VRBAS Media

Autor: INFO

  • Helez: Dejtonski aranžman je zabranio prisustvo vojski susjednih država na tlu BiH

    Helez: Dejtonski aranžman je zabranio prisustvo vojski susjednih država na tlu BiH

    Državni ministar odbrane Zukan Helez (SDP) komentirao je izjave svog zamjenika Slavena Galića (HDZ) koji je kazao kako podržava dolazak hrvatskih vojnika u BiH u sklopu misije EUFOR Althea.

    Galić je za Večernji list istakao kako podržava angažiranje “postrojbi hrvatske vojske u mirovnoj misiji u BiH” jer je Hrvatska članica Evropske unije i NATO-a i jer “snažno podupire BiH u njenim euroatlanskim integracijama”.
    “Ja stvarno sa Slavenom imam odličnu saradnju, tu nema nikakve dileme. On je jedan korektan čovjek. Što se tiče ovoga dijela, Djeton zabranjuje prisustvo armijama ili vojskama susjednih zemalja i to se odnosi na vojske Srbije, Crne Gore i Hrvatske”, kazao je Helez za Klix.ba.

    Istakao je kako to reguliše Anex 1. Dejtona i da predstavnici Evropske unije su protiv toga da te vojske učestvuju u bilo kakvom aranžmanu u BiH.

    “To je vrlo jasno, ja sam legalista i poštujem Ustav koji je vrlo jasan. Mada smatram da je to toliko napuhano i izdignuto na neki nivo i samo tražimo neku tačku oko koje se nećemo slagati. Da li će par vojnika iz Hrvatske učestvovati ili neće, mi oko toga se svađamo. Nama Hrvatska svakako treba jer naše članstvo u NATO savezu zavisi i od Hrvatske, a ukoliko podnesemo zahtjev za članstvo, Hrvatska je jedna od 30 članica koje će glasati. Ako jedna ne glasa mi ne možemo biti članica NATO saveza”, objašnjava Helez.

    Naglašava kako se o svemu mora voditi računa, ali da je protiv da hrvatski, srbijanski ili crnogorski vojnici učestvuju u bilo kojem sastavu ili EUFOR Althea misiji.

    Helez ističe kako ne shvata zašto Hrvatska insistira na slanju vojnika kada je to potpuno nebitno.

    “Ne mogu biti svakako i ne razumijem što guraju, za njih je to nebitno da im budu vojnici ovdje u BiH, tih par vojnika. Nije to sad neka jedinica da dođe, neka brigada, to je par vojnika. Mi se držimo zakona i Dejtona”, ponavlja državni ministar odbrane.

    Naglašava kako svi moraju poštovati međunarodne sporazume.

    Heleza smo pitali i kako komentira činjenicu da je predsjedavajuća Predsjendištva BiH Željka Cvijanović uvjetovala vježbu Oružanih snaga BiH sa NATO-om, održavanjem zajedničke vježbe vojske BiH i Srbije.

    “Aranžman u Dejtonu bilo koje vojske susjednih država je zabranjen, dakle zabranjeno je prisustvo vojske Srbije na teritoriji BiH. U nekom obliku, ako NATO savez to vodi, onda bismo mogli razgovarati s kim ćemo učestvovati i kako. Mi možemo imati zajedničku misiju negdje. To se nas ne pita, to je širi kontekst, ali na prostoru BiH to je tako”, zaključio je Helez.

    Podsjećamo da je Ministarstvo odbrane BiH planiralo održati zajedničku vojnu vježbu sa Vojskom Srbije na Manjači kod Banja Luke prošle godine, ali je ona otkazana.

  • Vipotnik: Ako se Hrvatska ogluši za Trgovsku goru postoji sud, ali i recipročne mjere

    Vipotnik: Ako se Hrvatska ogluši za Trgovsku goru postoji sud, ali i recipročne mjere

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika se nada kako će se bh. diplomatija konačno aktivirati i da će slučaj Trgovske gore riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa.Posljednjih sedmica se aktiviralo pitanje izgradnje hrvatskog odlagališta nuklearnog otpada na granici na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom na području Trgovske gore, odnosno na obali rijeke Une nedaleko od Bosanskog Novog.

    Tim povodom resorni entitetski ministar za Klix.ba je kazao da treba pronaći rješenje kako se ne bi ugrožavalo zdravlje ljudi.

    “Ako se hrvatska strana ogluši, vjerujem da ćemo zahvaljujući pravima koje kao pogođena zemlja imamo na osnovu međunarodnih konvencija, osujetiti namjere Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Ako i to ne uspije – slijede arbitražni postupci pred međunarodnim sudovima, a ne bismo trebali bježati ni od argumenta recipročnih mjera”, poručio je Vipotnik.

    Pitanje recipročnih mjera se takođe aktiviralo posljednjih dana, a nerijetki su oni koji smatraju da BiH treba planirati odlagalište u dubrovačkom zaleđu odnosno na granici BiH i Hrvatske i tako “uzvratiti” susjedima jednakom mjerom ukoliko ne pokažu dobrosusjedski duh.

    Lokalne, entitetske i državne vlasti Bosne i Hercegovine već dugo vremena apeluju na kolege u Hrvatskoj da odustanu od ideje odlaganja po zdravlje opasnog otpada na području gdje živi veliki broj ljudi, no čini se da susjedi u ovom slučaju ne žele biti dobri susjedi.

    Ukoliko Hrvatska počne s izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada u Čerkezovcu, to će ugroziti zdravlje više od 250.000 ljudi. Proces razgradnje i uklanjanja nuklearnog postrojenja (dekomisija) elektrane Krško trebala bi da počne za 50 godina i koštaće milijardu evra.

  • Vozilo sa opasnim nivoom radijacije zaustavljeno na granici Srbije: Hrvatski državljani uhapšeni na licu mesta

    Kako prenose mediji, u subotu je na graničnom prelazu između Srbije i Hrvatske, područje grada Sombora, detektovan opasan nivo radijacije u putničkom vozilu.

    Prisustvo radioaktivnih materijala, po pisanju medija, “prijavili” su postavljeni senzori na graničnom prelazu.

    Prema nezvaničnim informacijama, senzori su se oglasili upozoravajući na visok nivo zračenja i prisustvo “ozbiljne količine” radioaktivnog materijala u putničkom vozilu stranih registarskih tablica koje je čekalo na izlazak iz Srbije.

    Vozač i dva saputnika, svi hrvatski državljani, su uhapšeni na licu mesta, prenose mediji.

    Prema prvim informacijama, po prijavi incidenta, stigla “dežurna ekipa iz Vinče” koja je potvrdila prisustvo radioaktivnih elemenata u vozilu.

    Takođe, kako navode mediji, detektovano je i ozbiljan nivo zračenja u pograničnoj zoni.

  • Postrojeni kadeti povodom Međunarodnog dana sjećanja na stradale policajce

    Postrojeni kadeti povodom Međunarodnog dana sjećanja na stradale policajce

    Kadeti 23. klase Policijske akademije i devete klase za Specijalnu antiterorističku jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske postrojili su se jutros ispred Uprave za policijsku obuku u Banjaluci povodom Međunarodnog dana sjećanja na stradale policijske službenike.

    Načelnik Uprave za policijsku obuku MUP-a Srpske Mile Šikman rekao je da se danas sjećaju 782 pripadnika MUP-a koji su poginuli tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i 16 službenika stradalih od 1995. do danas u vršenju službene dužnosti i osam službenika koji su živote izgubili u nesrećnom slučaju.

    On je istakao da je ovo je prilika da se uvijek sjećaju kolega, navodeći da je rizik policijske profesije veliki.

    Šikman je istakao da je veoma važno da budući policajci usvajaju da se nose sa rizikom profesije, da znaju da zaštite svoj život jer će samo na taj način uspješno obaviti sve zadatke koji se pred njih postavljaju.

    Direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević će sa načelnikom Policijske uprave Prijedor Sretojom Vujanovićem u 10.00 časova položiti vijenac na grob načelnika Sektora kriminalističke policije ove uprave Radenka Bašića, koji je ubijen u martu prošle godine.

    Kostrešević će u 10.15 časova položiti cvijeće na grob policijskog službenika Slađenka Tubina koji je ubijen u aprilu 2019. godine prilikom smirivanja slučaja porodičnog nasilja.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan će u 12.00 časova u Zvorniku sa načelnikom Policijske uprave Zvornik Aleksandrom Vasiljevićem položiti vijenac na spomen-obilježje policijskom službeniku ove uprave Draganu Đuriću koji je ubijen 2015. godine prilikom terorističkog napada na Policijsku stanicu u ovom gradu.

    Teroristički napad na policijsku stanicu u Zvorniku 27. aprila 2015. godine izvršio je pripadnik vehabijskog pokreta Nerdin Ibrić (24) iz mjesta Kučić Kula kod ovog grada.

    Ibrić se dovezao ispred Policijske stanice u automobilu “golf dva” i uz poklič “Alahu ekber” (Alah je veliki) upao u Policijsku stanicu i počeo da puca iz puške, takozvane “pumparice”.

    Tada je ubio policajca Dragana Đurića koji je stajao na ulazu u stanicu, a ranio dvojicu njegovih kolega koji su bili u blizini. Prilikom razmjene vatre napadač je likvidiran.

    Međunarodni dan sjećanja na stradale policijske službenike 7. mart globalna policijska zajednica obilježava solidarnim okupljanjem i odavanjem priznanja policajcima širom svijeta koji su dali živote u ime opšte bezbjednosti.

  • Doktor iz Prijedora optužen zbog smrti žene povrijeđene u saobraćajnoj nesreći

    Doktor iz Prijedora optužen zbog smrti žene povrijeđene u saobraćajnoj nesreći

    Okružno javno tužilaštvo Prijedor podiglo je optužnicu protiv ljekara specijaliste iz ovog grada čiji su inicijali P.S. koji je učinio propuste u medicinskom tretmanu žene povrijeđene u saobraćajnoj nesreći, usljed čega je i preminula.

    Optužnica je podignuta zbog krivičnog djela nesavjesno pružanje ljekarske pomoći, objavilo je ovo tužilaštvo.

    U optužnici je navedeno da je P.S. 25. avgusta 2019. godine, kao dežurni ljekar u bolnici “Dr Mladen Stojanović” Prijedor, učinio propuste u dijagnostici i terapijskom postupku u medicinskom tretmanu oštećene J.D. koja je povrijeđena u saobraćajnoj nesreći.

    On nije obavio dijagnostičke pretrage u vidu CT snimanja glave i mozga, te RTG i CT snimanje grudnog koša čime bi se vidjeli prelomi kostiju, glave, nagnječenja mozga i krvarenje unutar lobanje, te masivni prelomi rebara i ključne kosti, kao i nagnječena pluća.

    Pacijentkinja je upućena na Odjeljenje psihijatrije gdje joj se zbog povreda, neadekvatne dijagnostike i neadekvatnog liječenja stanje pogoršalo, a 26. avgusta 2019. u 23.30 časova je umrla.

    Članom 197, stav pet Krivičnog zakonika Republike Srpske propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina za onoga ko se iz nehata, pri pružanju ljekarske pomoći, ne pridržavao pravila zdravstvene struke, pa se time znatnije pogorša zdravstveno stanje nekog pacijenta, usljed čega nastupi smrt.

  • Muškarac pokušao da otvori vrata aviona tokom leta, napao posadu

    Muškarac pokušao da otvori vrata aviona tokom leta, napao posadu

    Muškarac iz američke savezne države Masačusets pokušao je da otvori vrata aviona tokom leta na liniji Los Anđeles – Boston, a onda je pokušao da ubode u vrat člana posade polomljenom metalnom kašikom, saopštilo je američko savezno tužilaštvo.

    Napadač Fransisko Severo Tores (33) iz Liominstera je savladan uz pomoć putnika i uhapšen na aerodromu u Bostonu u nedjelju, po slijetanju aviona “Junajted erlajnsa”, navela je kancelarija američkog tužioca u Bostonu.

    On je optužen za ometanje leta i pokušaj nanošenja tjelesnih povreda članu posade opasnim oružjem, preneo je AP.

    Muškarac je pritvoren i čeka saslušanje pred sudijom u četvrtak.

    Avion je bio na oko 45 minuta od Bostona kada je posada saznala da su sporedna vrata aviona oštećena, dodali su tužioci.

    Putnici su savladali Toresa, koji je vezan uz pomoć posade, a “Junajted erlajns” je saopštio da niko nije bio povređen.

    Ukoliko bude osuđen, Tores bi mogao da dobije i doživotni zatvor, navodi AP.

  • Sve teže naći dobrog zanatliju

    Sve teže naći dobrog zanatliju

    Radnike u oblasti završnih radova u građevinarstvu, molere, keramičare i regipsere ne zadržavaju ni veće dnevnice koje idu i do 120 KM, zbog čega je sve teže naći dobrog majstora.
    Nedostatak zanatlija na tržištu rada jeste problem već godinama, a razlog leži u tome što se tog kadra malo školuje te što veliki broj onih koji su obučeni odlaze u inostranstvo.

    Vlasnici firmi koji posluju u ovoj oblasti kažu da je upaljen alarm, jer i pored povećanja dnevnica nema ko da radi.

    To potvrđuje i banjalučki moler Aleksandar Radosavljević koji za “Glas Srpske” kaže da je do radnika sve teže doći, iako na domaćem tržištu vlada velika potražnja.

    – Dnevnice radnika pomoćnika sada idu i do 70 KM, a majstora do 110 KM, sve zavisi od njegove sposobnosti i od toga šta se radi – rekao je Radosavljević.

    Dodao je da je repromaterijal poskupio oko 20 odsto, naglasivši da su im dobavljači ponovo najavili novu korekciju cjenovnika.

    – Zbog većih dnevnica radnika nego lani ali i visokih cijena materijala i mi smo morali malo podignuti cijenu svojih usluga, za nekih 20 odsto – rekao je Radosavljević, dodajući da su cijene usluga krečenja sada 3,50 KM po kvadratu, dok se postavljanje tapeta kreće od 15 KM po kvadratu.

    Bez obzira na veće cijene, kako kaže, posla imaju jer građani stalno zovu.

    – Termini za naredna dva mjeseca skoro su nam skroz rezervisani. U Banjaluci je uvijek velika potražnja – kazao je Radosavljević.

    Da je veliki problem naći radnike saglasan je i keramičar iz Bijeljine Dragoljub Jović.

    – Dnevnice idu i do 100 maraka i bez obzira na to radnika nema. Zbog nedostatka radne snage uzimamo manje poslove, ne možemo dogovoriti posao u zgradama – rekao je Jović, dodajući da su zbog povećanja dnevnica morali korigovati cijene usluga.

    Objasnio je da su dobavljači lani mnogo digli cijene materijala, ali se sada stanje malo normalizovalo.

    I u ostalim dijelovima Srpske sve je veća potražnja za građevinskim majstorima i fizičkim radnicima.

    – Lani je dnevnica majstora iznosila 80 KM, a sada ide i do 120 KM, dok fizikalci imaju od 60 KM do 75 KM. Cijena krečenja po kvadratu prošle godine bila je dvije marke, a sada je 2,20 KM – rekao je jedan moler iz Ugljevika.

    Kada je riječ o postavljanju rigipsa dnevnice idu od sedam maraka po satu.

    U banjalučkom preduzeću “Rigips Savić” kažu da je prošla godina bila malo teža, jer su radnici konstantno odlazili i dolazili.

    – Snalazili smo se nekako ali bilo je teško, počnu da rade pa odu, a to onda usporava naše poslovanje – kazali su u ovom preduzeću.

    Ipak, najveći problem im, kako kažu, predstavlja divljanje cijena repromaterijala.

    – Radili smo jedan veliki objekat i cijene repromaterijala su drastično skočile, ali mi nismo mogli dizati cijene naših usluga jer smo bili vezani ugovorom – poručili su iz ovog preduzeća.

    Bratić

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovica Bratić kaže da se već dugo priča o tome da na našim prostorima zanatstvo nestaje.

    – Taj problem se mora rješavati. Mora se probuditi interesovanje za zanatsku djelatnost, da se u školama prepoznaju talenti i sklonosti djece te da se ona opredijele za zanatstvo, kada za to imaju predispoziciju – rekao je Bratić. Objasnio je da je Evropa u prednosti jer su veće plate, a mlađe generacije hoće “instant” rješenja pa zato odlaze u inostranstvo, što je slučaj oduvijek.

  • Burno u Motikama

    Burno u Motikama

    Mještani Motika ne žele rušenje mosta, a Gradska uprava i dalje traži rješenje.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je sastanak sa mještanima Motika, a kako je kazao jedan od stanovnika MZ Motike za “Nezavisne novine”, nakon gradonačelnikovog već uobičajenog kašnjenja od 40 minuta i pravdanja istog, počela je burna rasprava, zbog koje Stanivuković nije bio oduševljen, te im je rekao da nije ovako nešto do sada doživio.

    “Nismo uspjeli ništa dogovoriti jer mi mještani nismo ni za nikakvu opciju rušenja mosta bez alternativnog prelaza za vozila i pješake”, kazao je ovaj mještanin.

    Gradonačelnik je, kako kaže, tražio pet-šest dana da sa svojim timom nađe adekvatno rješenje.

    “On nam je rekao da nije još dobio odgovor za pontonski most koji su tražili kao jedno od rješenja za prelaz preko potoka”, istakao je mještanin.

    Za idući vikend je, kako kaže, zakazan ponovni sastanak u Delfini, kada će Stanivuković doći sa prijedlogom rješenja, a i sa izvođečem radova.

    “Mi mještani smo tražili da izvođač radova zbog probijanja roka od 85 dana o svom trošku napravi alternativni prelaz”, rekao je on.

    Kako kažu iz Gradske uprave, nakon mnogo godina, ova gradska administracija je odlučila da se posveti navedenoj mjesnoj zajednici.

    “Trenutno se radi put u Motikama, a u planu je i izgradnja novog mosta”, potvrdili su oni za “Nezavisne novine”, te dodali da izgradnja mosta zahtijeva i određena odricanja, koja se prvenstveno odnose na rokove i obilaznice, zbog čega mještani negoduju, sa čime su i upoznali predstavnike grada.

    “Svjesni situacije i zahtjeva mještana, želja je da se pronađe alternativno rješenje, te će u narednim danima predstavnici Gradske uprave ponovo razgovarati sa mještanima, a sve kako bi dali određene prijedloge i čuli njihove zahtjeve”, pojasnili su oni, te dodali da je gradska administracija novčana sredstva za ovaj most obezbijedila bez kreditnog zaduženja.

    Podsjećamo da su mještani MZ Motike izrazili svoje nezadovoljstvo izlaskom na proteste zbog pomjeranja roka za izgradnju mosta i pravljenje alternativnog za pješake u vrijeme radova.

    “Nije ispoštovan rok završetka radova, pa nam hoće zatvoriti na 85 dana jedini normalan prilaz do grada, a već smo pola godine odsječeni od grada, brza pošta neće da nam dođe, preuzimamo narudžbe na Petrićevcu, a da ne govorim o dostavljačima hrane koji neće ni da voze u Motike”, kazao je ranije mještanin D.P. za “Nezavisne novine”.

  • Zaharova: Pokušaj ubistva Malofejeva razotkriva metode Kijeva

    Zaharova: Pokušaj ubistva Malofejeva razotkriva metode Kijeva

    Neuspeli pokušaj ubistva ruskog milijardera i izvršnog direktora grupe “Cargrad” Konstantina Malofejeva predstavlja još jedan primer “zločinačke prirode” kijevskog režima, koji pribegava terorističkim metodama, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Pokušaj ubistva Malofejeva, još jedan je primer duboko zločinačke prirode kijevskog režima, koji ne izbegava otvorene terorističke metode u suzbijanju neslaganja, dodajući na dugačku listu svojih gnusnih zločina nad civilnim predstavnicima medijskog prostora”, istakla je Zaharova

    Prema njenim rečima, ista šema sa auto-bombom korišćena je u avgustu 2022. godine, kada je ubijena novinarka Darja Dugina.

    “Uspeli smo na vreme u aprilu prošle godine da sprečimo pokušaj terorističkog napada na jedan broj istaknutih ruskih novinara i medijskih ličnosti, koji je pripremljen posebno po nalogu ukrajinskih bezbednosnih agencija”, naglasila je Zaharova.

  • Povlačenje

    Povlačenje

    Ukrajinske trupe se povlače iz Artjomovska u “malim grupama”, javila je agencija Frans pres, pozivajući se na neimenovanog ukrajinskog vojnika. “Bahmut (ukrajinski naziv za Artjomovsk) će pasti… Skoro smo opkoljeni.

    Jedinice se postepeno povlače u malim grupama”, prenosi agencija reči vojnika koji popravlja tenk u blizini grada Časov Jar, koji nalazi se na oko 10 kilometara od Artjomovska.

    Artjomovsk i Časovi Jar sada su povezani poluuništenim putevima, tenkovi koji stanu na njima mogu da postanu meta za artiljeriju, citira AFP vojnika.