VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Putine, u svakom trenutku znamo gdje si”

    “Putine, u svakom trenutku znamo gdje si”

    Ukrajinska vojna obaveštajna služba u realnom vremenu prati gde se nalaze Vladimir Putin i šef Vagner grupe Jevgenij Prigožin, rekao je ukrajinski portparol.

    Andrij Jusov je rekao da “uprkos svim pokušajima i naporima da se ovi podaci prikriju” i navodnoj upotrebi “različitih tehnologija, uključujući upotrebu dvojnika”, to “nije nešto što se može sakriti”.

    “Što se tiče njihovog kretanja, naravno da znamo gde se nalaze”, rekao je Jusov za Kjev Post.

    “Putin je čuvan, on je dobro čuvana ličnost. Prigožin nije takav i ponaša se možda najslobodnije među ruskim establišmentom. Sve ove informacije su poznate nama i našim partnerima i često se prate u realnom vremenu”, dodao je on.

    Kaže da trenutno nema želje da se ubiju ni Prigožin ni Putin.

    “Što se tiče prioritetnih ciljeva, svi ratni zločinci moraju biti kažnjeni”, rekao je on.

    “Kao civilizovana zemlja, Ukrajina je zainteresovana da se ova kazna izvrši u okviru međunarodnog prava na međunarodnom sudu. U tom kontekstu, prioritet broj jedan za Ukrajinu i Centralnu obaveštajnu agenciju je zaista dovođenje Putina u Hag na suđenje pred ovim sudom”, objasnio je.

  • Višković: Srpska povoljna destinacija za investiranje

    Višković: Srpska povoljna destinacija za investiranje

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković izrazio je zadovoljstvo što će ambiciozna italijanska kompanija “PMP industrija” ponovo investirati u Srpsku, navodeći da je riječ o najvećoj investiciji koju je ova firma planirala u narednom periodu.

    Višković je istakao da je zainteresovanim italijanskim investitorima ukazano da je Srpska povoljna destinacija za poslovanje, da ima šta da im ponudi, te da je spremna da dočeka sve potencijalne investitore.

    “Imamo velika prirodna i druga bogatstva – šume, zemljište, vode, rude turističke i banjske potencijale, prehrambenu industriju i slično. I sve što neko želi da pretvori u veću vrijednost i time ostvari dobit u obostranom interesu”, rekao je Višković u video-izjavi koju je dostavio Biro Vlade Srpske za odnose s javnošću.

    Premijer Srpske je naglasio da Srpska imamo energente i dobru poresku politiku, kvalifikovanu, stručnu i obrazovanu radnu snagu, te obrazovni sistem da ovakvim i sličnim kompanijama izađe u susret.

    “Spremni smo da dočekamo sve potencijalne investitore, jer Srpska nudi dobar poslovni ambijent”, poručio je Višković, prenosi Srna.

    Delegacija Vlade Republike Srpske, predvođena Viškovićem, posjetila je danas u Kozeanu kod italijanskih Udina proizvodne pogone kompanije “PMP industrija” koja bi u Laktašima trebalo da izgradi novi proizvodni pogon, a vrijednost investicije bila bi 40 miliona evra.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

     Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za oko četiri odsto usljed zabrinosti oko toga da li će američki Kongres usvojiti dogovor o ograničenju zaduženja i nejasnih poruka većih proizvođača nafte pred sastanak OPEK-a tokom vikenda.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 3,09 dolara ili 0,4 odsto i sada je 73,98 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena sirove nafte pala za 2,84 dolara ili 3,9 odsto i iznosi 69,83 dolara po barelu.

    Pojedini radikalniji članovi Republikanske stranke najavili su da postoji mogućnost da će biti protiv dogovora o podizanju granice zaduženja u Americi. Predsjednik DŽozef Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti i dalje izražavaju optimizam da će dogovor biti usvojen u Kongresu.

  • Najam poslovnih prostora iz budžeta “pojede” skoro osam miliona maraka

    Najam poslovnih prostora iz budžeta “pojede” skoro osam miliona maraka

    Institucije Bosne i Hercegovine u ovoj godini za zakup prostora platiće gotovo osam miliona KM, a ubjedljivo najviše izdvojiće Uprava za indirektno oporezivanje BiH i to 1.888.084 KM.

    Iz informacije Savjeta ministara BiH, koja je kao odgovor na postavljeno poslaničko pitanje dostavljena Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, vidljivo je da mnoge institucije daju stotine hiljada KM po osnovu zakupa poslovnih prostorija. Među institucijama koje izdvajaju velika sredstva za smještaj su i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, koja godišnje zakup plaća 701.136 KM, zatim Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), koja će ovu godinu najam platiti 516.210 KM, dok će Institut za mjeriteljstvo izdvojiti 450.636 KM, a malo manje od njih platiće i Direkcija za civilno vazduhoplovstvo, koja će za godinu dana izdvojiti 379.060 KM. Smještaj Centra za uklanjanje mina poreski obveznici platiće 358.859 KM, dok će Predsjedništvo BiH, iako imaju svoju zgradu, za zakup poslovnih prostora platiti 268.592 KM, a od tog iznosa 130.000 KM koštaće iznajmljivanje VIP salona na aerodromima u inostranstvu.

    Kada je riječ o cijenama iznajmljivanja poslovnog prostora, one se po metru kvadratnom kreću od 0,2 KM i uglavnom se radi o iznajmljivanju na graničnim prelazima, pa do 38 KM, koliko po metru kvadratnom u Sarajevu plaća Odbor državne službe za žalbe ili Agencija za državnu službu.

    Iz informacije se vidi da u ovom trenutku institucije Bosne i Hercegovine iznajmljuju oko 78.000 metara kvadratnih prostora, u šta su uključene poslovne prostorije, garaže, parkinzi, ali i skladišta. Najveći prostor pod zakupom ima Uprava za indirektno oporezivanje BiH i to skladište oko 12.000 metara kvadratnih, koje plaća 55.499 KM mjesečno.

    “Podaci će se ažurirati u avgustu 2023. godine, u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kada se budu dostavljali zahtjevi za budžetska sredstva za narednu godinu. Evidentno je da su neki dostavljeni ugovori o zakupu istekli i dosadašnja je praksa da se isti samo ažuriraju dok se ne riješi problem trajnog smještaja institucije”, naveli su iz Savjeta ministara BiH odgovarajući na postavljeno poslaničko pitanje.

    Šerif Špago, šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a koji je i postavio poslaničko pitanje, kaže da Savjet ministara BiH treba da izvrši detaljnu analizu potrebe za iznajmljivanjem prostora za smještaj institucija BiH.

    “Vjerovatno ima mogućnosti da se na postojećim neperspektivnim vojnim lokacijama, uz određenu adaptaciju i izgradnju, može riješiti smještaj pojedinih institucija. Smatram da nakon analize treba donijeti neophodne odluke kako bi se racionalizovali troškovi, a onda i donijeti odluke o trajnom rješavanju prostora za institucije, izgradnjom ili nabavkom objekata. Po ovom izvještaju Vijeća ministara, u zadnjih deset godina je utrošeno oko 80 miliona KM za plaćanje kirija, a nemamo trajni smještaj. Korisnije je i isplativije kreditno se zadužiti za izgradnju ili kupovinu objekata, nego plaćati zakupninu”, rekao je Špago za “Nezavisne novine”.

    Ranije, troškovima iznajmljivanja poslovnih prostora u nekoliko navrata bavila se i Parlamentarna skupština BiH, koja je tim povodom donijela niz zaključaka u smjeru rješavanja pitanja smještaja za pojedine institucije. U posljednjih desetak godina Savjet ministara BiH izdvojio je desetine miliona KM za nabavku prostora za smještaj institucija BiH, međutim u nekim slučajevima, iako je novac obezbijeđen, taj problem nije riješen. Primjera radi, još 2011. godine Savjet ministara BiH obezbijedio je novac za izgradnju zgrade Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u Banjaluci, ali do danas to nije izgrađeno. Trenutno IDDEEA će u ovoj godini za zakup poslovnih prostora izdvojiti 541.988 KM, a od tog iznosa za tri lokacije u Banjaluci izdvojiće 387.025 KM.

    Institucije koje izdvajaju značajna sredstva
    Uprava za indirektno oporezivanje – 1.888.084 KM

    Direkcija za koordinaciju policijskih tijela – 701.136

    IDDEEA – 541.988 KM

    Državna agencija za istrage i zaštitu – 516.210 KM

    Institut za mjeriteljstvo – 450.636 KM

    Direkcija za civilno vazduhoplovstvo – 379.060 KM

    Centar za uklanjanje mina – 358.859 KM

    Granična policija BiH – 262.536 KM

    Ministarstvo spoljnih poslova BiH – 268.352 KM

    Predsjedništvo BiH – 268.592 KM od toga 130.000 KM za VIP salone na aerodromima u inostranstvu

  • SAD: Kineski pilot izveo “agresivan manevar”

    SAD: Kineski pilot izveo “agresivan manevar”

    Američka indo-pacifička komanda saopštila je u utorak da je kineski pilot borbenog aviona J-16 izveo “nepotrebno agresivan manevar”.

    On je to učinio kada je presreo avion američkog vazduhoplovstva RC-135 iznad Južnog kineskog mora prošle nedjelje.

    U saopštenju koje je izdala komanda navodi se da je kineski borbeni pilot “letio direktno ispred nosa RC-135, primoravajući američku letjelicu da leti kroz turbulenciju”.

    “Pilot lovca Narodne Republike Kine J-16 izveo je nepotrebno agresivan manevar prilikom presretanja aviona RC-135 američkog ratnog vazduhoplovstva, 26. maja 2023. godine”, navodi se u saopštenju.

    Još se dodaje:

    “RC-135 je izvodio bezbjedne i rutinske operacije iznad Južnog kineskog mora u međunarodnom vazdušnom prostoru, u skladu sa međunarodnim pravom”, dodaje se.

    U saopštenju se dalje ističe da će, uprkos incidentu, američke snage nastaviti da sprovode svoje operacije u međunarodnim vodama.

    “Očekujemo da sve zemlje indo-pacifičkog regiona koriste međunarodni vazdušni prostor bezbjedno i u skladu sa međunarodnim pravom”, zaključuje se u saopštenju, prenosi “b92”.

    Avion RC-135 je kolokvijalno poznat kao špijunski avion, a ušao je u upotrebu ranih 1960-ih tokom Hladnog rata. Američko vazduhoplovstvo opisuje da avion ima sposobnost prikupljanja “obavještajnih podataka na licu mjesta skoro u realnom vremenu”.

  • Kurti odgovorio SAD-u nakon prvih mjera protiv Prištine

    Kurti odgovorio SAD-u nakon prvih mjera protiv Prištine

    Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti rekao je danas, nakon što su SAD preduzele mjere protiv Prištine zbog dešavanja na sjeveru KiM, da se “demokratija ne može suspendovati ili držati kao talac”.

    Kurti je u video obraćanju na Fejsbuku rekao da je Priština pojačala komunikaciju sa međunarodnom zajednicom i da je smirivanje situacije zajednički cilj, ali je ponovio stav da albanski gradonačelnici opština na sjeveru KiM, uprkos slaboj izlaznosti na izborima zbog bojkota Srba, “i dalje jedini imaju legitimitet da budu u zgradama opština i na usluzi građanima” i da imaju punu podršku vlasti u Prištini.

    On je za nasilje još jednom optužio, kako je naveo, grupe ekstremne desnice, koje je povezao sa Milanom Radojčićem i Zvonkom Veselinovićem, ali i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, šefom BIA Aleksandrom Vulinom i ministrom spoljnih poslova Ivicom Dačićem, koje je nazvao njihovim “gazdama iz Beograda”, prenosi Koha.

    Ocijenio je da protest tokom kojeg se napadaju policija i KFOR “nije protest za opštinu, već za vlast” i dodao da se na tzv Kosovu vlast može dobiti samo putem izbora, a ne nasiljem i zločinom”.

    Ponovio je i da je samoprogašeno Kosovo “najdemokratskija zemlja na Zapadnom Balkanu”.

    Ambasador SAD u Prištini Džefri Hovenijer izjavio je danas da je otkazivanje učešća tzv. Kosova na vojnim vježbama “Defender Europe 2023”, “prva posljedica” za vladu u Prištini.

    “Za Kosovo su ove vježbe završene. Zatražili smo od kosovskog premijera Aljbina Kurtija da odmah preduzme korake za deeskalaciju situacije na sjeveru. On nije odgovorio na ove zahteve. Zato razmatramo šta će biti naše sljedeće akcije”, rekao je Hovenijer novinarima u Prištini.

    Hovenijer je rekao i da SAD imaju dva zahtjeva za vladu u Prištini – da ne insistira da albanski gradonačelnici rade iz zgrada opština, kao i da povuče policajce iz tri zgrade opština na sjeveru KiM.

  • SAD uputile dva zahtjeva Prištini

    SAD uputile dva zahtjeva Prištini

    Američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer rekao je danas da SAD imaju dva zahtjeva od vlade u Prištini – da ne insistira da albanski gradonačelnici rade iz zgrada opština, kao i da povuče policiju iz zgrada opština na sjeveru KiM.

    “Ne razumijemo zašto se alternativne lokacije ili druge javne zgrade ne mogu koristiti za obavljanje ovih funkcija”, rekao je Hovenijer i dodao da će usvajanje ta dva zahtjeva pomoći u smanjenju tenzija, prenosi Koha.

    “Smatramo da je prisustvo kosovske policije u zgradama, u koje je nasilno ušla, veliki izazov, pa smo zatražili od vlade (u Prištini) da povuče policiju iz ove tri opštinske zgrade”, dodao je ambasador.

    Na pitanje da li odluka Srbije da poveća borbenu gotovost vojske predstavlja prijetnju za Prištinu, Hovenijer je ocijenio da “nikada nije dobar znak da susjedne zemlje, sa kojima su odnosi napeti, mobilišu snage”, prenosi Tanjug.

    “U ovom trenutku, zabrinuti smo zbog postupaka Vlade Kosova, koje su stvorile ovu atmosferu krize na sjeveru, pa tražimo da se oni posvete rješenju”, rekao je Hovenijer.

    On je za prištinske novinare govorio i o trenutnom raspoloženju SAD prema samoproglašenom Kosovu.

    “Moram da kažem da u ovom trenutku SAD nemaju mnogo entuzijazma da reaguju na neke interese Kosova, poput angažmana sa zemljama koje nisu priznale nezavisnost, ili aktivnog rada na unapređenju Kosova na evroatlantskom putu. Veoma nam je žao što je situacija došla do ovoga, ali moram da budem iskren, takva je situacija. Nadamo se da će premijer Kurti poslušati naš savjet i odmah preduzeti korake za smanjenje tenzija na sjeveru”, rekao je Hovenijer.

    Dodao je da je otkazivanje učešća samoproglašenog Kosova na vojnim vježbama “Defender Europe 2023”, “prva posljedica” za vladu u Prištini.

    “Za Kosovo su ove vježbe završene. Zatražili smo od kosovskog premijera Aljbina Kurtija da odmah preduzme korake za deeskalaciju situacije na sjeveru. On nije odgovorio na ove zahtjeve. Zato razmatramo šta će biti naše sljedeće akcije”, rekao je Hovenijer.

  • Lajčak ocijenio da sukobe na sjeveru Kosova moguće riješavati samo politički

    Lajčak ocijenio da sukobe na sjeveru Kosova moguće riješavati samo politički

    Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, ocijenio je da su događaji na sjeveru KiM apsolutno nepotrebna i nelogična eskalacija, ističući da je moguće samo političko rješenje, kroz postojeći dijalog.

    Lajčak je za DW, na pitanje koliki je ovo što se događa udarac naporima da se uspostavi mir između dvije strane, rekao da su posle mnogo, mnogo mjeseci pregovora postignuta dva važna sporazuma u februaru dogovor o putu normalizacije odnosa, a zatim u martu u Ohridu i implementacioni aneks.

    – To znači da imamo put ka normalizaciji, imamo program koji se jasno bavi svim otvorenim pitanjima. Počeli smo da implementiramo taj dokument i onda je došlo ovo, što je sasvim nepotrebno, ali nažalost pravi veoma ozbiljne smetnje – naveo je Lajčak.

    Ukazao je da ne možemo imati normalizaciju i eskalaciju u isto vrijeme i istakao da je potrebno deeskalirati, vratiti se radu na normalizaciji, na implementaciji dokumenta.

    – Da nemamo dokument, razumeo bih da ljudi vjeruju da će ovakvim akcijama nešto uspjeti. Ali, mi imamo sporazum, što nikada ranije nije bio slučaj, tako da bi zaista trebalo da se vratimo primjeni tog sporazuma i normalizaciji – rekao je Lajčak.

    Na pitanje da li će raspoređivanje dodatnih NATO snaga u regionu pomoći u deeskalaciji sukoba, Lajčak je rekao da to može se reši samo politički, a to znači kroz postojeći dijalog.

    Prema njegovim riječima, NATO je odigrao veoma važnu ulogu, prije svega u održavanju mira na terenu i u trenutnoj uzavreloj situaciji, jedinice Kfora razdvajale su tzv. kosovsku policiju od Srba.

    – Dakle, jačanjem NATO jačaju i garancije da će biti spriječena dalja eskalacija, ali očigledno je da NATO ovo ne može da riješi – uz svo moje poštovanje prema NATO. Nije na NATO da ovo riješava, nama treba političko rješenje. I očigledno je da obje strne moraju da odrade svoj dio”, naglasio je Lajčak.

    Njegovo mišljenje je da je razloga za eskalaciju na severu KiM duboko nepovjerenje između Srba i Albanaca.

    Ukazao je da je na izborima u četiri opštine na sjeveru KiM izlaznost bila 3,4 odsto i da novoizabrani gradonačelnici jesu ispunili zakonske kriterijume, ali da, kada govorimo o legitimnosti ili reprezentativnosti, postoji veliki znak pitanja.

    Na pitanje šta to što su Rusija i Kina podržale stav Srbije znači za odnose Srbije sa Evropskom unijom, Lajčak kaže da te izjave nemaju stvarni značaj za situaciju na terenu.

    – Situacija na terenu je da imamo dijalog koji vodi Evropska unija, koji je snažno podržan od svih 27 država-članica EU, a veoma snažno podržan i od Sjedinjenih Država. Obje strane su dio ovog dijaloga – rekao je Lajčak i ponovio da ono što je zaista potrebno jeste povratak za pregovarački sto.

  • Blinken: Priština je odgovorna za eskalaciju nepotrebnih tenzija

    Blinken: Priština je odgovorna za eskalaciju nepotrebnih tenzija

    Američki državni sekretar Entoni Blinken saopštio je da je odluka vlade u Prištini, da prisilno pristupi opštinskim zgradama na sjeveru pokrajine, snažno i nepotrebno eskalirala tenzije.

    Blinken je pozvao sve strane da preduzmu hitne mjere za deeskalaciju tenzija.

    – Premijer Kurti i njegova vlada treba da obezbjede da izabrani gradonačelnici obavljaju svoje prelazne dužnosti sa alternativnih lokacija izvan opštinskih zgrada i da povuku policijske snage iz okoline – naveo je Blinken u saopštenju Stejt departmenta.

    Od predsjednika Aleksandra Vučića i Vlade Srbije zatraženo je da “spuste bezbjednosni status oružanih snaga i pozovu Srbe na KiM da prestanu da izazivaju KFOR i uzdrže se od daljeg nasilja – naglasio je Blinken u saopštenju, prenosi Blic.

    SAD su osudile, kako se kaže, neprihvatljivo nasilje protiv pripadnika KFOR, policije i novinara na KiM i pozvale Prištinu i Beograd da se odmah ponovo posvete uključivanju u dijalog koji vodi EU radi normalizacije odnosa.

  • “Ako Vojska Srbije interveniše…”

    “Ako Vojska Srbije interveniše…”

    Bivši ambasador SAD u Srbiji Vilijam Montgomeri kaže da je predsednik Srbije bio u pravu što je zvao ambasadore da ih upozori na opasnosti postojeće situacije.

    Prema njegovim rečima, nema sumnje da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti ultranacionalista koji tačno zna šta radi ili pokušava da uradi.

    “On pokušava da natera Zapad da kosovsku situaciju ‘posmatra’ kao drugu Ukrajinu, zamenjujući kosovske Srbe ukrajinskim Rusima. Iako nekolicina ljudi koji zaista poznaju region na Zapadu (kao što je Karl Bilt) može da uvidi taj trik, mnogi neće. Ako situacija eskalira i Vojska Srbije interveniše, zapadne pristalice Kosova mogu da zatraže sankcije, slične onima koje su uvedene Rusiji”, rekao je on za Tanjug komentarišući dešavanja na severu KiM.

    Kako je rekao problem za Vučića je kako da izbegne da upadne u ovu zamku, a da i dalje štiti kosovske Srbe, kao i da je njegova najbolja šansa da natera KFOR da agresivno interveniše kako bi preokrenuo ovu situaciju.

    “Treba uložiti sve napore da se to uradi. Imaju li volje? Nisam siguran, ali znam da su beskrajni pozivi na nastavak dijaloga beskorisni. Kurti sada treba da oseti stvarne posledice za svoje postupke i kosovski Albanci moraju da se primoraju da shvate posledice Kurtijeve politike”, rekao je Montgomeri.

    On je dodao i da je tragedija u tome što bi “postupanje ranije ili sada” moglo da izgleda “teško” za Zapad, ali da ce ih istorija grubo uhvatiti ako ne preduzmu nešto i ako dođe do još jednog rata na Balkanu, u trenutku kada je jasan cilj američkog predsednika Džoa Bajdena upravo suprotan.