VRBAS Media

Autor: INFO

  • Loši putevi sve češće okidač saobraćajki u Srpskoj

    Loši putevi sve češće okidač saobraćajki u Srpskoj

    Rupe, klizav kolovoz i zapuštena putna infrastruktura sve češće su okidač saobraćajnih nezgoda u Republici Srpskoj, a podaci policije pokazuju da je prošle godine čak 118 udesa direktno izazvano lošim stanjem puteva.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske najčešće greške koje su uticale na nastanak saobraćajnih nezgoda bile su nedovoljno odstojanje između vozila i to u 16,6 odsto i neprilagođena i nepropisna brzina kretanja vozila, koja je činila 12,4 odsto od ukupnog broja grešaka.

     

    – Loš put, tačnije faktor puta uticao je na 118 saobraćajnih nezgoda od ukupno 13.483 koje su evidentirane u 2025. godini. Uslovi puta jedan su od ključnih faktora koji utiču na bezbjednu i sigurnu vožnju, pogotovo u jesenjim i zimskim mjesecima kada su mokri i klizavi kolovozi – naveli su iz MUP-a za “Glas”.

    Kako su naveli, lani su se nezgode najčešće dešavale petkom, a od ukupnog broja  nezgoda, u 112 njih, poginulo je 128 lica.

    – U nezgodama koje su se desile lani teške povrede zadobila su 664 lica, što je povećanje od 4,9 odsto u odnosu na 2024.godinu. Lakše je povrijeđeno 3.050 lica, odnosno 2,7 odsto manje nego 2024. godine – rekli su u MUP-u RS.

    Najviše saobraćajnih nezgoda, kako su naveli, izazvalo je nepridržavanje odstojanja između učesnika u saobraćaju i to u 2.330 slučajeva.

     

    – Nakon toga imamo vožnju unazad koja je bila uzrok 1.629 nezgoda, zatim neprilagođena brzina uslovima na putu zbog kojih su se dogodile 1.572 saobraćajne  nezgode – istakli su u policiji.

    Stručnjak za bezbjednost saobraćaja Milenko Jaćimović kazao je da je, prema procjenama struke, čovjek i dalje najčešći faktor saobraćajnih nezgoda.

    – Nepoštovanjem ograničenja brzine, vožnjom pod dejstvom alkohola i opojnih droga, kao i kršenjem pravila prvenstva prolaza ljudi  svakodnevno uzrokuju nezgode – rekao je Jaćimović za “Glas”.

    Ipak, kako je rekao, podatak da je 118 nezgoda direktno povezano sa lošim stanjem puta, pokazuje da, pored ljudskog faktora, značajnu ulogu imaju i drugi činioci koji utiču na bezbjednost saobraćaja.

    – Postoje zakonske regulative prema kojima treba da se obilaze takozvane “crne tačke” i mikrolokacije na kojima se često dešavaju saobraćajne nezgode, kako bi se utvrdilo da li su uzrok oštećenja kolovoza, nagib puta, raskrsnice ili nedostaci u projektnoj dokumentaciji – pojasnio je Jaćimović.

    Prema njegovim riječima, u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja i Zakonom o putevima, upravljači puteva dužni su da saobraćajnice održavaju u stanju koje omogućava bezbjedno odvijanje saobraćaja.

    – Pored stanja puteva, značajan faktor koji doprinosi nastanku saobraćajnih nezgoda je i tehnička neispravnost vozila. Sistemskim pristupom može se uticati na smanjenje broja udesa – zaključio je Jaćimović.

    Sličnog mišljenja je i profesor Saobraćajnog fakulteta u Doboju Bojan Marić ističući da, iako je saobraćajna infrastruktura u Republici Srpskoj loša, ključnu ulogu u nastanku saobraćajnih nezgoda i dalje ima ponašanje vozača.

    – Defanzivno ponašanje u saobraćaju, prilagođavanje brzine i načina vožnje uslovima na putu, značajno bi smanjili broj udesa, bez obzira na stanje kolovoza – kazao je Marić za “Glas”.

    On upozorava da nebezbjedne i nepregledne krivine, neadekvatna signalizacija i loše održavani putevi svakako doprinose povećanom broju saobraćajnih nezgoda. Prema njegovim riječima, iako su čovjek, vozilo, put i okolina ključni faktori bezbjednosti saobraćaja, u oko 90 odsto slučajeva odgovornost je na vozačima.

    ISKLjUČENjA

    Policija Srpske je tokom prošle godine iz saobraćaja isključila 23.554 vozača zbog raznih grešaka i prekršaja.

    – Najveći dio, i to  81,1 odsto, isključen je zbog vožnje pod uticajem alkohola, 1,2 odsto zbog  odbijanja alkotestiranja, a 7,3 odsto zbog upravljanja vozilom prije sticanja zakonskog prava na vožnju – rekli su u MUP-u RS.

  • Vašington tajms: Republika Srpska zaslužuje nezavisnost

    Vašington tajms: Republika Srpska zaslužuje nezavisnost

    Na spoljnom zidu iranske ambasade u Sarajevu istaknuto je mesto gdje piše: “U znak sjećanja na iranske muškarce koji su žrtvovali svoje živote za mir u BiH”. Ove riječi bi mogle iznenaditi Amerikance, od kojih mnogi vjerovatno ne znaju za dugu istoriju prodora islamističkog svijeta na Balkan, piše zamjenik urednika komentara za Vašington tajms Anat Hartman.

    Komentar u Vašington tajmsu prenosimo u cijelosti:

    Srbima u Republici Srpskoj – koja, zajedno sa FiH, čini BiH od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine — veze regiona sa ekstremizmom su dobro poznate.

    Danas se ti radikalni pipci učvršćuju.

    – Muslimani preuzimaju crkve – rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik za Vašington tajms u nedavnom ekskluzivnom intervjuu.

    – Podstiču se radikalizovane grupe – naveo je Dodik.

    Dodik je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu (kasnije preinačenu u novčanu) i od strane Suda BiH mu je zabranio obavljanje funkcije u republici šest godina.

    Takođe, nijedan od sedam trenutnih sudija u Ustavnom sud BiH u sudu nije iz Republike Srpske.

    Prekršaj gDodika? Odbijanje da sprovede presude koje je donio Kristijan Šmit.

    Šmit je nemački državljanin koga je Savjet za sprovođenje mira imenovao 2021. godine da vodi BiH . (Da, dobro ste pročitali. Zapadnoevropski birokrata koga su postavili drugi birokrate ima pravo da govori vladi šta da radi. Razmislite o tome malo.)

    Radikalne muslimane u regionu, rekao je Dodik, finansiraju isti ljudi koji finansiraju Islamsku državu: Iran, Saudijska Arabija, drugi.

    Evo još nečega što većina Amerikanaca možda ne zna, početkom 2010-ih, stotine bosanskih muslimana pridružilo se Islamskoj državi, regrutovanoj od strane dobro podmazane propagandne mašinerije. Mnogi su se kasnije vratili na Balkan.

    – Povratak stranih boraca iz Sirije i Iraka, prekaljenih u borbama, vještih u rukovanju oružjem i eksplozivom, i ideološki radikalizovanih predstavlja direktnu prijetnju ne samo bezbjednosti BiH, već i regiona i šire – navodi se u izvještaju Atlantske inicijative iz 2015. godine.

    Dodik nam je rekao: “Neki od njih su (čak) bili obučeni u Sarajevu prije nego što su otišli ​​na Bliski istok”.

    Iran je, prema natpisu na spoljnom zidu ambasade u Sarajevu, poslao borce i oružje kako bi pomogao bosanskim muslimanima protiv Srba tokom rata u BiH nakon raspada Јugoslavije 1991. godine.

    Kako je UPI izvijestio 1993. godine, “nekoliko hiljada pripadnika Iranske revolucionarne garde bori se zajedno sa bosanskim muslimanima u pokušaju Teherana da uspostavi fundamentalističko uporište u Evropi”.

    Sada Srpska mora da žanje ono što “pravi vjernici” nikada nisu prestali da siju.

    U januaru je FBiH jednostavno proglasila za “državnu imovinu” dva groblja Srpske pravoslavne crkve, kapelu i crkvu povezane sa grobljima i još jednu crkvu. Srbi u tom području, uključujući parohiju Srpske pravoslavne crkve, saznaje se za taj potez iz medijskih izvještaja.

    – Ovaj potez je u skladu sa rastućim ekstremizmom i podjednako rastućim poštovanjem prema tom ekstremizmu u regionu. U pretežno muslimanskim područjima (Srpske), lokalna policija ne može ni da uđe, rekao je Dodik .

    – Nije im dozvoljeno da privedu ove ekstremiste – naveo je Dodik.

    To je glavni razlog, rekao je gospodin Dodik, da nezavisnost Republike Srpske mora uskoro doći.

    – Stvari se pogoršavaju. Zato smo sada došli ovde – rekao je on.

    Njegovoj nedavnoj putovanju u Vašington prethodila je posjeta Izraelu i sastanak sa premijerom Benjaminom Netanjahuom.

    – Previše smo izgubili da bismo se oslanjali na bilo kakvu vrstu dijaloga. Zato ćemo uskoro napraviti važnu procjenu sa našim prijateljima (u vezi sa nezavisnošću). Bez države nema slobode – naveo je Dodik.

    Dodik i njegovi saveznici traže priznanje tri države u BiH: jedne za Srbe, druge za Hrvate i treće za Bošnjake.

    – BiH je razbijeno društvo. Oduvek je bila podijeljena; bila je propala država od svog osnivanja – naveo je Dodik.

    Ništa dobro ne čeka zapadne vrijednosti pod sadašnjim uređenjem, rekao je on.

    Mladi ljudi odlaze. Stopa nataliteta je u opadanju. Pod predsejdnicima Obamom i Bajdenom, Srpska je izgubila mnoga prava koja su joj data Dejtonskim sporazumom, rekao je Dodik.

    – Naša vojska je oduzeta, naša granična policija je oduzeta, naša imovina se oduzima – rekao je.

    Vrijeme je da republika potvrdi svoje pravo na samoopredeljenje, rekao nam je.

    – U međunarodnim odnosima dolazi trenutak kada (razgovori) više ne funkcionišu. Sa nezavisnošću, svi bi bili u miru. Niko ne bi mogao ništa da nameće drugima. Nikada nismo pokušavali da živimo jedni pored drugih. Dozvolite nam da sami donosimo odluke. (Mandat) predjsednika Trampa je naša šansa za nezavisnost – zaključio je Dodik.

  • Zlostavljala dijete, roditelji završili u hitnoj nakon gledanja snimaka

    Zlostavljala dijete, roditelji završili u hitnoj nakon gledanja snimaka

    Tužilaštvo Kantona Sarajevo istražuje prijavu koju su roditelji petogodišnjeg dječaka podnijeli protiv dvije vaspitačice vrtića „Bambini“ u Hadžićima, zbog sumnje na fizičko i psihičko maltretiranje djeteta.

    Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo potvrđeno je da je o slučaju obaviješten dežurni tužilac, koji je naložio policijskim službenicima da preduzmu potrebne radnje radi utvrđivanja svih okolnosti. Nakon što MUP Kantona Sarajevo dostavi operativni materijal, postupajući tužilac izvršiće procjenu i analizu, a o svemu je obaviješten i Centar za socijalni rad Kantona Sarajevo.

    Prema navodima iz prijave, do incidenta je došlo 5. februara 2026. godine, u periodu između 15 i 16 časova. Nalaz KCUS-a potvrđuje da je dijete zadobilo tjelesne povrede, a roditelji tvrde da je jedna od vaspitačica dijete ugurala u hranilicu koja mu po uzrastu ne odgovara.

    Roditelji navode da su iz ustanove izuzeti i snimci na kojima se, prema njihovim tvrdnjama, vidi fizičko i psihičko zlostavljanje. Prema nezvaničnim informacijama, vaspitačica je navodno podsticala drugu djecu da vrijeđaju i ismijavaju dječaka, dok je on plakao.

    Takođe se navodi da je djetetu obučena pelena preko trenerke, nakon čega su druga djeca ponovo pozvana da mu se izruguju. Prema tvrdnjama roditelja, hranilica je potom okrenuta prema zidu, a dijete je u tom položaju ostavljeno oko 20 minuta. Dijete je, kako navode, kasnije samo izašlo iz hranilice, izlažući se riziku od povreda.

    Roditelji tvrde da je dječak gotovo sat vremena proveo u hranilici, u položaju fetusa, trpeći ponižavanje, te da mu je nanijeta ozbiljna emocionalna i psihička šteta. Nakon gledanja snimaka, kako navode, roditelji su završili na Hitnoj pomoći.Otac dječaka kratko se obratio javnosti, ističući da pelena i hranilica nisu bile odgojne mjere, već čin poniženja i zlostavljanja, te da dijete u vrtiću treba da se osjeća sigurno, a ne posramljeno i ismijavano.

    Slučaj je uznemirio i druge roditelje čija djeca pohađaju ovaj vrtić, a reakcija uprave ustanove zasad nije saopštena, piše Klix.

  • Jak zemljotres u Sjevernoj Makedoniji, osjetio se i u Srbiji

    Jak zemljotres u Sjevernoj Makedoniji, osjetio se i u Srbiji

    Sjevernu Makedoniju je večeras 10. februara pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali.

    Epicentar zemljotresa bio je na dubini od pet kilometara i udaljenosti od šest kilometara od mjesta Tearce, prenosi portal “Makedonija denes”.

    Kako se navodi, potres se osjetio u Skoplju i Tetovu, ali i dijelovima Srbije i Albanije.

    Za sada nema izvještaja o materijalnoj šteti.

     

  • CIK do petka potvrđuje predsjednika Republike Srpske

    CIK do petka potvrđuje predsjednika Republike Srpske

    Centralna izborna komisija BiH u prva 24 sata od utvrđivanja rezultata ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske nije zaprimila nijednu žalbu, i moguće je da već u četvrtak poslije podne ili petak ujutro donese odluku o potvrđivanju izbora.

    “Mislim da neće ići žalba CIK-u na utvrđivanje rezultata izbora”, rekao nam je kratko Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, koji je bio i kandidat ove stranke na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

    U samom CIK-u kažu da im nije stigla nijedna žalba.

    “Odluka o utvrđivanju donesena je u ponedjeljak i moramo čekati 72 sata da prođe da bismo donijeli bilo koju odluku”, rekao je “Nezavisnim” izvor iz Centralne izborne komisije BiH.

    Isti izvor navodi da to ne znači da eventualnih žalbi neće biti, ali sudeći po stavu SDS-a, teško je očekivati da će iko podnijeti žalbu na odluku o utvrđivanju izbora.

    Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH u ponedjeljak, odmah nakon završetka izbora, utvrdila je i objavila rezultate ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Prema tim podacima, Siniša Karan, kandidat SNSD-a, osvojio je 224.384 glasa, a njegov protivkandidat Blanuša 213.513 glasova.

    Na odluku CIK-a postoji mogućnost žalbe, i to tri dana za žalbe koje se odnose na zahtjeve za ponovno brojanje glasova i dva dana za žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine.

    Žalba Sudu BiH takođe ide preko CIK-a, a procedura je takva da neka stranka žalbu dostavi CIK-u, CIK napiše izjašnjenje na tu žalbu i sve zajedno dostavlja Sudu Bosne i Hercegovine.

    Ponovljeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica. Odluku o ponavljanju izbora CIK je donio krajem prošle godine, i to nakon što su, kako su rekli, “utvrdili” brojne malverzacije na izborima koji su održani 23. novembra 2025. godine.

    Izbori su ponovljeni na biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčko distriktu.

    Zanimljivo, iako su izbori poništeni zbog malverzacija prvenstveno onih koje se odnose da su ljudi glasali bez validnih ličnih dokumenata, na ponovljenim izborima izlaznost je bila veća nego 23. novembra 2025. godine, a i Karan, koji je bio kandidat SNSD-a, dobio je veći broj glasova nego ranije.

    Ponovljeni izbori održani su nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je u februaru 2025. godine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

    Posljedica te presude bila je oduzimanje mandata predsjednika.

    Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi najdalje u petak mogao potvrditi rezultate prijevremenih izbora, a odmah nakon Karanu bi trebalo da bude uručen i sertifikat o dodjeli mandata, a nakon toga i zvanično bi trebalo da preuzme funkciju predsjednika Republike Srpske.

    Sam Karan je zahvalio Sergeju Lavrovu, ministru spoljnih poslova Ruske Federacije, na čestitkama povodom izborne pobjede i na snažnoj podršci politikama Republike Srpske koje za cilj imaju zaštitu ustavnih prava i nadležnosti Srpske.

  • Masakr u školi u Kanadi: Desetoro mrtvih u pucnjavi

    Masakr u školi u Kanadi: Desetoro mrtvih u pucnjavi

    U srednjoj školi u gradu Tambler Ridž, u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija, dogodila se pucnjava u kojoj je ubijeno deset osoba, uključujući i napadača, saopštile su lokalne vlasti.

    Pucnjava se dogodila oko 13.20 časova po lokalnom vremenu, prenosi BBC.

    Policija je u školi pronašla šest mrtvih osoba, dok je sedma preminula na putu ka bolnici.

    Još dvije osobe pronađene su bez znakova života u kući u blizini škole, a istražioci vjeruju da su ti smrtni slučajevi povezani sa napadom.

    Osoba koja je pucala pronađena je mrtva, a policija pretpostavlja da je sebi nanijela smrtonosne povrede.

    U bezbjednosnom upozorenju tokom napada osumnjičena osoba je identifikovana kao “ženska osoba u haljini sa smeđom kosom”, ali zvaničnici još nisu objavili ime niti pol napadača.

    Načelnik policije Ken Flojd izjavio je da je 25 ljudi zadobilo lakše povrede, dok su dvije osobe teže povrijeđene.

    Policija još nije saopštila koju vrstu oružja je napadač koristio niti starost žrtava.

    Premijer Britanske Kolumbije Dejvid Ebi rekao je da je policija stigla na lice mjesta dva minuta nakon poziva, čime je, prema njegovim riječima, spriječeno da tragedija bude još veća, prenosi B92.

    Iz školskog kompleksa, u kojem se nalaze osnovna i srednja škola, evakuisano je oko 1.000 učenika i nastavnika. Tambler Ridž je mali grad sa oko 2.400 stanovnika, smješten oko 1.200 kilometara od Vankuvera, u blizini granice sa Albertom.

  • Netanjahu: Izbor Karana ukazuje na put ka sve bližem prijateljstvu i saradnji između Izraela i Republike Srpske

    Netanjahu: Izbor Karana ukazuje na put ka sve bližem prijateljstvu i saradnji između Izraela i Republike Srpske

    Predsjednik Vlade Izraela Benjamin Netanjahu objavio je na Iksu čestitku Siniši Karanu na izboru za novog predsjednika Republike Srpske.

    – Ovaj snažan znak povjerenja u vođstvo SNSD-a i predsjednika Milorada Dodika ukazuje na put ka sve bližem prijateljstvu i saradnji između Izraela i Republike Srpske – naveo je Netanjahu.

  • Hoće li Ana Trišić Babić otvoriti pregovore s EU?

    Hoće li Ana Trišić Babić otvoriti pregovore s EU?

    U javnosti se sve češće spekuliše da bi za glavnog pregovarača BiH za članstvo u EU mogla biti imenovana Ana Trišić Babić, vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Srpske i bliska saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

    Juče smo se obratili visokom zvaničniku EU, koji se direktno bavi pitanjima proširenja, i od njega smo nezvanično dobili informaciju da ove tvrdnje nisu tačne, ali da je bitno razjasniti kontekst.

    Imenovanje pregovarača nije posao EU

    Naime, kako nam je rekao naš sagovornik, EU nema pravo ni nadležnost da određuje ko će biti glavni pregovarač s EU, ali, kako nam je pojasnio, EU smatra da je važno da svojim partnerima u BiH sugeriše kakve karakteristike osoba koja bude imenovana na tu funkciju treba da ima. U EU smatraju da osoba mora prvo imati politički legitimitet, odnosno da se s njenim izborom slažu sve strane, ali da je takođe važno da osoba ima autoritet i mogućnost da aktivno vodi koordinaciju između različitih nivoa vlasti, kao i da posjeduje dovoljno znanja i kontakata u Briselu kako bi se pregovori lakše odvijali.

    EU traži kompetentnost i autoritet

    Rečeno nam je, na primjer, da bi EU snažno sugerisala da se imenuje osoba koja će biti zadužena za pregovore makar tokom jednog cijelog mandata, a da bi u najidealnijem slučaju bilo poželjno da ta osoba vodi pregovore od početka do kraja. Međutim, rečeno nam je da su neki bh. partneri tražili da se uvede princip rotacije između trojice pregovarača, ali da je u Briselu sugerisano da se to ne radi, već da, ako se baš ne želi imenovati jednu osoba za kompletan proces pregovora, da se imenuje jedna osoba tokom trajanja jednog mandata Savjeta ministara BiH.

    Takođe, kako nam je objašnjeno, ako se prihvati princip da će svaki novi saziv Savjeta ministara BiH imenovati novog pregovarača, onda nije ključno ko će biti osoba koja će ovaj resor voditi do narednih opštih izbora, ali da je važno da se ta osoba imenuje što prije.

    Pogodan moment za početak pregovora

    Naš izvor nam je pojasnio da sada postoji pogodan momenat da Evropski savjet i BiH organizuju prvu međuvladinu konferenciju, što bi bio formalni početak pregovora.

    “To je ključno, jer se stvara dobra atmosfera oko proširenja EU, koja neće trajati, a BiH je mora iskoristiti, inače gubi istorijski momenat”, rekao nam je visoki evropski zvaničnik u Briselu.

    Kako nam je rečeno, BiH treba da na to pitanje gleda na praktičan način: osoba koja će biti imenovana kao glavni pregovarač praktično će imati samo jednu dužnost – da otvori prvu konferenciju, nakon čega počinje tehnička priprema za početak pregovora, u kojoj je najvažnija stvar obaviti skrining.

    Suštinski, pregovori bi onda počeli tokom narednog mandata, a tada može biti imenovana sljedeća osoba. Sa druge strane, ako BiH ne imenuje sada osobu koja će otvoriti proces, sve se odgađa do unedogled.

    Trišić Babićeva uvodi BiH na evropski put?

    Naš sagovornik nam je rekao da su vođeni razgovori s političarima iz cijele BiH, uključujući i one iz Federacije, te tvrdi da su svi razumjeli o čemu se radi i da nije u redu da se EU optužuje da ona određuje ko će biti glavni pregovarač.

    “Mislim da se pogrešno interpretiralo ono što smo dogovorili svi zajedno. EU će podržati rješenje koje će dogovoriti lokalni partneri. Ali mi ćemo pomoći, da struktura i kompetencije glavnog pregovarača funkcionišu u skladu s Pravnom stečevinom EU”, objasnio nam je naš sagovornik.

    Ako bismo mogli interpretirati ono što nam je rečeno, Trišić Babićeva bi, ako bi dobila podršku svih u BiH, praktično uvela BiH na evropski put, a naredni mandat, odnosno osoba koja bude imenovana tada, bi taj proces vodila i, ako bude bilo efikasno, dovela do kraja. Ako pak ne bude dogovora, BiH će izgubiti tu šansu, te je vrlo moguće da se okolnosti promijene i ne bude bilo više mogućnosti da se proces započne.

  • Dodik ponovo najavljuje vraćanje nadležnosti, opozicija tvrdi da je riječ o staroj priči

    Dodik ponovo najavljuje vraćanje nadležnosti, opozicija tvrdi da je riječ o staroj priči

    Milorad Dodik najavio je da će Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti vraćanje nadležnosti koje su, prema njegovim riječima, Srpskoj pripale Dejtonskim sporazumom, uključujući vojsku, graničnu policiju, obavještajnu službu i fiskalni sistem. Poručio je da je „vjerovao da će doći do tog trenutka“, predstavljajući potez kao politički povratak na izvorne ustavne pozicije Republike Srpske.

    Ovakve najave dolaze godinu dana nakon potpuno drugačijih odluka parlamenta. Poslije presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS, Skupština je tada izglasala zabranu djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, VSTS i SIPA na teritoriji Srpske.

    Te mjere su, međutim, osam mjeseci kasnije povučene. Parlament je poništio ranije zaključke, a potom su ukinute američke sankcije Dodiku, članovima njegove porodice i saradnicima, kao i pojedinim povezanim firmama.

    Nakon njegovog nedavnog boravka u Vašingtonu i prisustva Molitvenom doručku, dio javnosti spekulisao je da su poruke iz SAD ublažene. Ipak, Stejt department je saopštio da ostaje pri stavu i upozorio na posljedice za sve „koji se ponovo uključe u destabilizujuće ili antidejtonske aktivnosti“, uz poruku da SAD „zadržavaju puna ovlaštenja da angažuju niz diplomatskih i drugih alata“.

    Zbog čestih promjena kursa, od zabrana institucijama BiH, preko njihovog poništavanja, pa do nove priče o vraćanju nadležnosti, opozicija i analitičari sumnjaju u ozbiljnost najava. Smatraju da se radi o već viđenom političkom obrascu koji se ponavlja pred izbore.

    Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak tvrdi da iza najava nema konkretnih poteza. „Već smo čuli šta o tome misli Stejt department, što jasno potvrđuje da će Dodik samo nastaviti da priča. Narodna skupština je još prije više od četiri godine usvojila odluke o tome da se vraćaju i Vojska Republike Srpske, da se formira VSTS RS, da se formira Agencija za lijekove i niz drugih stvari. Ako je Dodik ozbiljan, a uvjeren sam da nije i da to neće uraditi, neka sve pošalju u Narodnu skupštinu. Neka vlada usvoji te zakone i urade ono za šta je Skupština već donijela odluke“, kaže Crnadak.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić podsjeća da slični zaključci postoje još od 2021. godine i da ih opozicija tada nije podržala. „Opozicija nije glasala za te zaključke. Bila sam u tom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, a nismo glasali jer smo znali da je to neprovodivo“, ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da su upravo vlasti predvođene SNSD-om ranije prenosile nadležnosti na nivo BiH. „Vraćanje nadležnosti moguće je samo u dogovoru strana koje su se dogovorile da prenesu nadležnosti, a to su oba entiteta. Znamo da dogovora po tom pitanju s drugim entitetom nema. Dodik treba da odgovori na pitanje zašto je prenosio nadležnosti, da bi mogao uopšte da priča o njihovom vraćanju“, objašnjava Trivićeva.

    Prema njenim riječima, riječ je o predizbornoj retorici koja skreće pažnju sa svakodnevnih problema građana. „Oni bi trebalo da narodu daju odgovore na konkretna životna pitanja, poskupljenja, lošu ekonomsku situaciju, a ne da narod sluđuju temama za koje su sami svjesni da se neprovodive. Najgore od svega je to što Dodik priča o raspakivanju Dejtona, što bi bilo pogubno za Republiku Srpsku i srpski narod u cjelini“, poručuje ona.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je retorika lidera SNSD po povratku iz SAD dodatno zaoštrena. „Iako je u ovom trenutku samo stranački šef, osokoljen stranačkim jastrebovima i “bliskošću” sa Trampovim vrijednosnim okvirom, Dodik nastavlja gdje je stao prije dogovora s Amerikancima. Istina, njegova secesionistička priča dobila je novi okvir. Vraćanje nadležnosti, samostalnost i nezavisnost RS više ne znače u njegovoj interpretaciji otcjepljenje. Republika Srpska ostaje država u državi i ostajanje u okvirima Dejtona nije protivno poziciji SAD. Mislim da je to pravac daljeg suptilnog lobističkog angažmana“, ocjenjuje Topićeva.

    Analitičar Velizar Antić tvrdi da postoji nesklad između riječi i poteza vlasti. „Dok idu ovakve izjave o vraćanju nadležnosti, njegovi poslanici usvajaju dokumente koji se šalju u NATO kao potvrda da nastavljamo saradnju s tom organizacijom“, kaže Antić.

    On smatra da se radi o političkoj taktici usmjerenoj ka biračkom tijelu. „I to upravo one nadležnosti koje je sam Dodik prenio sa Republike Srpske na centralni nivo vlasti. Ali, pod uticajem medija i žestoke propagande postoji veliki broj ljudi koji zaboravlja da je upravo Dodik prenosio te nadležnosti i da već desetak godina vrti istu priču o vraćanju prenijetih nadležnosti i nikako da to i sprovede u djelo, iako u potpunosti ima vlast u svojim rukama. Dakle, radi se o manipulaciji i jakoj propagandi koja održava biračko tijelo Milorada Dodika u uvjerenju da se upravo on bori za interese Republike Srpske, dok se u praksi održavaju dobri odnosi s NATO i svake godine im se šalju izvještaji o napretku zemlje“, zaključuje Antić.

    Na taj način, najnovije inicijative o vraćanju nadležnosti ostaju u sferi političkih poruka, dok konkretni potezi i dosadašnje odluke ukazuju na ponavljanje istog obrasca bez vidljivih promjena.

  • Vlada Srpske plaća duplo veće kamate jer izbjegava saradnju sa MMF

    Vlada Srpske plaća duplo veće kamate jer izbjegava saradnju sa MMF

    Vlada Republike Srpske, koja je najavila da će se na međunarodnom tržištu zadužiti za oko milijardu KM, mogla bi to učiniti pod znatno povoljnijim uslovima da ne izbjegava saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom.

    čekuje se da će se Vlada zadužiti po kamatnim stopama koje su postale uobičajene za njihova zaduženja, od 5,5 do 6 odsto, a u slučaju saradnje sa MMF-om kamata bi bila oko 2,5 odsto.

    – Neće oni uslove koje postavlja MMF, iako su oni već dugo jako blagi. Oni hoće pare bez uslova, a neka vraća neko. Na kraju će doći do MMF-a, moraće. Ne može se pričati o otcjepljenju i tražiti pare na svjetskom tržištu – kaže ekonomista Svetlana Cenić.

    Iz Ministarstva finansija Srpske saopšteno je da je tokom međunarodne finansijske konferencije „Euromoney Conference“ u Beču, od 12. do 14. januara, ostvarena intenzivna komunikacija sa predstavnicima vodećih međunarodnih finansijskih institucija i investicionih banaka.

    – To što preko Beča planiraju, tu će vjerovatno ove domaće banke nešto pokupovati. Onaj ko je inostrani, zaista kreditor ili kupac ili investitor, kako god hoćete, on procjenjuje rizik. Ako ocijeni da mu je rizik visok, ili traži enormnu kamatu, ili kaže „neka, hvala“. Svako drži do svojih para, samo mi ne – kaže Cenićeva.

    Ona smatra da bi kamata u slučaju zaduženja preko MMF-a bila „više nego duplo manja“.

    – Pogledajte sve ostale stand-by aranžmane i sve Extended Fund Facility, sve je to mnogo manja kamata. Ne možete porediti – objasnila je ona.

    “Poslije izbora će se vidjeti koliko para nema”

    Na pitanje šta to uslovima MMF-a toliko ne odgovara vlasti, odgovorila je da bi se vjerovatno tražile neke reforme, da se ne može ovako inflacija stvarati kroz povećanje plata, da se ništa ne radi na investicijama, da se mora odvojiti šta je opšta potrošnja…

    – Prošli put, kad su pregovarali, MMF im je dao iste uslove kao i EU, ali nisu ni to htjeli. Rekli su: „Evo, već kad ispunjavate za EU, i mi ćemo dati iste“ – kaže Svetlana Cenić.

    Dodala je da su vlasti Srpske to odbile uz obrazloženje da se ovi procesi moraju razdvojiti.

    – Vjerovatno bi tu bilo raznoraznih kresanja, a njima to ne odgovara. Pogotovo u izbornoj godini. Međutim, možete očekivati MMF i pregovore poslije izbora. Onda će se vidjeti koliko para nema – naglasila je Cenićeva.

    Ekonomista Milenko Stanić objasnio je da svaki investitor jasno postavlja uslove pod kojima će dati na raspolaganje svoja finansijska sredstva.

    – Problem je što MMF ima dobar monitoring, ima razgranatu mrežu na terenu, oni vrše kontrolu utroška sredstava i posebno vode računa da se stvaraju uslovi da dužnik ne dođe u situaciju da ne može vratiti kredit – rekao je Stanić.

    Dodao je da su zahtjevi MMF-a fiskalna disciplina, urednost plaćanja poreza i obaveza, urednost izmirenja svih budžetskih davanja, te smanjenje javne potrošnje.

    – Ako vi ta sredstva kredita ulažete samo u plate budžetskih korisnika i socijalnu zaštitu, onda nećete imati povrat tih finansijskih sredstava – naglasio je Stanić.

    Dodao je da to očigledno Vladi Republike Srpske ne odgovara i da se često odgađa izmirenje obaveza.

    “Institucija koja bi nam itekako dobro došla”

    – Vidimo te brojne koncesione sporove, ne uradi se ono što je dogovoreno i potpisano u sporazumima i onda nastaju mnogo teže posljedice. Riješe problem danas, a sutra stvore još veći. To je taj pristup koji ne odobrava MMF, zbog toga se zaobilazi ta institucija koja bi nam itekako dobro došla u ovom trenutku – kaže Stanić.

    Istakao je da je MMF u junu izvršio dobru analizu fiskalnog sistema BiH, pri čemu su ukazali na ozbiljne probleme i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, da je fiskalni deficit u rastu i da je neophodna fiskalna disciplina, te da je potrebno formirati odgovarajuće rezervne fondove u budžetima kako bi se mogli pokriti udari, kao što su skokovi cijena energenata.

    – Sigurno je da to vlastima ne odgovara, nema prostora ni sredstava za budžetske rezerve i zbog toga je lakše tražiti izvore drugim pravcima nego sprovoditi politike MMF-a – dodao je Stanić.