VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zvizdić: Riješite državnu imovinu kao u regiji

    Zvizdić: Riješite državnu imovinu kao u regiji

    Ovo Vijeće ministara radi kvalitetnije i u sadržajnom i u dinamičkom smislu nego što smo imali prilike gledati protekle četiri godine. Došla je nova, evropska energija i spremnost da se unaprijede svi procesi – istakao je za FTV Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH.

    “Čini mi se da to još uvijek nije dovoljno. To je ispod onoga što smo očekivali u prvih 100 dana. Smatram da Vijeće ministara mora producirati daleko veći broj zakona i mora biti posebno fokusirano na obaveze koje imamo na putu evropskih integracija”, dodao je.

    Zvizdić navodi da su razlozi zastoja već dugo prisutni na političkoj sceni.

    Također, ističe da Dodik ima negativan stav prema svemu onome što bi trebalo značiti jačanje države.

    “Koalicija na bh. nivou je rezultat ustavno-političkog sistema BiH, a ne odabira partnera po određenim vrednosnim kriterijima. Mislim da će funkcionirati ako se uspije naći najmanji zajednički sadržilac interesa svih onih koji učestvuju u toj koaliciji, a koji bi trebao značiti realizaciju naših ključnih ciljeva. Uvjetovanja je bilo i uvijek će biti”, kaže Zvizdić.

    Naglašava da međunarodna zajednica više nije naivna kao što je bila.

    “Ambijent se potpuno promijenio, geopolitička situacija se potpuno promijenila tako da ucjene više ne donose rezultate koje Dodik očekuje. Tako da će ucjena biti sve manje. One ne mogu dati produktivan rezultat ali mogu usporavati procese i mrcvariti i društvo i državu”, navodi Zvizdić.

    Kaže da Parlament ne smije biti samo mašina za glasanje.

    “To je mjesto gdje se vode ozbiljne diskusije. Parlament nije servis, on je korektiv”, dodao je predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH.

    Smatra da važni infrastrukturni projekti koji mogu povećati sigurnost u snabdijevanju BiH gasom moraju biti rezultat ozbiljnih, stručnih analiza.

    Kada je riječ o državnoj imovini kaže da je činjenica da skoro polutajno određena komisija, čiji sastav ne znamo, pokušava da riješi ovo pitanje.

    “Neće biti prihvatljiv put da se neka rješenja koja dolaze iz Belgije ili neke druge zemlje, jednostavno ta instant rješenja prepišu i za BiH. Ono što može biti prihvatljivo jesu sljedeće premise na kojima mora biti utemeljen zakon o državnoj imovini – da je BiH titular državne imovine, da se moraju potpuno uvažiti i ugraditi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini, sporazum o sukcesiji koji vrlo jasno propisuje šta je kome pripalo. Rješenje državne imovine treba da bude u BiH identično kako je ona rješena i u drugim državama koje su nastale raspadom Jugoslavije. Prema tome, nema niko protiv da onaj dio državne imovine koji neće koristiti država bude spušten na nivou entiteta, općina, gradova, da titular ostane država, a da ti nivoi vlasti mogu samo dobiti tu imovinu na korištenje. Neprihvatljiva je ideja da država ono što ne koristi treba da prepusti nekome drugom”, kazao je Zvizdić.

    Naglašava da je imovina izraz suvereniteta svake države, pa tako i Bosne i Hercegovine.

    Smatra da svi međunarodni dužnosnici mogu praviti jasnu razliku između istinskih predstavnika BiH i onoga što radi Milorad Dodik.

    “Država se neće zaduživati da bi pomogla Dodiku da vrati dug zaključio je Zvizdić u Rezimeu Federalne TV.

  • Uhapšene 3 osobe, oduzeta veća količina droge i para

    Uhapšene 3 osobe, oduzeta veća količina droge i para

    U policijskoj akciji “Polo” na području Banjaluke uhapšene su tri osobe i oduzeta je veća količina droge i novca.

    Akciju su izveli pripadnici Policijske uprave Banjaluka, a uhapšeni su M. Đ., J. T.  i B. T. svi iz Banjaluke.

    M. Đ. i J. T. su uhapšeni zbog postojanja osnova sumnje da su počinila krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga“, a  B. T.  zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo “Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti”.

    – U toku ovih aktivnosti izvršeni su pretresi na tri lokacije na području Grada Banjaluka, koje koriste osumnjičeni, te je tom prilikom pronađeno i oduzeto ukupno oko 1.230 grama mrihuane, oko 550 grama hašiša, oko 45 grama kokain, oko 60.000 KM, komplatna oprema za kućnu laboratoriju za proizvodnju opojne droge marihuane – pojasnila je portparol PU Banjaluka Milana Stojanović.

    Ona je dodala da je oduzet i gasni pištolj, tri digitalne vage, više mobilnih telefona, mrvilica, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela.

    Akcija se sprovodi pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a po naredbama Osnovnog suda u Banjaluci.

    Određene aktivnosti u okviru ove akcije su i dalje u toku

  • Kovačević poručio da je izgleda sve prolazno osim sarajevskog oduševljavanja stranim vojnicima

    Kovačević poručio da je izgleda sve prolazno osim sarajevskog oduševljavanja stranim vojnicima

    Delegat srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da je izgleda sve prolazno osim sarajevskog oduševljavanja stranim vojnicima.

    Svakakvih gluposti smo se naslušali u BiH u posljednjih 30-ak godina, ali to da se suverenitet i teritorijalni integritet zemlje dokazuje preletom stranih aviona je sasvim novi nivo gluposti – naveo je Kovačević na Tviteru, prenosi RTRS.

  • Đukanović će biti počasni predsjednik Crne Gore

    Đukanović će biti počasni predsjednik Crne Gore

    Doskorašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primaće od narednog mjeseca oko 1.680 eura platu kao počasni šef države, nakon što je to sam zatražio, a na šta ima pravo po Zakonu o predsjedniku.

    Kako je potvrđeno “Vijestima”, rješenje o naknadi potpisao je predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Dragan Krapović, a Odbor bi odluku trebalo da konstatuje na nekoj narednoj sjednici.

    Đukanović, kako je propisano zakonom, imao pravo na 70 posto zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. On će koristiti naknadu kao počasni predsjednik države do penzije.

    Počasnu titulu bivšeg predsjednika Crne Gore, koju je do sada imao samo Filip Vujanović, doskorašnji šef države mogao bi koristiti u narednih pet godina što bi se gotovo poklopilo i sa njegovim odlaskom u starosnu penziju jer će u februaru 2028. godine napuniti 66 godina.

    Đukanović će iskoristiti mogućnosti koje mu pripadaju po isteku funkcije, od počasnog naziva, do zarade, posebne kancelarije, administrativne podrške ali i zvaničnu policijsku pratnju.

    Ta prava imaju predsjednici Crne Gore koji su tu dužnost obavljali od obnove nezavisnosti Crne Gore (3. juna 2006. godine).

    Đukanoviću je 20. maja istekao mandat predsjednika Crne Gore.

  • Evropa prelazi na “ratnu privredu”?

    Evropa prelazi na “ratnu privredu”?

    Nacionalizacija fabrika? Kontrola cena? Racionirani obroci hrana? Na šta komesar Evropske unije za unutrašnje tržište Tjeri Breton misli kada pominje izraz “ratna privreda”?

    EU se obavezala da će Ukrajini u roku od godinu dana poslati milion komada municije, ali proizvodni kapaciteti bi tek trebalo da se usklade s tom obavezom

    Izraz „ratna privreda“ podseća na dramatične mjere iz mračnih dana prošlosti: vlade mijenjaju svoje ekonomske sisteme i industrijsku proizvodnju kako bi dale prednost proizvodnji za potrebe vođenja rata.

    Komesar EU za unutrašnje tržište Tjeri Breton počeo je redovno da pominje taj izraz početkom marta dok je tražio (i još uvek traži) brzo povećanje narudžbina, kao i proizvodnje municije i oružja od strane EU – kako za snabdjevanje Ukrajine, tako i za popunjavanje sopstvenih zaliha. Komesar je obišao više od deset fabrika za proizvodnju oružja, gdje se suočio s pritužbama da dugoročnih ugovora nema – uprkos nekoliko odluka EU o povećanju finansiranja i smanjenju prepreka za zajedničku nabavku.

    „Kašnjenja nisu u skladu s našim trenutnim potrebama“, rekao je Breton na konferenciji za novinare 3. maja. „Zato je neophodno – i ja to jasno kažem – da se industrijska baza pogura i pokrene ka ’ratnoj privredi’, ako mi dozvoljavate da koristim taj izraz.“

    Nije odobreno
    Ali, čini se da se Breton oko toga baš i nije konsultovao sa svim državama-članicama Evropske unije. Berlin je tu možda i najosjetljiviji. Njemački ambasador u Poljskoj Tomas Bager dobro zna kako to izgleda kad se na njegovu zemlju vrši pritisak po pitanju nabavke oružja, ali on svejedno smatra da je Bretonov predlog „neproduktivan“.

    „U Njemačkoj nećete dobiti pozitivan odgovor na izraz ’ratna privreda’“, kratko je prokomentarisao Bager ranije ovog mjeseca. I dodao: „To nije pravi način za mobilizaciju napora.“

    Ta reakcija nije nimalo iznenađujuća, objašnjava Edvard Lukas iz Centra za analizu evropske politike (CEPA). On za DW čak kaže da bi taj pojam potpuno zabranio. „To znači vrlo različite stvari u različitim zemljama. Prava ’ratna privreda’ je kada ljudi s oružjem dođu, preuzmu vašu fabriku i natjeraju vas da proizvodite više oružja. Mislim da to u Evropi niko zapravo ne predlaže“, kaže Lukas, ali ujedno naglašava da je Rusija već preduzela takve korake.

    „U Njemačkoj to podsjeća na nacističku kontrolu privrede koja je podrazumijevala kolosalne patnje i zlostavljanje prisilnih radnika“, podsjeća Lukas. „To je pomalo kao da u Sjedinjenim Državama kažete: ’Ovo moramo da podignemo na plantažni tempo’. To ne bi bio znak produktivnosti, već znak najmračnijeg perioda u američkoj istoriji. Ne mislim da bi to trebalo rješavati koristeći takve izraze, to se rješava tako što se sjedne za sto i donesu teške regulatorne odluke o finansijama kojima se postiže rezultat koji želite“, kaže Lukas.

    Pojačavanje retorike, a ne industrije
    Analitičar Ben Talis iz Njemačkog saveta za spoljne odnose (DGAP) podsjeća da je francuski predsjednik Emanuel Makron takođe pominjao „ratnu privredu“, ali ipak bez da je povlačio dramatične poteze koje ona podrazumeva. „To bi imalo mnogo implikacija, mnogo državne kontrole i državnog usmjeravanja privrede. To bi vjerovatno podrazumijevalo i različite oblike racionalizacije, što bi poslalo veoma zanimljiv signal stanovništvu Evrope, onaj koji mislim da sadašnja generacija političara u zapadnoj Evropi ne bi bila voljna da pošalje“, kaže Talis.

    Međutim, ako Evropska unija – a i NATO – žele da povećaju proizvodnju oružja, potrebno je poslati signal da je stvar hitna. Razumljivo je onda što neki zvaničnici EU plasiraju pojam „ratna privreda“, kaže Natali Toci, direktorka Italijanskog instituta za međunarodne poslove. Oni, kaže, moraju da premoste veliki jaz koji postoji kada je reč o percepciji pretnje širom Evrope. Moraju da „uvere one države-članice koje su veoma daleko od prve linije fronta da, umesto što troše sredstva za domaće potrebe, moraju da ih potroše na odbrambenu industriju za slanje oružja u Ukrajinu.“ Toci kaže da neki ljudi to već podržavaju, „ali potrebno je vrijeme da taj argument postane uvjerljiv za sve.“

    Estonski ministar odbrane Hano Pevkur kaže da njegovu zemlju niko ne treba da poziva na „ratnu privredu“, jer je ona već dala više od jedan odsto svog bruto nacionalnog proizvoda za pomoć Ukrajini. „Ne moramo to posebno da navodimo“, kaže on za DW.

    Njemački ambasador u Poljskoj Tomas Bager smatra da se pozivanjem na „ratnu privredu“ neće postići uspjeh u Njemačkoj.

    Spremiti za kasnije?
    Iako podržava taj cilj, vojni istoričar Slavomir Debski, direktor Poljskog instituta za međunarodne poslove (PISM), ne misli da je uvođenje „ratne privrede“ neophodno. Barem „ne još“. On smatra da političari ni sami zapravo ne znaju šta misle kada taj izraz pominju.

    „Godine 1942. Sjedinjene Države bile su u stanju da proizvode velike brodove za 14 dana, umjesto za dvije godine“, objašnjava on.

    „To je vrsta privatizacije ratne privrede. Mi nismo u toj situaciji i nema potrebe uvoditi takav režim u naše privrede.“

    Ben Talis predlaže da, umjesto što samo koriste taj pojam, političari počnu da objašnjavaju šta misle kada koriste izraz „ratna privreda“.

    „Ukrajina se bori za našu slobodu. Ukrajinci sprečavaju da mi budemo napadnuti. Ako to tako budemo vidjeli, onda bi ovo stvarno trebalo da postane i naš sukob, i trebalo bi da hoćemo da pobjedimo. Dakle, da prihvatimo da smo u ozbiljnom sukobu i da onda počnemo ljude na to i da pripremamo“, kaže Talis za DW.

    Ali njemački ambasador Bager tom idejom nije oduševljen.

    „Ono što je važno jeste da se te različite percepcije egzistencijalne prijetnje ne sagledavaju kao: ’oni to još uvijek ne shvataju’. Ja kažem da mi shvatamo, ali i vi morate da shvatite da su istorija i geografija neizmjerno moćni učitelji i da su nas naučili različite lekcije.“

  • Kosovo i Metohija: Srbi razvili zastavu dugu 250 metara

    Kosovo i Metohija: Srbi razvili zastavu dugu 250 metara

    Nekoliko hiljada građana okupilo se jutros ispred zgrade Skupštine opštine Zvečan, a razvili su zastavu Srbije dugu 250 metara, javlja izveštač Tanjuga.

    Oni mirno protestuju, a na početku im se obratio Srđan Milosavljević, bivši predsjednik SO Zvečan, koji je pozvao na mirne proteste i da građani ne napadaju pripadnike Kfora.

    Ponovio je zahtjeve Srba, a to su povlačenje tzv. kosovskih specijalaca iz četiri opštine na sjeveru KiM i da gradonačelnici Albanci izabrani 23. aprila ne ulaze u opštinske zgrade.

    Sa razglasa se puštaju srpske pjesme sa KiM.

    Pripadici Kfora su raspoređeni na 30-ak metara od zgrade opštine, a razvukli su bodljikavu žicu oko opštine i ispred građana.

    U opštinskim zgradama u tri opštine na sjeveru KiM i dalje su pripadnici tzv. kosovske i specijalne polciije.

    Kfor je pojačao svoje snage u sve četiri opštine na sjeveru KiM, a pripadnici Kfora su i na proilazima sva četiri grada na severu pokrajine .

  • Izlila se rijeka Modran u Suvom Polju, u porastu i Drina

    Izlila se rijeka Modran u Suvom Polju, u porastu i Drina

    Rijeka Modran u bijeljinskom naselju Suvo Polje razlila se na poljoprivrdne površine i zaplavila tri domaćinstva u Donjoj Zaovici i za sada nema informacija da je voda prodrla u stambene objekte, a ekipe civilne zaštite su na terenu i pružaju pomoć ugroženima, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Vodostaji bujičnih vodotoka Јanje, Gnjice i Lukavca u Bijeljini su u naglom porastu nakon što je u protekla 24 časa na području grada palo 42,8 litara kiše po metru kvadratnom.

    Vodostaj rijeke Drine jutros u 6.00 časova na vodomjernoj stanici Radalj iznosio je 236 centimetara i u porastu je za 60 centimetara u protekla 24 časa, dok je protok Drine na Hidroelektrani Zvornik u 8.00 časova bio 702 metra kubna u sekundi.

    Redovna odbrana od poplava rijeke Drine na području Semberije uvodi se kada vodostaj na vodomjernoj stanici Radalj dostigne kotu od 450 centimetara.

    Vodostaj rijeke Save u 6.00 časova na vodomjernoj stanici Јamena iznosio je 917 centimetara i od ponoći je u porastu za dva centimetra.

    Granica redovne odbrane od poplava je kada vodostaj rijeke Save na vodomjernoj stanici Јamena dostigne kotu od 970 centimetra.

  • Bujični vodotoci izazvali veću štetu u teslićkim naseljima

    Bujični vodotoci izazvali veću štetu u teslićkim naseljima

    Bujični vodotoci izazvali su veću štetu na objektima i imovini u teslićkim naseljima Vlajići, Јasenova, Brezna, Gomjenica i Slatina, a na pojedinim putnim pravcima došlo je do prekida u saobraćaju.

    Poplavljeno je oko 30 kuća, izjavio je za RTRS Dragan Kos, pomoćnik direktora Civilne zaštite Republike Srpske.

    Dežurne službe i mehanizacija cijelu noć su radile na otklanjanju štete na putevima i imovini.

  • Vučević: Bezbjednosna situacija na sjeveru KiM visoko rizična

    Vučević: Bezbjednosna situacija na sjeveru KiM visoko rizična

    Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević kaže za RTS da je bezbjednosna situacija na sjeveru Kosova i Metohije visoko rizična zbog jednostranih, nezakonitih, neligitimnih odluka administracije u Prištini. Poručuje i da su definisane crvene linije.

    Govoreći o tome koliki bezbjednosni rizik u ovom trenutku na sjeveru Kosova i Metohije, ministar odbrane kaže da je “veliki, vjerovatno najveći mogući”.

    • Ako bismo mogli to tako da rangiramo imajući u vidu ne samo ovo što se dešavalo prethodna dva dana, prije svega u ponedjeljak, nego sve ono što se dešavalo nedjeljama i mjesecima unazad, na šta je zvanična Srbija upozoravala, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pričao i sa međunarodnim predstavnicima, ali i obavještavao javnost u Srbiji kakav je mogući scenario i, nažalost, se to i desilo – rekao je Vučević.

    Ukazao je da “put Aljbina Kurtija vodi ka eskalaciji, ka sukobima, povrijeđivanju, pucanju i svim onim scenama koje smo vidjeli, a koje ne želimo nigdje da vidimo, posebno ne u našoj državi”.

    • Situacija je bezbjednosna visoko rizična zbog jednostranih, nezakonitih, neligitimnih odluka administracije u Prištini i prije svega da to nazovemo pravim imenom i da to probamo da sublimiramo kao okupaciju sjevera Kosova i Metohije od strane albanske administracije iz Prištine – dodao je Vučević.

    Istakao je da Beograd vjeruje u politički razgovor, dijalog i političko rješenje, kao i da su zbog toga imali juče sastanke sa ambasadorima zemalja Kvinte, kao i ambasadorima Kine i Rusije.

    • Zato je predsjednik imao više telefonskih razgovora sa svima onima koji su uključeni u taj proces dijaloga, jer je uvijek bolje tražiti politički put, odnosno političko rješenje, nego ići u sukobe – naveo je Vučević.

    Vojska Srbije je, dodaje, u skladu sa naredbom predsjednika Republike podignuta u stepen borbene gotovosti na najviši nivo.

    • Spremna da izvršava svaki zadatak, a Srbija je sa političke strane definisala koje su to crvene linije kada se Srbija nalazi u situaciji da su ugroženi oni najvitalniji nacionalni i državni interesi. Govorimo, o ne daj Bože, scenarijima da neko ubija Srbe, da kreće fizička likvidacija našeg naroda od strane tzv. kosovske policije, protjerivanje Srba, pogrom, sve ono što nam se dešavalo prije 20 ili 30 godina. Te situacije bi zaista bile ne samo crveni alarm, nego onaj momenat kada Srbija ne može da priča samo i sjedi skrštenih ruku – rekao je Vučević.

    Nadamo se i radimo sve da do takvog razvoja događaja ne dođe pošto to nije interes ni Srbije ni nikog drugog, dodaje ministar odbrane Srbije.

  • Depoziti banaka pali za čak 895 miliona KM

    Depoziti banaka pali za čak 895 miliona KM

    Depoziti koje banke drže kod Centralne banke Bosne i Hercegovine za prva četiri mjeseca ove godine pali su za čak 895 miliona KM i ključno je pitanje gdje je taj novac završio.
    Naime, zaključno s 31. decembrom prošle godine depoziti banaka iznosili su 7,2 milijarde KM, što se može vidjeti iz Izvještaja o poštovanju valutnog odbora koji je objavila Centralna banka BiH. Četiri mjeseca poslije, odnosno zaključno s 30. aprilom, ti depoziti banaka iznosili su 6,3 milijarde KM.

    U Centralnoj banci BiH tvrde da nema razloga za brigu jer se radi o smanjenju viška iznad obaveznih rezervi koji su banke povukle vjerovatno za kreditiranje, međutim stručnjaci i poslovna zajednica strahuju da je taj novac iznesen iz Bosne i Hercegovine jer je činjenica da je kreditiranje privrede u padu.

    “Radi se o smanjenju viška iznad obaveznih rezervi. Ključni razlozi za smanjenje je finansiranje kreditnog rasta koji banke imaju i logično je da iz svojih izvora to finansiraju. Bilo je dosta i povlačenja novca od strane građana, vjerovatno radi investiranja u nekretnine. Pad depozita je zaustavljen u prve dvije dekade ovog mjeseca”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH, istovremeno naglašavajući da su ukupni depoziti u bankama rasli i da su na kraju godine iznosili 31 milijardu KM, a danas su 31,2 milijarde KM, prenose Nezavisne.

    S druge strane, za razliku od stava da je novac povučen radi kreditiranja, u poslovnoj zajednici kažu da je činjenica da su plasmani banaka prema privredi pali te da to predstavlja veliki problem privrede.

    “Taj novac nije otišao u kredite. Zvanični podaci Agencije za bankarstvo govore da je pad kreditiranja privrede oko sedam posto. Država, u našem slučaju Republika Srpska, mora nešto raditi po tom pitanju, a jedno od rješenja je da se pravi banka koja će kreditirati privredu, jer bez toga ne piše nam se dobro u narednom periodu”, rekao je Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    Komentar na činjenicu da su depoziti pali za 895 miliona KM, što nedvosmisleno pokazuju podaci Centralne banke BiH, pokušali smo dobiti i u Udruženju banaka Bosne i Hercegovine, međutim Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže:

    “Depoziti banaka nisu pali, samo su preusmjereni sa računa na kojima nema prihoda na prihodujuće račune. Stanje depozita je gotovo isto kao i krajem godine.”

    Stručnjaci u Bosni i Hercegovini ističu da će monetarno “zatezanje” u Evropi, kao i posljednja inicijativa o suspenziji pravila o dugu za dvije godine u Americi, sasvim sigurno nastaviti pritiske na svjetsku i domaću likvidnost.

    “Može se očekivati u narednom periodu smanjenje novčane mase. U situaciji kada imate prinos na državne hartije od vrijednosti SAD od preko pet posto za tri mjeseca je alternativa evropskim bankama koje drže depozite kod ECB-a po stopi od 3,25 posto. Alternativa bankama u zemljama koje nisu u EU, pogotovo onim bankama koje su u grupaciji i locirane su na periferiji EU je držanje sredstava kod ECB-a. Tržišni mehanizam ukazuje da novčana sredstva idu tamo gdje su prinosi veći. Tako se može i objasniti da je za prva četiri mjeseca oko 900 miliona KM umanjen depozit domaćih banaka kod naše Centralne banke i za očekivati je da su dvije trećine tog iznosa upravo završile u inostranstvu”, rekao je Saša Stevanović, ekonomista.

    Na pitanje kako se može objasniti pad depozita banaka kod Centralne banke BiH, a istovremeno i rast ukupnih depozita, Stevanović kaže da, iako povećavamo te ukupne depozite, oni se usljed različitih tržišnih i političkih okolnosti ne “upošljavaju u domaćem ekonomskom sistemu”.