VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Rat u Ukrajini se može rješiti za dvije godine”

    “Rat u Ukrajini se može rješiti za dvije godine”

    Konflikt u Ukrajini se može završiti za dve godine, pretpostavila je sekretarka američke vojske Kristin Vormut.

    “Mislim da će se rat u Ukrajini samostalno rešiti sljedeće godine ili za dvije godine”, rekla je ona u obraćanju u Centru strateških i međunarodnih istraživanja.

    Podvukla je da su se borbe pokazale dugotrajnijim nego što se moglo pretpostaviti.

    “Bili bismo nepromišljeni ako se ne bismo brinuli o postojećim vojnim mogućnostima Rusije”, rekla je Vormut.

    Prema ocenama Vašingtona, Moskva do sada nije koristila značajan deo svojih vazduhoplovnih i pomorskih snaga, kao ni mogućnosti u sajber prostoru, pojasnila je ona.

    Zamenik ministra odbrane SAD Kolin Kal je izjavio da nije predvidiva putanja razvoja konflikta. Prema njegovom mišljenju, može se završiti za šest meseci, a možda i za dve ili tri godine.

    Kal je dodao da se nada da će dobiti podršku Kongresa u finansiranju pomoći Kijevu čak i uzimajući u obzir trenutne procene trajanja sukoba.

    Zapadne zemlje u poslednje vreme povećavaju isporuke naoružanja i tehnike Ukrajini. Moskva je nekoliko puta ukazivala da vojna pomoć Kijevu ne obećava ništa dobro i samo odlaže sukob, a transport sa oružjem postaje legitimna meta Oružanih snaga Rusije.

  • Tajvanska vojska dobija 619 miliona dolara u naoružanju

    Tajvanska vojska dobija 619 miliona dolara u naoružanju

    Sjedinjene Države odobrile su potencijalnu prodaju novog oružja vrijednog 619 miliona dolara Tajvanu, uključujući projektile za njegovu flotu F-16, dok je ostrvo izvijestilo o drugom danu velikih upada kineskih vazdušnih snaga u blizini.

    Prodaja oružja vjerovatno će dodatno pogoršati ionako napete veze između Vašingtona i Pekinga, koji je opetovano zahtjevao prestanak takvih poslova, smatrajući ih neopravdanom podrškom Tajvanu, ostrvu koji Kina smatra svojom teritorijom.

    Pentagon je u srijedu saopštio da je američki Stejt Department odobrio potencijalnu prodaju Tajvanu oružja i opreme koja uključuje 200 protivvazdušnih naprednih raketa vazduh-vazduh srednjeg dometa (AMRAAM) i 100 raketa AGM-88B HARM koje mogu pogoditi zemlju – bazirane radarske stanice.

    “Predložena prodaja pridonijeće sposobnostima primaoca da osigura odbranu svog vazdušnog prostora, regionalnu sigurnost i interoperabilnost sa Sjedinjenim Državama”, stoji u saopštenju, prenosi “India Today”.

  • Lavrov: Rusija i Indija dosljedno odbacuju neokolonijalne prakse

    Lavrov: Rusija i Indija dosljedno odbacuju neokolonijalne prakse

    Rusija i Indija dosljedno odbacuju neokolonijalne prakse kao što su jednostrane sankcije, prijetnje i ucjene prema suverenim državama, rekao je u srijedu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

    Govoreći na otvaranju izložbe o Lavu Tolstoju i Mahatmi Gandiju u Nju Delhiju, gdje se održava sastanak ministara vanjskih poslova Grupe 20 (G-20), Lavrov je rekao da Rusiju i Indiju ujedinjuje spremnost da prijeđu na “pravedniji i demokratski, policentrični svjetski poredak.”

    “Moskva i Nju Delhi dosljedni su protivnici neokolonijalnih praksi kao što su nelegitimne jednostrane sankcije, prijetnje, ucjene i druge vrste pritiska na suverene države”, naglasio je Lavrov.

    Lavrov je rekao da vidi “značajan potencijal” indijskog predsjedavanja G-20.

    Ministar je održao i bilateralni sastanak s indijskim kolegom Subrahmaniamom Jaishankarom.

    Nakon sastanka, Jaishankar je na Twitteru napisao da su dva ministra imala “široku diskusiju” na marginama ministarskog sastanka G-20, prenosi “Yeni Safak”.

  • Razmatra li Srpska da oporezuje ekstraprofit?

    Razmatra li Srpska da oporezuje ekstraprofit?

    Ideja Vlade Crne Gore da uvede porez na ekstraprofit, kako bi obezbijedili dodatna sredstva prilikom planiranja novih mjera za pomoć građanima, pozitivna je stvar, ali da bi se nešto slično realizovalo u Republici Srpskoj i BiH, stručnjaci smatraju da se prvo mora riješiti problem raspodjele, koji podrazumijeva da se riješe pitanja javne potrošnje, ali i rasterećenja rada.

    Kada je u pitanju Crna Gora, oporezivanje ekstraprofita odnosilo bi se na sve pravne subjekte koji su poreski obveznici i čiji prihodi u 2022. i 2023. godini pređu pet miliona evra (oko 10 miliona KM).

    “Solidarni doprinos”, kako su ga nazvali u Crnoj Gori, biće iskorišćen kao privremena krizna mjera za dvije godine, a novac bi se ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima.

    Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS, kaže za “Nezavisne novine” da je crnogorski model, između ostalog, smanjio oporezivanje rada na 20 odsto, odnosno prebacujući finansiranje zdravstva iz budžeta.

    Prema njegovim riječima, različito oporezivanje poslodavaca je kompleksna stvar i lako se ulazi u sferu diskriminacije, pogotovo u sistemima sklonim poreskoj evaziji. Da bi se uopšte moglo razgovarati o oporezivanju “ekstraprofita” u Srpskoj, kaže on, prethodno moraju biti riješeni određeni problemi.

    “Problem raspodjele nije adekvatno riješen i to podrazumijeva da moramo riješiti pitanje javne potrošnje, onda moramo pristupiti problemu kvalitetnog i efikasnog korišćenja prirodnih resursa RS (prije svega elektroenergetskih i drvnih), pa tek onda možemo doći u poziciju da na neki drugi način oporezujemo one subjekte koji su ostvarili veće profite koristeći resurse Republike”, pojašnjava Aćić.

    Na bazi mjesečnih prijava poreza na dobit, izvjesno je da su poslodavci ostvarili više od tri milijarde KM dobiti i da će po tom osnovu biti naplaćeno preko 300 miliona KM poreza na dobit, što će biti za trećinu više nego 2021. kada je to bilo 2,24 milijarde KM.

    Povećanje prihoda po osnovu poreza na dobit, koji, radi podsjećanja, u Srpskoj iznosi 10 odsto i jedan je od najmanjih u regionu, može se prema Aćićevim riječima pripisati vještački generisanoj tražnji u EU, koja je prouzrokovana ogromnim štampanjem novca na svim kontinentima.

    “To je bio jedan način da se riješe problemi sa kovidom. Međutim, onda smo ušli u energetsku krizu kao posljedicu rata u Ukrajini, tako da je u suštini inflacija multiplifikovana rastom cijena energije na svjetskom tržištu. Može se u određenom segmentu reći da je naša ekonomija pokazala određenu elastičnost u pogledu rasta dobiti, a može se reći i da je to dijelom posljedica ogromne inflacije koja je uslovila rast cijena”, navodi Aćić.

    Isto tako, tvrdi, kada je u pitanju posmatranje dobiti u Srpskoj, postoji aspekat loše poreske discipline, odnosno značajno prisustvo neformalne ekonomije.

    “Efikasnost naše ekonomije u smislu visine iskazane dobiti treba posmatrati i kroz dugogodišnje prisustvo isplate dijela plate ‘u kešu’. Taj problem bitno smanjuje efikasnost ekonomije i urušava pretpostavke razvoja. Znači, borba protiv sive i crne zone ekonomije mora biti prioritet vlasti u BiH ako želimo efikasniju i produktivniju ekonomiju”, kazao je Aćić i dodao:

    “To što je porez na dobit 10 odsto je u suštini stimulativno i jedna od bitnijih konkurentnih prednosti naše ekonomije sa aspekta privlačenja stranih investicija u BiH i Srpsku. Ključ je ipak usmjeriti pažnju na suzbijanje neformalne ekonomije i tu je potrebna jasna i odlučna aktivnost institucija.”

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da je crnogorski pristup interesantan, posebno jer se radi o ekonomskom sistemu koji je sličan ovdašnjem.

    “Napomenuo bih da u Crnoj Gori ukidaju doprinos za zdravstvo, povećavaju porez na potrošnju. A to finansiranje budžeta sa direktnih na indirektne poreze je pravac i trend u kojem idu svjetske ekonomije”, ističe za “Nezavisne novine” Stevanović, navodeći da su SAD kao ovakvu mjeru usvojile tzv. Akt o borbi protiv inflacije u iznosu od 738 milijardi dolara, što je tri odsto BDP-a.

    “Diskusija o ovom pitanju je ovdje dobrodošla, ali treba da imamo na umu da vidimo kakve rezultate i koje posljedice trpi domaća privreda. Rekao bih da je za očekivati da se u narednom periodu poveća bankrot privrednih subjekata u svijetu, a posljedice mogu osjetiti i naša privredna društva. Pitanje je koji program bi se realizovao ili koji efekat bi se postigao ovim porezom”, kaže Stevanović.

    “Pored toga što se očekuje da porez na dobit kod privrednih društava bude veći, treba imati na umu da izmjena poreske politike kod nas, ukoliko nije u koordinaciji sa poreskom politikom FBiH, može imati negativne posljedice”, zaključio je on.

  • “Nezavisne” u posjedu dokumenta: Hrvatska sav otpad želi da deponuje na Trgovsku goru

    “Nezavisne” u posjedu dokumenta: Hrvatska sav otpad želi da deponuje na Trgovsku goru

    Hrvatska na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na Uni, koja je 800 metara vazdušne linije udaljena od Novog Grada u BiH, pored radioaktivnog, planira odlagati i medicinski, industrijski, vojni, naučni i javni otpad, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

    Naime, Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško uputio je Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske informaciju sa zahtjevom za izdavanje uputstva o sadržaju studije o uticaju na okolinu za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, koju je Ministarstvo objavilo 6. februara ove godine.

    “Za potrebe središnjeg skladišta, koje ima namjenu skladištenja IRAO-a i II nastalih 60-godišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi na području RH te IRAO-a i II koji će nastajati u djelatnostima nakon uspostave središnjeg skladišta i sastojat će se od dvije građevine: prijemna i skladišna građevina, rekonstruirat će se dva postojeća poluukopana armirano betonska hangara”, piše, između ostalog, u ovom dokumentu.

    To praktično znači da Hrvatska kreće u Studiju uticaja na životnu sredinu koja je najvažniji dokument u ovom slučaju, te je njime detaljnije obrazložila svoju namjeru da na Trgovskoj gori, pored radioaktivnih, smješta druge opasne otpade – iz medicine, vojne upotrebe i industrije.

    Nikola Arbutina, načelnik opštine Dvor na Uni, kaže da Hrvatska ide svojim putem koji je zacrtan 1998. godine usvajanjem prostornog plana.

    “Oni ne vode računa o stavovima lokalne zajednice, odnosno o stavu institucija općine Dvor, načelnika i građana, koji smo javno rekli da smo protiv odlaganja ovog otpada”, naglasio je Arbutina za “Nezavisne novine”.

    Miroslav Drljača, načelnik Novog Grada, kaže da je krajnje vrijeme da BiH uputi tužbu protiv Hrvatske i pokuša zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

    “Ovih dana smo poslali urgencije svim opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koje su ugrožene potencijalnim odlaganjem ovog otpada, kako bi se zajedno obratili svim institucijama i tražili da se konačno krene u odbranu naših lokalnih zajednica i građana. Upoznati smo s tim da bi se pored radioaktivnog na Trgovskoj gori mogao odlagati i drugi otpad. To je nekako logično od strane Hrvatske da odlaže sav otpad na jednoj lokaciji, ali to je dodatni strah i problem za naše stanovništvo”, istakao je Drljača.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je da je Hrvatska krenula u izradu najznačajnijeg dokumenta u slučaju Trgovska gora.

    “Prva faza se odnosi na utvrđivanje obima i sadržaja Studije uticaja na životnu sredinu, a u narednim mjesecima očekujemo tehničku izradu same studije. Već sada je moguće jasno potvrditi kontinuitet ignorisanja BiH, tako što se u dokumentu koji je Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško poslao ka hrvatskom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da ‘planirani zahvat u svom normalnom radu neće imati prekograničnog uticaja’, uz to navodeći da će se eventualni prekogranični uticaji kasnije ispitati. Ovo je trenutak kad ekspertski tim BiH mora hitno reagovati, te u saradnji sa pravnim timom dati stručni osvrt. Padaju u vodu riječi utjehe koje su se periodično mogle čuti, a to je da Hrvatska namjerava na granicu sa Bosnom i Hercegovinom dopremati ‘samo’ radioaktivne otpade iz Nuklearne elektrane Krško. Kao da radioaktivni otpadi iz nuklearne elektrane nisu dovoljni da unište i ovo perspektive što je ostalo u kompletnom sjeverozapadnom dijelu BiH. To u praksi znači da uz rijeku Unu namjeravaju dopremati čitav niz opasnih otpada, što potvrđuje i zvanična dokumentacija”, rekao je Crnković i dodao:

    “Ovo je ništa drugo do neprijateljski čin na koji se mora reagovati sistemski, zdravorazumski i odgovorno kako prema građanima, tako i prema interesima BiH kao države. Kad već pričamo o opasnim otpadima, šteta je ne prisjetiti se 2015. godine kada je na Institutu ‘Ruđer Bošković’ slučajno pronađeno 400 kilograma uranijuma koji nije bio ni zaveden u službene evidencije. Ako su u centru Zagreba ‘zagubili’ 400 kilograma uranijuma, postavlja se pitanje šta sve mogu ‘zagubiti’ na Trgovskoj gori ako im dopustimo.”

    Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali dosad nismo dobili nikakav odgovor.

  • Stevandić: Ustavni sud i OHR jedini unose krizu

    Stevandić: Ustavni sud i OHR jedini unose krizu

    Ustavni sud BiH i OHR su jedina dva mjesta u BiH koja su svojim odlukama počinjala krizu, izjavio je večeras predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Stevandić smatra da se Ustavni sud BiH sprema da sutra donese privremenu mjeru da Zakon o nepokretnoj imovini Srpske stavi van snage ili poništi, iako je to pitanje regulisano odlukom u Narodnoj skupštini, dok u Federaciji o tome već 14 godina postoji pravni vakuum.

    “Jedina dva mjesta u BiH u kojoj nema Dejtonskih principa da se sve odluke donose saglasnošću tri naroda i dva entiteta su Ustavni sud BiH i Kancelarija visokog predstavnika, a upravo su krize u BiH počinjale njihovim odlukama”, rekao je Stevandić za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je istakao da Zakon o nepokretnoj imovini Kristijan Šmit nije ukinuo u Republici Srpskoj jer za to nema nadležnost ali ni legitimitet, te da takve odluke neće biti objavljene u Službenom glasniku.

    “Mi bi suspendovali njega da je legalan, ali nije legalan. Pošto nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje, sve njegove odluke su pravno ništavne. Ovo što sada govorim će se vrlo brzo koristiti u Federaciji BiH”, rekao je Stevandić.

    On je naveo da u BiH treba insistirati na onim pitanjima koje donose dobrobit svima kao što su proizvodnja hrane, energije i ostanak mladih.

    “Novi saziv Savjeta ministara je pokušaj jednog reseta, prvo u srpsko-bošnjačkim odnosima što je najveći problem, a onda bi se na osnovu toga uredili i bošnjačko-hrvatski odnosi. Sada je najveći teret na predstavnicima takozvane osmorke. Prilika za reset je u njihovim rukama”, dodao je Stevandić.

    Komentarišući proslavu 1. marta u FBiH, Stevandić je istakao da u BiH ne postoji zakon o praznicima, pa s tim u vezi ni Dan nezavisnosti, te dodao da je realnost da on ipak postoji u svijesti ljudi u Federaciji BiH.

    “U BiH treba da se slave praznici sa kojim su saglasni svi narodi. Federacija može, ali BiH ne može da slavi 1. mart jer 49 odsto teritorije ne slavi taj datum”, pojasnio je Stevandić.

    Govoreći o nedavnoj posjeti Ruskoj Federaciji, Stevandić je naveo da BiH ima koristi od jeftinog ruskog gasa i da je nejasno zbog čega iz Sarajeva negativno gledaju na Moskvu.

    “BiH nije stavljena na spisak neprijateljskih zemalja Ruske Federacije zahvaljujući Republici Srpskoj. Otišao sam u Rusiju da učinim dobro i za BiH”, naveo je Stevandić.

    On je podsjetio na poteze ruskih predstavnika u međunarodnim institucijama koji su spriječili usvajanje štetnih rezolucija po srpski narod.

    “Mi smo pokazali karakter, nismo zaboravili kada nam je neko nešto dobro učinio. S druge strane, mi smo sagovornicima u Moskvi prenijeli stav da smo na evropskom kontinentu, da smo dobili status kandidata za ulazak u EU. Možda se to nekome tamo ne sviđa ali nismo dobili nijedan prigovor”, kaže Stevandić.

    Tokom razgovora sa predsjednicom Savjeta Federacije Federalne skuštine Ruske Federacije Valentinom Matvijenko, Stevandić je precizirao da je iskazana namjera da ona bude autor instalacije tehnološkog parka u Banjaluci, koji bi bio poklon Rusije, odnosno Sankt Peterburga.

  • Ogroman bijes: “Zbog idiota su stradali”; “Neki gad mora da plati za ovo!”

    Nevjerica, očaj i bijes zavladali su u Grčkoj nakon što su desetine ljudi poginule u najgoroj železničkoj nesreći u istoriji zemlje.

    Kako prenose mediji, najmanje 42 osobe su poginule u nesreći, koja se dogodila 534 kilometra severno od Atine, kada se brzi putnički voz koji je krenuo ka Solunu sudario sa nailazećim teretnim vozom na istom koloseku, a zatim iskočio iz šina i zapalio se.

    Preživeli u brzom vozu, koji je prevozio oko 350 ljudi, rekli su da se sjećaju samo da se voz naglo zaustavio, nakon čega je vagone zahvatio plamen. Mnogi su od plamena pobegli kroz prozore, dok su drugi prilikom sudara izbačeni iz voza i pali i do 40 metara.

    Prvi spasioci pretražuju tinjajuće ostatke voza. U obližnjem gradu Larisa, desetine ljudi okupilo se u lokalnoj bolnici čekajući vesti o svojim najmilijima.

    Nikos Makris je sa suprugom sedeo na trotoaru ispred bolnice, čekajući vesti o svojoj snaji, koja je bila u poseti porodici u Atini. Drugi su čekali u prizemlju bolničke zgrade, mnogi od njih su plakali.

    “Otišla je. Čekamo ovde od dva ujutru”, rekao je.

    Temperatura od 1300 stepeni

    Makris je rekao da se njegova snaja nalazila u prednjem delu voza gde je, prema rečima vatrogasaca, posle sudara temperatura porasla na 1300 stepeni Celzijusa.

    “Sada čekamo DNK test. Bićemo srećni ako budemo imali telo koje možemo da sahranimo”, rekao je on.

    Još nije poznato kako su vozovi završili na istom koloseku.

    “Zbog greške jednog idiota, stradalo je toliko dece i ljudi”, rekao je on. Njegova žena je plakala.

    Drugi su bili veoma ljuti. Rođak jedne od žrtava je uzviknuo: “Neki gad mora da plati za ovo.”

    Mnoge od žrtava bili su studenti koji su se vraćali kući u Solun posle produženog vikenda zbog početka grčkog pravoslavnog posta.

    “Ćerka me je pozvala i rekla: ‘Gorimo'”, rekao je jedan čovek državnoj televiziji ERT.

    “Kosa joj je gorjela, vrištala je.”

    “Nastala je panika, kablovi su se zapalili, vatra se odmah proširila, a dok smo se okretali goreli smo, vatra je bila i levo i desno od nas”, rekao je 28-godišnji putnik Stergios Minenis.

    Drugi putnik u jednom od poslednjih vagona rekao je da je osetio kako se voz tresao i potom prevrnuo.

    “Uspeo sam da izađem i krenem napred, voz je bio savijen pod uglom od 90 stepeni, pola je visilo preko litice i gorelo. Na mestu gde sam stajao bilo je pet povređenih”, rekao je on.

    Dolina Tempe, gde se nesreća dogodila, ima lošu reputaciju po nesrećama. U saobraćajnoj nesreći u tom kraju 2003. godine poginulo je 23 školske dece.

  • Na prvoj liniji u Bahmutu maksimalno se živi četiri sata

    Na prvoj liniji u Bahmutu maksimalno se živi četiri sata

    Američki specijalizovani medij “Military Watch” piše da preživjeli američki marinci, koji su učestvovali u borbama u i oko Bahmuta (Artjomovska), potvrđuju da je taj front postao – klaonica ukrajinske vojske.

    Borbe za Bahmut i masovna pogibija porede se sa svojevremenim borbama za Marijupolj.

    Rijedak uvid u užasne uslove na bahmutskom frontu dao je bivši američki marinac Troj Ofenbeker, koji je učestvovao u borbama.

    “Očekivano trajanje života na prvoj liniji fronta je oko četiri sata”, priznao je on, govoreći o ukrajinskim vojnicima, prenosi Srna pisanje američkog medija.

    Ofenbeker ruske topovske udare na Bahmut naziva “kontinuiranim” i demantuje tvrdnje da ruskim snagama, navodno, ponestaje municije.

    Borbe u Bahmutu smatraju se jednim od najkrvavijih od početka rusko-ukrajinskog sukoba. Ukrajinci su ovu bitku zbog velikih gubitaka u ljudstvu nazvali “mašinom za mljevenje mesa”.

    “Military Watch” navodi da ukrajinski vojnici brojnošću nadmašuju ruske protivnike nekoliko puta, međutim Rusi su uspjeli da pregrupišu svoje snage.

    U tekstu se navodi da je zapadno vojno osoblje bilo jako uključeno u vojne operacije Kijeva od samog početka, od stotina britanskih kraljevskih marinaca koji su aktivno raspoređeni na frontu od aprila 2022, do velike CIA “stelt mreže” koja pruža ljučnu podršku, a tu su i bivši vojnici iz niza zapadnih zemalja.

    Kako zaključuje američki medij, “sukob sve više podsjeća na borbu iscrpljivanja, u kojoj se Rusija sama, sa ograničenim oružjem iz Bjelorusije, Irana i vjerovatno Sjeverne Koreje, suprotstavlja združenim snagama Kijeva i NATO-a”.

  • Dodik: BDP veći za 3,5 odsto; Srpska sa ovim rezultatima sve jača

    Dodik: BDP veći za 3,5 odsto; Srpska sa ovim rezultatima sve jača

    Dobra vijest za građane Republike Srpske – ostvareni bruto domaći proizvod u 2022. godini iznosi 14 milijardi 240 miliona KM i nominalno je veći za 13,5 odsto i realno veći za 3,5 odsto u poređenju sa 2021. godinom, objavio je na svom Tviter nalogu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    “Dakle, u prošloj, teškoj godini rast je bio 3,5 odsto i doveo je do toga da je javni dug Republike Srpske smanjen sa 37 odsto na 34 odsto BDP-a”, naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je kreditni rejting Republike Srpske stabilan i to B+.”Vrhunac pozitivnog trenda je činjenica da je u januaru 2023. godine ostvarena pokrivenost uvoza izvozom po fenomenalnoj stopi od 97,28 odsto. Radostan sam zbog ovih rezultata. Republika Srpska je stabilna i s ovakvim rezultatima sve jača”, naveo je Dodik.

  • Er Srbija od 17. maja leti za Čikago

    Er Srbija od 17. maja leti za Čikago

    Kompanija Er Srbija saopštila je danas da će od 17. maja uspostaviti direktne letove između Beograda i Čikaga, a da će do Njujorka od 18. juna do početka septembra da leti sedam puta nedjeljno, odnosno svakog dana.
    Do 11. juna letovi do Međunarodnog aerodroma O’Her (ORD) u Čikagu obavljaće se dva puta nedjeljno, srijedom i subotom, a od 12. juna tri puta nedjeljno i to ponedjeljkom, sredom i subotom, navodi se u saopštenju Er Srbije.
    Dodaju da su zahvaljujući partnerstvu Er Srbije sa kompanijom Ameriken erlajns omogućena i jednostavnija putovanja iz Beograda, preko Njujorka i Čikaga, do istočne i zapadne američke obale, čime nacionalna avio-kompanija putnicima pruža još bolju povezanost Srbije, regiona i Evrope sa različitim destinacijama širom SAD.

    Kako su istakli, povećanjem broja letova između Beograda i Njujorka, kao i uvođenjem letova do Čikaga, srpska nacionalna avio-kompanija će tokom predstojeće ljetnje sezone nuditi do 10 nedjeljnih letova između srpske prestonice i Sjeverne Amerike.

    Iz kompanije navode da je u periodu od 2016. godine pa do danas, između Beograda i Njujorka Er Srbijom letjelo više od 460.000 putnika, i dodaju da je to jedna od najtraženijih destinacija u mreži nacionalnog avio-prevoznika.

    Tokom zimske sezone, Er Srbija je između Beograda i Njujorka letjela tri puta nedjeljno, utorkom, četvrtkom i nedjeljom, podsjeća se u saopštenju.

    “Er Srbija do Njujorka leti već sedam godina. Za to vreme broj nedeljnih letova se menjao, ali nikada nije prešao šest. U međuvremenu smo preduzeli niz aktivnosti, od osnaživanja flote do proširenja tima kabinske posade, i zahvaljujući tome sada sa zadovoljstvom možemo da najavimo da ćemo tokom leta do Njujorka leteti svakodnevno”, rekao je regionalni direktor Er Srbije za Severnu i Južnu Ameriku Džordž Petković.

    Kako navode iz kompanije, do sada najveće povećanje u broju nedjeljnih letova Er Srbije do Njujorka rezultat je nedavnog proširenja flote za dugolinijski saobraćaju.

    Objašnjavaju da pored aviona tipa Erbas A330-200 sa likom Nikole Tesle, nacionalna avio-kompanija od novembra prošle godine raspolaže i avionom tipa Erbasom A330-200 sa likom Mihajla Pupina.

    Ističu da se karte za ove letove mogu kupiti putem veb sajta, mobilne aplikacije, kao i u poslovnicama Er Srbije, a kako su saopštili, prodaja je za sada premašila očekivanja, s obzirom na to da je riječ o potpuno novoj liniji.