Autor: INFO

Narodna skupština Republike Srpske imenovala je Anu Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, i to manje od mjesec dana uoči prijevremenih izbora koji su zakazani za 23. novembar – pod uslovom da se oni uopšte održe, s obzirom na tok aktuelnih političkih procesa i poruke koje posljednjih dana stižu iz Banjaluke.

Postavlja se pitanje zašto do imenovanja nije došlo ranije i zbog čega je izbor pao upravo na Trišić Babić, a ne na članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, čije se ime ranije pominjalo.

„Zato što je Miloradu Dodiku očigledno rečeno da treba da ga naslijedi neko ko uživa povjerenje SAD. Ne postoji nijedno drugo logično objašnjenje“, rekao je novinar Darko Momić.

On smatra da Trišić Babić posjeduje sve kvalitete potrebne za osobu koja bi Republiku Srpsku mogla povesti putem evroatlantskih integracija.

„Dakle, ne evropskih, već evroatlantskih. Iskustvo, znanje, strani jezici – sve to ima. Da je bilo državničke mudrosti, Republika Srpska bi taj put nastavila još 2009. godine, kada je tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović to i potpisao. Danas bismo bili dio zajednice u kojoj živi oko 40 miliona pravoslavaca koji nikada nisu živjeli u uređenijim zajednicama i nikada nisu živjeli bolje. Ali da se tada nastavilo tim putem, ne bi se ljudi iz vrha vlasti i njima bliske osobe mogli na enorman način i u stotinama miliona maraka mjerenim iznosima okoristiti o Republiku Srpsku“, rekao je Momić.

Njegove tvrdnje dodatno dobivaju na težini nakon što je Stejt department pozdravio odluku Narodne skupštine Republike Srpske, ističući da je riječ o koraku ka stabilizaciji političkih prilika u BiH.

„SAD pozdravljaju akciju Narodne skupštine Republike Srpske koja potvrđuje stabilnost u BiH. Ona će, takođe, utvrditi kurs za konstruktivno partnerstvo sa SAD zasnovano na obostranim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu“, rekao je Brendan Hanrahan, visoki službenik Biroa Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja.

Međutim, neizvjesnost oko održavanja izbora ostaje tema broj jedan. Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, izjavio je da vjeruje kako izbori neće biti tehnički mogući.

„Kao što znate, raspisani su ti neki izbori koje niko nije htio u Srpskoj, to je nešto što je nametnuto i javnost treba da prepozna da Sarajevo pokušava da upravlja tim procesom. Mi vjerujemo da te izbore neće biti moguće tehnički održati. Ti izbori su nepotrebni i zato smo ponudili da odlukom Narodne skupštine bude imenovan čovjek koji će privremeno obavljati dužnost predsjednika. To će stabilizovati situaciju, a istovremeno pruža šansu da kroz očekivanu odluku Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri, koja se stalno odugovlači, dobijemo priliku da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava koji je pun primjera odbijanja praksi kao ova koja je sprovedena u BiH“, rekao je Dodik u intervjuu za „Glas Srpske“.

I na samoj sjednici Narodne skupštine, tokom koje je imenovana Trišić Babić, pojedini poslanici govorili su u kontekstu „ako bude izbora“, što je dodatno pojačalo spekulacije da bi njihov održavanje moglo biti odgođeno.

„Politički autoriteti kupuju vrijeme da bi ušli u izbornu godinu i onda nema prijevremenih izbora. Sluti da bi prijevremeni izbori mogli biti dovedeni u znak pitanja ‘iz tehničkih razloga’, a ti tehnički razlozi su dobar alibi kada iza toga stoji opstrukcija ili politički nalog“, ocijenila je politička analitičarka Tanja Topić.

Ona je navela da Bijeljina već sada tvrdi da nema finansijskih sredstava za organizaciju izbora, dok je CIK BiH pomjerio pojedine rokove i tendere, čime se, prema njenim riječima, „stvara atmosfera u kojoj se odgađanje izbora čini sve realnijom opcijom“.

„U tim uslovima trebate imati čovjeka od povjerenja. To je dug period i ne možete te poslove prepustiti Pranjiću (Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske)“, dodala je Topićeva.

Iako pravnici ocjenjuju da je imenovanje v.d. predsjednika pravno sporno, Topićeva vjeruje da se radi o dijelu šireg političkog aranžmana zbog kojeg neće biti sankcija.

„S obzirom na šok-terapiju za vikend, stvoren je prostor da se izbori odgode. Oni sada i ne odgovaraju vladajućim partijama, ali ni opoziciji u kojoj se takođe odvijaju procesi“, istakla je ona.

Troškovi prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske planirani su u iznosu od 6,4 miliona KM. Gotovo pet miliona predviđeno je za naknade biračkim odborima, 420.000 KM za ugovore o djelu, 75.000 KM za zakup glavnog centra za brojanje i oko 800.000 KM za javne nabavke izbornog materijala.

Nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku, njegov zamjenik Davor Pranjić preuzeo je dio nadležnosti predsjednika Republike Srpske. Ipak, vlast je potom odlučila da imenuje Anu Trišić Babić na tu funkciju, što znači da bi, ukoliko se izbori održe 23. novembra, u svega dva mjeseca četvoro ljudi obavljalo predsjedničku dužnost u Republici Srpskoj.

Politički zaokret Milorada Dodika i spremnost da prihvati “igru kompromisa s Amerikom” pokazali su se kroz najnovije odluke Narodne skupštine Republike Srpske — imenovanje Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednice i povlačenje šest zakona koje je ranije osporio Ustavni sud BiH. Analitičari ocjenjuju da je time Dodik otvorio vrata mogućem političkom primirju sa Zapadom.

Prema njihovim riječima, riječ je o taktici koja omogućava i Dodiku i Republici Srpskoj da zadrže status svojevrsne “države u državi”.

Potezi vlasti iz Banjaluke izazvali su niz reakcija. Dok Dodik tvrdi da Sarajevo nije uspjelo da ga “posmatra sa strane” i da on nastavlja da obavlja svoj posao, iz političkog vrha BiH poručuju da se parlament Srpske “pokorio pritiscima”.

Milivojević: Dodik nije imao veliki manevarski prostor

Politikolog Cvijetin Milivojević kaže za Blic da aktuelna Dodikova diplomatija nije rezultat slobodnog izbora.

– Dodik zna da jedini partner koji ga neće pustiti niz vodu je Moskva. Dodik nije imao velikog manevarskog prostora zbog čega mu se politika svodi na “kreni, stani pa dva koraka unazad” – ocenjuje Milivojević.

On smatra da posljednji politički potezi iz Srpske nose prepoznatljiv pečat “nove američke diplomatije”.

– Amerika već dvije godine nema ambasadora u BiH zbog čega je glavnu ulogu preuzeo Kristijan Šmit. Ne treba zaboraviti da Dodik nije krio izuzetnu ljubav prema Trampu. Zbog toga ovi potezi Dodika, kao što je izbor v.d. predsjednice Republike Srpske na mjesec dana i poništavanje šest zakona neustavnih po Ustavu BiH, predstavljaju ispunjavanje američkih želja. Dodik je požurio da udovolji Americi, a zauzvrat skinute su sankcije za četiri njegovih saradnika kao znak dobre volje – navodi Milivojević.

Milivojević podsjeća da Dodik i dalje insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma, što, kako kaže, odgovara i američkoj viziji BiH.

– Dodik traži samo da se poštuje Dejtonski sporazum koji je u osnovi američki proizvod. On se ponaša kao ruski i mađarski štićenik, a od ranije je poznat i kao političar koji se oslanja na jevrejsku državu. Sada želi nagodbu sa Trampovom administracijom koja bi odgovarala i njemu lično, ali i Republici Srpskoj koja bi ostala “država u državi” u BiH ako bi se i dalje poštovao Dejtonski sporazum – analizira Milivojević.

“Šta će biti nakon izbora 23. novembra?”

Analitičar se pita šta će donijeti prevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske zakazani za 23. novembar.

– Da li će predsjednik biti Branko Blanuša ili Siniša Karan ili možda Ana Trišić Babić ili Dodik? Dodik je zatražio i od Ustavnog suda da se izjasni da li predsjednik Republike Srpske ima pravo da se smijeni, a da o tome ne odlučuju građani odnosno da li je to što piše u Ustavu BiH, u Ustavu Republike Srpske i Dejtonskom sporazumu oborivo jer o tome odlučuje Kristijan Šmit. Dodik pothranjuje tu priču i vjerovatno mu odgovara dvovlašće i trovlašće jer iza Karana i Trišić Babić stoji njegova SNSD – ocjenjuje Milivojević.

“Dodik progutao nekoliko velikih žaba”

Prema njegovim riječima, Dodik je u posljednjih nekoliko mjeseci morao da odustane od više krupnih najava.

– Najavljivao je prvo referendum u Republici Srpskoj 25. oktobra, pa 23. novembra da bi sad spomenuo 9. januar kao novi datum. Takođe, parlament u Republici Srpskoj izglasao je prestanak šest zakona koje je nedavno doneo. Dodik svaki napad na sebe predstavlja kao napad na Republiku Srpsku i to mu je sad, kao što sam rekao, jedini mogući put – navodi Dodik.

Milivojević ističe i da su predstojeći izbori više formalnost nego istinska politička borba.

– Svi znaju da su sljedeće godine važniji izbori što pokazuje i to da opozicija ne izlazi na te izbore sa najjačim kandidatom, a to je Draško Stanivuković – zaključuje Milivojević.

Politički zaokret koji su SNSD i Milorad Dodik napravili gotovo preko noći, od oštrog suprotstavljanja do ponovne spremnosti na saradnju sa Zapadom, otvorio je neočekivani prostor opoziciji u Republici Srpskoj, smatraju analitičari.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, vlast je povukla niz zakona koje je ranije promovisala kao stubove “odbrane Republike Srpske” od odluka visokog predstavnika i zapadnih ambasada. Sada, isti ti propisi stavljeni su van snage – što su funkcioneri SNSD-a pokušali predstaviti kao promišljenu i “mudru strategiju”.

– U Narodnoj skupštini Republike Srpske ozvanična je potvrda potpune kapitulacije Milorada Dodika, a poslanici vladajuće koalicije pojeli su i polizali sve ono što su zas..li u prethodne dvije godine. Potvrda da su lutali i vodili pogrešnu politiku i da su se povукли као највеће кукавице – objavio je na društvenim mrežama politički analitičar Velizar Antić.

Prema njegovoj ocjeni, sjednica je pokazala da poslanici vlasti “nemaju svoj stav i kičmu”, već da se radi o ljudima koji bez pogovora slijede partijske naloge.

– Šamar svim pristalicama koje su vjerovale u ono što je vlast radila i koji su bili spremni da sve druge nazivaju raznim imenima i da pravdaju ove poteze. Od danas je šansa za Blanušu skočila za duplo. Ako je do sada imao manje šanse za pobjedu, od danas se stvari drastično mijenjaju. Ako sada opozicija doda gas do kraja, Blanuša ima velike šanse da pobijedi. Time bi se napravio prvi veliki korak ka pobjedi na izborima sljedeće godine – naglasio je Antić.

Slično mišljenje dijeli i politička analitičarka Tanja Topić, koja smatra da je vlast u Republici Srpskoj ovim potezom izgubila dio podrške među svojim biračima.

– Rejting aktuelne vlasti je kroz ovaj “salto mortale” u subotu pao i izgubili su dobar dio podrške među građanima koju su imali. Međutim, nemamo apsolutnu garanciju da ih opozicija može “pomesti”, s obzirom na stanje u opoziciji – rekla je Topićeva za Srpskainfo.

Dodala je da opozicione stranke i dalje nisu konsolidovane i da se suočavaju sa ozbiljnim unutrašnjim podjelama.

– Druga stvar jeste kako će na ovo reagovati građani koji su razočarani i koji su do juče glasali za SNSD? Da li će oni povećati broj apstinenata ili će izaći na izbore i iz protesta glasati protiv politike SNSD? Mnogo je otvorenih pitanja – istakla je Topićeva.

Prema njenim riječima, dodatno je značajno pitanje mogućeg održavanja prijevremenih izbora.

– U ovakvim uslovima, SNSD nikako ne odgovara održavanje prijevremenih izbora upravo zbog pada podrške, a već vidimo da se, na neki način, pokušavaju sakriti iza tehničkih uslova, odnosno da se izbori prolongiraju kako bi građani kratke pameti zaboravili na situacije kojima smo svjedočili – zaključuje Topićeva.

Na taj način, sjednica koja je trebalo da pokaže političku snagu vladajuće većine pretvorila se, po ocjenama analitičara, u potvrdu zaokreta koji je opoziciji otvorio novu priliku – i to uoči predstojećih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali i narednih opštih izbora.

Odluke Narodne skupštine Republike Srpske o povlačenju spornih zakona i imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike, prema riječima predsjednika Skupštine Nenada Stevandića, predstavljaju „rezultat surovog pragmatizma“, a ne odustajanje od ranije politike.

„Preispitivao sam svoja osjećanja, ne političke odluke. One su rezultat surovog pragmatizma“, rekao je Stevandić u intervjuu za Euronews, objašnjavajući da je odluka donesena nakon što je Republika Srpska dobila identičnu poruku o deeskalaciji od Sjedinjenih Američkih Država.

Dodao je da je Skupština odlučila da Milorad Dodik odredi osobu koja će obavljati dužnost predsjednika, jer je on izabran na tu funkciju voljom naroda. „Ne bi trebalo da mi određujemo ko će ga u mandatu koji je on osvojio zamijeniti“, naveo je Stevandić.

Govoreći o poništenim zakonima, istakao je da je riječ o pokušaju da se prevaziđe „ustavni dualizam“ između Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine. „Način da prevaziđemo taj sukob je upravo ono što smo uradili. Zanimljivo je da su i Amerikanci odluke Narodne skupštine tretirali ozbiljnije nego Ustavni sud BiH“, rekao je on.

Na pitanje o mogućim globalnim posljedicama promjena u svijetu, Stevandić je naglasio da Republika Srpska zavisi od stabilnosti Srbije. „To su povezane posude. Ne možemo biti neutralni“, rekao je i dodao da je u Evropi na sceni „postcivilizacijski kult uništavanja suverenosti i totalitarizam koji se prikriva birokratijom“.

Prema njegovim riječima, Evropa se, umjesto da štiti ekonomiju i demokratiju, „upušta u ratnu histeriju“. „Bili bismo ludi da nismo prihvatili promjenu američke politike i ponudu Trampove administracije“, rekao je Stevandić.

Odbacio je tvrdnje opozicije da su odluke u Narodnoj skupštini dio dogovora Željke Cvijanović sa Amerikancima. „To nije dogovor, već pokušaj da resetujemo odnose. I sami Amerikanci su priznali da je politika prethodnog ambasadora bila pogrešna“, naglasio je Stevandić.

Objašnjavajući američku „ponudu za resetovanje odnosa“, rekao je da se ona odnosi na „partnerske odnose“ i da „Srbi nisu krivci za prethodne probleme“. Dodao je da povučeni zakoni nisu ustupak, nego „moralna knedla“, jer su bili suverene odluke Skupštine, ali „nisu bili u pravnom prometu“.

„Opozicija uopšte nije razumjela o čemu se radi. Nisu učestvovali ni u donošenju zakona, ni u njihovom povlačenju“, rekao je i dodao da su odluke omogućile Republici Srpskoj „bolju pregovaračku poziciju“.

Govoreći o najavljenom referendumu o odlukama OHR-a i Sudu BiH, Stevandić je rekao da zakon još nije stupio na snagu. „U pitanju je samo datum. Sve ostalo ćemo odlučiti u budućnosti“, rekao je.

Odluku o imenovanju Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske obrazložio je time što je Dodik „živ i izabran“, a Ustav nije predvidio situaciju u kojoj dolazi do sukoba dva ustava. „Njegova je volja koga će predložiti. Time potvrđujemo kontinuitet narodne volje“, rekao je Stevandić.

Dodao je da Ana Trišić Babić još nije stupila na dužnost, jer odluka nije objavljena u Službenom glasniku. „Za mene je neprikosnoven Ustav Republike Srpske koji Dodika tretira kao predsjednika dok Skupština ne odluči drugačije“, rekao je.

Na pitanje o mogućem skidanju pojedinaca sa američke crne liste, rekao je da pravi reset odnosa „ne bi smio da se odnosi samo na političare“. „Meni sankcije nisu pokvarile nikakav biznis, ali one jesu nehumane. Ljudi mogu imati problem s liječenjem u inostranstvu“, rekao je i podsjetio da je na zasedanju u Ženevi rečeno da su uvedene kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija.

O mogućnosti održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike rekao je da je riječ o „izborima koje je sklepao dio ratoborne Evrope kroz Šmita“. „Ako priznaju legitimitet odluka Narodne skupštine i Dodikov predlog, ne vidim ni potrebu za izborima“, istakao je.

Na kraju je poručio da neće biti kandidat za predsjednika Republike Srpske. „Politiku nisam vodio iz ličnih ambicija. Sve što sam znao i umio posvetio sam stabilnosti Republike Srpske“, zaključio je Stevandić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da uvijek govori i postupa iskreno, ističući da mu to često postaje povod za uvrede.

„Uvijek iskreno govorim i radim, što je barabama alibi za uvrede“, naveo je Stevandić na društvenoj mreži X.

Увијек искрено говорим и радим што је барабама алиби за увреде.
Али, поред горчине када се нешто мора постоји вјештина и упорност да се Српска штити.Залуд пљују ФБХ тројке и опозиција која не гласа ни за,ни против већ бјежи са сједница кад се преузима одговорност.
Касно сконтају! pic.twitter.com/7CiJ2TfhtG

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) October 20, 2025

Dodao je da, iako ponekad postoji gorčina kada se nešto mora učiniti, postoji i vještina i upornost u zaštiti Republike Srpske.

„Zalud pljuju FBiH trojke i opozicija koja ne glasa ni za, ni protiv, već bježi sa sjednica kad se preuzima odgovornost. Kasno skontaju!“, poručio je Stevandić.

Zašto je vladajuća većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske naprasno stavila van snage brojne zakone, odluke i zaključke koje je više od godinu dana branila svim snagama – pitanje je zbog kojeg su vlast i opozicija na “crvenoj liniji”, sa koje jedni brane stav da je riječ o jačem pozicioniranju Srpske, dok drugi poručuju da je ovo kapitulacija.

Sve poništeno za petnaestak sekundi
Preciznije rečeno, sve je poništeno za samo petnaestak sekundi, koliko je bilo dovoljno da poslanici vlasti pritisnu taster kojim se usvaja da prestaju da važe Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Izborni zakon Republike Srpske, Zakon o neprimjenjivanju Zakona o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Takođe, Narodna skupština usvojila je i zaključak o stavljanju van snage zaključaka koji se odnose na informaciju o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, od 25. decembra 2024. godine.

Sve što je ranije usvojeno u Narodnoj skupštini RS predstavljano je kao odsudna borba za poziciju Republike Srpske, zaštitu njenih institucija i “crvenu liniju preko koje neće preći”.

A svaki put kada bi jedan od ovih zakona bivao usvojen, javnost bi redom svjedočila priči o izdajnicima, nelegalnom sudu, tužilaštvu, SIPA, putu u nezavisnost ukoliko se dirne imovina, kažnjavanju ako se udari na ustavni poredak Republike Srpske.

Odbrana Srpske je prenesena i na ulicu, ali se sada čini da se sa ulice nije vratila u institucije.

Za opoziciju nema dileme
Za opoziciju ne postoji dilema da je ovo kapitulacija i izdaja od strane SNSD-a.

“Pređene su sve moguće crvene linije, ako ih je SNSD ikada i imao. Zakon o nepokretnoj imovini je bila jedna od tih crvenih linija, ne za SNSD, nego za Republiku Srpsku. Za taj zakon glasala je u više navrata i opozicija, a sada je taj zakon, koji su u više navrata stavljali van snage Ustavni sud BiH, a i OHR se referisao na njega, glasovima većine poništen. Sada je nepokretna imovina Republike Srpske stavljena na odlučivanje OHR-u i strancima. SNSD treba da izađe i kaže zašto i u kakvim smo sada pregovaračkim pozicijama za to. Šta je sljedeće što će da se desi? Sve ukazuje na to da zakon o državnoj imovini koji je skuvan u OHR-u prođe proceduru u PS BiH”, poručila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

Milan Miličević, član Glavnog odbora SDS-a, kazao je da je odluka vlasti dokaz da je jedina uloga NS RS da “zaštiti lične interese režimske političke elite i samozvanog vođe”.

“Vođa vam je ponovo svježi dašak vjetra na Balkanu. Iako se taj ‘dašak’ zadnju godinu malo ustajao, ponovo se osvježio”, napisao je Miličević putem svog Facebook profila, te podsjetio da je opozicija nazivana izdajnicima kada su upozoravali na pogubnost dijela zakona.

“I sada više ništa to ne važi, ništa se nije dogodilo, pravimo se naivni. Uvjeravali ste cijelu Republiku Srpsku da ‘granica postoji’, sa svojim putujućim cirkusom, a sad ste nam pokazali da više granica nema. Prešli ste sve granice!”, poručio je Miličević.

Crnadak: SNSD vlast natjerana da se ponizi
Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, istakao je da je SNSD vlast natjerana da se ponizi.

“Da čak poništi i onaj zakon zbog kojeg im je šef osuđen, a hiljade funkcionera i poslušnika iz dana u dan čamilo na parkingu Suda BiH. Vrati koko šta si pozobala”, rekao je Crnadak.

On sumnja da je SNSD napravio određene ustupke u zamjenu za neke pogodnosti.

“Da li su možda ponudili i ukidanje važnih mehanizama, poput entitetskog glasanja, što bi bukvalno ‘ugasilo’ Republiku Srpsku?”, pita se Crnadak, dok Nebojša Vukanović, predsjednik Kluba poslanika Za pravdu i red, sve naziva velikim poniženjem za Republiku.

“Saopštenje Stejt departmenta nam je potvrda da su oni rekli šta Dodik treba da radi. On sluša njih, a ne sluša svoj narod i ne poštuje Ustav”, rekao je Vukanović za Srpskainfo.

Stav vlasti u Srpskoj
No, vlast ne priznaje takvu priču.

Svi navedeni zakoni su, kako rekoše na sjednici parlamenta Srpske, bili privremenog karaktera i reakcija na pravne nasrtaje na Republiku Srpsku, a dodaju da opozicija nema pravo da im drži bilo kakve lekcije, jer nisu učestvovali u institucionalnoj odbrani Srpske.

“Na svaki napad – ćutali su. Kada smo donosili odluke o odbrani institucija, oni su bježali i bili manji od makovog zrna. Od takvih napadača i njihovih pomagača nećemo slušati lekcije.

Republika Srpska je trpjela ucjene, ugnjetavanje i ponižavanje – od onih koji su željeli da Srpske nema”, rekao je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.

Njegov stranački šef Milorad Dodik kazao je da dešavanja u Narodnoj skupštini treba razumjeti kao dio ukupnih napora Republike Srpske da repozicionira svoju poziciju.

Ali, iz izjave Nenada Stevandića, predsjednika NS RS, može se zaključiti da ima i onih kojima ne prija to što je urađeno na sjednici parlamenta.

“Nisam ponosan na odluke naše Skupštine, ali sam svjestan da moramo tražiti rješenje”, napisao je, između ostalog, Stevandić na mreži X.

“Riječ o potezima koji ponižavaju prije svega institucije Republike Srpske”
Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, ocjenjuje da je ovdje definitivno riječ o potezima koji ponižavaju prije svega institucije Republike Srpske, kao i da se potvrdilo ranije upozorenje da najveći dio zakona i zaključaka služi samo kao alat za političku trgovinu.

“Pozicija Republike Srpske je u ovom momentu, prema mom mišljenju, višestruko ugrožena: prije svega, pokazalo se da se, bez obzira na busanja u prsa, mora uraditi ono što dođe kao nalog iz SAD”, kazao je Vujatović za “Nezavisne novine”.

A, kako je dodao, napravljena je ogromna šteta i za ekonomiju, jer je politikom sukoba sa SAD, ali i zemljama EU, došlo do raznih vrsta sankcija pojedincima i kompanijama.

“A opet su i ogromna javna sredstva potrošena da bi se neki od njih skinuli”, zaključuje on.