesta u kojem strani turisti ostaju više dana.

    Problem dodatno komplikuje činjenica da kvalitetnog promotivnog sadržaja gotovo da nema. Moderni putnici destinacije biraju preko TikToka, Instagrama i Jutjuba, a Srpska na tim platformama nema dovoljno prepoznatljivih i viralnih priča koje bi je približile globalnoj publici.

    Ukoliko se pristup promociji uskoro ne promijeni i ne prilagodi digitalnom vremenu, Republika Srpska bi mogla ostati turistički potencijal koji svi hvale, ali koji malo ko zaista vidi.

  • Trišić Babić: Svijet se mijenja na dnevnoj bazi i Srpska ne smije propustiti istorijski trenutak

    Trišić Babić: Svijet se mijenja na dnevnoj bazi i Srpska ne smije propustiti istorijski trenutak

    Svijet se mijenja na dnevnoj bazi i Republika Srpska ne smije propustiti istorijski trenutak, niti ga dočekati nespremna, istakla je vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Da, tačno je da je Kristijan Šmit u BiH djelovao bez legitimiteta i da je svojim odlukama godinama produbljivao političku krizu i pokušavao da institucionalno oslabi Republiku Srpsku. Ali, Šmit je završena priča. Neka njegov politički račun svode oni kojima nije ispunio obećanja – naglasila je Trišić Babić.

    Ona je istakla da najmanje što Republika Srpska danas mora da uradi jeste da jasno, glasno i institucionalno insistira na ukidanju svih nametnutih imperatorskih zakona i odluka.

    – Samo tako može se otvoriti prostor za trajnu stabilizaciju, dogovor domaćih lidera i istinski prosperitet. Sve drugo je nastavak agonije i politike konflikta, koja je godinama gušila mogući dogovor – poručila je Trišić Babić.

     

  • Petrović: Ko uđe sa minusom, ne može izaći kao plus u politici

    Petrović: Ko uđe sa minusom, ne može izaći kao plus u politici

    Ako pozitivan broj saberete sa negativnim brojem, bez obzira što ste znak plus postavili između, u konačnici imate operaciju oduzimanje.
    Poručio je ovo Ljubiša Petrović, član Predsjedništva SDS i gradonačelnik Bijeljine.

    – Primjer: 2+ (-1)=1, a ne 3. Ako sa druge strane imate operaciju oduzimanja, sa tim istim negativnim brojem, dva minusa daće plus. Primjer 2 – (-1)=3 a ne 1. Nije najbitnije da li se sabiramo, već sa kojim predznakom ulazimo u računske operacije. Ako iz vojske koja stalno pobjeđuje uz pomoć trojanskih konja, te iste konje prebaciš u dio arene gdje trče svoju trku, vječitom “pobjedniku” već slutiš na poraz – rekao je Petrović.

    Na kraju, nastavlja Petrović, onima u areni koji su do sada prespavali svaku trku, daješ konačno priliku da se probude i izaberu svoju stranu.

    – E, ti spavači su oni onaj jezičak na vagi. To je ta računica, i ne treba biti ekonomista i shvatiti je, dovoljno je samo misliti, ali sopstvenom glavom! Profil mi i mogu hakovati, ali zdrav razum ne mogu – rekao je Petrović.Iako nije nikoga imenovao, jasno je da je Petrović ovu poruku uputio predsjedniku novoosnovanog pokreta, Drašku Stanivukoviću, koji je na nedavno održanoj sjednici PSS, između ostalog rekao “ja sam zicer, pobjeđujem”.

    On je iskoristio tada priliku da prozove Petrovića, nakon njegove izjave da bi opozicija ove godine trebala na oktobarske izbore razjedinjena.

    – Nije SDS problem, nego pojedinac. Jedan veoma pametan, mudar član, prije svega, kaže “sve ove godine idemo ujedinjeni i gubimo, sad idemo razjedinjeni”. Je l’ moguće to? Ja stvarno mislim da nas neko zeza. Rekao sam Milošu Stanišiću “provjeri mu profil, možda je hakovan”. Nemojte da to vodi Republiku Srpsku – rekao je, između ostalog, Stanivuković.

  • Banjaluka spremna za Spasovdan

    Banjaluka spremna za Spasovdan

    Bogati kulturno-umjetnički program pripremljen je za ovogodišnje obilježavanje slave grada i Hrama Hrista Spasitelja – Spasovdana, a iz Gradske uprave Banjaluka objavili su i sam program obilježavanja.

    “Uoči Spasovdana, 20. maja, od 18 časova u porti Hrama Hrista Spasitelja biće održano praznično bdjenje, a u istom periodu u Kući Milanovića biće otvorena izložba radova slikara Perice Ivanovića, sa motivima pravoslavnih manastira. Od 20 časova u porti Hrama Hrista Spasitelja očekuje vas tradicionalni koncert pod nazivom ‘U susret Spasovdanu – sloboda – tradicija’, kada će, pored organizatora SPD ‘Jedinstvo’, nastupiti i brojni gosti”, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Kako su dodali, obilježavanje Spasovdana u četvrtak, 21. maja, započeće u devet časova služenjem svete arhijerejske liturgije u Hramu Hrista Spasitelja, nakon čega će uslijediti tradicionalna spasovdanska litija oko hrama.“U duhu tradicije i običaja uz bogatu trpezu i prigodan program proslava slave grada biće nastavljena i u večernjim časovima, odnosno od 18.30 na šetalištu pored hrama. Iste večeri biće proglašeni i pobjednici ovogodišnjeg izbora za najbolju slavsku pogaču i rakiju”, dodali su oni.

    Kao i do sada, trećeg dana slave grada u petak, 30. maja, u 19 časova biće održano guslarsko veče, koje će upriličiti Škola gusala “Sandić”

  • Biblioteka, muzej i pozorište pod istim krovom, ali bez rješenja za obnovu

    Biblioteka, muzej i pozorište pod istim krovom, ali bez rješenja za obnovu

    Dom radničke solidarnosti, u kojem su smješteni Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Muzej Republike Srpske, Dječije pozorište Republike Srpske i Dom omladine, već više od četiri decenije predstavlja jedno od najprepoznatljivijih mjesta kulture u Banjaluci. Ipak, iza brutalističke fasade zgrade koju je projektovao jedan od najznačajnijih arhitekata bivše Jugoslavije Ivan Štraus, kriju se ozbiljni problemi, od dotrajalog krova i zastarjelih instalacija do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji godinama blokiraju ozbiljniju obnovu.

    Iako stručnjaci smatraju da izgled zgrade ne bi trebalo mijenjati jer predstavlja arhitektonski pečat jednog vremena, stanje objekta iz godine u godinu postaje sve lošije.Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović Zečić kaže za BL portal da institucije koje koriste zgradu decenijama same pokušavaju da održavaju prostor koliko mogu, ali da ozbiljna sanacija prevazilazi njihove mogućnosti.

    „Postoji dokument koji je potpisan prilikom ulaska u zgradu sa Gradom Banjaluka, gdje mi kao Narodna i univerzitetska biblioteka ‘Petar Kočić’ dobijamo prostor na korištenje. Od tog vremena do danas mi kao stanari, odnosno korisnici, sami se bavimo adaptacijama koliko je to moguće. Institucija kulture, kakva god ona bila, nije kadra da sama radi sanacije i prepravke u ovoj zgradi onako kako bi trebalo“, kaže Petrović Zečić.

    Rat ostavio posljedice koje se osjećaju i danas

    Problemi ove zgrade, kako navodi, dodatno su produbljeni tokom rata. Posebna oštećenja nastala su nakon rušenja Ferhadije, kada su popucala stakla na dječijem odjeljenju biblioteke, prostoru koji danas koristi Ruski centar.

    „Tih dana sa dječijeg odjeljenja odneseno je više od 10.000 knjiga, što je potvrđeno popisom biblioteke“, navodi ona.

    Vlasnici samo jednog sprata

    Iako je sama konstrukcija objekta izuzetno kvalitetna, paradoksalno je da institucije koje decenijama rade u njemu i dalje nisu vlasnici prostora koji koriste.„Čini mi se da je kod nas u biblioteci najčudnija situacija. Tek 2022. godine, kada je Vlada Republike Srpske kupila prostor na četvrtom spratu od Područne privredne komore, postali smo vlasnici tog dijela od 1.780 kvadrata, dok su ostala tri sprata i dalje u vlasništvu Grada“, objašnjava Petrović Zečić.

    Dodaje da su Biblioteka, Muzej i Dječije pozorište prije tri godine angažovali agenciju koja je izvršila etažiranje prostora, čime je precizno definisano šta kome pripada, kao prvi korak ka uknjižavanju vlasništva.

    „To je krenulo u pozitivnom pravcu. Uputili smo poziv prema Gradu, ali je proces stao iz nama nepoznatih razloga. Razgovarali smo i sa Ministarstvom prosvjete i kulture da se ponovo pokrene inicijativa, jer ovo nikome ne ide u korist“, kaže ona.

    Upravo zbog neriješenog vlasništva ove ustanove ne mogu aplicirati ni za ozbiljnije projekte energetske efikasnosti, jer je jedan od osnovnih uslova dokaz o vlasništvu nad objektom.Ventilacija ne radi od rata, krov prokišnjava

    Istovremeno, problemi unutar same zgrade postaju sve ozbiljniji.

    „Ventilacioni sistem nije u funkciji još od rata. Nakon toga niko nije pokušao da ga ponovo pokrene. Instalacije su ostale iste i morale bi biti zamijenjene. Problem je i ravan krov koji je veoma podložan curenju“, upozorava Petrović Zečić.

    Poseban izazov predstavlja bezbjednost zaposlenih i posjetilaca, jer se tokom većih događaja u biblioteci zna naći i više od 800 ljudi.

    Ipak, određeni pomaci postoje. Kako navodi direktor biblioteke, u razgovorima sa Ministarstvom prosvjete i kulture dogovorena je parcijalna zamjena dotrajale stolarije.

    „Radićemo pet ili deset godina, ali ćemo ići parcijalno tamo gdje je najpotrebnije i gdje imamo najveće probleme“, kaže ona.

    „Ova zgrada može trajati stotinama godina“

    Petrović Zečić naglašava da je objekat izuzetno čvrsto građen, te da bi uz obnovu krova, fasade i zamjenu stolarije mogao trajati još decenijama.

    „Zgrada je rađena u sedri i potrebno ju je prati specijalnim sredstvima. Potrebno je ponovo uraditi fasadu. Kada bi se izmijenila stolarija i riješio krov, ova zgrada bi mogla služiti stotinama godina“, smatra Petrović Zečić.

    Muzej traži sistemsko rješenje

    Na potrebu ozbiljne obnove godinama upozorava i Muzej Republike Srpske, iz kojeg poručuju da parcijalna rješenja više nisu dovoljna.

    „Kao ustanova koja svakodnevno koristi ovaj objekat i u njemu čuva vrijednu muzejsku građu, smatramo da je neophodno sistemski pristupiti obnovi kompletne infrastrukture, a ne samo pojedinačnim intervencijama“, navode iz Muzeja Republike Srpske.

    Iz Muzeja upozoravaju da su najveći problemi dotrajali krov i fasada, pojava vlage, zastarjele instalacije i potreba za energetskom sanacijom objekta.

    „Posebno je važno obezbijediti adekvatne uslove za čuvanje muzejske građe i bibliotečkog fonda, jer su stabilna temperatura, zaštita od prokišnjavanja i bezbjedna infrastruktura osnovni preduslovi za očuvanje kulturnog nasljeđa“, navode iz ove ustanove.

    Novo zdanje kao dugoročno rješenje

    Iako je prethodnih godina bilo razgovora i najava o mogućoj obnovi fasade i sanaciji objekta, konkretniji radovi još nisu počeli.

    U Muzeju smatraju da bi dugoročno najbolje rješenje bila izgradnja potpuno nove zgrade namijenjene muzejskoj djelatnosti.

    „Na taj način bili bi riješeni svi infrastrukturni problemi, a dodatno bi bila unaprijeđena ponuda Muzeja Republike Srpske, našeg grada i Republike u oblasti kulture i turizma. Smatramo da o ovoj temi postoji opštedruštveni konsenzus“, poručuju iz Muzeja.

    Dom radničke solidarnosti izgrađen je 1973. godine kao simbol zajedništva nakon katastrofalnog zemljotresa. Danas, više od pola vijeka kasnije, zgrada koja čuva dio najvažnijeg kulturnog i istorijskog nasljeđa Republike Srpske i dalje čeka ozbiljnu obnovu.

  • Policija napravila haos u saobraćaju, pa vozaču napisali kaznu

    Policija napravila haos u saobraćaju, pa vozaču napisali kaznu

    Policajci stali na sred raskrsnice da proćaskaju i napravili kilometarsku kolonu. Ne, nije ovo početak vica, nego (ne)obična scena sa banjalučkih ulica. Kod raskrsnice za market “Tropik” u banjalučkom naselju Lazarevo, večeras se, kako javlja čitalac Srpskainfo, u kratkom roku formirala duga kolona vozila.

    Zašto? Pa, zbog raspričanih policajaca. Ubrzo se, kako opisuje, nervoza i trubljenje proširili cijelom raskrsnicom, dok je kolona iz minuta u minut postajala sve duža. No, to nije ometalo policajce.

    Ipak, epilog cijele situacije dodatno je začinio priču – čitalac koji se javio redakciji, tvrdi da je na kraju “popio” kaznu zbog korištenja mobilnog telefona, piše Srpskainfo.

  • Projekti bez završetka: Šta je sve najavljivano u Banjoj Luci, a nije realizovano

    Projekti bez završetka: Šta je sve najavljivano u Banjoj Luci, a nije realizovano

    Od velikih najava do nedovršenih projekata i spornih investicija – tako bi se mogao opisati dio mandata gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, kojem politički protivnici sve češće zamjeraju da iza brojnih obećanja nije ostalo mnogo konkretnih rezultata.

    Još početkom ove godine najavljivani su čak i dinosaurusi koji će “mahati repovima i treptati očima”, a koji je trebalo da budu postavljeni u Banjoj Luci. Iako je za osam figura predviđeno oko 150.000 KM, oni ni danas nisu stigli u grad.

    Međutim, mnogo ozbiljnije teme izazvale su znatno više pažnje javnosti, jer su pojedini projekti predstavljani kao kapitalne investicije, a godinama kasnije nisu realizovani ili su ostali predmet polemika.

    Jedno od najvećih obećanja bila je gradska bolnica, koju je Stanivuković najavljivao još tokom kampanje 2020. godine. U narednim godinama govorilo se o elaboratima, analizama i studijama opravdanosti, ali konkretni radovi nikada nisu počeli. Šest godina kasnije nema ni lokacije ni temelja za projekat koji je bio predstavljen kao jedan od ključnih za zdravstveni sistem grada.

    Slična situacija je i sa projektom kolektora i prečistača otpadnih voda na Vrbasu. Godinama se govorilo o investiciji vrijednoj više od 100 miliona KM, uz dodatna izdvajanja za izradu predstudija i projektne dokumentacije. Ipak, projekat nije izašao iz početne faze, a javnost ni danas nema precizne informacije kada bi gradnja mogla početi.

    Posebna pažnja javnosti usmjerena je i na oblast predškolskog obrazovanja. Stanivuković je još 2020. obećao mjesto u vrtiću za svako dijete i ukidanje lista čekanja, ali taj problem do danas nije riješen. Iako su uvedene subvencije za privatne vrtiće, razlika u cijenama između privatnih i javnih ustanova nije značajno smanjena.

    Dodatne reakcije izazvalo je otvaranje vrtića u Novoseliji uoči lokalnih izbora 2024. godine. Iako je objekat svečano predstavljen javnosti, ispostavilo se da formalno-pravno nikada nije registrovan kao vrtić, te da prostor i danas stoji prazan.

    Među projektima koji su izazvali najviše pažnje nalazi se i izgradnja novog hotela “Palas”. Najavljivan kao moderan objekat sa 25 spratova i panoramskim restoranom, projekat je godinama promovisan kao simbol razvoja centra grada. Ipak, na lokaciji se i dalje nalazi veliko gradilište, dok su radovi više puta prekidani i odgađani.

    Istovremeno, zbog tog projekta mijenjani su regulacioni planovi centra grada, što je otvorilo dodatne rasprave o urbanističkom razvoju Banje Luke i pogodovanju investitorima.

    Ni projekat mosta u Docu nije otišao dalje od višegodišnjih najava. Iako su obezbijeđena kreditna sredstva, most još nije izgrađen, a dio novca utrošen je za izgradnju kružnog toka kod Kastela, koji je postao predmet brojnih polemika zbog pitanja dozvola i regulacionog plana.

    Teniski kompleks izgrađen za turnir “Srpska open” takođe je ostao jedna od kontroverznijih investicija posljednjih godina. Za kompleks, čija je vrijednost procjenjivana na desetine miliona maraka, obećavano je da će nakon turnira biti dostupan sportistima i građanima. Međutim, nakon završetka manifestacije objekat je uglavnom ostao bez ozbiljne namjene, dok javnost nikada nije dobila potpuni finansijski pregled ulaganja.

    Velike polemike izazvalo je i uređenje obale Vrbasa. Projekat koji je predstavljen kao novo gradsko šetalište i “banjalučka riva” suočio se sa kritikama nakon prvih većih padavina, kada je dio prostora bio pod vodom, dok su se na pojedinim mjestima pojavila oštećenja na stazama.

    Dodatne reakcije izazvala je i sječa stabala uz Vrbas, među kojima su bile i vrbe karakteristične za obalu rijeke. Ekolozi i stručnjaci upozoravali su da drveće uz rijeku ima važnu zaštitnu funkciju protiv erozije i poplava.

    Kritike opozicije i dijela javnosti odnose se i na pitanje transparentnosti rada Gradske uprave. Iako je otvorenost rada bila jedno od ključnih obećanja aktuelne administracije, novinari i odbornici često upozoravaju da do informacija dolaze teško i sa velikim zakašnjenjem, dok brojna pitanja o velikim investicijama ostaju bez preciznih odgovora.